Obavijesti comments

važna obavijest

Dani otvorenih vrata udruga

24.9.2020. u 14:37
Objavljeno:
   Martina Petrinović 24.9.2020. u 14:37

Preradovićeva 44, DPUH - 1. kat

četvrtak 24.9.2020. od 11 do 14 sati

petak 25.9.2020. od 11 do 14 sati

subota 26.9.2020. od 11 do 14 sati

 

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske (DPUH) strukovna je udruga osnovana 1956. godine. Okupljajući članove svojim aktivnostima - predavanjima, organiziranjem znanstveno-stručnih skupova (Hrvatski povjesničari umjetnosti), posjetima aktualnim izložbama i stručnim putovanjima te osobito izdavačkom djelatnošću (znanstveni časopis Peristil – zbornik radova za povijest umjetnosti, monografska izdanja, studije, elektronička izdanja) te objavljivanjem na vlastitim mrežnim stranicama i društvenim mrežama pridonosi rasvjetljavanju pojedinih problema hrvatske umjetnosti i pokreće akcije od interesa cjelokupnog društva vezane uz likovno umjetničku, arhitektonsku i povijesno urbanističku baštinu u Hrvatskoj.

Povjesničari umjetnosti do spoznaja dolaze kritičkim razmišljanjem, znanjem stečenim obrazovanjem i radnim iskustvom, istraživanjem i argumentiranim tvrdnjama. Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske od svog osnutka njeguje izdavačku djelatnost s ciljem da se stručnoj i široj javnosti predstave istraživanja u prvom redu nacionalne umjetničke baštine, povijesti fotografije, teorija likovne umjetnosti, likovna kritika...

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske organizira rasprodaju vlastitih izdanja - monografije, knjige, zbornici, e-izdanja... 

Besplatno dijelimo izdanja znanstvenog časopisa za povijest umjetnosti Peristil od broja 33 (1987.) do broja 54 (2011.)

POPIS KNJIGA NA RASPRODAJI

Novac prikupljen u rasprodaji DPUH će  koristiti za sanaciju prostorija oštećenih u potresu.

važna obavijest

RASPRODAJA

16.9.2020. u 15:53
Objavljeno:
   Martina Petrinović 16.9.2020. u 15:53

Nastavljamo s rasprodajom vlastitih izdanja i viška knjiga iz donacija. Besplatno dijelimo stara izdanja Peristila od broja 33 (1987.) do broja 55 (2012.)

Radno vrijeme ureda:

Ponedjeljkom, utorkom, četvrtkom i petkom od 11 do 14 sati.

Srijedom od 15 do 18 sati

DPUH, Preradovićeva 44

Sva izdanja DPUH-a mogu se kupiti u tajništvu u gotovini.

Popis DPUH-ovih izdanja na rasprodaji

http://www.dpuh.hr/index.php?show=page.php&idPage=131

 

Za dostave u Hrvatskoj koristimo kurirsku službu DPD i Hrvatsku poštu. Plaćanje je unaprijed prema ponudi - potrebno je poslati mail na dpuh@inet.hr

 

rasprodaja rujan

važna obavijest

Žarko Domljan (1932.-2020.)

