Obavijesti comments

važna obavijest

PRIGODNA PRODAJA

19.2.2024. u 12:09
Objavljeno:
   Martina Petrinović 19.2.2024. u 12:09

Prodaja vlastitih izdanja i višak knjiga dobivenih donacijom

četvrtak, 22. veljače – od 11 do 14 sati

petak, 23. veljače – od 11 do 14 sati

subota, 24. veljače  – od 11 do 14 sati

DPUH, Preradovićeva 44

 

Prodaja samo u uredu DPUH-a za gotovinu.

važna obavijest

PUTOPISNO PREDAVANJE

12.2.2024. u 10:49
Objavljeno:
   Martina Petrinović 12.2.2024. u 10:49

Franko Ćorić

Iran riječju i slikom

utorak, 13. veljače 2024. u 18:30

DPUH, Preradovićeva 44

Putopisno predavanje o proputovanju Iranom u studenom 2023. godine

U vremenu nakon što je započeo rat u Izraelu koji je prijetio (i još uvijek prijeti) eskalacijom sukoba na Bliskom Istoku proveli smo dva mirna tjedna u drevnom Iranu. Kombijem smo prešli oko 2200 kilometara te posjetili Teheran, Kašan, Esfahan, Jazd, Kerman, Mahan, pustinju Lut, Širaz, Perzepolis, Pasargad i Nakše Rostam s lokalitetima i umjetninama iz ahamenidskog, seldžučkog, ilkanatskog, safavidskog i kadžarskog razdoblja iranske umjetnosti kao i rezidenciju Niavaran u Teheranu iz razdoblja dinastije Pahlavi. Predavanje će dati pregled povijesnih i umjetničkih razdoblja na primjerima koje smo posjetili: ceremonijalne prijestolnice Ahamenidskog Carstva u Perzepolisu, petkovne džamije i trga Nakše Džahan u Esfahanu, Golestanske palače u Teherenu te umjetninama iz  Golestanske palače i Muzeja nacionalne umjetnosti u Esfahanu. Prenijet će i utiske o svakodnevnom životu kao i pregled pet perzijskih vrtova na Popisu svjetske baštine UNESCO-a (Vrt Golestanske palače u Teheranu, Vrt Fin u Kašanu, Vrt Dovlat Abad u Jazdu, Vrt Šazde u Mahanu te Vrt Eram u Širazu).

Franko Ćorić, izvanredni profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 2015. godine nositelj predmeta Povijest i teorija konzerviranja u Hrvatskoj u 19. i 20. stoljeću. Znanstveni interesi su mu povijest i teorija konzerviranja, veze s njemačkim govornim područjem te suvremena konzervatorska teorija i praksa. Privatno voli umjetnost, povijest, duhovnost, kulinarstvo i glazbu, a imao je i nekoliko samostalnih slikarskih izložbi. Govori i piše njemački i engleski, služi se talijanskim i portugalskim jezikom, a trenutno uči perzijski.

važna obavijest

NAGRADA

22.1.2024. u 13:42
Objavljeno:
   Martina Petrinović 22.1.2024. u 13:42

 

 

Natječaj

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2023. godinu

 

Upravni odbor DPUH-a objavljuje Natječaj za dodjelu Nagrade DPUH-a za 2023. godinu.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za životno djelo „Radovan Ivančević“ (jedna nagrada) dodjeljuje se povjesničarima umjetnosti za vrhunska ostvarenja na području povijesti umjetnosti tijekom duljeg razdoblja njihova radnoga vijeka, a koja su pridonijela razvoju i ugledu struke u Hrvatskoj i inozemstvu;

Godišnje nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuju se pojedincima ili ustanovama za ostvarenja na području povijesti umjetnosti u minuloj godini i povećanje ugleda povijesti umjetnosti u Hrvatskoj i inozemstvu u jednoj od kategorija (dodjeljuje se jedna nagrada po kategoriji):znanstvena ili stručna knjiga, izložba, zaštita kulturne baštine, popularizacija struke, promicanje interdisciplinarnosti i vizualne kulture.

