DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

STRUČNO PUTOVANJE

Kostanjevica na Krki

ponedjeljak, 17. rujna 2018. u 9:00

Posjet izložbi Lica ekspresionizma / Odjeci duše (1905. – 1925.) i stalnom postavu Galerije Božidar Jakac koji djeluje u cistercitskom samostanu.

Međunarodna izložba njemačkih, čeških i slovenskih ekspresionista prvi je pokušaj svrstavanja slovenskog ekspresionizma u srednjeeuropski krug. Izvorno germanski, ekspresionizam usredotočen na duhovnost, osjećaje i etički zahtjev po „novom čovjeku“ Slovencima je djelomično proslijeđen kroz Prag, slavenski prijestolnicu, koja je nakon prvog svjetskog rata nadomjestila „secesijski Beč“, te postala studijski centar za mladu generaciju stvaralaca (France i Tone Kralj, Veno Pilon, Božidar Jakac), mjesto bogatog društvenog života i polazište za posjete gradovima poput Dresdena i Berlina. (iz teksta Roberta Simonišeka u najavi izložbe)

Stručno vodstvo: autor izložbe i ravnatelj Galerije Božidar Jakac Goran Milovanović

Cijena prijevoza (cijena ručka nije uračunata): 80 kn za članove i 100 kn za ostale. Prijave i uplate od 3 do 13. rujna 2018. na dpuh@inet.hr ili 01 48 12 920.

foto: Tomaž Grdin i Galerija Božidar Jakac

Nada Grčević

(1921. – 2018.)

„Knjiga o fotografiji devetnaestog stoljeća u Hrvatskoj pionirski je rad u nas, koji kroz prikaz ranih dana fotografije i društvene klime u kojoj se fotografija pojavila, daje nove spoznaje i otvara nove vidike na djelatnost koja je izuzetno važna za razumijevanje kulturno povijesne situacije svog vremena. Analizirajući vrijeme dagerotipije, pojavu fotografije, djelovanje fotografa u Zagrebu i drugim gradovima Hrvatske, te fotografski amaterizam kao posebni kulturološki i dijelom umjetnički fenomen, Nada Grčević daje ozbiljne i vrijedne paralele s drugim evropskim zemljama. Studiozan istraživalački rad, poznavanje tehnologije fotografskih postupaka i znanstvena metodologija pristupa temi omogućili su ostvarenje djela koje već sada postaje nezaobilazno za svaki ozbiljniji studij kulture i umjetnosti druge polovice devetnaestog stoljeća, a posebice za rad na daljnjem istraživanju fotografije.“ Ivo Maroević, recenzija knjige Nade Grčević Fotografija devetnaestog stoljeća u Hrvatskoj, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 1981.

PERISTIL61/2018

Zbornik radova za povijest umjetnosti

Pozivamo članove i kolege na predaju stručnih i znanstvenih tekstova za objavljivanje u 61. broju Peristila.

Primaju se isključivo neobjavljeni tekstovi na hrvatskom ili nekom stranom jeziku. Tekst treba imati do 16 kartica / 1 autorski arak/ i 10 slikovnih priloga i biti uređen prema uputama objavljenim na www.dpuh.hr.

Svi brojevi Peristila besplatno su dostupni u otvorenom pristupu na Portalu znanstvenih časopisa RH Hrčak https://hrcak.srce.hr/peristil.

Peristil je indeksiran u međunarodnim bazama ERIH i EBSCO te direktoriju časopisa u otvorenom pristupu DOAJ

Rok za predaju je produžen do: 15. rujna 2018.

Upute autorima

Peristil, zbornik radova za povijest umjetnosti redovito izdaje Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske od 1954. godine. Peristil je znanstveni godišnjak u otvorenom pristupu u kojem se objavljuju recenzirani znanstveni i stručni radovi iz područja povijesti umjetnosti i srodnih društveno humanističkih znanosti.

Uredništvo prima isključivo neobjavljene rukopise.

Uredništvo osigurava najmanje dvije neovisne recenzije.

Autori neće biti upoznati s imenima recenzenata od strane uredništva, a i sami recenzenti moraju voditi računa o povjerljivosti i svojem pravu na anonimnost.

Konačnu odluku o kategorizaciji rada donosi Uredništvo uzimajući u obzir mišljenja recenzenata.

Uredništvo autora obavještava o provedenom postupku recenzije i eventualnim dopunama ili ispravcima koje je autor obvezan unijeti prije konačnog prihvaćanja priloga za objavljivanje.