7.9.2020. u 14:51
Objavljeno:
   Martina Petrinović 7.9.2020. u 14:51
Uređeno:
   Martina Petrinović 7.9.2020. u 14:51
Žarko Domljan, povjesničar umjetnosti, leksikograf i političar (Imotski, 14. rujna 1932.). Od 1942. živi u Zagrebu, gdje je završio realnu gimnaziju 1951., srednju glazbenu školu 1955. te diplomirao povijest umjetnosti i anglistiku na Filozofskom fakultetu 1958. godine. Doktorirao je na istom fakultetu 1973. s temom "Arhitekt Hugo Ehrlich i arhitektura u Hrvatskoj u njegovo doba". Doktorat je u obliku knjige objavilo Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske 1979. godine. Između 1969. i 1972. godine bio je predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.
Predmet njegovog znanstvenog rada je moderna arhitektura i urbanizam, napose hrvatska arhitektura kraja 19. i početka 20. stoljeća. Znanstvene je radove te likovne prikaze i kritike objavio u više zbornika, časopisa i novina (15 dana, Naše teme, Telegram, Arhitektura, Život umjetnosti, Peristil, Čovjek i prostor, Sinteza, Bulletin JAZU, Radovi Instituta za povijest umjetnosti. U knjizi "Arhitektura XX vijeka" (Beograd, Zagreb, Mostar, 1986.), u seriji Umjetnost na tlu Jugoslavije, napisao pregled "Arhitektura XX stoljeća u Hrvatskoj". Bio je glavni urednik časopisa Život umjetnosti (1969.–1976.), u Institutu za povijest umjetnosti vodio je projekte Umjetnička topografija Hrvatske i Sintezni prikaz umjetnosti u Hrvatskoj. Kao urednik u Leksikografskom zavodu monografskim je člancima i sintetičkim prikazima surađivao u Enciklopediji likovnih umjetnosti, Enciklopediji Jugoslavije, Općoj enciklopediji, Leksikonu LZ, Likovnoj enciklopediji Jugoslavije, kojoj je bio glavnim urednikom (1978.–1992.), i u Hrvatskom biografskom leksikonu. Od 1992. glavni je urednik Enciklopedije hrvatske umjetnosti. Surađuje također u Thieme-Becker Künstlerlexikon (Leipzig) i Österreichisches biographisches Lexikon (Beč). Pisao je i o biografskim zbirkama i leksikonima (Anzeiger der Österreichischen Akademie der Wissenschaften, Forum).
Žarko Domljan svoju je bogatu radnu karijeru započeo u Hrvatskom narodnom kazalištu kao član orkestra od 1955. do 1957. godine, radio je u Leksikografskom zavodu od 1958. do 1986., te od 1987. do 1990. u Institutu za povijest umjetnosti. Na izborima 1990. na listi Hrvatske demokratske zajednice izabran je za zastupnika u Saboru Republike Hrvatske i postao njegov prvi predsjednik, a nakon izbora 1992. njegov potpredsjednik i predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku.
Žarko Domljan sudjelovao je u izradi i vodio niz važnih leksikografskih projekata koji se tiču povijesti umjetnosti u Hrvatskoj, a to su u prvom redu Likovna enciklopedija Jugoslavije i Enciklopedija Hrvatske Umjetnosti, bio je u Institutu za povijest umjetnosti jedan od urednika prvih izdanja umjetničke topografije i programa sinteznog pregleda hrvatske povijesti umjetnosti. Kao sudionik u izgradnji struke od šezdesetih godina 20. stoljeća Žarko Domljan dao je nekoliko kritičkih opaski o općem stanju u hrvatskoj povijesti umjetnosti koje je izložio na 4. kongresu hrvatskih povjesničara umjetnosti u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu u studenom 2016. godine.
„1. Postoji atmosfera nezamjeranja među kolegama, nedostaje kritičkih osvrta i stručne polemike. Sve same pohvale i panegirici. Takva je atmosfera nezdrava za struku.
2. Prečesto se u radovima zanemaruje vrijednosni kriterij, čime dolazi do nekritičkog gomilanja materijala. Tako nastaju knjige koje se jedva drže u ruci i izložbe na kojima trećina djela nema umjetničke vrijednosti. Sve što ne može izdržati vrijednosni kriterij pripada doduše povijesti, ali ne i povijesti umjetnosti!
3. Većina kolega preferira specijalističke teme, teško se odlučuju za šire zahvate, što zahtijeva više vremena i truda. To je jedan od razloga zašto se teško ostvaruju odnosno ostaju neostvareni ambiciozniji stručni projekti.
4. Morao bi postojati dugoročni plan istraživanja i prezentacije naše nacionalne umjetničke baštine, i to u obliku jedne zajedničke redakcije, koja bi pratila i godišnje evaluirala izvršenje plana. Neophodno je objavljivanje radova na stranim jezicima, bez čega ostajemo u svijetu nepoznati.
5. Jedan od glavnih nedostataka, ne samo u našoj struci, je nepostojanje jasnoga vodstva, a to znači čvrste organizacije i zatim koordinacije među glavnim akterima projekata. To se očitovalo kod Sinteznog pregleda, a još više kod Umjetničke topografije.“
 