Nagrade za izvrstan diplomski rad (do tri nagrade) dodjeljuju se povjesničarima umjetnosti za diplomski rad obranjen na jednom od odsjeka za povijest umjetnosti u Hrvatskoj u minuloj godini.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuje se hrvatskim državljanima i ustanovama, a iznimno stranim državljanima i ustanovama.

Prijedloge za Nagradu DPUH-a „Radovan Ivančević“ i Godišnju nagradu DPUH-a mogu podnijeti pojedinci ili ustanove.

Prijedloge za Nagradu za izvrstan diplomski rad mogu podnijeti odsjeci na kojima je rad obranjen ili mentori.

Prijedlozi moraju biti pismeno obrazloženi.

Upravni odbor DPUH-a imenuje Povjerenstvo za dodjelu nagrade koje se sastoji od pet redovnih članova Društva, koji na temelju primljenih prijedloga odlučuju o dobitnicima. Povjerenstvo može promijeniti kategoriju prijave kod godišnjih nagrada.

Upravni odbor DPUH-a potvrđuje odluku Povjerenstva za dodjelu nagrade.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske sastoji se od povelje i novčane nagrade. Visinu novčanog iznosa određuje Upravni odbor DPUH-a u skladu s visinom osiguranih sredstava za tekuću godinu.

Prijedlog nagrade za životno djelo i za godišnje nagrade mora sadržavati obrazloženje, biografiju i bibliografiju. U obrazloženju valja jasno naglasiti za koju kategoriju nagrade i za što je predloženik nominiran.

Prijave koje nisu u skladu s navedenim zahtjevima neće se razmatrati.

Prijave vrijede isključivo ukoliko su poslane do objavljenog roka. Prijave se šalju elektroničkom poštom na dpuh@inet.hr, a knjige, publikacije i katalozi šalju se poštom na adresu DPUH, Preradovićeva 44, Zagreb. Materijali se ne vraćaju i ostaju u knjižnici DPUH-a.

Rok za slanje prijava:15. ožujka 2024.

Pravilnik za dodjelu Nagrade DPUH-a

važna obavijest

TRIBINA

17.1.2024. u 13:10
Objavljeno:
   Martina Petrinović 17.1.2024. u 13:10
Uređeno:
   Martina Petrinović 17.1.2024. u 13:36

 

MIMARINE DONACIJE NARODU HRVATSKE — PROJEKCIJA FILMA „ZAMETENI TRAG“

SRIJEDA, 31. SIJEČNJA 2024. 18:30

DPUH, PRERADOVIĆEVA 44

Donacije Ante Topića Mimare „narodu Hrvatske“ tema je koju hrvatska povijest umjetnosti još uvijek nije rasvije­tlila, a niti približno zatvorila. Povod za organiziranje ove tribine je dokumentarni film povjesničara umjetnosti Bo­rislava Benažića „Zameteni trag" (Zagreb film, 1972.), zbog kojeg je Benažić posjetio Mimaru u njegovom austrij­skom domu, dvorcu Neuhaus kod Salzburga. Međutim, ovo je film o čovjeku koji se u njemu – ne pojavljuje, a predstavljen je kao slikar, restaurator, trgovac umjetni­na, kolekcionar i donator Ante Topić Matutina Mimara (Korušce, 1898. – Zagreb, 1987.). Benažić također posje­ćuje Mimarino rodno selo u Dalmatinskoj zagori, gdje o siromašnom djetinjstvu svjetski poznatog kolekcionara govori njegov brat Ivan. Tema filma, međutim, nije samo Mimarin životopis, već i njegova prva donacija od 140 umjetnina Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetno­sti u Zagrebu 1948. godine. No prema Mimarinim riječima, trag je za 14 umjetnina na putu do Strossmayerove galerije u Zagrebu zameten. Film je nakon samo nekoliko dana prikazivanja na Zagrebačkom salonu, sljedeće 1973. godine povučen s festivala dokumentarnog filma u Beogradu i bunkeriran do prvih Dana hrvatskog filma 1992. godine.

