DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

Jedan od prepoznatljivih simbola europskog srednjovjekovlja zasigurno su rezidencijalne feudalne utvrde, kašteli ili burgovi, kako se najčešće nazivaju u hrvatskoj znanstvenoj i stručnoj literaturi. Izrazito su brojni ostaci takvih objekata na području Srednje Europe, pa ni područje istarskog poluotoka u tom smislu ne predstavlja iznimku. Rijetko se, međutim, Istru dovodilo u vezu s predmetnom spomeničkom baštinom, a razlozi za takvo stanje bili su brojni.

Kako se u slučaju srednjovjekovnih utvrda u pravilu radi o izrazito kompleksnim građevinama koje su se tijekom vremena sukcesivno nadograđivale i organski razvijale, a dugotrajan period u kojemu su bile napuštene ostavio je brojne tragove degradacije, njihova obnova i sanacija podrazumijevaju zahtjevne istraživačke, konzervatorske ali i financijske zahvate. Ovakvi projekti obuhvaćaju i osmišljavanje te implementaciju novih sadržaja povezanih s perspektivom njihova korištenja.

Na predavanju će se predstaviti pristup istraživanjima i obnovi predmetne spomeničke baštine proizašao iz iskustava prikupljenih u posljednjem desetljeću te konzervatorskim izazovima i perspektivama u sanaciji i upravljanju istarskim utvrdama.

Josip Višnjić, konzervator – arheolog, zaposlen je kao voditelj Odjela za kopnenu arheologiju (sjedište Juršići) u Hrvatskom restauratorskom zavodu. Vodio je i sudjelovao u brojnim projektima istraživanja i obnove istarskih srednjovjekovnih utvrda, poput Posserta, Petrapilose, Turnine, Paza, Žminja, Pazina, Kršana itd.

Hrvatski povjesničari umjetnosti

Olga Maruševski (1922.  – 2008.)

Zagreb, 15. i 16. listopada 2018.

Nastavljajući programski serijal stručno-znanstvenih skupova pod nazivom Hrvatski povjesničari umjetnosti, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske organizira 2018. godine peti skup, posvećen Olgi Maruševski u povodu 10-te godišnjice smrti.

Plodno polje svojega cjelokupnog znanstveno-istraživačkog rada Olga Maruševski pronašla je u razdoblju „dugog“ 19. stoljeća. U brojnim tekstovima među prvima je valorizirala pojave i osobe koje su kreirale hrvatsku umjetnost i kulturu toga doba, donoseći teorijsku utemeljenost u okviru šireg srednjoeuropskog kruga , te je njezin doprinos hrvatskoj povijesti umjetnosti od iznimna značenja. Tekstovi Olge Maruševski nemimoilazni su za razumijevanje i vrednovanje donendavno zanemarivanih povijesnih dionica hrvatske likovnosti i društvenog života, kulturnim sponama vezanima uz Beč a političkim s Budimpeštom, unutar kojih se Zagreb nastojao razvijati prema vlastitim potrebama i mogućnostima. Jedna od središnjih tema i preokupacija tijekom cjelokupnoga istraživačkog rada Olge Maruševski je grad Zagreb i njegov urbanistički i graditeljski razvitak u 19. stoljeću, te ključni arhitektonski projekti koji su danas neprijeporni simboli grada, katedrala, Umjetnički paviljon i Školski forum, Sabornica i maksimirski perivoj. Njezina studija o historijatu glavnog zagrebačkog trga, Jelačić placa, najiscrpnije obrađuje njegove povijesne mijene od najranijih početaka do naših dana minunciozno rekonsturirajući izgled Trga te stanovnike i život koji se na njemu odvijao. Nakon više od trideset godina Iso Kršanjavi kao graditelj neprijeporno je jedna od temeljnih knjiga koje obrađuju Kršnjavijevo kulturološko i povijesnoumjetničko značenje, a njezina znanstvena utemeljenost, slojevitost i  izuzetno zanimljiva interpretacija njegova djelovanja do danas nisu izgubile na aktualnosti. U hrvatskoj povijesti umjetnosti Olga Maruševski zapamćena je kao znanstvenica izuzetne širine i erudicije koja je na svojstven način objedinila dva područja, povijest umjetnosti i povijest kulture – dvije ključne humanističke grane koje se međusobno uvjetuju, prožimaju i nadopunjuju, kako to pokazuju njezine sjajne interpretacije i valorizacije našeg utemeljiteljskog doba. Skupom u serijalu Hrvatski povjesničari umjetnosti obilježujemo desetu godišnjicu smrti Olge Maruševski, nadovezujući generacije istraživača koji su stasali na temeljima njezina rada.

