Obavijesti comments

važna obavijest

POZIV - IZLOŽBA SUVREMENE HRVATSKE UMJETNOSTI

2.4.2021. u 14:20
Objavljeno:
   Martina Petrinović 2.4.2021. u 14:20
Uređeno:
   Martina Petrinović 7.4.2021. u 15:44

Art Zagreb 2021

 

30. rujna - 3. listopada 2021.

 

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske u sklopu Art Zagreb 2021 priprema izložbu suvremene hrvatske umjetnosti. Pozivamo diplomirane povjesničare umjetnosti i (iznimno) studente diplomskog studija povijesti umjetnosti da osmisle temu/koncept izložbe. Izložba će se održati u sklopu sajma Art Zagreb od 30. rujna do 3. listopada 2021. u Hali V Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu.

Art Zagreb međunarodni je sajam umjetnina koji se organizira od 2018. godine, a zamišljen je kao mjesto susreta umjetnika, kolekcionara, galerista, kustosa i ljubitelja umjetnosti u najširem smislu. Uz umjetnička izlaganja organiziraju se paneli, predavanja, filmske projekcije i koncerti.

Od kolegica i kolega povjesničara umjetnosti očekujemo da osmisle temu izložbe i okupe suvremene hrvatske umjetnike. Očekujemo aktivnu timsku suradnju s kolegama povjesničarima umjetnosti i umjetnicima u osmišljavanju i provođenju izložbe. Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske i organizator Art Zagreba kolegama osiguravaju stručnu i profesionalnu podršku mentora i logističku podršku u provedbi. Sudionici trebaju biti u mogućnosti sudjelovati na dogovorima i sastancima tijekom svibnja i lipnja na daljinu ili u živo u prostorijama DPUH-a u Zagrebu te u rujnu za vrijeme pripreme i trajanja izložbe.

Mentorski tim: Ariana Kralj, Martina Petrinović, Patricia Počanić, Daniel Tomičić, Jadranka Vinterhalter

Zainteresirani trebaju poslati svoj kratki životopis te skicu koncepta izložbe koju bi htjeli prirediti.

Kontakt: dpuh@inet.hr, 0994991009

Rok za prijavu: 22. travnja 2021. putem online obrasca https://forms.gle/V6HrPcVaPx8cNeAs8

važna obavijest

Društvo prijatelja dubrovačke starine

23.2.2021. u 14:52
Objavljeno:
   Martina Petrinović 23.2.2021. u 14:52
Uređeno:
   Martina Petrinović 23.2.2021. u 14:52

Reakcija Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske i Instituta za povijest umjetnosti na optužbe i objede, neobjektivne i neistinite medijske objave upućene Društvu prijatelja dubrovačke starine.

Društvo prijatelja dubrovačke starine je institucija civilnog društva u službi zaštite, očuvanja i obnove kulturnih dobara, koju bi osviještena gradska uprava i vlast trebala shvaćati i poštovati kao partnera u realizaciji svojega esencijalnog interesa: čuvanja baštine kao identiteta Grada i nacije. Ma kakvo bilo dugoročno rješenje njihova odnosa, Društvu treba ostaviti skrb za zidine, zato što za to ima najbolju organizaciju i dugogodišnje iskustvo.

I ovom prilikom, u ime dvije kapitalne institucije struke povijesti umjetnosti, podržavamo Društvo prijatelja dubrovačke starine u njegovu radu i pozivamo Grad Dubrovnik da omogući Društvu da nastavi svoju djelatnost i misiju.

dr. sc. Zvonko Maković
predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske

dr. sc. Katarina Horvat-Levaj
ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti

važna obavijest

NATJEČAJ

18.2.2021. u 14:41
Objavljeno:
   Martina Petrinović 18.2.2021. u 14:41
Uređeno:
   Martina Petrinović 8.4.2021. u 14:36

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2020. godinu

 