Zbog obnove nakon potresa, muzejske institucije u Za­grebu koje čuvaju Mimarine donacije umjetnina su tre­nutno zatvorene i nedostupne javnosti, što dodatno ak­tualizira temu.

Na tribini sudjeluju ravnateljica Muzeja Mimara Lada Ratković Bukovčan, kustos i znanstveni suradnik Strossmayerove galerije starih majstora Ivan Ferenčak i autor filma Borislav Benažić, koji je s Mimarom razgova­rao. Tribinu moderira Dino Milinović.

Zahvaljujemo Zagreb filmu na ustupanju prava za objav­ljivanje.

važna obavijest

NAGRADA DPUH-a ZA 2023. GODINU

17.1.2024. u 13:07
Objavljeno:
   Martina Petrinović 17.1.2024. u 13:07

Upravni odbor DPUH-a objavljuje Natječaj za dodjelu Nagrade DPUH-a za 2023. godinu.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za životno djelo „Radovan Ivančević“ (jedna nagrada) do­djeljuje se povjesničarima umjetnosti za vrhunska ostva­renja na području povijesti umjetnosti tijekom duljeg razdoblja njihova radnoga vijeka, a koja su pridonijela razvoju i ugledu struke u Hrvatskoj i inozemstvu;

Godišnje nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuju se pojedincima ili ustanovama za ostvarenja na području povijesti umjetnosti u minuloj godini i povećanje ugleda povijesti umjetnosti u Hrvat­skoj i inozemstvu u jednoj od kategorija (dodjeljuje se jedna nagrada po kategoriji):

- znanstvena ili stručna knjiga

- izložba

- zaštita kulturne baštine

- popularizacija struke

- promicanje interdisciplinarnosti i vizualne kulture

Nagrade za izvrstan diplomski rad (do tri nagrade) do­djeljuju se povjesničarima umjetnosti za diplomski rad obranjen na jednom od odsjeka za povijest umjetnosti u Hrvatskoj u minuloj godini.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske do­djeljuje se hrvatskim državljanima i ustanovama, a izni­mno stranim državljanima i ustanovama.

Prijedloge za Nagradu DPUH-a „Radovan Ivančević“ i Godišnju nagradu DPUH-a mogu podnijeti pojedinci ili ustanove. Prijedloge za Nagradu za izvrstan diplomski rad mogu podnijeti odsjeci na kojima je rad obranjen ili mentori. Prijedlozi moraju biti pismeno obrazloženi.

Upravni odbor DPUH-a imenuje Povjerenstvo za dodjelu nagrade koje se sastoji od pet redovnih članova Društva, koji na temelju primljenih prijedloga odlučuju o dobit­nicima. Povjerenstvo može promijeniti kategoriju prijave kod godišnjih nagrada.

Upravni odbor DPUH-a potvrđuje odluku Povjerenstva za dodjelu nagrade.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske sa­stoji se od povelje i novčane nagrade. Visinu novčanog iznosa određuje Upravni odbor DPUH-a u skladu s visi­nom osiguranih sredstava za tekuću godinu.

Prijedlog nagrade za životno djelo i za godišnje nagrade mora sadržavati obrazloženje, biografiju i bibliografiju. U obrazloženju valja jasno naglasiti za koju kategoriju na­grade i za što je predloženik nominiran.

Prijave koje nisu u skladu s navedenim zahtjevima neće se razmatrati.

Prijave vrijede isključivo ukoliko su poslane do objav­ljenog roka. Prijave se šalju elektroničkom poštom na dpuh@inet.hr, a knjige, publikacije i katalozi šalju se po­štom na adresu DPUH, Preradovićeva 44, Zagreb. Materi­jali se ne vraćaju i ostaju u knjižnici DPUH-a.

Rok za slanje: 15. ožujka 2024.

važna obavijest

ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP HRVATSKI POVJESNIČARI UMJETNOSTI

1.12.2023. u 14:01
Objavljeno:
   Martina Petrinović 1.12.2023. u 14:01
Uređeno:
   Martina Petrinović 4.12.2023. u 13:25

HRVATSKI POVJESNIČARI UMJETNOSTI

VINKO ZLAMALIK (1923. - 1991.)

