Obavijesti comments

važna obavijest

DPUH @ Art Zagreb festival 2022

1.8.2022. u 15:00
Objavljeno:
   Martina Petrinović 1.8.2022. u 15:00
Uređeno:
   Martina Petrinović 1.8.2022. u 15:03

 

15. - 18. rujna 2022.

Ilica 85, Zagreb

 

Fikcija i fakcija

 

Izložba pod naslovom „Fikcija i fakcija“ okuplja radove umjetnika koji propituju prirodu stvarnosti, vjerodostojnost naše percepcije te potencijal umjetnosti da na različite načine ponudi interpretaciju pa i razumijevanje kompleksne svakodnevice. Cilj je izložbe osvijestiti problematiku teškog snalaženja u velikoj količini vijesti i informacija, mišljenja, faktoida i činjenica koje svakodnevno nalazimo na različitim platformama, čija je i prednost i nedostatak da svi sudionici imaju jednaku priliku za širenje informacija. U takvom načinu komunikacije i konzumacije sadržaja koji interpretiraju životne događaje, može nam djelovati da umjesto istinitosti pobjeđuju senzacionalizam i popularnost govornika. Možemo li, onda, u takvom svijetu doista razlučiti fikciju od fakcije, laž od istine?

Izložba je rezultat višemjesečnog praktikuma u organizaciji Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske na kojem su sudjelovali povjesničari umjetnosti Brigita Siništaj, Danijela Pavlinović, Dorian Ruljančić, Karla Despot, Klara Macolić, Laura Kujundžić, Marija Generalić, Marina Šafarić, Nikola Zmijarević, Sanja Pažur, Tamara Majcen i Tia Pošta te promišljali o odnosu povijesti umjetnosti prema suvremenim umjetničkim praksama. Mogu li povjesničari umjetnosti temeljem specifičnih disciplinarnih znanja ponuditi interpretaciju i evaluaciju suvremenog umjetničkog djela? Možemo li razmotriti ulogu promišljenog i kritičkog povjesničara umjetnosti u vremenu pasivnog primanja informacija 21. stoljeća?

važna obavijest

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2021. godinu

20.6.2022. u 14:36
Objavljeno:
   Martina Petrinović 20.6.2022. u 14:36
Uređeno:
   Martina Petrinović 29.6.2022. u 16:26

svečana dodjela nagrada

ponedjeljak, 4. srpnja 2022. u 12:00

Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb

Struka povjesničara umjetnosti u 2021. godini je unatoč nizu nepovoljnih vanjskih uvjeta pokazala i dokazala da su joj u fokusu kreativna ljudska dostignuća, te da joj je, kao i svim humanističkim disciplinama, zajednički interes njihovo proučavanje i društveni odnosi koji se zasnivaju na uvažavanju i toleriranju različitosti ljudske prirode. Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuje nagrade u tri kategorije: jednu za životno djelo, godišnje nagrade za interdisciplinarnost, izložbu, knjigu, zaštitu spomenika, popularizaciju struke i nagrade izvrsnim diplomskim radovima.

Nagradu Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za životno djelo koja tradicionalno nosi ime Radovana Ivančevića, istaknutog povjesničara umjetnosti i dugogodišnjeg predsjednika naše udruge, ove godine dodjeljujemo povjesničaru umjetnosti Igoru Zidiću — zadužio nas je visokom razinom likovnog interesa i svojim pomno formuliranim prikazima i sudovima, svojim doprinosom struci i posebnim talentom shvaćanja vizualne kulture i na tome mu zahvaljujemo.

I ove godine je bilo teško izdvojiti kolege čija su ostvarenja obilježila minulu godinu. Godišnje nagrade dodijeljene su u četiri kategorije. Ogledni primjer interdisciplinarnosti godišnja je nagrada veteranu naše struke konzervatoru Miljenku Domijanu koji je u svojoj knjizi Armenia sacra – Hodočašće sakralnoj arhitekturi objedinio našu i svoju struku i svoj talent za fotografiju. Hrvatski muzeji i galerije u 2021. godini javnosti su prikazali više značajnih tema, a mi izdvajamo izložbu Nataše Ivančević Baciti istinu u lice! koja je kritički i kompleksno prikazala Ratka Petrića kao društveno angažiranog umjetnika. Knjiga Antonije Mlikote doprinos je istraživanju povijesti i teorije urbanizma i arhitekture 20. stoljeća i primjer je kojeg treba slijediti u obradi drugih urbanih cjelina u Hrvatskoj. U kategoriji zaštite kulturne baštine nagrada nije dodijeljena.