Žarko Domljan preminuo je u Zagrebu 5. rujna 2020. Zadužio je našu struku svojim istraživanjima, izdavačkim projektima koji su učvrstili znanstvene temelje povijesti umjetnosti u Hrvatskoj te neizmjernom pokretačkom energijom vizionara.
 
važna obavijest

PREDAVANJE

4.9.2020. u 14:13
Objavljeno:
   Martina Petrinović 4.9.2020. u 14:13
Uređeno:
   Martina Petrinović 4.9.2020. u 15:27

dr. sc. Lovorka Magaš Bilandžić

 

„Reklama je moć...!“ Sergije Glumac i oblikovanje svakodnevice 1920-ih i 1930-ih

 

PETAK, 4. rujna 2020. u 18 sati

 

 

ZG DESIGN WEEK

lokacija: Tehnički muzej Nikola Tesla / Hala V - dvorište

 

Međuratno razdoblje u Hrvatskoj obilježeno je intenzivnim razvojem vizualnih komunikacija, oglašavanja i tržišnog komuniciranja – „reklamni grafičari“ i zavodi utemeljeni po uzoru na inozemne agencije promovirali su stvaranje modernih i funkcionalnih reklama, a o načinima oglašivačkog djelovanja raspravljalo se u stručnim časopisima i novinama poput Jutarnjeg lista u kojemu je 1930-ih izlazila rubrika „Reklama je moć...!“. Važnu ulogu u uvođenju i širenju modernoga grafičkog dizajna imao je grafičar, grafički dizajner i scenograf Sergije Glumac koji je samostalno i u sklopu Zavoda Imago u hrvatski oglašivački prostor unio nove modele komuniciranja. Njegove vizualno atraktivne reklame oblikovale su svakodnevicu 1920-ih i 1930-ih te svjedočile o tadašnjim potrebama, navikama i željama te fenomenima koji su obilježili društveni, kulturni i gospodarski život – od fascinacije modernom tehnologijom i zvučnim filmom, uzleta kulta tijela, afirmiranja nove žene kao ikone stila do jačanja turizma, kozmetičke, uljarske i drugih industrija.

Lovorka Magaš Bilandžić povjesničarka umjetnosti koja je doktorirala na temu opusa grafičara, grafičkog dizajnera, slikara i scenografa Sergija Glumca. Svoja istraživanja objavila je u monografiji "Sergije Glumac" (Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 2019.). Područje njezina interesa vezano je uz modernu i suvremenu umjetnost, ponajprije grafički dizajn, fotografiju, scenografiju, grafiku i povijest izložaba. Zaposlena je na Katedri za modernu umjetnost i vizualne komunikacije na odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

 

Predavanje se održava na otvorenom uz pridržavanje epidemioloških uputa.

www.zagrebdesigweek.com

važna obavijest

Tonko Maroević (1941.-2020.)

12.8.2020. u 12:09
Objavljeno:
   Martina Petrinović 12.8.2020. u 12:09
Uređeno:
   Martina Petrinović 12.8.2020. u 12:20

 

