Obavijesti comments

važna obavijest

Tonko Maroević (1941.-2020.)

12.8.2020. u 12:09
Objavljeno:
   Martina Petrinović 12.8.2020. u 12:09
Uređeno:
   Martina Petrinović 12.8.2020. u 12:20

 

Akademik Tonko Maroević zasigurno je središnja figura struke povijesti umjetnosti u Hrvatskoj, a moglo bi se to reći i za cjelokupni hrvatski kulturni život. Od struke povijesti umjetnosti nimalo manje značajna nije njegova prisutnost u književnosti, autorskoj i prijevodnoj; ostavio je važan trag u kazalištu, surađivao je i na polju glazbe. Povezujući različite sfere umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva povezivao je i različite stvaralačke orijentacije, pripremljen na razumijevanje i toleranciju svojom sveobuhvatnom kulturom i naobrazbom. Po mnogi put valja se prisjetiti rečenice Radovana Ivančevića da „za Tonka Maroevića slikari slikaju i pisci pišu“, rečenice koja je utvrdila kako Maroevićev utjecaj na hrvatski kulturni i znanstveni život, aklamacijsku recepciju njegova djelovanja, tako i činjenicu da je Maroević za ovu sredinu postao i jest nosilac kriterija. Jednako tako valja spomenuti i njegove društvene angažmane u kojima se nikada nije štedio, od Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, Društva književnika i Društva pisaca, Društva književnih prevodilaca, Hrvatskog centra PEN-a, Matice hrvatske, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti... svih mogućih odbora, povjerenstava i komisija, bezbrojnih recenzija, predgovora, pogovora, mentorstava, predavanja, simpozija, održanih sati nastave na fakultetima i akademijama, uredništava i uređivanja knjiga i časopisa... Maroević je vezao Hrvatsku sa svijetom svojim bogatim kontaktima posebno s romanskim sredinama, ali je jednako tako vezao Hrvatsku i s njom samom, ne odbijajući sudjelovati u događajima  najmanjih  mjesta koja bi po njemu odmah postajala vidljiva i zanimljiva. Njegova posvemašnja nesebičnost i pravednost stvorile su mu i ugled etičkog arbitra. U Hrvatskoj Tonko Maroević jest punctum credibile.

Rođen je u Splitu 22. listopada 1941. Diplomirao je  komparativnu književnost i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1963. Doktorirao je 1976. s temom koja povezuje dva osnovna polja njegova djelovanja, likovne umjetnosti i književnost („Likovna umjetnost u hrvatskoj književnosti od Moderne do danas“). Mentor mu je bio profesor Milan Prelog. Od 1965. do 1970. Maroević je bio Prelogov asistent na Katedri za povijest umjetnosti srednjega vijeka. 1970. prešao je na Institut za povijest umjetnosti gdje je radio do umirovljenja 2011. Osamnaest godina bio je predsjednik Znanstvenog vijeća Instituta (1993.—2011). Od 2002. redoviti je član Hrvatske akademije znanpsti i umjetnosti. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja u zemlji i inozemstvu.

Više od pola stoljeća bavio se znanstvenim istraživanjem moderne hrvatske umjetnosti, djelujući i kao likovni kritičar i esejist. Njegovim su monografijama i studijama interpretirani i valorizirani opusi brojnih slikara i kipara 20. stoljeća, tako Borisa Bućana, Nives Kavurić-Kurtović, Dragice Cvek Jordan, Ivana Lackovića Croate, Dimitrija Popovića, Vasilija Jordana, Biserke Baretić, Zlatka Kauzlarića Atača, Vojina Bakića, Voje Radoičića, Ante Kaštelančića, Antuna Zupe, Zlatka Šimunovića, Dalibora Jelavića, Eugena Buktenice, Antuna Babića, Šime Perića, Marina Tartaglie, Fulvija Juiričića, Jakova Bratanića, Josipa Trostmanna, Miljenka Stančića... Dvije knjige eseja naslovljene su „Slike i slikama predgovaranje : pisani portreti“, „Napisane slike. Likovna umjetnost u hrvatskoj književnosti od moderne do postmoderne“. Pojedine znanstvene, stručne i esejističke tekstove nemoguće je nabrojiti, jer bibliografija Tonka Maroevića prelazi tisuću jedinica.