Autor je obvezan postupiti prema primjedbama recenzenata i uredništva i završni tekst dostaviti u roku od 20 dana. Ako autor ne poštuje ovaj rok, članak se ne objavljuje.

Autori podmiruju troškove nabavljanja ilustracija, fotografija i arhitektonskih nacrta u fotoarhivima i drugim ustanovama.

Molimo autore da svoj prilog prilagode tehničkim uputama objavljenima na www.dpuh.hr.

Časopis autorima ne naplaćuje objavu radova.

PERISTIL61/2018

Scholarly Journal of Art History

Submission dedline: 15 September 2018

Information for authors

Peristil, scholarly journal of art history has been regularly published by The Croatian Society of Art Historians since 1954. Peristil is an open access annual scientific journal that contains peer reviewed articles in the field of art history and related social sciences and humanities.

Editorial board accepts only previously unpublished manuscripts.

Each accepted manuscript is subjected to at least two independent reviews provided by the editorial board. The peer review process is confidential and identities of authors and reviewers are not released.

The editorial board makes final decision on article category taking into account the peer review suggestions.

Authors will get information about the peer review process and possible additions or corrections that should be made before the final acceptance of the manuscript.

Authors are required to follow the instructions of the reviewers and editorial board and submit the revised text within 20 days. In case the authors fail to submit the text in this period, the text will not be published.

Authors will cover all copyright expenses in archives and other institutions in order to publish illustrations, photographs and architectural drawings.

Authors are asked to adjust their texts according to the technical instructions published on www.dpuh.hr.

Journal does not charge article processing charges.

UTORAK, 3. SRPNJA 2018. U 17:00

MODERNA GALERIJA

Albert Kinert

Kritička retrospektiva

Moderna galerija u Zagrebu 7. lipnja otvorila je kritičku retrospektivu opusa Alberta Kinerta, hrvatskog slikara i grafičara. Njegova je zadnja monografska izložba održana upravo u Modernoj galeriji 1985. godine, a u fundusu galerije nalaze se umjetnikova značajna djela iz pojedinih faza, što uključuje i skulpturu, ne samo slike, crteže i grafike. U suradnji s umjetnikovom obitelji koja se brine za Kinertovu ostavštinu, autorica izložbe Iva Körbler prikupila je za retrospektivu reprezentativna umjetnikova djela, u čiji su odabir ušla i neka djela koja se nalaze u privatnim kolekcijama, kao i u fundusima drugih hrvatskih muzejsko-galerijskih institucija.

Stručno vodstvo: autorica izložbe Iva Körbler

Besplatno za redovne članove DPUH-a

SRIJEDA, 27. LIPNJA 2018. U 17:00

MUZEJ ZA UMJETNOST I OBRT

Šezdesete u Hrvatskoj

Mit i stvarnost

„Šezdesete godine bile su prekretničke u mnogim aspektima kada je riječ o identitetu današnje Hrvatske. Potkraj šezdesetih artikuliraju se ideje o većoj nacionalnoj i državnoj suverenosti, jača samosvijest o nacionalnoj/državnoj posebnosti i nacionalnim/državnim vrijednostima na svima područjima – od jezika s Deklaracijom o hrvatskom književnom jeziku (1967.) do gospodarstva s kvalitetnom industrijom i turizmom kao sve snažnijim gospodarskim čimbenikom, od visoke kulture s nizom velikih međunarodnih manifestacija do one popularne i, konačno, kulture svakidašnjice. Ako je prema svim standardima Hrvatska šezdesetih pripadala srednje razvijenim europskim zemljama, ti su se standardi prepoznavali ne samo u kontinuiranome gospodarskom rastu nego i u sazrijevanju kulture u svim njezinim oblicima.“ (preuzeto iz uvodnog teksta monografije Šezdesete u Hrvatskoj)

Stručno vodstvo: autor izložbe Zvonko Maković

besplatno za redovne članove DPUH-a

Jelena Uskoković

(1929.-2018.)

U hrvatskoj povijesti umjetnosti, u istraživanju i tumačenju likovnog stvaralaštva 20. stoljeća, kolegica Jelena Uskoković ostvarila je zaokružen i značenjem relevantan opus. Diplomirala je 1958. na Sveučilištu u Zagrebu, na Odsjeku povijesti umjetnosti i kulture, a 1966. godine zapošljava se kao kustosica u zagrebačkoj Modernoj galeriji. Prethodeću publicističku djelatnost zamijenila je stručnom obradom niza suvremenih i modernih autora, te priređivanjem njihovih monografskih i retrospektivnih izložaba. Kataloške prezentacije bile su  često prave studije, pripreme za sustavne kritičke valorizacije i stilsko-morfološke sistematizacije. Među obrađivanim slikarskim i kiparskim profilima posebno se ističu tekstovi posvećeni Stančiću i Jordanu, Babiću i Reiseru, Šimunoviću i Kantocijevoj, svi temeljeni na dubokom problemskom uvidu i razrađenoj kritičkoj "fortuni", te ispisani što je moguće egzaktnije i objektivnije. Prilozi o Babiću i Fernkornu razmatrali su pak neke specijalističke aspekte.