Akademik Tonko Maroević zasigurno je središnja figura struke povijesti umjetnosti u Hrvatskoj, a moglo bi se to reći i za cjelokupni hrvatski kulturni život. Od struke povijesti umjetnosti nimalo manje značajna nije njegova prisutnost u književnosti, autorskoj i prijevodnoj; ostavio je važan trag u kazalištu, surađivao je i na polju glazbe. Povezujući različite sfere umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva povezivao je i različite stvaralačke orijentacije, pripremljen na razumijevanje i toleranciju svojom sveobuhvatnom kulturom i naobrazbom. Po mnogi put valja se prisjetiti rečenice Radovana Ivančevića da „za Tonka Maroevića slikari slikaju i pisci pišu“, rečenice koja je utvrdila kako Maroevićev utjecaj na hrvatski kulturni i znanstveni život, aklamacijsku recepciju njegova djelovanja, tako i činjenicu da je Maroević za ovu sredinu postao i jest nosilac kriterija. Jednako tako valja spomenuti i njegove društvene angažmane u kojima se nikada nije štedio, od Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, Društva književnika i Društva pisaca, Društva književnih prevodilaca, Hrvatskog centra PEN-a, Matice hrvatske, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti... svih mogućih odbora, povjerenstava i komisija, bezbrojnih recenzija, predgovora, pogovora, mentorstava, predavanja, simpozija, održanih sati nastave na fakultetima i akademijama, uredništava i uređivanja knjiga i časopisa... Maroević je vezao Hrvatsku sa svijetom svojim bogatim kontaktima posebno s romanskim sredinama, ali je jednako tako vezao Hrvatsku i s njom samom, ne odbijajući sudjelovati u događajima  najmanjih  mjesta koja bi po njemu odmah postajala vidljiva i zanimljiva. Njegova posvemašnja nesebičnost i pravednost stvorile su mu i ugled etičkog arbitra. U Hrvatskoj Tonko Maroević jest punctum credibile.

Rođen je u Splitu 22. listopada 1941. Diplomirao je  komparativnu književnost i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1963. Doktorirao je 1976. s temom koja povezuje dva osnovna polja njegova djelovanja, likovne umjetnosti i književnost („Likovna umjetnost u hrvatskoj književnosti od Moderne do danas“). Mentor mu je bio profesor Milan Prelog. Od 1965. do 1970. Maroević je bio Prelogov asistent na Katedri za povijest umjetnosti srednjega vijeka. 1970. prešao je na Institut za povijest umjetnosti gdje je radio do umirovljenja 2011. Osamnaest godina bio je predsjednik Znanstvenog vijeća Instituta (1993.—2011). Od 2002. redoviti je član Hrvatske akademije znanpsti i umjetnosti. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja u zemlji i inozemstvu.

Više od pola stoljeća bavio se znanstvenim istraživanjem moderne hrvatske umjetnosti, djelujući i kao likovni kritičar i esejist. Njegovim su monografijama i studijama interpretirani i valorizirani opusi brojnih slikara i kipara 20. stoljeća, tako Borisa Bućana, Nives Kavurić-Kurtović, Dragice Cvek Jordan, Ivana Lackovića Croate, Dimitrija Popovića, Vasilija Jordana, Biserke Baretić, Zlatka Kauzlarića Atača, Vojina Bakića, Voje Radoičića, Ante Kaštelančića, Antuna Zupe, Zlatka Šimunovića, Dalibora Jelavića, Eugena Buktenice, Antuna Babića, Šime Perića, Marina Tartaglie, Fulvija Juiričića, Jakova Bratanića, Josipa Trostmanna, Miljenka Stančića... Dvije knjige eseja naslovljene su „Slike i slikama predgovaranje : pisani portreti“, „Napisane slike. Likovna umjetnost u hrvatskoj književnosti od moderne do postmoderne“. Pojedine znanstvene, stručne i esejističke tekstove nemoguće je nabrojiti, jer bibliografija Tonka Maroevića prelazi tisuću jedinica.

Priredio je niz značajnih retrospektivnih i monografskih izložaba, s katalozima,  u zemlji i inozemstvu: Ordana Petlevskog, Ernesta Tomaševića, Ivana Meštrovića (Milano), Miroslava Šuteja, Vladimira Varlaja, Ede Murtića, Zlatana Vrkljana, Vjekoslava Karasa, Nives Kavurić-Kurtović, Nevenke Đorđević, Koste Angelija Radovanija, Šime Perića, Marijana Guva, Ante Škaričića, Zlatka Boureka, Marina Tartaglie, Bele Csikosa Sessije... također niz problemskih izložaba kao „Post prije transa“, ili „Od Hermana do Sedera“ (Venecija)... Značajna je njegova dionica (19. i 20. stoljeće) u izložbi „Tisuću godina hrvatske skulpture“ te autorstvo gostujuće izložbe za inozemstvo „Suvremeni hrvatski crtež“.