Priredio je niz značajnih retrospektivnih i monografskih izložaba, s katalozima,  u zemlji i inozemstvu: Ordana Petlevskog, Ernesta Tomaševića, Ivana Meštrovića (Milano), Miroslava Šuteja, Vladimira Varlaja, Ede Murtića, Zlatana Vrkljana, Vjekoslava Karasa, Nives Kavurić-Kurtović, Nevenke Đorđević, Koste Angelija Radovanija, Šime Perića, Marijana Guva, Ante Škaričića, Zlatka Boureka, Marina Tartaglie, Bele Csikosa Sessije... također niz problemskih izložaba kao „Post prije transa“, ili „Od Hermana do Sedera“ (Venecija)... Značajna je njegova dionica (19. i 20. stoljeće) u izložbi „Tisuću godina hrvatske skulpture“ te autorstvo gostujuće izložbe za inozemstvo „Suvremeni hrvatski crtež“.

Vodio je znanstvene projekte „Umjetnost, povijest, politika. Hrvatska u europskom prostoru 20. stoljeća“  te „Modernost, modernizam i postmodernizam u hrvatskoj umjetnosti 20. stoljeća“.

Njegova usporedna književna djelatnost jednako je tako opsežna i priznata: na području poezije (deset knjiga pjesama), antologiziranja (hrvatske i katalonske poezije), esejistike i kritike. Iz njegove književne, kao i iz povijesnoumjetničke produkcije mogao bi se raditi samo izbor, jer je broj objavljenih radova nepregledan.

Kad je Tonko Maroević prvi put bio biran u tada Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti otklonio je tu čast, jer u svojoj istinskoj skromnosti i pravednosti nije želio ući u tu ustanovu prije svoga negdašnjeg profesora, Radovana Ivančevića (1931.—2004.). Godine 2013. nakon stanovite količine proteklog života, Tonko Maroević primio je nagradu Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske „Radovan Ivančević“ za životno djelo. U Hrvatskoj nema nagrade koju Tonko Maroević nije zaslužio. Zaslužio je i one kojih još nema. Jer za ovu zemlju Tonko Maroević je nagrada.

Tonko Maroević preminuo je 11. kolovoza 2020. u Starom Gradu na Hvaru gdje je odrastao.

 

Tonko Maroević, Institut za povijest umjetnosti, 2000. (foto: Milan Drmić)

važna obavijest

PERISTIL poziv // call for papers

31.7.2020. u 14:39
Objavljeno:
   Martina Petrinović 31.7.2020. u 14:39
Uređeno:
   Martina Petrinović 31.7.2020. u 14:40

PERISTIL 63/2020

Zbornik radova za povijest umjetnosti

Pozivamo članove Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske i kolege iz Hrvatske i inozemstva na predaju stručnih i znanstvenih tekstova za objavljivanje u 62. broju Peristila.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske redovito izdaje Peristil od 1954. godine. Peristil je znanstveni godišnjak u otvorenom pristupu u kojem se objavljuju recenzirani znanstveni i stručni radovi iz područja povijesti umjetnosti i srodnih društveno humanističkih znanosti.

Primaju se isključivo neobjavljeni tekstovi na hrvatskom ili nekom stranom jeziku.

Svi brojevi Peristila besplatno su dostupni u otvorenom pristupu na Portalu znanstvenih časopisa RH Hrčak https://hrcak.srce.hr/peristil.

Peristil je kategoriziran kao A1 časopis u Hrvatskoj, indeksiran je u međunarodnim bazama ERIH i EBSCO te direktoriju časopisa u otvorenom pristupu DOAJ

Rok za predaju: 1. listopada 2020.

Upute autorima

Uredništvo prima isključivo neobjavljene rukopise.

Tekst treba imati do 16 kartica / 1 autorski arak/ i 10 slikovnih priloga i biti uređen prema uputama objavljenim na www.dpuh.hr.