četvrtak, 7. prosinca 2023.

DPUH, Preradovićeva 44

Vinko Zlamalik, dugogodišnji predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske i upravitelj Strossmayerove galerije starih majstora HAZU, bio je istaknuti povjesničar umjetnosti koji je dao značajan doprinos razvoju hrvatske povijesti umjetnosti. U povodu obilježavanja stote godišnjice njegova rođenja, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske u suradnji s projektom Hrvatske zaklade za znanost „Istraživanje provenijencije umjetnina u zagrebačkim zbirkamaˮ koji se provodi u Strossmayerovoj galeriji starih majstora organizira znanstveno-stručni skup.

Ovaj skup dio je ciklusa skupova posvećenih radu istaknutih povjesničara umjetnosti. Do sada su u sklopu ovog projekta održani skupovi posvećeni Arturu Schneideru, Radovanu Ivančeviću, Gjuri Szabi, Lelji Dobronić, Olgi Maruševski i Ljubi Karamanu. Ovim projektom Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske objedinjuje spoznaje o radu hrvatskih povjesničara umjetnosti i njihovo nasljeđe kod novih generacija. Nastavljajući i povezujući ključne prinose poznavanju hrvatske umjetničke baštine i cjelokupne kulture, Društvo kontinuirano pridonosi novim istraživanjima i stvaranju povijesti struke povijesti umjetnosti u Hrvatskoj.

Vinko Zlamalik, rođen 21. prosinca 1923. u Gradačcu, BiH, a preminuo 22. siječnja 1991. u Zagrebu, ostavio je dubok trag u hrvatskoj povijesti umjetnosti. Tijekom svoje karijere, radio je u JAZU (današnja HAZU), prvo u Kabinetu za numizmatiku i medalje (1953. – 1958.), a zatim kao upravitelj Strossmayerove galerije starih majstora HAZU od 1964. godine dosmrti 1991. godine. U to vrijeme fundus Strossmayerove galerije darovima i otkupima obogaćen je s više stotina umjetnina. Zlamalik je zadužio kolege koje su ga naslijedili i zbog činjenice da je objavio posljednje kataloge stalnoga postava Strossmayerove galerije (prvo izdanje 1969. i drugo 1982.) kao i katalog čitavoga fundusa Strossmayerove galerije (1984.) te luksuzno izdanje koje je obuhvatilo odabrana djela tiskano na nekoliko jezika (1985.).

Zlamalik je bio aktivan i u nacionalnoj strukovnoj udruzi povjesničara umjetnosti od njezinog osnivanja 1956. godine. Dugi niz godina bio je na čelu Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske u ulozi predsjednika sve do 1991. godine, kada ga je naslijedio Radovan Ivančević. Tijekom Zlamalikovog predsjedavanja, Društvo je objavilo niz monografija o hrvatskoj likovnoj baštini koje i danas zadržavaju svoju važnost. Osim toga, Zlamalik je obnašao dužnost glavnog urednika znanstvenog časopisa Peristil od 1971. do 1990. godine.

Zlamalik je bio i ostao jedan od najaktivnijih pobornika i promicatelja umjetnosti medalje u Hrvatskoj i jedan je utemeljitelja Memorijala Ive Kerdića koji se od 1980. godine redovito održava kao tradicionalna izložba medaljerstva i male plastike.

Zlamalikova osobna istraživanja u struci obuhvaćala su širok spektar tema, uključujući stare majstore, modernu hrvatsku umjetnost, secesiju, simbolizam i medaljersko stvaralaštvo. Zlamalik je također autor kataloga i izložbi posvećenih medaljerskom stvaralaštvu, starim majstorima i modernim hrvatskim umjetnicima kao što su Ljubo Babić, Jerolim Miše, Vasilije Jordan te važnim donacijama umjetničkih djela poput onih Josipa Jurja Strossmayera, Ante Topića Mimare i Josipa Kovačića.