Upravni odbor DPUH-a objavljuje Natječaj za dodjelu Nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2020. godinu.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuje se redovito od 2006. godine kao jedino i najmjerodavnije priznanje struke.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za životno djelo „Radovan Ivančević“ (jedna nagrada) dodjeljuje se povjesničarima umjetnosti za vrhunska ostvarenja na području povijesti umjetnosti tijekom duljeg razdoblja njihova radnoga vijeka, a koja su pridonijela razvoju i ugledu struke u Hrvatskoj i inozemstvu;

Godišnja nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuje se pojedincima ili ustanovama za ostvarenja na području povijesti umjetnosti u minuloj godini i povećanje ugleda povijesti umjetnosti u Hrvatskoj i inozemstvu. Nagrada se dodjeljuje u ovim kategorijama (dodjeljuje se jedna nagrada po kategoriji):

- znanstvena ili stručna knjiga
- izložba
- zaštita kulturne baštine
- popularizacija struke
- promicanje interdisciplinarnosti i vizualne kulture

Nagrada za izvrstan diplomski rad (do tri nagrade) dodjeljuje se povjesničarima umjetnosti za diplomski rad obranjen na jednom od odsjeka za povijest umjetnosti u Hrvatskoj u minuloj godini.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuje se hrvatskim državljanima i ustanovama, a iznimno stranim državljanima i ustanovama.

Prijedloge za Nagradu DPUH-a za životno djelo „Radovan Ivančević“ i Godišnju nagradu DPUH-a mogu podnijeti pojedinci ili ustanove.

Prijedloge za Nagradu za izvrstan diplomski rad mogu podnijeti odsjeci na kojima je rad obranjen ili mentori.

Prijedlozi moraju biti pismeno obrazloženi.

Upravni odbor DPUH-a imenuje Povjerenstvo za dodjelu nagrada koje se sastoji od pet redovnih članova Društva, koji na temelju pristiglih prijedloga odlučuju o dobitnicima. Povjerenstvo može promijeniti kategoriju prijave kod godišnjih nagrada.

Upravni odbor DPUH-a potvrđuje odluku Povjerenstva za dodjelu nagrada.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske sastoji se od povelje i novčane nagrade. Visinu novčanog iznosa određuje Upravni odbor DPUH-a u skladu s visinom osiguranih sredstava za tekuću godinu.

Prijedlog Nagrade za životno djelo "Radovan Ivančević" i za Godišnju nagradu mora sadržavati obrazloženje, biografiju i bibliografiju. U obrazloženju valja jasno naglasiti za koju kategoriju nagrade i za što je predloženik nominiran.

Prijave koje nisu u skladu s navedenim zahtjevima neće se razmatrati.

Prijave vrijede isključivo ukoliko su poslane do objavljenog roka. Prijave se šalju elektroničkom poštom na dpuh@inet.hr, a knjige, publikacije i katalozi poštom na adresu DPUH, Preradovićeva 44, Zagreb. Diplomski radovi šalju se u digitalnom obliku elektroničkom poštom ili se omogućuje pristup na repozitorij gdje je rad pohranjen. Materijali se ne vraćaju i ostaju u knjižnici DPUH-a.

ROK ZA SLANJE: 1. travnja 2021. - natječaj je zatvoren

 

važna obavijest

OBAVIJEST O SMRTI

16.2.2021. u 14:56
Objavljeno:
   Martina Petrinović 16.2.2021. u 14:56

Ivo Tenšek 

1941.-2021.

Arhitekt Ivan Tenšek radni vijek proveo je u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. Radio je na stvaranju i organiziranju dokumentacije umjetničke baštine. Svoje znanje i kompetencije uložio je u arhitektonsku obradu velikog broja spomenika, a posebno onih u Dubrovniku i čitavoj dubrovačkoj regiji. Njegov je rad pridonio i konzervatorskoj zaštiti i restauriranju niza objekata nakon potresa, jer je mogao dati precizne i egzaktne elemente izvorne zamisli i ranijega stanja. Arhitektonsko snimanje za Ivana Tenšeka nikada nije bilo puko tehničko izvođenje, nego je pretpostavljalo i prepoznavanje stilskih osobina i regionalnih karakteristika, a do toga je mogao doći samo iskustvom i skrupuloznošću.