Okvirne teme skupa

- nagodbeno doba i umjetnost – hrvatska umjetnost u političkom i kulturnom kontekstu u razdoblju od 1868. do 1918. godine

- iz zagrebačke spomeničke baštine – novije spoznaje o urbanističkim i arhitektonskim zahvatima u Zagrebu 19. i 20. stoljeća

-od Društva umjetnosti do Hrvatskog društva likovnih umjetnika – 150 godina likovne umjetnosti u Zagrebu kroz prizmu Društva i ustanova koje je Društvo osnovalo i potaknulo: Muzej za umjetnost i obrt, Obrtna škola, Moderna galerija, Akademija likovnih umjetnosti

- Iso Kršnjavi – kulturološko i povijesnoumjetničko značenje „korisnog čovjeka“

- crkvena arhitektura i umjetnost 19. i prve polovine 20. stoljeća – revalorizacija jedne zanemarene epohe sakralne baštine

- umjetnički obrt – „mali“ majstori u opremanju zagrebačke arhitekture

- likovni elementi u tipografskoj i grafičkoj opremi starijih hrvatskih časopisa

- kultura vrtova i perivoja – priroda kao idealna slika svijeta

Molimo da naslov i sažetak prijedloga izlaganja (do 900 znakova) pošaljete na dpuh@inet.hr do 15. svibnja 2018.

Organizacijski odbor: Dragan Damjanović, Đurđa Kovačić, Irena Kraševac, Zvonko Maković i Milan Pelc.

DPUH će do kraja lipnja obavijestiti prijavljene o prihvaćanju teme izlaganja.

Kotizacija za izlagače čiji je rad prihvaćen je 200 kn, članovi DPUH-a ne plaćaju kotizaciju.

Izlaganja će biti objavljena u Zborniku skupa, a tekstovi se predaju do 15. studenoga 2018.

Trogirsko graditeljstvo 15. stoljeća ostvarilo je puno veći doprinos formiranju ranorenesansne umjetnosti u hrvatskoj sredini nego što mu se to do sada pripisivalo. Urbanistički preporod Trogira, renesansnirenovatio urbis, kojeg je sredinom 15. stoljeća u gradu proveo Koriolan Veliki iz plemićkog roda Cipiko okupio je brojne graditelje tog doba, među kojima su Nikola Ivanov Firentinac i Ivan Duknović. Obnovljene su tada gotovo sve javne i važnije privatne zgrade, moderniziran obrambeni sustav, a uređenje gradskog trga, bio je središnji dio zahvata.

Cipikove palače na zapadnoj strani novoformiranog trga, ona južna koju zovemo Mala i ona sjeverna, Velika, obnovljene su istodobno u drugoj polovini 15. stoljeća. Velika palača Cipiko obnovljena je all'antica s golemom ambicijom i pripada malobrojnim arhitektonskim ostvarenjima tog tipa koji su tada nastali na istočnoj obali Jadrana.

Koriolanova obnova grada i distrikta jedan je od najljepših primjera renesansnog idealnog uređenja cjelovitog prostora kakvo se u to vrijeme očekivalo od dobre uprave grada.

Radoslav Bužančić pročelnik je Konzervatorskog odjela u Splitu. Vodi konzervatorska istraživanja i radove u Dalmaciji od 1984. godine u Dubrovniku, Splitu, Trogiru, Omišu i Vrgorcu, te na otocima Braču, Šolti, Hvaru, Visu, Korčuli i Lastovu. Voditelj je brojnih restauratorskih zahvata za koja je dobio domaća i strana priznanja.