Naposljetku, jedna od težih zadaća prosudbene komisije bila je izabrati izvrsne diplomske radove. Mladi kolege Lucija Furač, Irena Radoslav i Lora Rajčić svojim su završim radovima uz pomoć svojih mentora na sveučilištima u Zagrebu i Rijeci pokazali da suvereno barataju stečenim znanjem i odvažno ulaze u istraživanja kulturne i umjetničke baštine te donose kompetentne stručne zaključke. Nadamo se da će svoj profesionalni razvoj nastaviti u struci, a da će bilo koji drugi put biti njihov izbor, a ne jedino rješenje. Njihovi potencijali su veliki.

Čestitamo svim kolegama!

Prosudbena komisija u sastavu: dr. sc. Sandi Bulimbašić, mr. sc. Krunoslav Kamenov,  mr. sc. Đurđa Kovačić, Jasenka Mirenić Bačić, Martina Petrinović prema primljenim nominacijama odlučila je o dobitnicima Nagrade DPUH-a za 2021. godinu:

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za životno djelo „Radovan Ivančević“

Igor Zidić

 

Godišnja nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za promicanje interdisciplinarnosti i vizualne kulture

Miljenko Domijan Armenia sacra – Hodočašće sakralnoj arhitekturi

 

Godišnja nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za izložbu

Nataša Ivančević Ratko Petrić - Baciti istinu u lice!

 

Godišnja nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za knjigu

dr. sc. Antonija Mlikota Zadar – obnova i izgradnja nakon razaranja u Drugome svjetskom ratu

 

Nagrade za izvrstan diplomski rad za 2021. godinu

Lucija Furač: Filmska fotografija u Hrvatskoj. Doprinos Tomislava Pintera igranome filmu u 1960-ima (mentor: dr. sc. Lovorka Magaš Bilandžić, Sveučilište u Zagrebu)

Irena Radoslav: Arhitektura i urbanizam Sv. Lovreča Pazenatičkog (mentor: dr. sc. Marijan Bradanović, Sveučilište u Rijeci)

Lora Rajčić: Vrednovanje modernističke baštine na primjeru sklopa Zagrebačkog Velesajma (dr. sc. Marko Špikić i  dr. sc. Jana Vukić, Sveučilište u Zagrebu)

obrazloženja

 

važna obavijest

Peristil 64/2021

27.5.2022. u 13:11
Objavljeno:
   Martina Petrinović 27.5.2022. u 13:11

Popis autora i tekstova u novom broju Peristila – dostupni u otvorenom pristupu na portalu hrvatskih znanstvenih časopisa HRČAK

Tin Turković, Nikolina Maraković

Reconsideration of the So-Called “Diana’s Temple” in Ancient Doclea

https://doi.org/10.17685/Peristil.64.1

Vinicije B. Lupis, Elvis Shala

O Petru Bogdaniju i don Luki Jeliću i hrvatsko-albanskim kulturnim kontaktima

https://doi.org/10.17685/Peristil.64.2

Marina Bregovac Pisk, Matea Brstilo Rešetar

Insignia of Honour on Three 19th-Century Portraits of Croatian Bans

https://doi.org/10.17685/Peristil.64.3

Majna Parijez, Ana Munk

Ikonografska i stilska analiza ikone Jeruzalema iz manastira Studenica

https://doi.org/10.17685/Peristil.64.4

Saša Brajović

Poljubac PerastaJosipa Lalića

https://doi.org/10.17685/Peristil.64.5

Ivana Udovičić

Mica Todorović – crteži (1929. – 1933.)