Uredništvo osigurava najmanje dvije neovisne recenzije.

Autori neće biti upoznati s imenima recenzenata od strane uredništva, a i sami recenzenti moraju voditi računa o povjerljivosti i svojem pravu na anonimnost.

Konačnu odluku o kategorizaciji rada donosi Uredništvo uzimajući u obzir mišljenja recenzenata.

Uredništvo autora obavještava o provedenom postupku recenzije i eventualnim dopunama ili ispravcima koje je autor obvezan unijeti prije konačnog prihvaćanja priloga za objavljivanje.

Autor je obvezan postupiti prema primjedbama recenzenata i uredništva i završni tekst dostaviti u roku od 20 dana. Ako autor ne poštuje ovaj rok, članak se ne objavljuje.

Autori podmiruju troškove nabavljanja ilustracija, fotografija i arhitektonskih nacrta u fotoarhivima i drugim ustanovama.

Časopis autorima ne naplaćuje objavu radova.

Upute za objavljivanje radova u Peristilu.

 

Uredništvo časopisa Peristil:

http://www.dpuh.hr/index.php?show=page.php&idPage=127

 

PERISTIL 63/2020

Scholarly Journal of Art History

Submission deadline: 1 October 2020

 

Author guidelines

Peristil, scholarly journal of art history has been regularly published by The Croatian Society of Art Historians since 1954. Peristil is an open access annual scientific journal that contains peer reviewed articles in the field of art history and related social sciences and humanities.

Editorial board accepts only previously unpublished manuscripts.

Each accepted manuscript is subjected to at least two independent reviews provided by the editorial board. The peer-review process is confidential and identities of authors and reviewers are not released.

The editorial board makes final decision on article category taking into account the peer review suggestions.

Authors will get information about the peer review process and possible additions or corrections that should be made before the final acceptance of the manuscript.

Authors are required to follow the instructions of the reviewers and editorial board and submit the revised text within 20 days. In case the authors fail to submit the text in this period, the text will not be published.

Authors will cover all copyright expenses in archives and other institutions in order to publish illustrations, photographs and architectural drawings.

Authors are asked to adjust their texts according to the technical instructions published on www.dpuh.hr.

Journal does not charge article-processing.

Peristil editorial board:

http://www.dpuh.hr/index.php?show=page.php&idPage=127

važna obavijest

AKCIJA

28.7.2020. u 10:52
Objavljeno:
   Martina Petrinović 28.7.2020. u 10:52
Uređeno:
   Martina Petrinović 31.7.2020. u 14:29

Rasprodaju naših izdanja i podjela besplatnih primjeraka Peristila obustavljamo do 1. rujna 2020. 

popis naslova i cijena

http://www.dpuh.hr/index.php?show=page.php&idPage=131

važna obavijest

NAGRADA DPUH

23.7.2020. u 16:05
Objavljeno:
   Martina Petrinović 23.7.2020. u 16:05
Uređeno:
   Martina Petrinović 23.7.2020. u 16:09

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske „Radovan Ivančević“ za 2019. godinu

 

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske „Radovan Ivančević“ dodjeljuje se od 2006. godine. Povjerenstvo sastavljeno od pet redovnih članova Društva Darija Alujević, Frano Dulibić, Miroslav Gašparović, Petar Puhmajer i Ratko Vučetić na temelju pristiglih prijava odlučili su da se dodijele ove nagrade:
 
Nagrada za životno djelo
 
- akademik Igor Fisković
 
Godišnja nagrada za 2019. godinu
 
- dr. sc. Berislav Valušek, autor knjige Arhitekt Carl Seidl. Opus na Opatijskoj rivijeri
 
Povelje za unapređenje i promicanje povijesti umjetnosti za 2019. godinu
 
- Umjetnost i život su jedno ‒ Udruženje umjetnika Zemlja, 1929.‒1935., izložbeni projekt Galerije Klovićevi dvori
 
- dr. sc. Lovorka Magaš Bilandžić, autorica knjige Sergije Glumac: grafika, grafički dizajn, scenografija
 