POSJET IZLOŽBI

SRIJEDA, 28. OŽUJKA 2018. U 17:00

STROSSMAYEROVA GALERIJA STARIH MAJSTORA

Borivoj Popovčak

Donator markiz de Piennes

Eugène Emmanuel Ernest d'Halwin markiz de Piennes (Périers, 1825. - Vrbovec, 1911.) francuski aristokrat, diplomat Drugog Carstva, intimus carske obitelji, komornik carice Eugenije i vitez Legije časti nakon dolaska republikanaca na vlast u Francuskoj odlučio se za dobrovoljni egzil 1879. godine te iz Pariza dolazi sa suprugom u Vrbovec. Ubrzo na svom imanju uređuje farmu i siranu. Markiz kao izrazit filantrop potpomaže obrazovanje siromašne djece i osnova sirotište u Vrbovcu. Markiz je donirao trideset umjetnina Strossmayerovoj galeriji većinom francuske, ali i nizozemske provenjencije. Među darovanim umjetninama je i portret Juliette Récamier koja je očarala Luciena Bonapartea, pruskog prijestolonasljednika princa Augustusa, Benjamina Constanta. Na slici Antoinea-Jeana Grosa prikazana je u kasnijoj dobi kada se povukla u mirnije okruženje.

Upravitelj Strossmayerove galerije starih majstora Borovoj Popovčak svoja je istraživanja o ovom donatoru Strossmayerove galerije objavio u knjizi Markiz de Piennes – donator Strossmayerove galerije starih majstora (veljača 2017.), a ovom prilikom upoznat će nas  s djelima koja je markiz donirao galeriji u svojoj novoj domovini.

Posjet je besplatan za redovne članove DPUH-a.

Predstavlja se metoda oblikovanja arhitektonskog prostora zasnovana na geometrijskom crtežu strukturiranom od niza koncentričnih heksagrama s pridodanim kružnicama. Može se zaključiti da dijagram, preklopljen s povijesnim nacrtima i preciznim snimkama građevina iz različitih razdoblja, u odnosu na poznate proporcijske sustave - zbog geometrijskih zakonitosti koje ga ujedno čine praktičnim pomagalom bez premca - predstavlja nevidljivu matricu. Tek nekoliko rečenica u pripadnika operativne masonerije, deklariranih nasljednika drevnih graditelja, osnažuje pretpostavku o njezinom postojanju.

Duško Čikara (Zagreb, 1967.), konzervator savjetnik u Hrvatskom restauratorskom zavodu, završio je studij povijesti umjetnosti i arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bavi se istraživanjima povijesne arhitekture.

Reakcija Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za slučaj povezan s izlaganjem fotografije na izložbi u povodu 10 godina fotografije na Umjetničkoj akademiji u Osijeku u prosincu 2017.

Smatramo apsurdnim i potpuno promašenim prozivanje ravnateljice Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku, kao i dovođenje u pitanje slobode izražavanja povezane s osudom izlaganja jedne fotografije u sklopu izložbe O fotografiji na UAOS – prvih deset godina, otvorene krajem prošle godine u istoj instituciji.

U povijesti umjetnosti postoje mnogi eksplicitniji primjeri prikazivanja nagosti nego u izloženoj fotografiji Ane Petrović. Na primjer, u pariškom Muzeju d'Orsay u stalnom postavu nalazi se mnogo provokativnije djelo Gustava Courbeta „Podrijetlo svijeta“ iz 1866. godine koje je reproducirano u gotovo svim važnijim pregledima umjetnosti.

Smatramo da je reakcija na izloženu fotografiju do te mjere besmislena da na nju ne bismo ni reagirali kada iza takvog stava Muzejskog vijeća ne bi stajala nakana da se počne s trendom bezrazložnog cenzuriranja, odnosno gušenja slobode umjetničkog izražavanja, a potom i slobode javnog govora u cjelini.

U osudi ovog pokušaja cenzure pridružujemo se reakciji Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara (AICA).

Za DPUH
Zvonko Maković
predsjednik

Chers et chères collègues,

Vous trouverez ci-dessous l'appel à contribution du prochain colloque du CIHA.