https://doi.org/10.17685/Peristil.64.6

Iva Pasini Tržec

O sudbini pet privatnih zbirki zagrebačkih židovskih obitelji za vrijeme i nakon sloma Nezavisne Države Hrvatske

https://doi.org/10.17685/Peristil.64.7

Bartol Fabijanić

Slike u Strossmayerovoj galeriji starih majstora iz nekoliko međuratnih plemićkih zbirki kontinentalne Hrvatske

https://doi.org/10.17685/Peristil.64.8

Josipa Alviž, Jasmina Nestić

Uvođenje povijesti umjetnosti u općegimnazijsko obrazovanje – doprinosi Grge Gamulina i Milana Preloga

https://doi.org/10.17685/Peristil.64.9

Osvrti

Tihomir Jukić

Milan Prelog: Sudbina grada

https://hrcak.srce.hr/274665

Krasanka Majer Jurišić

Nada Grujić: Dubrovačka ladanjska arhitektura

https://hrcak.srce.hr/274666

Zlatko Jurić

Antonija Mlikota: Zadar. Obnova iizgradnja nakon razaranja u Drugome svjetskom ratu

https://hrcak.srce.hr/274667

Ana Šeparović

Materijalnost umjetničkog djela. Zbornik radova znanstvenog skupa „Dani Cvita Fiskovića“ održanog 2018. godine

https://hrcak.srce.hr/274668

In memoriam

Ivan Prtenjak

Arhitektura, Institut i Ivan Tenšek (1941. – 2021.)

https://hrcak.srce.hr/274669

 

Naklada tiskanog izdanja: 200 komada

Tiskano izdanje može se kupiti u DPUH-u ili narudžbom na dpuh@inet.hr

Redovna cijena: 60 kn, cijena za članove: 30 kn

važna obavijest

TRIBINA

24.5.2022. u 13:38
Objavljeno:
   Martina Petrinović 24.5.2022. u 13:38
Uređeno:
   Martina Petrinović 24.5.2022. u 13:44

TELEVIZIJSKI MEDIJ I ZAŠTITA KULTURNE BAŠTINE

četvrtak, 26. svibnja 2022. u 18 sati

DPUH, Preradovićeva 44

Struka povijesti umjetnosti prisutna je u televizijskom mediju još od početka 1960ih godina. Većina mnogobrojnih televizijskih emisija koje promiču struku i vizualnu kulturu edukativnog su i informativnog karaktera i dio su obrazovnih i informativnih programa. Serijal „SOS za baštinu“ autora Anđelka Hundića koji je prikazan u sklopu Dokumentarnog programa HTV-a drugačijeg je karaktera. Radi se o dokumentarnim televizijskim emisijama koje obrađuju položaj kulturne baštine u suvremenom hrvatskom društvu, njenom stanju, zaštiti i mogućnostima revitalizacije. To su angažirane emisije čiji je cilj potaknuti stručnu i široku javnost na aktivno djelovanje u zaštiti kulturne baštine i kulturnog identiteta. Inspiraciju za izradu takvih emisija autor je našao u akcijama i javnim raspravama pod nazivom „SOS za baštinu“ koji su se odvijali tijekom 1976. i 1977. godine, a potaknuli su ih Radovan Ivančević i Milan Prelog, tekstovima i predavanjima Radovana Ivančevića o „angažiranim intelektualcima“ i građanskoj hrabrosti, ali i teoriji Giulia Carla Argana u kojoj promovira „borbenu kritiku“ i angažiranog kritičara. O uspješnosti realizacije zacrtanog cilja govori reakcija gledatelja, ali i neobično velika gledanost ovih dokumentaraca. Posebno se ističe reakcija gledatelja na dokumentarac „Nepoznata Pula“. Nakon emitiranja 2015. godine građani Pule su se organizirali i uz pomoć Nacionalne udruge za fortifikacije - Pula uspješno proveli više akcija na kojima je gotovo u potpunosti očišćena utvrda Ovina na Valovinama. Akcija je najavljena kao „Radna akcija pokrenuta povodom dokumentarca Nepoznata Pula“. Čišćenje utvrda se nastavilo i potrajalo je dvije godine, a očišćeno je pet utvrda. Istraživački dokumentarac „Nepoznata Pula“ bit će prikazan na ovoj tribini, a nakon projekcije o radnim akcijama čišćenja pulskih utvrda, reakcijama na dokumentarac, odazivu građana i rezultatima volonterskih radova govorit će predsjednik Nacionalne udruge za fortifikacije Zlatko Devedžić, sudionik ovih događaja, njihov organizator i promicatelj.