- dr. sc. Mirjana Repanić-Braun, glavna urednica časopisa Radovi Instituta za povijest umjetnosti od 2004. do 2019. godine
 
Nagrade za najbolji diplomski rad za 2019. godinu
 
- Mate Bareta: Sveti Ivan Trogirski u likovnoj umjetnosti Dalmacije od XV. do XIX. stoljeća (Odsjek za povijest umjetnosti, Split, mentorica: dr. sc. Ivana Prijatelj Pavičić)
 
- Filip Lovrić: Transformacija kulturnog pejzaža zadarskog arhipelaga od 4. do 11. stoljeća (Odsjek za povijest umjetnosti, Zagreb, mentor: dr. sc. Miljenko Jurković)
 
- Kristian Volarić: Riječki slikar Romolo Venucci i utjecaj mađarske avangardne scene na kubokonstruvističku i futurističku fazu njegovog stvaralaštva (Odsjek za povijest umjetnosti, Rijeka, mentorica: dr. sc. Nataša Lah)
 
U Zagrebu, srpanj 2020.
 
 
Zbog epidemiološke situacije prvi put se ne održava svečana dodjela nagrada u Muzeju za umjetnost i obrt. Stoga smo u Muzeju za umjetnost i obrt snimili izjave dr. sc. Zvonka Makovića, predsjednika DPUH-a i dobitnika Nagrade DPUH-a "Radovan Ivančević" za životno djelo akademika Igora Fiskovića
 
 
 
 
važna obavijest

NOVO IZDANJE

7.7.2020. u 14:50
Objavljeno:
   Martina Petrinović 7.7.2020. u 14:50
Uređeno:
   Martina Petrinović 7.7.2020. u 14:54
Peristil 62/2019
 
Peristil, zbornik radova za povijest umjetnosti znanstveni je godišnjak u kojem se objavljuju recenzirani radovi iz područja povijesti umjetnosti i srodnih društveno humanističkih znanosti i izlazi redovito od 1954. godine.
 
Svi tekstovi besplatno su dostupni u otvorenom pristupu na Hrčku
https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=19068
 
Autori članaka u 62. broju Peristila:
Ana Torlak: Nekoliko podataka o salonitanskim spomenicima u privatnim zbirkama početkom 19. stoljeća
Snješka Knežević: Urbanističke osnove Zagreba u razdoblju modernizacije
Darja Radović Mahečić: Kako je Ivo Marčelja, „prvi moderni arhitekt iz Istre”, gradio međuratni Zagreb
Sandi Bulimbašić: Korespondencija Emanuela Vidovića: prilog poznavanju slikareva doprinosa umjetničkom i kulturnom životu Splita početkom 20. stoljeća
Ivan Kokeza: Historijsko slikarstvo u opusu Bele Čikoša Sesije: od Dolaska Hrvata do Posljednjih bogumila
Branko Metzger-Šober: Bijenalne umjetničke izložbe u Rijeci 1925. i 1927. godine
Enes Quien: Davorin Hotko – prilog poznavanju kiparskog opusa
Iva Pasini Tržec: Osnutak, organizacijski ustroj i djelovanje Komisije za sakupljanje i očuvanje kulturnih spomenika i starina
Lovorka Magaš Bilandžić: Izložba Sto listova jugoslovenske moderne grafike Komisije za kulturne veze sa inostranstvom i njezina uloga u razvijanju kulturnih veza Jugoslavije s inozemstvom u prvoj polovini 1950-ih
Vesna Kruljac: Politički disput i napad na enformelnu apstrakciju u Jugoslaviji 1962./1963.
Patricia Počanić: Narudžbe i otkupi umjetničkih djela za interijere javnih institucija u Hrvatskoj 1950-ih i 1960-ih
Josipa Alviž: Uloga i mjesto srednjoškolskog predmeta Likovna umjetnost u okviru umjetničkog područja hrvatskog odgojnoobrazovnog sustava
 
 
Naslovnicu 62. Peristila posvećujemo Zagrebu
 
važna obavijest

RASPRODAJA

2.6.2020. u 14:38
Objavljeno:
   Martina Petrinović 2.6.2020. u 14:38
Uređeno:
   Martina Petrinović 23.6.2020. u 16:12
DPUH od 1. lipnja organizira rasprodaju vlastitih izdanja i višak knjiga dobivenih donacijama. Novac prikupljen rasprodajom utrošit će se za sanaciju štete nastale u potresu.
Također besplatno dijelimo stara izdanja Peristila od broja 33 (1987.) do broja 55 (2012.)
 