Zlamalikov neumorni radni entuzijazam, poduzetnički duh i nadasve interes za vizualno kojeg je znao pretočiti u projekt značajno su obilježili područje povijesti umjetnosti u drugoj polovini 20. stoljeća, čineći umjetnost prisutnom, vidljivom i dostupnom u javnosti. Zlamalik je uspješno ostvario suradnje koje su rezultirale djelima i projektima od trajne važnosti. Unatoč tome što već više od tri desetljeća nije prisutan na strukovnoj sceni, njegova djela i dalje zadržavaju svoju relevantnost i polazišna su točka za današnja istraživanja. Među kolegama i prijateljima u struci jednostavno je bio poznat kao Veno, a povijest hrvatske povijesti umjetnosti zapisala ga je kao važnu kariku u razvoju naše struke u 20. stoljeću.

Knjižica sažetaka i program

Program

10:00

Otvaranje skupa

Pozdravni i uvodni govori

Dino Milinović, predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske

Miroslav Gašparović, kustos i dugogodišnji suradnik Vinka Zlamalika u Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt u miru

10:15 – 11:00

Josipa Alviž, Jasmina Nestić: Zlamalikovi studentski dani na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Sanja Cvetnić: Projekt Vinka Zlamalika „Verifikacija atribucija u Strossmayerovoj galerijiˮ ‒ radovi u tijeku

11:15 – 12:15

Ivan Ferenčak: Vinko Zlamalik i Ante Topić Mimara

Domagoj Marić: Vinko Zlamalik o Draganu Plamencu ‒ podaci otrgnuti zaboravu

Ivan Mirnik: Vinko Zlamalik, promicatelj umjetnosti medalje

12:45 – 13:45

Nina Kudiš: Vinko Zlamalik i Panel blaženog Leona Bemba iz Vodnjana

Husein Sejko Mekanović: Slike iz Kraljeve Sutjeske u Strossmayerovoj galeriji

Ljerka Dulibić: Vinko Zlamalik i katalozi Strossmayerove galerije

14:00 – 15:00

Mario Pintarić: Venecijanski đak Giovanni Simonetti i oltarna pala Uznesenja u riječkoj crkvi svetog Vida

Mihaela Cik: Vinko Zlamalik o Beli Čikošu Sesiji ili o biografskom pristupu u povijesti umjetnosti

Petar Prelog: Interpretacija iz blizine – Vinko Zlamalik o Ljubi Babiću

 

Organizatori:

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

HRZZ projekt IP-2020-02-1356 Istraživanje provenijencije umjetnina u zagrebačkim zbirkama (Strossmayerova galerija starih majstora HAZU)

Organizacijski odbor: Ljerka Dulibić, Zvonko Maković, Dino Milinović, Martina Petrinović

 

važna obavijest

TRIBINA

23.11.2023. u 14:21
Objavljeno:
   Martina Petrinović 23.11.2023. u 14:21
Uređeno:
   Martina Petrinović 28.11.2023. u 14:57

Dijalog povijesti umjetnosti i suvremene umjetničke produkcije

srijeda, 29. studenoga 2023., 18:30

DPUH, Preradovićeva 44

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske već treću godinu zaredom realiziralo je program pod nazivom "Dijalog povijesti umjetnosti i suvremene umjetničke produkcije" s glavnim ciljem razvoja kritičkog mišljenja, pružajući praktično iskustvo povjesničarima umjetnosti putem konceptualizacije i provedbe izložbe suvremene hrvatske umjetnosti u sklopu međunarodnog festivala Art Zagreb. Uz podršku iskusnijih povjesničara umjetnosti, inicijativa teži poticanju mlađih kolega da razvijaju vlastiti sadržaj, koristeći teorijsko znanje stečeno kroz obrazovanje, a bez nepotrebnog preuzimanja konstrukata.

Osim toga, program ima za cilj stvaranje kvalitetne i poticajne atmosfere između povjesničara umjetnosti i umjetnika te poticanje njihove buduće suradnje. Kroz partnerstvo s organizatorom Art Zagreba, sudionici praktikuma imaju priliku primijeniti stečeno teorijsko znanje i obogatiti svoje praktične vještine kroz organizaciju i produkciju izložbe.