Sudjeluju: Anđelko Hundić i Zlatko Devedžić

važna obavijest

DPUH NA KLIOFESTU

11.5.2022. u 13:17
Objavljeno:
   Martina Petrinović 11.5.2022. u 13:17

PREDSTAVLJANJE KNJIGE

Milan Prelog: Sudbina grada

Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb

srijeda, 18. svibnja 2022. u 17 sati

Knjigu Milana Preloga Sudbina grada u izdanju DPUH-a publici na devetom Festivalu povijesti Kliofest predstavit će Zvonko Maković i Snješka Knežević.

Na Kliofestu, koji traje od 17. do 20. svibnja, posjetitelji mogu pratiti okrugle stolove i tribine, poslušati veći broj predstavljanja knjiga i nekoliko predavanja, razgledati izložbe i posjetiti prodajni sajam knjiga povijesne tematike na kojemu svoja izdanja izlažu domaći i inozemni nakladnici.

Ulaz slobodan.

Opširnije na www.historiografija.hr i www.kliofest.hr

važna obavijest

INTERNATIONAL CONFERENCE

10.5.2022. u 13:45
Objavljeno:
   Martina Petrinović 10.5.2022. u 13:45
Uređeno:
   Martina Petrinović 12.5.2022. u 12:23

Zagreb, 19 – 21 May 2022

Trg bana Jelačića 3/1 (DAZ, UHA)

online stream DPUH YouTube channel

Programme and book of abstracts

Thursday, 19 May 2022
 
9:30 welcome speech / Zvonko Maković, President of the Croatian Society of Art Historians
 
9:40 session 1
 
Magdalena Kunińska
An entangled case of „style” problem in Central-Eastern Europe: between central model and local strategies for self-identification
 
Alison McQueen
Entangled Interdependence: Paris, French Provinces and Colonies in the mid-nineteenth century
 
Cristiano Guarneri, Ines Ivić
Different perspectives on the centre-periphery paradigm: Karaman and Castelnuovo-Ginzburg in comparison
 
Vladimir Peter Goss
Ljubo Karaman and the art of Croatian space
 
Discussion
 

11:20 session 2

Katja Mahnič
France Stele (1886-1972), Monument Protection Office in Ljubljana and the Question of Method

Ivan Braut, Krasanka Majer Jurišić
Karaman and Szabo on “descended value” of monuments and preservation of historical character of Šibenik and Rab

Sigrid Brandt
Creative monument preservation and continuing to build on monuments

Discussion

 

13:40 session 3

Dražen Arbutina 
Peripheral architecture and architecture on the periphery

Konrad Morawski
Art for Polish Magnates or European Aristocrats?

Antonija Mlikota
The architecture, heritage and monuments protection under Fascist government in Zadar

Mariana Pinto dos Santos
The constraints of writing art history in a peripheral dictatorship in the twentieth century – José-Augusto França’s master narrative in Portugal

Discussion

 

15:20 session 4

Zoi Godosi
Periphery, Province, Borderline: the case of a local “Art World” in Florina (Greece)

Mina Radovanović 
Painting the periphery for the centre: orientalist works by Paja Jovanović created for western audiences

Lidija Merenik 
The local, ethnographic, oriental motif in the folk portraits by Nadežda Petrović and Zora Petrović

Miona Muštra
Inflecting the Canon: teaching national art history to international students

Discussion

17:00 end of Day 1

 

Friday 20th May

9:20 session 5

Giuseppe Andolina
Center vs periphery in the Stato da Mar: the public architecture and artistic production in the 15th century Eastern Adriatic

Karla Papeš 
What is the centre for the circulation of early modern fortification knowledge?