Ured je za rasprodaju otvoren radnim danom:
 
ponedjeljak i srijeda od 15 do 18 sati
utorak, četvrtak i petak od 11 do 14 sati
 
DPUH, Preradovićeva 44
  
POPIS KNJIGA NA RASPRODAJI
 
 
važna obavijest

PODRŠKA GRAĐANSKOJ INICIJATIVI U TRILJU

2.6.2020. u 14:36
Objavljeno:
   Martina Petrinović 2.6.2020. u 14:36
27. SVIBNJA 2020.
Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske kao krovno udruženje povjesničara umjetnosti u Hrvatskoj podržava građansku inicijativu za zaštitu fontane i skulpture Spomenik rijeci Cetini kipara Vanje Radauša postavljenog u Trilju 1958. godine.
Uvidom u dokumentaciju Projekta rekonstrukcije i uređenja gradskog parka Trilj u sklopu uređenja Gradskog parka Trilj predviđa se rekonstrukcija i premještanje skulpture za što je potrebno izraditi projekt. Za radove vezane uz spomeničku baštinu potrebno je prethodno odobrenje Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a u ovom slučaju nadležan je Konzervatorski odjel u Splitu.
Očekujemo da investitor Grad Trilj transparentno provodi projekt rekonstrukcije i uređenja Gradskog parka Trilj u skladu sa zakonom te pozitivan odnos prema očuvanju baštine u svojoj sredini.
važna obavijest

DUŠKO KEČKEMET (1923 - 2020.)

13.5.2020. u 15:10
Objavljeno:
   Martina Petrinović 13.5.2020. u 15:10
Uređeno:
   Martina Petrinović 13.5.2020. u 16:05

Napustio nas je dragi kolega Duško Kečkemet.

Duško Kečkemet, povjesničar umjetnosti rođen je 4. lipnja 1923. godine u Supetru na otoku Braču. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1949., gdje je doktorirao 1970. tezom o kiparu Ivanu Rendiću. Od 1949. kustos, a od 1960. do 1979. direktor Muzeja grada Splita, potom znanstveni savjetnik i direktor (do 1984.) Galerije Meštrović u Splitu te redovni profesor na Sveučilištu u Splitu od 1984. do 1993. godine.

Bavio se istraživanjem kulturne i umjetničke baštine Dalmacije od srednjeg vijeka do suvremenosti, u prvom redu Splita i njegove bliže okolice. Pisao je i o pomorstvu, povijesti filma, fotografiji, političkim previranjima tijekom 19. stoljeća u Splitu. Sustavno je pratio likovne izložbe u Splitu, angažirano pisao o urbanističkim problemima i konzervatorskim promašajima. Posebno se angažirao u obrani devastacije splitskoga groblja na Sustipanu te u preuređenju Rive. Brojnim monografskim tekstovima analizirao je djelatnost značajnih slikara i kipara 19. i 20. stoljeća u Dalmaciji (Rendić, Vidović, Dešković, Meštrović...).

Bibliografija radova dr. sc. Duška Kečkemeta je iznimno brojna, a uključuje novinske članke, enciklopedijske tekstove, stručne i znanstvene radove, vodiče, monografije i sintetske tekstove.