Nakon uspješnih izložbi u Paviljonu V Tehničkog muzeja u Zagrebu (2021.) i u prostoru Akademije likovnih umjetnosti u Ilici (2022.), polaznici praktikuma ove su godine realizirali izložbu na Zagrebačkom velesajmu. Kvalitetan sadržaj o suvremenoj umjetnosti predstavljen je na događaju s tisućama posjetitelja i uz izraženu medijsku pažnju.

S obzirom na to, možemo zaključiti da je šira hrvatska javnost zainteresirana za suvremenu umjetnost, a uloga povjesničara umjetnosti može biti ključna u približavanju suvremene hrvatske umjetnosti javnosti, ali i potencijalnim kupcima ili investitorima. Postavlja se pitanje kako možemo doprinijeti stvaranju održivog modela za umjetnike i povjesničare umjetnosti. Pitanje koje se nameće je može li povjesničar umjetnosti, s obzirom na svoja specifična disciplinarna znanja, pružiti interpretaciju i evaluaciju suvremenog umjetničkog djela, ili je ta uloga isključiva domena kustosa i likovnih kritičara. Također, postavlja se pitanje o ulozi povjesničara umjetnosti kao posrednika između muzejskih institucija, privatnih kolekcionara, galerista i samih umjetnika, posebno u doba pasivnog konzumiranja informacija.

Na tribini će sudjelovati povjesničari umjetnosti koji su bili dio praktikuma, njihove mentorice, kolege koje su doprinijele predavanjima u višemjesečnim radionicama, te sami umjetnici čija su djela izlagana. Raspravljat će se o temama poput tržišta umjetnina u Hrvatskoj, izazova komunikacije suvremene umjetnosti s javnošću, te uloge povjesničara umjetnosti u tim područjima.

Ulaz je slobodan.

povjesničari umjetnosti i umjetnici koji su sudjelovali u programu:

2023

povjesničari umjetnosti: Iva Brižan, Karla Čudina, Hana Kantoci, Lorena Šimić, Dorian Ruljančić, Ema Tomić, Željka Zdelar i Sofija Žagar

umjetnici: Grgur Akrap, Iris Jambrek, Anita Kontrec, Marija Koruga, Ivan Prerad, Ana Ratković Sobota, Damir Sobota, Jelena Sokić, Marko Tadić, Matko Vekić, Matej Vuković

2022

povjesničari umjetnosti: Brigita Siništaj, Danijela Pavlinović, Dorian Ruljančić, Karla Despot, Klara Macolić, Laura Kujundžić, Marija Generalić, Marina Šafarić, Nikola Zmijarević, Sanja Pažur, Tamara Majcen i Tia Pošta

umjetnici: Igor Gržetić, Ivana Geček, Vitar Drinković, Dalija Stanić, Manuela Košević, Leo Katunarić Kadele, Ivana Tkalčić, Vice Tomasović, Vedran Perkov, Siniša Lordan, Margareta Belančić, Marina Rajšić, Stjepan Šandrk, Mitar Matić, Matko Meštrović, Vida Meić, Eugen Varzić, Karlo Klen, Nataša Vuković, Jurica Mihinjač, Krešimir Katušić

2021

povjesničari umjetnosti: Ana Bedenko, Jozefina Ćurković, Tea Kantoci, Katarina Podobnik, Katerina Jovanović, Ana Žarković i Hana Katanić

umjetnici: Vitar Drinković, Katarina Juričić, Lina Kovačević, Luana Lojić, Bojan Mrđenović, Dominik Vuković, Rina Barbarić, Josip Knežević, Josipa Krolo, Marija Arakelyan Lučić, Michel Mesarić, Juraj Milardović, Gaia Radić, Marina Rajšić, Ivana Tkalčić, Dorotea Škrabo, Anamarija Podrebarac, Margareta Lekić, Ivana Đerić, Ela Štefanac, Danijela Mihić, Vjekoslav Filipović, Ivana Ožetski

 