Laris Borić 
The applicability and the transformative nature of Karaman’s notions of peripheral/provincial in Dalmatian Cinquecento

Petar Strunje
Interpreting mosque to church conversion in Dalmatia

Discussion

11:00 session 6

Angelo Maria Monaco
Refining a vernacular idiom. A focus on 14th and 15th centuries limestone Sculpture in Salento, through the looking glass of Scultura del Cinquecento in Italia meridionale by Francesco Negri Arnoldi

Stephanie Peršić
Karaman’s paradigm through the analysis of sacral iconography of the 17th and 18th centuries on the territory of the Diocese of Poreč and Pula

Beatrice Tanzi
The double “territorialisation/peripheralisation” of the Istrian and Dalmatian dioceses

Jelena Todorović 
The reversal of centre/perifery paradigm in the understanding of the world of Universal Baroque

Discussion

 

13:20 session 7

Barbara Murovec
Art historians in tumultuous times: the safeguarding of cultural heritage in the province of Ljubljana (1941–1943)

Petar Prelog 
Centre and periphery in the interpretations of Croatian modern art

Petra Šarin
Defining local versions of socially engaged art: Zemlja and Portuguese neorealism

Discussion

14:40 session 8

Nikolina Maraković, Tin Turković
The relevance of Ljubo Karaman’s paradigm in contemporary research of late antique and early medieval heritage in Croatia

Milan Pelc
Illuminations in Glagolitic manuscripts and the art in the periphery

Vanja Stojković
Center and periphery: the sacral portraits of the noble family of Lazar in the Church of st. John the Baptist in Ečka

Anđela Dukić
Between centerand periphery: architectural development of Niš (19-20 century)

Discussion

16:20 conference closing discussion

17:00 end of Day 2

 

Saturday 21st May

Fieldwork

Zagreb urban identity between centre and periphery

10:00 – 14:00

Meeting point: Croatian Academy of Sciences and Arts, Trg Nikole Šubića Zrinskog 11

Moderators: Franko Ćorić, Ljerka Dulibić, Predrag Marković

In accordance with the theme of the conference, the city walking tour will focus on the peripheral role of Zagreb in the Habsburg monarchy and the idea of Zagreb as “Florence of the South Slavs". The population of Zagreb grew from about 48,000 in 1857 to 769,944according to the last census in 2021. Participants will familiarize with the important historic milestones in the development of the city – its political, economic and cultural significance in the past and possible future perspectives.

 
važna obavijest

PREDAVANJE

26.4.2022. u 15:44
Objavljeno:
   Martina Petrinović 26.4.2022. u 15:44
Uređeno:
   Martina Petrinović 12.5.2022. u 12:24

Marijan Špoljar

Božidar Beck – kustos i direktor u socijalizmu

četvrtak, 5. svibnja 2022. u 14 sati

u živo: DPUH, Preradovićeva 44

na daljinu: DPUH Youtube kanal 

Predavanje će biti posvećeno Božidaru Becku, dugogodišnjem ravnatelju Galerija grada Zagreba, ali i poziciji kustosa i direktora institucije suvremene umjetnosti u vremenima izrazitih modernizacijskih tendencija u našoj kulturi. Nastojeći približiti i interpretirati jedan bogati životni i radni opus, pokušat će se dati i prilog povijesti kustoskih praksi u nas, odnosno suvremenim kulturnim i umjetničkim stremljenjima u specifičnim društvenim i političkim okolnostima socijalističkog društva.

Manje teoretičar i kritičar, Božidar Beck (Đurđevac, 1926. – Zagreb, 2000.) od sredine pedesetih godina bio je kulturni animator u najširem smislu riječi, urednik likovnih monografija, direktor značajne institucije suvremene umjetnosti, član umjetničkih tijela i selektorskih komisija, pokretač i voditelj mnogobrojnih velikih projekata (na primjer, Novih tendencija), jedan od središnjih ličnosti modernizacije naše kulture u 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća. Verzirani, educirani i senzibilni povjesničar umjetnosti, s izrazitom naklonošću prema suvremenim umjetničkim vrijednostima, okrenut prema komunikaciji sa svijetom, visokih, univerzalnih, a ne lokalnih kriterija u umjetnosti, a istovremeno bez kompromisa oko temeljnih vrijednosti Beck je, dakako, prošao kroz različita iskušenja i pritiske umjetničkog ceha, kulturne birokracije i političkih moćnika. Međutim, iz svih tih životnih i profesionalnih okolnosti uspio je izaći slijedeći svoja temeljna umjetnička, kulturna, pa i politička opredjeljenja.