Pa premda nije bio formiran kao povjesničar umjetnosti, postao je nezamjenjivim suradnikom u interpretaciji spomenika. Nije slučajno što su zaslužne kolegice Ana Deanović i Nada Grujić osjetile potrebu i obavezu da neke svoje studije potpišu zajedno s Ivanom Tenšekom, odajući mu tako zahvalnost za specijalističku pomoć u tumačenju strukturalnih svojstava obrađenih cjelina. A ulog Ivana Tenšeka u mnogim radovima i projektima Instituta za povijest umjetnosti toliki je da nadmašuje ograničenja stručnih obaveza, te znači prinos cjelokupnoj hrvatskoj povijesti umjetnosti. Ivan Tenšek primio je 2008. godine povelju Društva povjesničara umjetnosi Hrvatske. Bez doprinosa kolege Tenšeka poznavanje hrvatskog povijesnog graditeljstva i urbanizma bilo bi krnje, svakako manje jasno i prezentno.

važna obavijest

NOVO IZDANJE

29.1.2021. u 14:40
Objavljeno:
   Martina Petrinović 29.1.2021. u 14:40
Uređeno:
   Martina Petrinović 12.2.2021. u 13:33
Drago Miletić o svojoj knjizi "Medvedgrad na Oltaru domovine - pogled izbliza", ali i i odnosu politike i zaštite spomenika u video izjavi na youtube kanalu 
 
knjiga se može kupiti u uredu DPUH-a, Preradovićeva 44, Zagreb
ili naručiti mailom na dpuh@inet.hr
poštarina za Hrvatsku je besplatna
cijena: 140 kn
 
Knjiga je dostupna u ovim knjižarama
Školska knjiga Trg bana Jelačića, Kvaternikov trg, Bogovićeva, Masarykova, Zaprešić, Ilica 250
Superknjižara Rooseveltov trg 4, Zagreb
Fraktura Kneza Mislava 17, Zagreb
Ljevak Trg bana Jelačića, Zagreb
 
 
važna obavijest

Prijedlog urbanističkoga plana uređenja naselja Suđurađ na otoku Šipanu – očitovanje

18.1.2021. u 15:10
Objavljeno:
   Martina Petrinović 18.1.2021. u 15:10
Uređeno:
   Martina Petrinović 18.1.2021. u 15:12

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske iz sredstava javnoga priopćavanja doznalo je da je Gradsko vijeće Grada Dubrovnika iniciralo izradu Urbanističkoga plana uređenja naselja Suđurađ na otoku Šipanu te da je prijedlog Plana predstavljen i o njemu se javno raspravljalo u prosincu 2020. godine.

Kako doznajemo, pri izradi Prijedloga plana poštivale su se potrebne procedure izradom Maritimne i Krajobrazne studije te Konzervatorske podloge.

U prijedlogu Plana, između ostaloga, pokušava se uvrstiti lučicu za jedrilice i jahte („sezonsku luku nautičkog turizma“) koja se proteže južno od sadašnjeg pristaništaa tim proširenjem lučice predviđeno je uvođenje novih sadržaja za sezonsko korištenje. Uz još neke manjkavosti, prijedlog plana otvara mogućnost nove izgradnje kroz velike zone tzv. mješovite namjene.

Predloženi zahvati opsegom su nerazmjerni naslijeđenoj cjelini Suđurđa i izvjesno je da će je ozbiljno ugroziti.

