DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

Obje velike krize koje su nas zadesile u 2020. godini, globalna epidemiološka i lokalna izazvana potresima, snažno su utjecale na našu struku i naš redoviti rad. Otkazane su brojne izložbe, kongresi, predavanja, radionice. Nedostupni su bili arhivi i knjižnice, onemogućena redovna nastava, putovanja, terenski rad. Ali iznad svega sami potresi 22. ožujka 2020. u Zagrebu, a potom 29. prosinca 2020. na Banovini, tektonski su izmijenili ambijente i tkivo urbane slike gradova i mjesta, uništili škole, muzejske i druge javne zgrade, ugrozili funduse, te bitno presložili naše profesionalne prioritete.

U takvim uvjetima ne čudi što je na popisu kvalitetnih prijava za nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2020. godinu dominirala ‒ knjiga, budući da je njihovim izlaskom 2020. samo dovršen višegodišnji znanstveni i stručni rad koji im je prethodio. Dvije takve knjige izdvojili smo za nagrade u kategoriji znanstvenoistraživačkog područja i u kategoriji zaštite spomenika.

Godišnja nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za knjigu u 2020. godini -  - dr. sc. Dragan Damjanović: Saborni hram Preobraženja Gospodnjeg i baština Srpske pravoslavne crkvene općine u Zagrebu

Godišnja nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za zaštitu kulturne baštine u 2020. godini - - Drago Miletić: Medvedgrad na Oltaru domovine — pogled izbliza

Od tek nekolicine kandidiranih izložbi odlučili smo nagraditi onu iz fundusa Muzeja grada Zagreba, o sportskoj arhitekturi jednog od najznačajnijih hrvatskih arhitekata razdoblja neposredno nakon Drugog svjetskog rata ‒ Vladimira Turine, koja je toplo bila prihvaćena i kod publike. Arhitekt Turina i danas impresionira svojom inženjerskom logikom i slobodom kreativnosti, no unatoč brojnim priznanjima, njegova djela fizički nismo uspjeli sačuvati. Izložba o Maksimirskom stadionu sedamdeset godina nakon podignuća svojevrstan je rastanak sa samim stadionom, koji ostaje fiksiran u povijesti zagrebačke i hrvatske arhitekture.

Godišnja nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za izložbu u 2020. godini - - dr. sc. Hela Vukadin-Doronjga: Stadion Maksimir — sportska arhitektura Vladimira Turine

Uz zaključak da aktivnosti struke hrvatskih povjesničara umjetnosti treba ojačati i na globalnoj mreži, nagradu za promicanje vizualne kulture dodijelili smo radu koji interpretacijom pojedinih djela likovne umjetnosti nastavlja tradiciju Obrazovnog programa Hrvatske televizije.

Godišnja nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za promicanje vizualne kulture u 2020. godini - - Anamarija Habjan i Evelina Turković: Serijal Jedno djelo

Posebno veseli velik broj izuzetno kvalitetnih diplomskih radova, koje su kandidirali odsjeci za povijest umjetnosti u Zagrebu, Splitu i Zadru. Prema zrelom i originalnom pristupu temi, metodološki primjerenom načinu upotrebe primarnih i sekundarnih izvora, jasnoj strukturi i pismenosti te aktualnosti, nagradom smo odlučili izdvojiti tri.

Nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za izvrsne diplomske radove u 2020. godini - - Ines Čačinović, Anja Radelić, Anja Tomljenović

Nagrada za životno djelo, koja nosi ime prof. dr. Radovana Ivančevića dodjeljuje se od 2006. godine za vrhunska ostvarenja na području povijesti umjetnosti koja su pridonijela njezinu razvoju i ugledu u Hrvatskoj i inozemstvu. Primili su je veterani naše struke. Ove godine pripala je povjesničarki umjetnosti, znanstvenici koja je svoj profesionalni vijek posvetila istraživanju baštine kontinentalnih dijelova Hrvatske.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za životno djelo „Radovan Ivančević“ 2020. godine - - dr. sc. Diana Vukičević-Samaržija

Lista nominiranih kandidata uvjerila nas je da hrvatska povijest umjetnosti ima jaku generaciju zrelih stručnjaka na zavidnoj međunarodnoj razini, srednju generaciju u punoj snazi koja otvara nove putove i metode, a također i ambiciozne i sposobne mlade kolege čiji interesi daleko nadilaze tradicionalne okvire. Materijali koji su se pojavili u predloženim radovima veoma su raznoliki, od najstarijih vremena do današnjice, od tradicionalne istraživačke problematike do najnovijih pristupa i metoda, nerijetko primijenjenih ili prilagođenih našem podneblju i prostoru. Izbor povjerenstva uopće nije bio lagan. Bilo je odviše toga dobroga, a broj nagrada ograničen. Čestitamo svim kolegama, odnosno hrvatskoj povijesti umjetnosti. Naši razgovori bili su stručni, polemični, ali uvijek otvoreni i bez izvanstručnih primisli.