Avec nos meilleurs salutations.

-------------------------------

Dear colleagues,

Please find below the call for paper for the next CIHA Colloquium.

With our best regards.

The CIHA officials

LaoZhu (ZHU Qingsheng), President
Tristan Weddigen, Treasurer
Jean-Marie Guillouët, Scientific secretary

New Delhi (INDIA), November 27-30, 2018

Deadline-CFP: 7 mai 2018

Comité international d'histoire de l'art (CIHA)

Colloquium in New Delhi - 28th-30th november 2018

http://cihaindia2018.in/

Call for papers

ART, DESIGN & SOCIETY

Art and design are intrinsic to all forms with aesthetic value. In the modern world, the dichotomy between art and design was created by the socio-political and economic changes that were brought about by the industrial revolution and colonization. This has led to the paradoxical paradigm wherein the utilitarian designs of the past are perceived as art in the present and are displayed in museum spaces.
In countries like India, art institutions are products of colonialism which aimed at instilling western values leading to the collapse of traditional structures of art creation, dissemination and consumption. The living traditions of indigenous, popular and ritual art which formed the major corpus of artistic production in societies worldwide went unnoticed in the grand narratives. This led to the exclusion of a vast array of tangibles and intangibles that engendered incomplete perceptions of the past across the world.
This colloquium aims at bringing together the smaller narratives that have often been overlooked but which are nonetheless important parts of the tapestry of humanity. It has also become imperative that we re-examine the notions of art and design to understand the essence of the creative process across various cultures and encourage discussion and discourse on their interface and intersection with society. The colloquium particularly intends to probe the role of categorization and enquire into the very frameworks within which art & design operate.
Against this background, the colloquium would like to call for papers under the following topics:

• Design of the Past: Art of the Present
• Synthesizing the Sacred and the Secular
• Art & Design: Expressions of Conflict and Synthesis in Society
• Utility to Frivolity
• Space, Design & Art
• Power, Politics & Propaganda
• Sustainability: Practice and Production
• Vision, Perception and Interpretation
• Signs & Symbolism in Art & Design
• Prevailing Over Prejudice: Untold Stories
• Interpreting the Intangible Through the Tangible
• Impacting Society: Social & Digital Media
• Harmonizing the Individual and the Collective
• Art History: The Melting Pot

We invite paper presentations of 20 minutes.

Please send a title of your proposed paper, an abstract of between 300 and 350 words. Please write the word “Abstract” in the subject line of your e-mail. Submissions must be sent to cihaindia2018@gmail.com Closing date for the first call for papers Monday, 7th May 2018

CONVENERS:
Prof. Dr. Anupa Pande Head, Department of History of Art Director, National Museum Institute
Dr. Savita Kumari Assistant Professor, Department of History of Art National Museum Institute

--

Jean-Marie Guillouët

Secrétaire scientifique/Scientific secretary - Comité International d'Histoire de l'Art (CIHA)
Maître de conférences HDR d'histoire de l'art médiéval - université de Nantes
Membre junior de l'Institut universitaire de France (IUF)

Institut national d'histoire de l'art (INHA)
Bureau 502
2, rue Vivienne
75002 Paris
+33 668 876 020 (cellulaire/mobile)
+33 147 038 514 (fixe/office)

courriel/email : sc.ciha@inha.fr

Upravni odbor DPUH-a objavljuje Natječaj za dodjelu Nagrade DPUH-a „Radovan Ivančević“ za 2017. godinu:

1. Nagrada DPUH-a „Radovan Ivančević“ za životno djelo (1 nagrada)

2. Godišnja nagrada DPUH-a „Radovan Ivančević“ (1 nagrada)

3. Povelje DPUH-a za unapređenje i promicanje povijesti umjetnosti (do 3  povelje)

4. Nagrada za najbolji diplomski rad (do 3 nagrade)

Prijedlog nagrade za životno djelo i godišnju nagradu mora sadržavati obrazloženje, biografiju i bibliografiju. U obrazloženju valja jasno naglasiti za koju nagradu i zašto je predloženik nominiran.

Prijave koje nisu u skladu s navedenim zahtjevima neće se razmatrati.