Marijan Špoljar (1950.), povjesničar umjetnosti, bio je dugogodišnji kustos, voditelj Galerije Koprivnica i ravnatelj Muzeja grada Koprivnice, a preko 20 godina djeluje kao privatni poduzetnik u kulturi. Sada je voditelj poduzeća, unutar kojeg djeluje Galerija S, specijalizirana za produkciju grafika suvremenih autora. Priredio je nekoliko stotina izložaba u različitim galerijama te objavio veliki broj predgovora, kritika i studija, uglavnom s područja moderne i suvremene umjetnosti te šire kulturne problematike. Živi i radi u Koprivnici.

važna obavijest

Vizualne umjetnosti i baština u medijima: dan sjećanja na Ružicu Šimunović

19.4.2022. u 13:38
Objavljeno:
   Martina Petrinović 19.4.2022. u 13:38
Uređeno:
   Martina Petrinović 19.4.2022. u 13:39

DPUH, Preradovićeva 44

srijeda, 27. travnja 2022. u 18:00 sati

Jednogodišnji susreti nazvani Vizualne umjetnosti i baština u medijima: dan sjećanja na Ružicu Šimunović – u počast likovnoj kritičarki Ružici Šimunović (Rijeka, 23. studenoga 1960. – Washington D.C., 27. travnja 2018.),koja je u svojim radijskim emisijama ostvarila dijalog između povjesničara umjetnosti, likovnih kritičara, umjetnika te medija– nakon prvoga okrugloga stola (2019.) dvije su godine potom zbog javnozdrastvene situacije i potresom oštećenih prostorija organizatora, Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, bili održani kao virtualna manifestacija. Na susretu zamišljenom kao otvorena platforma za rasprave i saznanja o medijskim i intermedijskim temama u jeku pandemije (27. travnja. 2020.) sudjelovala jedna od najpoznatijih britanskih umjetnica, Tacita Dean, video-performansom Event for a Stage (2015.). Godine 2021. DPUH je objavio publikaciju s tri ulomka iz Ružičinih tekstova, kratkim tekstovima mladih likovnih kritičara – Tihana Bertek, Maja Flajsig, Bojan Krištofić, Miona Muštra i Klara Petrović – ilustriranu duhovitim „kratkim rezovima“ kritičarskoga, kustoskoga i umjetničkoga života, to jest crteže iz crne Skizzenbuch Marka Goluba, likovnoga kritičara, kustosa, urednika i voditelja Galerije Hrvatskoga dizajnerskoga društva te dugogodišnjega Ružičina suradnika i sugovornika u radijskim emisijama.

Ove godine Vizualne umjetnosti i baština u medijima: dan sjećanja na Ružicu Šimunović ponovno se održava uživo – kao susret protagonista vizualne, medijske i povijesno-umjetničke scene – ove godine s iznimnom gošćom-umjetnicom, ali i dramatruginjom, redateljicom, radijskom perforemericom i istraživačicom zvuka i radijskoga medija, Pavlicom Bajsić Brazzoduro. Prezentacija njezina zvučnoga performansa – u počast Ružici Šimunović – otvorit će okrugli stol o mediju i intermedijalnosti, o radiju kao izazovu koji potiče nadahnuta rješenja, ali i o mediju u kome slika živi u zvuku i u izgovorenoj riječi pa je zanimljivo promisliti je li ga zaobišao „slikovni obrat“, tako značajan za suvremeno iskustvo života i, dakako, umjetnosti.