Kao nacionalna udruga povjesničara umjetnosti, koja u svoje redove ubraja i istraživače dubrovačkih ljetnikovaca, krajobraza i povijesnih ambijenata, protivimo se donošenju ovakvog prijedloga, koji držimo neosjetljivim prema baštinskim vrijednostima pojedinih zaštićenih spomenika i ambijenta istočnoga dijela otoka Šipana u cjelini.

Prosvjedujemo zbog kasnog dostavljanja Konzervatorske podloge na uvid sudionicima rasprave o Prijedlogu plana koja je objavljena na sam dan javne rasprave.

Ambijent naselja Suđurađ izvrstan je primjer očuvanosti tradicionalnog arhitektonskog sklopa uklopljenog u prirodni okoliš. Razmatranja iz konzervatorske podloge, prema našem uvidu, predstavljena su kao pomoćni dokument razvojnoga plana, ali nažalost nisu dosljedno provedena u planskom promišljanju, što ozbiljno ugrožava ambijentalnu vrijednost i naslijeđenu, održavanu vizuru naselja.

Zaštićena kulturna dobra nikako se ne mogu sagledavati punkcijski već su temeljne sastavnice ansambla i njegove ukupne slike, a oba skupa vrijednosti dijelovi su konzervatorske i planerske profesionalne predaje. Očuvani spomenici i ambijenti, koji nisu samo dio interesa istraživača već i identiteta pripadnika lokalne zajednice, nikako ne smiju poslužiti kao atrakcijski čimbenik novim sadržajima, odnosno njihov se prioritet ne smije učiniti nositeljem sekundarne scenografske uloge u službi lukrativnih namjena. Trajnoj, oprezno prilagođavanoj i održavanoj cjelini ne smiju se suprotstaviti ireverzibilni, za prirodni i kulturni krajolik štetni i privremeni, odnosno sezonski novi sadržaji.

Podsjećamo na neosjetljivost koja se manifestirala izgradnjom sklopa srodne namjene u Rijeci dubrovačkoj, a prije toga i izgradnjom magistralne prometnice prema Dubrovniku, kada nisu stradali samo pojedini, neprocjenjivi primjeri ladanjske arhitekture već i njihovo skladno uklapanje u prirodni okoliš. Ni njihova inherentna spomenička vrijednost, ni višedesetljetna istraživanja najuglednijih hrvatskih povjesničara umjetnosti niti apeli tada nažalost nisu zaustavili ono što su istaknuti predstavnici nacionalne povijesti umjetnosti, arhitekture, urbanističkog planiranja i hortikulture vidjeli kao jasne primjere neosjetljivosti i devastacije.

DPUH dijeli zabrinutost dijela građana otoka Šipana u vezi Prijedloga te poziva nadležne na oprez pri postupku izrade Urbanističkoga plana uređenja. Stanovnicima otoka treba omogućiti pažljivo osuvremenjivanje infrastrukture i poboljšanje kvalitete življenja kako bi i ambijent koji obitavaju mogao održati kontinuitet postojanja i ukupnu vrijednost. To nikako ne znači prepuštanje nepromišljenom proširivanju povijesnih prometnica. Konzervatorskim procjenama pojedinosti unutar cjeline svakako treba pridodati pojačano valoriziranje cjeline po sebi i unutar prirodnog krajolika. Kategoriju održiva razvitka ne vidimo u prenaglašavanju noviteta, već u prilagodbi dobro promišljenih sadržaja uvijek nadređenom postojećem stanju.

Stoga predlažemo da se izgradnja sezonske turističke lučice predvidi na nekom drugom prikladnom mjestu, poštujući i ondje kulturne i krajobrazne vrijednosti. Probitak zajednice u odnosu na naslijeđenu ambijentalnu vrijednost naselja vidimo prije svega u postupcima opreznog održavanja i senzibilnog adaptiranja postojećega graditeljskog fonda, uz najveće poštovanje prema autentičnosti pojedinih zaštićenih kulturnih dobara, ali i uz obvezu poštivanja zbirne vrijednosti šipanskoga naselja. Spomenimo na ovome mjestu da primjerenome održavanju i autentičnome uređenju središnje Place naselja Suđurađ, između luke i ljetnikovca Stjepović-Skočibuha, treba pokloniti posebnu pažnju i oprez pri budućem uređenju.