Kao krovna udruga velike tranše hrvatske humanistike naša udruga snosi veliku odgovornost. Treba samo iskoristiti resurse koje imamo. A Nagrada 2020. pokazuje da ih itekako imamo. Trebamo se čvršće povezati i razmisliti kako možemo bolje i energičnije iskoristiti naša znanja i potencijale na dobrobit naše struke, našeg društva i kulture.

Povjerenstvo za dodjelu Nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2020. godinu: dr. sc. Sandi Bulimbašić, dr. sc. Vladimir Peter Goss,  dr. sc. Dino Milinović, dr. sc. Darja Radović Mahečić, dr. sc. Marina Vicelja-Matijašić

OBRAZLOŽENJA DODIJELJENIH NAGRADA

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske snimilo je poruke i poziv povjesničara umjetnosti. Upućujemo ih široj javnosti i vlastima koje bi trebale organizirati obnovu baštine i osigurati povratak života u povijesne sredine oštećene u potresima 22. ožujka i 29. prosinca 2020. godine.

dr. sc. Zvonko Maković, predsjednik DPUH-a https://youtu.be/E2ulZE9CFb4

dr. sc. Marko Špikić, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Katedra za zaštitu kulturne baštine https://youtu.be/7fQEDm4h9Tk

dr. sc. Franko Ćorić, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Katedra za zaštitu kulturne baštine https://youtu.be/Xv00mT18oU0

dr. sc. Dragan Damjanović, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Katedra za modernu umjetnost i vizualne komunikacije https://youtu.be/cBMGohxYGX4

Sve povijesne jezgre dokumenti su različitih povijesnih epoha i svjedočanstvo kreativnih, intelektualnih i umjetničkih napora zajednice u formiranju tih sredina. Zbog toga obnova ne može i ne smije početi idejama o rušenju, nego pomnom analizom gubitaka i mogućnosti rehabilitacije spomenika i ambijenata. Očuvanje povijesnih gradova dio je povijesti konzervatorske teorije i prakse te gradogradnje više od stotinu godina. U tom je razdoblju na globalnoj razini stečeno bogato praktično iskustvo, kako na održavanju i očuvanju, tako i na rekonstruiranju ili novom planiranju u gradovima koji su doživjeli postupne ili nagle, kreativne ili destruktivne promjene, izazvane ljudskim odlukama ili prirodnim silama.

Pozivamo kolege koji se bave ovom tematikom da nam se jave kako bi u kratkim video porukama široj javnosti približili procese obnove oštećene baštine.

Pozivamo kolege iz Hrvatske i inozemstva na predaju stručnih i znanstvenih tekstova za objavljivanje u 64. broju Peristila.

DPUH redovito izdaje Peristil od 1954. godine. Peristil je znanstveni godišnjak u otvorenom pristupu u kojem se objavljuju recenzirani znanstveni i stručni radovi iz područja povijesti umjetnosti i srodnih društveno humanističkih znanosti.

Primaju se isključivo neobjavljeni tekstovi na hrvatskom ili nekom stranom jeziku.

Svi brojevi Peristila besplatno su dostupni u otvorenom pristupu na Portalu znanstvenih časopisa RH Hrčak https://hrcak.srce.hr/peristil.

Peristil je kategoriziran kao A1 časopis u Hrvatskoj, indeksiran je u međunarodnim bazama ERIH i EBSCO te direktoriju časopisa u otvorenom pristupu DOAJ

Rok za predaju: 1. rujna 2021.

Upute autorima

Uredništvo prima isključivo neobjavljene rukopise.

Tekst treba imati do 16 kartica / 1 autorski arak/ i 10 slikovnih priloga i biti uređen prema uputama objavljenim na www.dpuh.hr.

Uredništvo osigurava najmanje dvije neovisne recenzije.

Autori neće biti upoznati s imenima recenzenata od strane uredništva, a i sami recenzenti moraju voditi računa o povjerljivosti i svojem pravu na anonimnost.

Konačnu odluku o kategorizaciji rada donosi Uredništvo uzimajući u obzir mišljenja recenzenata.

Uredništvo obavještava autora o provedenom postupku recenzije i eventualnim dopunama ili ispravcima koje je autor obvezan unijeti prije konačnog prihvaćanja priloga za objavljivanje.

Autor je obvezan postupiti prema primjedbama recenzenata i uredništva i završni tekst dostaviti u roku od 20 dana. Ako autor ne poštuje ovaj rok, članak se ne objavljuje.