Vodio je znanstvene projekte „Umjetnost, povijest, politika. Hrvatska u europskom prostoru 20. stoljeća“  te „Modernost, modernizam i postmodernizam u hrvatskoj umjetnosti 20. stoljeća“.

Njegova usporedna književna djelatnost jednako je tako opsežna i priznata: na području poezije (deset knjiga pjesama), antologiziranja (hrvatske i katalonske poezije), esejistike i kritike. Iz njegove književne, kao i iz povijesnoumjetničke produkcije mogao bi se raditi samo izbor, jer je broj objavljenih radova nepregledan.

Kad je Tonko Maroević prvi put bio biran u tada Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti otklonio je tu čast, jer u svojoj istinskoj skromnosti i pravednosti nije želio ući u tu ustanovu prije svoga negdašnjeg profesora, Radovana Ivančevića (1931.—2004.). Godine 2013. nakon stanovite količine proteklog života, Tonko Maroević primio je nagradu Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske „Radovan Ivančević“ za životno djelo. U Hrvatskoj nema nagrade koju Tonko Maroević nije zaslužio. Zaslužio je i one kojih još nema. Jer za ovu zemlju Tonko Maroević je nagrada.

Tonko Maroević preminuo je 11. kolovoza 2020. u Starom Gradu na Hvaru gdje je odrastao.

 

Tonko Maroević, Institut za povijest umjetnosti, 2000. (foto: Milan Drmić)

važna obavijest

PERISTIL poziv // call for papers

31.7.2020. u 14:39
Objavljeno:
   Martina Petrinović 31.7.2020. u 14:39
Uređeno:
   Martina Petrinović 31.7.2020. u 14:40

PERISTIL 63/2020

Zbornik radova za povijest umjetnosti

Pozivamo članove Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske i kolege iz Hrvatske i inozemstva na predaju stručnih i znanstvenih tekstova za objavljivanje u 62. broju Peristila.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske redovito izdaje Peristil od 1954. godine. Peristil je znanstveni godišnjak u otvorenom pristupu u kojem se objavljuju recenzirani znanstveni i stručni radovi iz područja povijesti umjetnosti i srodnih društveno humanističkih znanosti.

Primaju se isključivo neobjavljeni tekstovi na hrvatskom ili nekom stranom jeziku.

Svi brojevi Peristila besplatno su dostupni u otvorenom pristupu na Portalu znanstvenih časopisa RH Hrčak https://hrcak.srce.hr/peristil.

Peristil je kategoriziran kao A1 časopis u Hrvatskoj, indeksiran je u međunarodnim bazama ERIH i EBSCO te direktoriju časopisa u otvorenom pristupu DOAJ

Rok za predaju: 1. listopada 2020.

Upute autorima

Uredništvo prima isključivo neobjavljene rukopise.

Tekst treba imati do 16 kartica / 1 autorski arak/ i 10 slikovnih priloga i biti uređen prema uputama objavljenim na www.dpuh.hr.

Uredništvo osigurava najmanje dvije neovisne recenzije.

Autori neće biti upoznati s imenima recenzenata od strane uredništva, a i sami recenzenti moraju voditi računa o povjerljivosti i svojem pravu na anonimnost.

Konačnu odluku o kategorizaciji rada donosi Uredništvo uzimajući u obzir mišljenja recenzenata.

Uredništvo autora obavještava o provedenom postupku recenzije i eventualnim dopunama ili ispravcima koje je autor obvezan unijeti prije konačnog prihvaćanja priloga za objavljivanje.

Autor je obvezan postupiti prema primjedbama recenzenata i uredništva i završni tekst dostaviti u roku od 20 dana. Ako autor ne poštuje ovaj rok, članak se ne objavljuje.