Kako je navedeno, odnosi pojedinosti i cjeline, spomenika i ambijenata, dio su konzervatorske ali i planerske predaje Europe. Oni ne pripadaju samo domenama teorijskog i estetskog promišljanja već su, od početka 20. stoljeća, ključni instrumenti jačanja lokalnih identiteta i ekonomske snage svih uključenih u procese održavanja. Niz međunarodnih dokumenata, kojih je potpisnica i Republika Hrvatska, a dio su uspješnih praksi turističkih središta Europe zasnovanih na promišljenom odnosu održavanja i razvitka, pokazuje uspjeh takvog promišljanja: od Atenske povelje iz 1931, Mletačke povelje iz 1964, UNESCO-ove Preporuke za očuvanje kulturnih dobara ugroženih javnim ili privatnim radovima iz 1968. do Europske povelje o arhitektonskoj baštini i ICOMOS-ove Rezolucije o konzerviranju manjih povijesnih gradova iz 1975.

Pozivamo Gradsko vijeće Grada Dubrovnika da revidira program uređenja, izmjesti prenaglašene nove sadržaje iz tradicionalnog ambijenta naselja Suđurađ ili ih njemu podredi, pronađe rješenja u skladu sa suvremenim načelima prilagođene nove uporabe (adaptive reuse) unutar postojećih resursa kako bi baština, njezini korisnici i strani posjetitelji mogli steći razumnu korist.

Nadležne stručne službe, napokon, pozivamo i ohrabrujemo da organičke ansamble naselja i prirodne vrijednosti ovoga i ostalih Elafitskih otoka ne izlože planersko-inženjerskom pragmatizmu, odnosno da ne popuste investicijskim pritiscima, neosjetljivima prema naslijeđenom skladu kulture i prirode i međunarodnim iskustvima prožimanja teorijskog sagledavanja ambijentalnih vrijednosti i uspješne prakse.

Za Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske,
dr. sc. Marko Špikić
dopredsjednik DPUH-a

Prijedlog urbanističkoga plana uređenja naselja Suđurađ na otoku Šipanu – očitovanje

važna obavijest

Očuvanje kulturne baštine nakon potresa

8.1.2021. u 15:35
Objavljeno:
   Martina Petrinović 8.1.2021. u 15:35
Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske
Runjaninova 2, Zagreb
Zagreb, 8. siječnja 2021.
 