Pavlica Bajsić Brazzoduro (Zagreb, 1973.) diplomirala je dramaturgiju na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu te magistrirala estetiku na Université Paris VIII Vincennes – Saint-Denis u Parizu na temu dokumentarnosti i zvuka. Od 1995. godine bavi se radijem, kazalištem i filmom kao samostalna umjetnica. Osim djelovanja u područjima koja povezuju medije, istražuju i podučavaju o zvuku – Pavlica Bajsić Brazzoduro autorica je predstava koje se bave medijem i radijem: Hörspiel: mala igra za slušanje (i gledanje) [u njemačkoj inačici Aether über Berlin / Eter nad Berlinom], iz 2013. godine, Orfej sluša radio (2017.), a Halo, halo, ovdje Radio Zagreb (2022.), trenutno dominira repertoarom u Zagrebačkom kazalištu mladih.Za svoj je rad nagrađivana – Grand Prix de Suisse, Ake Blomstrom Memorial Prize, Prix Europa Guest of Honour i dr. – te je hrvatska predstavnica u antologiji o trideset godina svjetskoga radio-dokumentarca prema odabiru European Broadcasting Uniona. Njezine dokumentarne radio-drame i ars akustike emitirane su na slijedećim radiostanicama: Hrvatski radio, ORF, Švicarski radio, Rundfunk Berlin Brandenburg, Deutschlandradio Berlin, BBC, Chicago Public Radio i Australian Broadcasting Corporation, a radila je kao radijska novinarka i voditeljica u Zagrebu i Berlinu. Od 2021. godine Pavlica Bajsić Brazzoduro ravnateljica je Centra mladih „Ribnjak“.

Organizatorice: Sanja Cvetnić i Irena Kraševac

važna obavijest

DPUH — PARTNER NOVOG EUROPSKOG BAUHAUSA

13.4.2022. u 13:39
Objavljeno:
   Martina Petrinović 13.4.2022. u 13:39
Uređeno:
   Martina Petrinović 13.5.2022. u 15:04

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske u travnju 2022. primljeno je u članstvo međunarodne zajednice koju je pokrenula Europska komisija u kojoj će naša udruga imati priliku razmjenjivati ​​znanje i promicati dijalog s više od 200 organizacija, pridonoseći izgradnji održive i inkluzivne zajedničke budućnosti.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske novi je partner međunarodne zajednice pod nazivom New European Bauhaus (NEB). Cilj inicijative je razvijati komunikaciju i stvarati veze između različitih sredina, povezivati discipline i otvarati prilike za suradnju na svim razinama, nadahnjujući i usmjeravajući transformaciju naših društava s ovim neodvojivim vrijednostima: održivost (klimatski ciljevi, kružno gospodarstvo, nulta stopa zagađenja i bioraznolikost); sklad (kvaliteta doživljaja i stila, iznad funkcionalnosti); inkluzija (uvažavanje raznolikosti, dostupnost i pristupačnost).

Kao član NEB zajednice, DPUH će osigurati da vrijednosti Novog europskog Bauhausa jačaju u našim postojećim aktivnostima te da se one ugrade u buduću strategiju ovog saveza. DPUH će unutar zajednice kao član i partner djelovati na nekoliko razina i aktivno sudjelovati u razmjeni znanja, širenju informacija, pokretanju projekata i promicanju aktivnosti NEB zajednice.

Više o inicijativi New European Bauhaus: https://europa.eu/new-european-bauhaus/index_en

važna obavijest

DPUH @ YouTube

13.4.2022. u 13:36
Objavljeno:
   Martina Petrinović 13.4.2022. u 13:36
Uređeno:
   Martina Petrinović 13.4.2022. u 14:12

Perspektive povjesičara umjetnosti u realnom sektoru

 

Snimka razgovora s povjesničarima umjetnosti Teom Gudek Šnajdar i Danielom Tomičićem nalazi se na DPUH-ovom YouTube kanalu. 

Tea i Daniel pokrenuli su svoje poslove u sektorima turizma i kulture te ih uspješno vode već duži niz godina. Istaknuli su važnost umrežavanja i učenja te pozvali kolege zainteresirane za suradnju na zajedničkim projektima da im se jave.

 

https://www.youtube.com/watch?v=d3NSjb-6hfE&t=538s