Autori podmiruju troškove nabavljanja ilustracija, fotografija i arhitektonskih nacrta u fotoarhivima i drugim ustanovama.

Stil citiranja: Chicago Manual notes and bibliography system

Časopis autorima ne naplaćuje objavu radova.

Molimo autore da svoje tekstove prije prijave usklade s Uputama za objavljivanje u Peristilu.

Uredništvo časopisa Peristil

glavni urednik: dr. sc. Zvonko Maković (predsjednik DPUH-a)

uredništvo: dr. sc. Igor Borozan (Odelenje istorije umetnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu), dr. sc. Dragan Damjanović (Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), dr. sc. Jasenka Gudelj (Department of Philosophy and Cultural Heritage, Ca’ Foscari University Venice),  Ivana Mance (Institut za povijest umjetnosti), dr. sc. Dino Milinović (Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu)

izvršna urednica: Martina Petrinović (tajnica DPUH-a)

Medvedgrad na Oltaru domovine – pogled izbliza

Zvonko Maković

„Knjiga Drage Miletića dokument je o spomeničkom kompleksu, ali i dokument o narušavanju ugleda jedne časne struke.“

https://www.youtube.com/watch?v=989e5cMzpp0

Marko Špikić

U knjizi Drage Miletića „nije riječ samo o preobrazbi jednog spomenika“ … „ već o sustavu zaštite spomenika u Hrvatskoj koja je transformirana političkom odlukom 1990ih godina.“

https://www.youtube.com/watch?v=uRMq1zfl7fI&t=21s

Bookaravision podcast

https://www.youtube.com/watch?v=MuBoe5pZFfg

Drago Miletić gostovao je u knjižari specijaliziranoj za književnost i kulturu Bookara u Maksimirskoj 39 u Zagrebu. Snimljeni razgovor o njegovoj knjizi, ali i o struci povijesti umjetnosti posebno u razdoblju od 1980ih do danasi voditeljice knjižare Martine Petrinjak možete pogledati na Bookaravision podcastu.

 „Dok su tisuće spomenika prepustili propadanju, druge tisuće razarali ratom, devedesetih su se brojni pseudostručnjaci fokusirali na Medvedgrad u nakani da mu dodaju lažni narativ i u njega utisnu svoj ego.“ ‒ Bookaravision

Galerija Galženica u Velikoj Gorici

Unutar ciklusa popularnih predavanja radionica koje će se tijekom 2021. održavati u Galeriji Galženica, u sklopu projekta „Razgovori o hrvatskim modernim i suvremenim umjetnicima (uz primjere iz fundusa Galerije Galženica)“ sudionici će na raspolaganju imati i monografska izdanja o hrvatskim umjetnicima u izdanju DPUH-a. Predavanja i prateće radionice namijenjene su razvoju lokalne publike,jačanju kulturne suradnje na području Grada Velika Gorica i Zagrebačke županije, te edukaciji lokalnog stanovništva o nekim od najznačajnijih hrvatskih umjetnika 20. i 21. stoljeća.

Voditeljica: Tea Gudek Šnajdar

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske doniralo je svoja izdanja knjižnici novoosnovanog Muzeja zlata i srebra u općini Smokvica na otoku Korčuli. U muzeju će biti izložena zbirka zlatnine i srebrnine u vlasništvu župne crkve Očišćenja Marijina.

Drago Miletić, autor knjige "Medvedgrad na Oltaru domovine - pogled izbliza" (DPUH, 2020.) na poziv organizatora festivala povijesti Kliofest, sudjeluje u okruglom stolu

DEVEDESETE – U POVODU 30. OBLJETNICE SAMOSTALNE HRVATSKE

Kliofest, petak, 14. svibnja 2021. u 11 sati, Nacionalna i sveučilišna knjižnica i Youtube Kliofest

Moderator Branimir Janković. Sudionici: Sven Cvek, Đurđica Čilić, Drago Miletić, Orlanda Obad

Od prijelomne 1991. godine – obilježene raspadom SFRJ i stvaranjem Republike Hrvatske te početkom rata u Hrvatskoj – prošlo je trideset godina. Mnogima se međutim čini kao da je sve bilo jučer. Okruženo živim sjećanjima sudionika i stalnim političkim i javnim govorom o tim prijelomnim događanjima, ni objavljivanje novih djela o njima nimalo ne gubi na intenzitetu. Naprotiv, o devedesetima posljednjih godina objavljuju i bore se oko njihova tumačenja ne samo povjesničari nego i autori iz niza drugih struka. Izbjegavajući često zazivano ostavljanje povijesti samo povjesničarima, željeli bismo ukazati ne samo njima nego i svima drugima na pristupe raznih disciplina, kao i na recentne knjige o vrlo različitim temama vezanim uz devedesete.