Autori podmiruju troškove nabavljanja ilustracija, fotografija i arhitektonskih nacrta u fotoarhivima i drugim ustanovama.

Časopis autorima ne naplaćuje objavu radova.

Upute za objavljivanje radova u Peristilu.

 

Uredništvo časopisa Peristil:

http://www.dpuh.hr/index.php?show=page.php&idPage=127

 

PERISTIL 63/2020

Scholarly Journal of Art History

Submission deadline: 1 October 2020

 

Author guidelines

Peristil, scholarly journal of art history has been regularly published by The Croatian Society of Art Historians since 1954. Peristil is an open access annual scientific journal that contains peer reviewed articles in the field of art history and related social sciences and humanities.

Editorial board accepts only previously unpublished manuscripts.

Each accepted manuscript is subjected to at least two independent reviews provided by the editorial board. The peer-review process is confidential and identities of authors and reviewers are not released.

The editorial board makes final decision on article category taking into account the peer review suggestions.

Authors will get information about the peer review process and possible additions or corrections that should be made before the final acceptance of the manuscript.

Authors are required to follow the instructions of the reviewers and editorial board and submit the revised text within 20 days. In case the authors fail to submit the text in this period, the text will not be published.

Authors will cover all copyright expenses in archives and other institutions in order to publish illustrations, photographs and architectural drawings.

Authors are asked to adjust their texts according to the technical instructions published on www.dpuh.hr.

Journal does not charge article-processing.

Peristil editorial board:

http://www.dpuh.hr/index.php?show=page.php&idPage=127

važna obavijest

AKCIJA

28.7.2020. u 10:52
Objavljeno:
   Martina Petrinović 28.7.2020. u 10:52
Uređeno:
   Martina Petrinović 31.7.2020. u 14:29

Rasprodaju naših izdanja i podjela besplatnih primjeraka Peristila obustavljamo do 1. rujna 2020. 

popis naslova i cijena

http://www.dpuh.hr/index.php?show=page.php&idPage=131

važna obavijest

NAGRADA DPUH

23.7.2020. u 16:05
Objavljeno:
   Martina Petrinović 23.7.2020. u 16:05
Uređeno:
   Martina Petrinović 23.7.2020. u 16:09

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske „Radovan Ivančević“ za 2019. godinu

 

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske „Radovan Ivančević“ dodjeljuje se od 2006. godine. Povjerenstvo sastavljeno od pet redovnih članova Društva Darija Alujević, Frano Dulibić, Miroslav Gašparović, Petar Puhmajer i Ratko Vučetić na temelju pristiglih prijava odlučili su da se dodijele ove nagrade:
 
Nagrada za životno djelo
 
- akademik Igor Fisković
 
Godišnja nagrada za 2019. godinu
 
- dr. sc. Berislav Valušek, autor knjige Arhitekt Carl Seidl. Opus na Opatijskoj rivijeri
 
Povelje za unapređenje i promicanje povijesti umjetnosti za 2019. godinu
 
- Umjetnost i život su jedno ‒ Udruženje umjetnika Zemlja, 1929.‒1935., izložbeni projekt Galerije Klovićevi dvori
 
- dr. sc. Lovorka Magaš Bilandžić, autorica knjige Sergije Glumac: grafika, grafički dizajn, scenografija
 
- dr. sc. Mirjana Repanić-Braun, glavna urednica časopisa Radovi Instituta za povijest umjetnosti od 2004. do 2019. godine
 
Nagrade za najbolji diplomski rad za 2019. godinu
 
- Mate Bareta: Sveti Ivan Trogirski u likovnoj umjetnosti Dalmacije od XV. do XIX. stoljeća (Odsjek za povijest umjetnosti, Split, mentorica: dr. sc. Ivana Prijatelj Pavičić)
 
- Filip Lovrić: Transformacija kulturnog pejzaža zadarskog arhipelaga od 4. do 11. stoljeća (Odsjek za povijest umjetnosti, Zagreb, mentor: dr. sc. Miljenko Jurković)
 
- Kristian Volarić: Riječki slikar Romolo Venucci i utjecaj mađarske avangardne scene na kubokonstruvističku i futurističku fazu njegovog stvaralaštva (Odsjek za povijest umjetnosti, Rijeka, mentorica: dr. sc. Nataša Lah)
 
U Zagrebu, srpanj 2020.
 