Najveću pažnju i kontinuitet bavljenja posvetila je Jelena Uskoković zanimljivom opusu Mirka Račkoga. Priredila mu je čak dvije velike izložbe, posebno objavila priloge o simbolizmu i monumentalizmu u njegovim djelima, te okrunila to zanimanje pisanjem i obranom doktorske disertacije „Slikarstvo Mirka Račkog“ (1980., potom tiskano kao reprezentativna monografija). Dobro poznavanje konteksta hrvatske Moderne, odnosno stvaralaštva početkom 20. stoljeća, iskoristila je također u interpretaciji slikarstva Slave Raškaj kao pripadnice secesijske osjetljivosti i Ivana Meštrovića kao zastupnika monumentalističkih tendencija (u jednoj fazi). Godine 1978. Jelena Uskoković postaje muzejska savjetnica, pa 1985. godine piše i prigodni tekst povodom 80-godišnjice Moderne galerije.
Premda se profesionalno bavila pretežno hrvatskim likovnim umjetnicima, Jelena Uskoković je imala dobar uvid i u univerzalne krugove, počam od činjenice da je 1962. magistrirala na University of Rochester u Sjedinjenim američkim državama. Sa svojih je putovanja znala donijeti i prikaze međunarodnih izložaba, primjerice u dva je navrata kompetentno svjedočila o manifestacijama popartističkog slikarstva. Svoje američke pute iskoristila je da produbi poznavanje Meštrovićeve umjetnosti, te da našu znanstvenu javnost  među prvima izvijesti o kiparevim djelima nastalim i sačuvanim na Sveučilištu u Sirakuzi. Još važnija je njezina tekovina pronalazak izgubljenih slika, serije radova naših umjetnika što su nastali u Švicarskoj nakon izložbe održane neposredno nakon Prvoga svjetskog rata. Njezinom su zaslugom vraćene u domovinu, nakon više od pola stoljeća, antologijske slike Tartaglije, Šulentića i Uzelca, te su ušle u fundus Moderne galerije.

Muzejskim angažmanom i kritičkom aktivnošću, znanstvenim prilozima i afirmiranjem pravih vrijednosti, Jelena Uskoković zaslužila je društveno priznanje, a Društvo povjesničara umjetnosti odužilo joj se dodjelom Nagrade za životno djelo „Radovan Ivančević“ za 2015. godinu.

Tonko Maroević (iz obrazloženja Nagrade za životno djelo Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske "Radovan Ivančević" za 2015. godinu)

foto:  15. travnja 2002., snimila Jozefina Dautbegović

The CAA-Getty International Program

<http://www.collegeart.org/programs/travel-grants/caa-getty-international-program>, generously supported by the Getty Foundation, provides funding for twenty art historians, museum curators, and artists who teach art history to attend CAA’s Annual Conferences. The goal of the project is to increase international participation in CAA, to diversify the association’s membership, and to foster collaborations between North American art historians, artists, and curators and their international colleagues.

Apply for the 2019 CAA-Getty International Program<http://www.collegeart.org/news/2018/06/11/apply-for-the-2019-caa-getty-international-program/>

srijeda, 20. lipnja 2018. u 8:00

Neue Galerie Graz

Universalmuseum Joanneum

Ein rebellischer Visionär

Retrospektive Vjenceslav Richter

Retrospektiva obuhvaća arhitektonske i umjetničke radove Vjenceslava Richtera od 1947. do 2002. godine i smješta ih u kontekst europske povijesti umjetnosti. Richerovi radovi su često izlagani u Grazu, kao dio trigona 67 i trigona 75, na samostalnoj izložbi 1972. godine kao i na brojnim skupnim izložbama na kojima su zastupljeni njegovi radovi iz kolekcije Neue Galerie.

Autorica izložbe: Vesna Meštrić, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb – dobitnica godišnje nagrade DPUH-a za 2017. godinu za izložbu Buntovnik s vizijom u MSU, Zagreb.