 
Očuvanje kulturne baštine nakon potresa — traži se donošenje protokola
 
Nakon niza razornih potresa koji su od proljeća 2020. doveli do oštećenja i razaranja u središnjoj Hrvatskoj, uključujući ona na zaštićenoj kulturnoj baštini, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske traži od nadležnih tijela Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske da razmotre donošenje nacionalnog dokumenta o postupanju na potresom ugroženoj baštini.
U povijesti stradavanja kulturne baštine Europe bilježimo spremnost državnih uprava da se nasilnom djelovanju prirode i ljudi suprotstave angažiranjem najboljih ljudskih, profesionalnih i koncepcijskih resursa. Opseg razaranja urbanih i ruralnih cjelina na Banovini traži sjedinjavanje snaga i koncipiranje posebnog stručnog tijela. Njegova višegodišnja zadaća bila bi interdisciplinarno rješavanje pitanja nametnutih stanjima pokretne i nepokretne baštine, stalno uzimajući u obzir međusobnu kritičku razmjenu i dijalog sa zainteresiranom javnošću.
Stručnjaci koji će se u idućem razdoblju baviti problemima konsolidiranja, konzerviranja, izoliranja, dislociranja, restauriranja, faksimilskog rekonstruiranja, repariranja, interpolacijske ili supstitucijske nove izgradnje i urbanističkog planiranja ne bi smjeli zaboraviti na temeljne spomeničke putokaze unutar ambijenata oštećenih ulica, trgova i gradova, kolikogod im stanje izgledalo neobranjivo. Ne smiju zaboraviti ni na konzervatorske standarde stvorene u posljednja dva stoljeća, koji su dio i hrvatske konzervatorske predaje i prakse.
Služba zaštite kulturnih dobara u Hrvatskoj od 19. stoljeća pripada europskom konzervatorskom pokretu. U slučajevima kriza spremno se suočavala s ratnim razaranjima i prirodnim katastrofama, a bila je otvorena i za mišljenje stručnjaka iz drugih ustanova i organizacija.
U ovom trenutku pomoć opsežno razorenom dijelu zemlje zahtijeva i hitnost i mudrost. Kulturna baština nije samo dio nostalgije i specifičnih pamćenja ljudi, kojima su traumatična zbivanja trenutno potisnula senzibilitet prema razorenom zavičaju — ona je sastavni dio svakodnevice. Kao živa baština ona je dio pamćenja, no ona je i temelj nadanju pogođene zajednice. Za Banovinu valja sazvati zasebno tijelo po uzoru na zavod osnovan nakon potresa u Dubrovniku. Problem rada na stradalim spomenicima i ambijentima (koji se nalaze u srcima urbanih i ruralnih cjelina Banovine pa se nikako ne smiju marginalizirati) valja profesionalno internacionalizirati. Tijelo mora biti vođeno metodološkim smjernicama koje će biti moguće nadopunjavati, no nikada na štetu kulturne baštine i zajednica koje žele pamtiti.
Stoga pozivamo nadležne da što prije pokrenu inicijativu za donošenje jasnih, preciznih, dobro promišljenih i primjenjivih načela u očuvanju kulturne baštine u potresu pogođenim krajevima. Naglašavamo da smo, kao i ranije, spremni ponuditi svoju stručnu pomoć u donošenju toga iznimno važnog nacionalnog dokumenta.
 
za Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske
dr. sc. Zvonko Maković
predsjednik DPUH-a
važna obavijest

NOVO IZDANJE

8.1.2021. u 15:33
Objavljeno:
   Martina Petrinović 8.1.2021. u 15:33
Uređeno:
   Martina Petrinović 29.1.2021. u 14:37

Drago Miletić

Medvedgrad na Oltaru domovine - pogled izbliza

Autentično svjedočanstvo stručnjaka koje dokumentira preobrazbu slavnoga burga
u dekorativni dodatak jednom naivno zamišljenu spomeniku u jeku Domovinskog rata.
 
Brojni dokumenti ovdje doneseni, od zapisnika i rasprava na kojima su sudjelovali istaknuti političari, ali i stručnjaci iz naše sredine, svjedoče o birokratskom nasilju nad strukom i dragocjen su kapital koji rad Drage Miletića pomiče iz strogo stručnoga štiva i daje mu jasan politički, štoviše moralni dignitet.
 
urednik: Zvonko Maković
ISBN 978-953-6089-50-5
368 stranica
cijena: 140 kn
 
knjiga se može kupiti u uredu DPUH-a, Preradovićeva 44, Zagreb
ili naručiti mailom na dpuh@inet.hr
poštarina za Hrvatsku je besplatna
 
važna obavijest

Hrvatski povjesničari umjetnosti

8.1.2021. u 15:24
Objavljeno:
   Martina Petrinović 8.1.2021. u 15:24
Uređeno:
   Martina Petrinović 8.1.2021. u 15:33

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske 2013. godine pokrenulo je projekt Hrvatski povjesničari umjetnosti. Organiziranjem znanstveno-stručnih skupova i objavljivanjem zbornika nastoji se rasvijetliti i vrednovati doprinos velikih prethodnika struci povijesti umjetnosti u Hrvatskoj. Održano je pet skupova, objavljena su četiri zbornika, a zbornik posvećen povjesničarski umjetnosti Olgi Maruševski je u pripremi.