 
Zbog epidemiološke situacije prvi put se ne održava svečana dodjela nagrada u Muzeju za umjetnost i obrt. Stoga smo u Muzeju za umjetnost i obrt snimili izjave dr. sc. Zvonka Makovića, predsjednika DPUH-a i dobitnika Nagrade DPUH-a "Radovan Ivančević" za životno djelo akademika Igora Fiskovića
 
 
 
 
važna obavijest

NOVO IZDANJE

7.7.2020. u 14:50
Objavljeno:
   Martina Petrinović 7.7.2020. u 14:50
Uređeno:
   Martina Petrinović 7.7.2020. u 14:54
Peristil 62/2019
 
Peristil, zbornik radova za povijest umjetnosti znanstveni je godišnjak u kojem se objavljuju recenzirani radovi iz područja povijesti umjetnosti i srodnih društveno humanističkih znanosti i izlazi redovito od 1954. godine.
 
Svi tekstovi besplatno su dostupni u otvorenom pristupu na Hrčku
https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=19068
 
Autori članaka u 62. broju Peristila:
Ana Torlak: Nekoliko podataka o salonitanskim spomenicima u privatnim zbirkama početkom 19. stoljeća
Snješka Knežević: Urbanističke osnove Zagreba u razdoblju modernizacije
Darja Radović Mahečić: Kako je Ivo Marčelja, „prvi moderni arhitekt iz Istre”, gradio međuratni Zagreb
Sandi Bulimbašić: Korespondencija Emanuela Vidovića: prilog poznavanju slikareva doprinosa umjetničkom i kulturnom životu Splita početkom 20. stoljeća
Ivan Kokeza: Historijsko slikarstvo u opusu Bele Čikoša Sesije: od Dolaska Hrvata do Posljednjih bogumila
Branko Metzger-Šober: Bijenalne umjetničke izložbe u Rijeci 1925. i 1927. godine
Enes Quien: Davorin Hotko – prilog poznavanju kiparskog opusa
Iva Pasini Tržec: Osnutak, organizacijski ustroj i djelovanje Komisije za sakupljanje i očuvanje kulturnih spomenika i starina
Lovorka Magaš Bilandžić: Izložba Sto listova jugoslovenske moderne grafike Komisije za kulturne veze sa inostranstvom i njezina uloga u razvijanju kulturnih veza Jugoslavije s inozemstvom u prvoj polovini 1950-ih
Vesna Kruljac: Politički disput i napad na enformelnu apstrakciju u Jugoslaviji 1962./1963.
Patricia Počanić: Narudžbe i otkupi umjetničkih djela za interijere javnih institucija u Hrvatskoj 1950-ih i 1960-ih
Josipa Alviž: Uloga i mjesto srednjoškolskog predmeta Likovna umjetnost u okviru umjetničkog područja hrvatskog odgojnoobrazovnog sustava
 
 
Naslovnicu 62. Peristila posvećujemo Zagrebu
 
važna obavijest

RASPRODAJA

2.6.2020. u 14:38
Objavljeno:
   Martina Petrinović 2.6.2020. u 14:38
Uređeno:
   Martina Petrinović 23.6.2020. u 16:12
DPUH od 1. lipnja organizira rasprodaju vlastitih izdanja i višak knjiga dobivenih donacijama. Novac prikupljen rasprodajom utrošit će se za sanaciju štete nastale u potresu.
Također besplatno dijelimo stara izdanja Peristila od broja 33 (1987.) do broja 55 (2012.)
 
Ured je za rasprodaju otvoren radnim danom:
 
ponedjeljak i srijeda od 15 do 18 sati
utorak, četvrtak i petak od 11 do 14 sati
 
DPUH, Preradovićeva 44
  
POPIS KNJIGA NA RASPRODAJI