Stručno vodstvo: autorica izložbe

Kunst-Kontroversen

Steirische Positionen 1945-1967

Ovom izložbom na kojoj su prikazana djela štajerske umjetnosti između 1945. i 1967. godine Neue Galerie Graz svjedoči o suprotnostima u kojima se „suvremena“ umjetnost oduvijek kretala.

„Mnogo prije vremena kada termin „suvremena umjetnost“ postaje sinonim za progresivnu, provokativnu,  izazovnu ili elitnu umjetnost, umjetnici koji su krenuli novim pravcima poticali su  kontroverze koje su reflektirale različite ideologije; jedni su ih hvalili, a drugi osuđivali. U svakom slučaju, publika i kritika je uvijek određivala uspjeh ili neuspjeh umjetnika.“ (preuzeto iz najave izložbe koja se otvara 15. lipnja)

Autor izložbe: Peter Peer, voditelj Neue Galerie Graz

Stručno vodstvo: kustos izložbe (na engleskom)

Polazak iz Zagreba u 8:00 s parkirališta iza Cibone, posjet izložbama, slobodno vrijeme do 16:00. Dolazak u Zagreb između 19:00 i 20:00.

Cijena prijevoza: 110 kn za članove i 130 kn za ostale. Prijave i uplate do 18. lipnja 2018. na dpuh@inet.hr ili 01 48 12 920.

Ulaznice za izložbe su besplatne.

Vlastimir Kusik (1953. – 2018.)

Posljednji ispraćaj našeg kolege u srijedu 30. svibnja u 12.30 na Centralnom groblju u Osijeku.

Komemoracija održati će se isti dan u prostoru Muzeja likovnih umjetnosti, Europska avenija br. 9 s početkom u 10.00 sati.

Vlastimir Kusik, povjesničar umjetnosti, likovni kritičar, muzealac, dugogodišnji kustos Muzeja likovnih umjetnosti u zvanju muzejskog savjetnika, istaknuti osječki intelektualac, autor više od pet stotina znanstvenih, stručnih i publicističkih tekstova.

Vlastimir Kusik rođen je 1953. godine u Osijeku gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomirao je povijest umjetnosti i arheologiju 1976. godine. U razdoblju od 1977. do 1981. radio je kao konzervator u Regionalnome zavodu za zaštitu spomenika u Osijeku. Napisao je niz stručnih studija o ovoj problematici te sudjelovao u izradi projekata obnove i zaštite gradskih jezgri, arhitektonskih spomenika i pokretnih spomenika kulture. Preminuo je nakon kratke i teške bolesti 27. svibnja 2018. godine.

U Galeriji likovnih umjetnosti Osijek (danas Muzej likovnih umjetnosti) radi od 1981. godine, stručno zvanje kustosa stekao je  1984., zvanje višeg kustosa 1994. te muzejskog savjetnika 2004. 2014. uvršten je u Arhiv zaslužnih muzealaca Muzejskog dokumentacijskog centra.

Autor je brojnih samostalnih izložaba (Marina Tartaglije, Julija Knifera, Đure Sedera, Ivana Kožarića, Slavomira Drinkovića, Edithe Schubert, Damira Sokića, Nine Ivančić, Ivana Faktora, Bore Ivandića, Marijana Jevšovara, Davora Vrankića, Marija Čaušića, Hrvoja Duvnjaka, Vladimira Freliha, Lovre, Artukovića, Ljube Perčinlića, Ante Kajinića, Anabel Zanze, Ivana Lukačeka, Bojane Švertasek, Željka Jermana, Nike Špan, Krune Stipeševića, Marina Topića, Antuna Božičevića, Tomislava Fazekaša, Gorana Fruka) skupnih,  (slavonskih bienala, trijenala medaljerstva i male plastike, Osječki ratni atelje 91., Slavonija i Baranja 1991-1993.,Osijek,rat i vizualni mediji, Stalni postav u nastajanju ili Tri stoljeća umjetnosti u osječkoj galeriji, Hrvatska apstrakcija 60. i 70. tih godina, Sakralna umjetnost iz zbirki Galerije likovnih umjetnosti Osijek, zbirka skulptura, Prodori avangarde u hrvatskoj likovnoj umjetnosti prve polovice 20.stoljeća, Ideje, akcija i eksperiment ili tri osječka primjera avangarde na djelu, Pogledi. Dvadeseto stoljeće. od početka do kraja, i dalje, „Gorgona i poslije“, „Primarno i analitičko slikarstvo“, „Osječki suvremeni slikari“, „Umjetnici biraju umjetnike“, „Osječki likovni kvadrat“ i „75. obljetnica HDLU Osijek“).