Prijave vrijede isključivo ukoliko su poslane do objavljenog roka, a uvažava se datum poštanskog pečata.

Sve prijave za natječaj primaju se isključivo poštom na adresu: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Preradovićeva 44, 10 000 Zagreb

NATJEČAJ JE OTVOREN DO 15. ožujka 2018.

PRAVILNIK

DOSADAŠNJI DOBITNICI

Krasanka Majer Jurišić

Arhitektura vlasti i suda

Vijećnice, lože i kneževe palače u Dalmaciji od 15. do 18. stoljeća

U knjizi „Arhitektura vlasti i suda: Vijećnice, lože i kneževe palače u Dalmaciji od 15. do 18. stoljeća“ autorice Krasanke Majer Jurišić predstavljeni su rezultati opsežnog i analitičkog istraživanja vijećnica, loža i kneževih palača Dalmacije u vrijeme mletačke uprave te njihova vrednovanja. Upravne građevine, kao poseban element gradske arhitekture, nastaju još u razvijenom srednjem vijeku. Njihova je namjena bila odgovoriti na nove potrebe komunalnog društva te se u njima odvijao rad gradske vlasti. U Dalmaciji je takav arhitektonski tip ostvaren u obliku komunalne palače koja je obuhvaćala i upravne i sudske prostorije, ali i prostorije privatne namjene kojima se koristio knez. Izdvajanjem pojedinih funkcija ujedno su se kao upravne građevine pojavili i drugi arhitektonski oblici: vijećnica, loža i kneževa palača, odnosno samostalne zgrade za potrebe zasjedanja vijeća, za sudske poslove te za stanovanje.

Srodnosti obrađenih primjera s obzirom na funkcije, oblike i smještaj utvrđene su na primjerima upravne arhitekture Cresa, Krka, Raba, Paga, Šibenika, Zadra, Splita, Trogira, Hvara i Korčule. Uvidom u arhivske zbirke utvrđen je velik broj još neistraženih i neobjavljenih dokumenata iz razdoblja 15. do 18. stoljeća čiji sadržaj znatno utječe na poznavanje povijesti izgradnje i promjena koje su se dogodile na upravnim građevinama. Definiranje pojedinih tipoloških grupa omogućilo je njihovu međusobnu komparaciju, ali i komparaciju s drugim gradnjama unutar vremenski i prostorno zadanog okvira, unatoč činjenici što se u pravilu postojeći regionalni tip prilagođavao novim potrebama. Analizom primjera proizlazi i da je, nakon srednjovjekovnog doba kad se arhitektonski tip javne palače uspostavlja i afirmira njihovom brojnom izgradnjom, tijekom 15. i 16. stoljeća prevladavalo uređenje postojećih javnih palača, ali i određen broj njihovih novih gradnji. U kasnijem razdoblju mletačke uprave u Dalmaciji, u 17. i 18. stoljeću, upravne građevine uglavnom se samo održavaju i pregrađuju.

Djelo je prije svega namijenjeno znanstvenoj i stručnoj javnosti. No s obzirom na činjenicu da je građa sustavno organizirana i prezentirana te da su pojedinačni primjeri monografski obrađeni, primjena ovog djela bit će mnogo šira. Knjiga „Arhitektura vlasti i suda“ omogućuje pravilno valoriziranje upravnih građevina u Dalmaciji, ali daje i smjernice za zaštitu ugrožene kulturne baštine te za razumijevanje i očuvanje urbanih gradskih središta.

Nakladnici: Hrvatski restauratorski zavod, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

Za nakladnike: dr. sc. Tajana Pleše, dr. sc. Zvonko Maković

Autorica: dr. sc. Krasanka Majer Jurišić

Urednica: dr. sc. Nada Grujić

Recenzenti: akademik Vladimir Marković, dr. sc. Dubravka Botica, dr. sc. Marijan Bradanović

Zagreb, prosinac 2017.

Jezici: hrvatski, sažetak na engleskom i talijanskom

268 stranica, tvrdi uvez

ISBN: 978-953-7389-29-1(HRZ), 978-953-6089-49-9 (DPUH)

MPC: 130 kn