 

Artur Schneider (1879.–1946.)

Povjesničar je umjetnosti čiji je izniman trud i doprinos na različitim zadacima naše struke, spletom političkih okolnosti, dugo čekao na valorizaciju. Gotovo sedam desetljeća nakon smrti njegovo zalaganje za obradu, promociju, a u Drugom svjetskom ratu i očuvanje zbirke Strossmayeorve galerije starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, čiji je bio ravnatelj; njegov utjecaj kao nastavnika na studiju povijesti umjetnosti; njegov rad u promociji glazbenog života u Hrvatskoj kao tajnik najstarijeg hrvatskog Musikvereina, Hrvatskog glazbenog zavoda i osnivač ciklusa koncerata „Intimne muzičke večeri“ (1923. – 1926.) te kao prvi tajnik Jugoslavenske sekcije Međunarodnog društva za suvremenu glazbu; Schneiderov kritičarski rad, glazbeni i likovni; izložbe suvremenih slikara koje je priredio; istraživački rad na temama likovne ostavštine obitelji Zrinski, a posebno njegov organizacijski i stručni uspjeh u popisivanju i dokumentiranju hrvatske baštine.

Zbornik zatvara sumarna biografija i obuhvatna bibliografija Schneiderovih radova dopunjena bibliografskih pregledom radova o Arturu Schneideru.

urednica: Ljerka Dulibić // ISBN 978-953-6089-37-6 // 416 stranica s ilustracijama

 

Gjuro Szabo(1875.– 1943.)

Tekstovi u Zborniku rasvjetljuju Szabino bogato djelovanje kritičara i polemičara, utjecajnoga muzejskog djelatnika, istraživača spomenika kontinentalne i primorske Hrvatske, ažurnog pratitelja konzervatorskih trendova srednje Europe, teoretičara i praktičara konzerviranja. Zagrebačka je konferencija okupila dobre poznavatelje Szabina djela koji već godinama istraživački prate ili stručno nadopunjuju standarde koje je za života postavio, kao i mlađe kolege. Gjuro Szabo vlastitim pregnućima u širenju novih shvaćanja o spomenicima i načinima njihova očuvanja i prezentiranja htio je kultivirati, štoviše prosvijetliti najšire shvaćeni javni prostor naše zemlje. Kako pokazuju radovi u ovom zborniku, bio je glas savjesti i glasnik inovativnih konzervatorskih koncepata (po kojima se dosad uglavnom najviše i pamtio), a nakon pada Austrije ušao je u još relativno nerazvijen muzejski sustav i između svjetskih ratova poradio na njegovu jačanju i razvitku.
urednik: Marko Špikić // ISBN 978-953-6089-44-4 // 304 stranica s ilustracijama

Radovan Ivančević(1931. — 2004.)

Sveučilišni profesor, znanstvenik, istaknuti intelektualac i društveni aktivist, osoba koja je našu struku i hrvatsku kulturu zadužila iznimno mnogo. Povijest umjetnosti kako ju je ne samo prakticirao nego prije svega živio Radovan Ivančević, u znatnoj je mjeri proširila svoje polje djelovanja. Pokazala je kako nije riječo jednoj od mnogih disciplina humanističkih i društvenih znanosti, nego integralnom i neraskidivom dijelu vremena. Širok dijapazon svojega znanstvenog i nastavnog rada, od srednjeg vijeka i renesanse, pa sve do suvremenog doba širio je granice u jednom, kronološkom slijedu Ivančevićeva djelovanja. Pokazivao je i neprestano dokazivao kako njegova struka nije izolirana u znanstvene kabinete, nego da pripada vremenu u najkompleksnijem smislu riječi. Ivančevićje nejednom pokazao svoje moralne vrline koje je poistovjećivao s vrlinama vlastite struke.

urednice: Đurđa Kovačić i Martina Petrinović // ISBN 978-953-6089-38-3// 384 stranica s ilustracijama

Lelja Dobronić (1920. — 2006.)