Stoga ćemo posebno izdvojiti knjige Svena Cveka, Jasne Račić, Snježane Ivčić "Borovo u štrajku: rad u tranziciji 1987.-1991." (2019), Zdravka Malića "Stazom pored druma. Dnevnik osamdesetih" (2018) i "Noć bez sna. Dnevnik devedesetih" (2019), Drage Miletića "Medvedgrad na Oltaru domovine – pogled izbliza" (2020) te Orlande Obad, Petra Bagarića (uredili) "Devedesete. Kratki rezovi" (2020). Iako se radi o prilično raznorodnim knjigama, zajedničko im je odmicanje od prevladavajućih nacionalnih narativa. Osim o navedenim knjigama, bit će riječi i o specifičnim osobnim i generacijskim iskustvima te posebno perspektivama stručnjaka više društvenih i humanističkih znanosti na razdoblje tranzicije 1980-ih i 1990-ih godina s primarnim naglaskom na period devedesetih. Cilj nam je predstaviti raznolike poglede na društvenu povijest devedesetih, koja toliko nedostaje u hrvatskoj historiografiji i koju ovim putem želimo dodatno potaknuti.

Okrugli stol je organiziran u suradnji s projektom Nasljeđe devedesetih: diskursi i svakodnevica koji se provodi na Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu.

Okrugli stol može se pratiti i preko weba te je kasnije dostupan kao snimka:

https://www.kliofest.hr/2021/04/29/okrugli-stol-devedesete-u-povodu-30-obljetnice-samostalne-hrvatske/

https://www.youtube.com/watch?v=9xOJWNcjfQU

Program Kliofesta  https://www.kliofest.hr/

Ovogodišnji susret Vizualne umjetnosti i baština u medijima: dan sjećanja na Ružicu Šimunović dočekali smo ponovno u epidemiološki nepovoljnim okolno­stima. Umjesto okupljanja u Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske i okrugloga stola s raspravom o temama koje je kroz svoj rad promicala povjesni­čarka umjetnosti i likovna kritičarka Ružica Šimunović (Rijeka, 23. studenoga 1960. – Washington D.C., 27. travnja 2018.), zaustavljeni smo u domovima, uda­ljeni jedni od drugih, okrenuti prema ekranima koji su postali virtualna polja ljudskih susreta. Prošle go­dine pomoć je pristigla iz Londona, grada u kome je Ružica Šimunović započela svoju likovno-kritičarsku djelatnost početkom 1990-ih te smo – zahvaljujući The Frith Street Gallery – umjesto susreta mogli pogledati snimani performans Event for a Stage (2015.) jedne od najpoznatijih britanskih umjetnica, Tacite Dean.

Ove godine odabrali smo tri ulomka iz objavljenih studija, razgovora i članaka Ružice Šimunović kao poticaj na razmišljanje o temama koje je istraživala i o kojima je pisala te ih posebno – kao urednica emisijā na Hrvatskom radiju Kretanje točke i U vizualnom kodu – promicala putem radijskih valova. Uz pomoć Marka Goluba, likovnoga kritičara, kustosa, urednika i voditelja galerije Hrvatskoga dizajnerskoga društva te dugogodišnjega Ružičina suradnika i sugovornika u radijskim emisijama, ovogodišnji virtualni susret nudi emblematski spoj imago i verbum. Naime, Mar­ko Golub ustupio je svoje duhovite „kratke rezove“ kritičarskoga, kustoskoga i umjetničkoga života, to jest crteže iz crnog skizzenbucha kao prilog ovogo­dišnjem događaju. S takvim poticajem pokušajmo razmisliti što se to događa s umjetničkom kritikom, ne samo kao dijagnostičari, poput Jamesa Elkinsa koji je zaključio da je ona na umoru: „[art criticism is] dying … massively produced, and massively ignored“, nego i u osluškivanju javljaju li se gdje svježi i uvjerljivi kritičarski glasovi i misli te kako ih podržati, s poseb­no nježnim sjećanjem na Ružicu Šimunović. Zamolili smo stoga nekoliko mladih likovnih kritičara – Tihanu Bertek, Maju Flajsig, Bojana Krištofića, Mionu Muštra i Klaru Petrović – da prilože kratko, osobno razmišlja­nje o likovnoj kritici bez određene teme ili pitanja na koje bi valjalo odgovoriti, ali s poticajem da na tren zastanu od svakodnevnoga rada i ... podijele svoja razmišljanja o poslu kojim se bave.

PDF: Vizualne umjetnosti i baština u medijima: dan sjećanja na Ružicu Šimunović