 

važna obavijest

PROJEKCIJA FILMA I RAZGOVOR

16.11.2023. u 14:35
Objavljeno:
   Martina Petrinović 16.11.2023. u 14:35
Uređeno:
   Martina Petrinović 16.11.2023. u 14:51

Mira Wolf i Edda Dubravec

Židovski arhitekti

- graditelji modernog Zagreba

srijeda, 22. studenoga 2023., 18:30

DPUH, Preradovićeva 44

DPUH organizira projekciju dokumentarnog filma autorice i scenaristice Mire Wolf pod nazivom Židovski arhitekti graditelji modernog Zagreba. Film istražuje bogatstvo arhitektonskog nasljeđa u Zagrebu koje su oblikovali arhitekti židovskog podrijetla. Njihove realizacije, poznate i manje poznate, doprinose prepoznatljivom karakteru grada i oblikuju današnju arhitektonsku vizuru. Kroz atraktivne klasične snimke, bespilotne letjelice te tekst Edde Dubravec, film pruža uvid u grad koji često ostaje nepoznat i nedovoljno istražen.

Nakon projekcije slijedi razgovor s autoricama filma i drugim stručnjacima.

Ulaz na projekciju je slobodan.

važna obavijest

PREDAVANJE

10.11.2023. u 10:55
Objavljeno:
   Martina Petrinović 10.11.2023. u 10:55

Darija Alujević

Mila Wod ‒ prva hrvatska kiparica

srijeda, 15. studenoga 2023., 18:30

DPUH, Preradovićeva 44

Kiparica Mila Wod, punim imenom Ludmila Wodsedalek (Budimpešta, 18. 9. 1888. – Zagreb, 18. 10. 1968.) pripadala je prvoj, pionirskoj generaciji studenata kiparstva upisanih 1907. godine na Privremenu višu školu za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu, preteču današnje Akademije likovnih umjetnosti. Bila je prva od malobrojnih kiparica koja je studij kiparstva pod mentorstvom Rudolfa Valdeca i Roberta Frangeša Mihanovića 1911. s uspjehom i završila i time postala prva hrvatska školovana kiparica. Osim toga u hrvatsku povijest umjetnosti upisala se kao prva kiparica autorica javnog spomenika, jednog od prvih spomenika Stjepanu Radiću uopće, izrađenog 1929. godine za Petrinju. Kiparstvom se uz pedagoški rad bavila od rane mladosti do smrti. Predavanje će donijeti uvid u život i djelo kojem je posvećena i novoobjavljena knjiga istoimenog naslova Mila Wod - prva hrvatska kiparica u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Petrinji.

Darija Alujević zaposlena je kao stručna savjetnica u Arhivu za likovne umjetnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Rođena je u Zagrebu gdje je 1999. završila studij povijesti umjetnosti i talijanskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu. Na istom fakultetu je 2020. i doktorirala s temom Život i djelo kiparice Mile Wod. Glavno područje interesa joj je hrvatska umjetnost kraja 19. i prve polovine 20. stoljeća, osobito skulptura te opusi i djelovanje likovnih umjetnica. Autorica je te koautorica više izložbenih projekata te znanstvenih i stručnih radova.

važna obavijest

Interliber 2023

8.11.2023. u 13:01
Objavljeno:
   Martina Petrinović 8.11.2023. u 13:01
Uređeno:
   Martina Petrinović 10.11.2023. u 11:08

Zagrebački velesajam

7. - 12.  studenoga 2023.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske i ove godine sudjeluje na sajmu knjige Interliber na Zagrebačkom velesajmu. Naći ćete nas u paviljonu 7a, štand 13, gdje dijelimo prostor s Hrvatskim društvom dizajnera.

Na štandu su izložena naša izdanja, a povjesničari umjetnosti bit će prisutni kako bi vam pružili dodatne informacije o radu udruge i našoj nakladničkoj djelatnosti.

Radujemo se vašem posjetu.

Radno vrijeme Interlibera:

• utorak, srijeda i četvrtak: 10:00 - 20:00 h

• Petak i subota: 10:00 - 21:00 h

• Nedjelja: 10:00 - 20:00 h