Znanstveni doprinos Lelje Dobronić iznimno je kompleksan, a vremenski obuhvaća građu od srednjega vijeka do 20. stoljeća. Tu građu čine povijesnoumjetnička istraživanja u kojima se ističu pitanja vezana za urbanizam i arhitekturu,  pri čemu autorica nije samo ostavila neizbrisiv trag u otkrivanju novih imena graditelja i prostornih planova, već podjednako tako i onoga što čini sadržaj graditeljske baštine, trgova i ulica, a to je kultura života. Lelja Dobronić bila je velika i pasionirana poznavateljica arhiva i tu je na maestralan način povezivala sve elemente u cjelinu, od pojedinačnih ugovora, nacrta, kronika, slikovne građe do brojnih drugih sadržaja iz kojih je donosila zaključke koji čine iznimno vrijednu kulturnu povijest sredine, bilo da je riječ o Zagrebu, bilo o Hrvatskoj. S osobitom pažnjom ova je autorica istraživala povijest Zagrebačkoga kaptola, života i djelovanja pojedinih biskupa, baš kao i srednjovjekovnih viteških redova, templara, ivanovaca i drugih, ali i drugih dijelova Zagreba od Griča do gradskih predgrađa.

urednice: Đurđa Kovačić i Martina Petrinović // ISBN 978-953-6089-51-2 // 208 stranica s ilustracijama

Tri zbornika (Schneider, Ivančević, Szabo) - 130 kn (uključena dostava za Hrvatsku)

Četiri zbornika (Schneider, Ivančević, Szabo, Dobonić) - 180 kn (uključena dostava za Hrvatsku

 

 

važna obavijest

Dani otvorenih vrata udruga

24.9.2020. u 14:37
Objavljeno:
   Martina Petrinović 24.9.2020. u 14:37

Preradovićeva 44, DPUH - 1. kat

četvrtak 24.9.2020. od 11 do 14 sati

petak 25.9.2020. od 11 do 14 sati

subota 26.9.2020. od 11 do 14 sati

 

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske (DPUH) strukovna je udruga osnovana 1956. godine. Okupljajući članove svojim aktivnostima - predavanjima, organiziranjem znanstveno-stručnih skupova (Hrvatski povjesničari umjetnosti), posjetima aktualnim izložbama i stručnim putovanjima te osobito izdavačkom djelatnošću (znanstveni časopis Peristil – zbornik radova za povijest umjetnosti, monografska izdanja, studije, elektronička izdanja) te objavljivanjem na vlastitim mrežnim stranicama i društvenim mrežama pridonosi rasvjetljavanju pojedinih problema hrvatske umjetnosti i pokreće akcije od interesa cjelokupnog društva vezane uz likovno umjetničku, arhitektonsku i povijesno urbanističku baštinu u Hrvatskoj.

Povjesničari umjetnosti do spoznaja dolaze kritičkim razmišljanjem, znanjem stečenim obrazovanjem i radnim iskustvom, istraživanjem i argumentiranim tvrdnjama. Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske od svog osnutka njeguje izdavačku djelatnost s ciljem da se stručnoj i široj javnosti predstave istraživanja u prvom redu nacionalne umjetničke baštine, povijesti fotografije, teorija likovne umjetnosti, likovna kritika...

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske organizira rasprodaju vlastitih izdanja - monografije, knjige, zbornici, e-izdanja... 

Besplatno dijelimo izdanja znanstvenog časopisa za povijest umjetnosti Peristil od broja 33 (1987.) do broja 54 (2011.)

POPIS KNJIGA NA RASPRODAJI

Novac prikupljen u rasprodaji DPUH će  koristiti za sanaciju prostorija oštećenih u potresu.