Objavio je više od pet stotina znanstvenih, stručnih i publicističkih tekstova od kojih je za izdvojiti „Tübingenski ciklus Julija Knifera“, „Uloga i značenje Muzeja moderne/suvremene umjetnosti u Zagrebu za galerije regionalnih centara“, „Izložba mađarske avangarde: Osmorica i Aktivisti“, „Umjetnička skupina IRWIN“, „Oto Švajcer i osječka galerija“, „Nacionalsocijalizam i izopačena umjetnost“, „Iljko Gorenčević (1896-1924.), prvi moderni kritičar moderne umjetnosti“, „Oskar Nemon (1906-1985.), prilozi biografiji nepoznatog kipara“, „Nova hrvatska umjetnost, između centra i periferije“, „Eine Stadt sucht den Moerder, 1931.-1991. (Ivan Faktor)“, „Slikarstvo i kiparstvo u Osijeku od 1940. do danas“, „Tri stoljeća umjetnosti u osječkoj galeriji, slikarstvo i kiparstvo 20. stoljeća ili osječki postav hrvatske moderne umjetnosti“, „Ivan Faktor: Sao Paulo ↔ Osijek, eine Stadt sucht einen Moerder: 25th Bienal de Sao Paulo“, „Uvod u kiparstvo Ivana Kožarića, HDLU Osijek“, „Secesija slobodnog i kraljevskog grada Osijeka“, „Osječka arhitektura 1918.-1945.“, „Prodori avangarde u hrvatskoj umjetnosti prve polovice 20. stoljeća“ i druge. Napisao je i monografske tekstove u monografijama „Goran Fruk“, „Đuro Seder“, „Marijan Jevšovar“ i „Slikarska obitelj Trick“. 

Član je Hrvatske sekcije AICA-e (Međunarodnoga udruženja likovnih kritičara), ICOM-a (Međunarodnoga vijeća muzeja), Hrvatskoga društva povjesničara umjetnosti, Hrvatskoga muzejskog društva, ULUPUH-a (Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti) i Muzejske udruge istočne Hrvatske.  Dobitnik je nagrade Grba grada Osijeka 2008. godine za osobita ostvarenja u području kulture te doprinos očuvanju i proučavanju kulturne baštine, a njegova je knjiga „ADRESA: Eseji, kritike, kolumne i ostalo“ dobila je  nagradu Zlatna povelja Matice hrvatske 2007. godine.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske dodijelilo je svoju Nagradu „Radovan Ivančević“ za 2017. godinu u Muzeju za umjetnost i obrt 16. svibnja 2018. godine.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske „Radovan Ivančević“ dodjeljuje se jedanaestu godinu zaredom. Povjerenstvo od pet redovnih članova Društva u sastavu Ljerka Dulibić, Ariana Kralj, Drago Miletić, Danko Šourek i Jadranka Vinterhalter na temelju primljenih prijedloga odlučili su o dobitnicima. Predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske Zvonko Maković uručio je nagrade.

Nagradu za životno djelo dobila je povjesničarka umjetnosti Nada Grujić, umirovljena profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu koja je svoj rad posvetila proučavanju i očuvanju poglavito dubrovačke renesanse.

Godišnju nagradu dobila je povjesničarka umjetnosti Vesna Meštrić, autorica retrospektivne izložbe Vjenceslava RichteraBuntovnik s vizijom koja se održala 2017. u Muzeju suvremene umjetnosti.

Povelju za unapređenje i promicanje povijesti umjetnosti  dobile su Irena Kraševac, Marina Bagarić, Darija Alujević i Petra Vugrinec za izložbe Izazov moderne Zagreb - Beč oko 1900. (Galerija Klovićevi dvori, Zagreb) iHerausfoderung Moderne: Wien und Zagreb um 1900 (Belvedere, Beč). Kao i Miljenko Jurković, voditelj Međunarodnog istraživačkog centra za kasnu antiku i srednji vijek i urednik časopisa Hortus artium medievalium.

Već sedmu godinu Društvo nagrađuje studente povijesti umjetnosti, tako su ove godine nagrade za najbolje diplomske radove dobile Nikolina Demark i Ivana Mihaela Žimbrek sa Sveučilišta u Zagrebu i Dejan Troha koji je diplomirao na Sveučilištu u Rijeci.  

Dodjelu Nagrade financijski podupiru Ministarstvo kulture i Grad Zagreb.

Obrazloženja.