Za svoj rad dobio je brojne nagrade i priznanja. Uredništvo časopisa Kulturna baština posvetilo je br. 32 (2005.) Dušku Kečkemetu radi njegova velikog doprinosa u istraživanju dalmatinske prošlosti, kulture i umjetnosti. Svojim znanstvenim radom dao je golem doprinos boljem poznavanju umjetnosti u Splitu i cijeloj Dalmaciji. U prvom redu treba istaći njegove monografske obrade hrvatskih umjetnika 19. i 20. stoljeća. One sadržavaju opširne biografske podatke, povijesnoumjetničke analize, iscrpne kataloge i bibliografiju te su pouzdan temelj svim istraživačima koji proučavaju modernu umjetnost.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske objavilo je njegove knjige Dujam Penić (1979.) i Grad za čovjeka: o dehumanizaciji suvremenog urbanizma (1981.), te je suizdavač monografija Ivan Rendić (1969.) i Silvije Bonacci Čiko (1987.).

Važan doprinos Kečkemet je ostvario istražujući djelatnost arhitekta i konzervatora Vicka Andrića. Posebno treba naglasiti njegovo sustavno pisanje o stranim istraživačima Dikolecijanove palače kao što su Roberta Adam, Louis Françoisa Cassas, Charles-Lous Clérisseau, Johann Bernard Fischer von Erlach i drugi. Prof. Kečkemet nije samo pomno pratio likovna zbivanja u Splitu nego se bez zadrške angažirao na obrani spomenika koji su u proteklom vremenu bili ugroženi samovoljom i neprimjerenim odlukama. U prvom redu treba izdvojiti njegovu upornu obranu staroga groblja na Sustipanu i splitske rive. Kao dugogodišnji ravnatelj Muzeja grada Splita obogatio je njegov fundus brojnim otkupima i sabiranjima, dok je kao profesor moderne umjetnosti odgojio niz generacija studenta. Svojim dugogodišnjim radom, nepreglednom bibliografijom i društvenim djelovanjem Duško Kečkemet dao je važan doprinos ne samo povijesti umjetnosti u užem smislu nego i popularizaciji umjetnika i spomenika te jačanju senzibiliteta u širim slojevima jer je svojim pisanjem više od pola stoljeća prisutan u ne samo u znanstvenim i stručnim publikacijama nego i u tiskanim i elektronskim medijima.

Duško Kečkemet dobitnik je Nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske „Radovan Ivančević“ za životno djelo 2011. godine za vrhunska ostvarenja na području povijesti umjetnosti koja su pridonijela njezinu razvoju i ugledu u Hrvatskoj i inozemstvu.

Duško Kečkemet u svojoj radnoj sobi u Ložišćima (Luka Bobovišća) na Braču; Foto Dragičević, snimljeno 1998.

 

važna obavijest

Objava 8. svibnja 2020.

8.5.2020. u 15:48
Objavljeno:
   Martina Petrinović 8.5.2020. u 15:48
Uređeno:
   Martina Petrinović 9.5.2020. u 15:49

Vlada Republike Hrvatske

Ured gradonačelnika Grada Zagreba

Ministarstvo graditeljstva i

prostornog uređenja Republike Hrvatske

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Ured Predsjednika Republike Hrvatske

 

Objava Radne skupine Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za obnovu povijesne jezgre Zagreba

Zabrinuto zbog trenutačne situacije oko posljedica potresa koji je 22. ožujka 2020. pogodio Zagreb i u želji da kao krovna stručna organizacija aktivno sudjeluje u rješavanju problema, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske formiralo je ekspertnu radnu skupinu. Naši članovi i do sada su dali svoj doprinos istupanjem u javnim medijima, napose u raspravi o prvom prijedlogu Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice. Radna skupina okupljat će sve naše kolege koji se bave problematikom zaštite i obnove kulturnih dobara i javno nastupati u ime struke. Glavnom zadaćom Radna skupina smatra svoj udio u stvaranju koncepta obnove povijesne jezgre Grada Zagreba te je započela izradu prijedloga Nacrta smjernica za obnovu povijesne jezgre Zagreba.

Na konstituirajućem sastanku odlučili smo obratiti se državnim i gradskim institucijama i upozoriti na sljedeće:

1. Sanacija šteta, odnosno hitne intervencije u povijesnoj jezgri, sedam tjedana nakon razornog potresa saniraju se sredstvima donacija i privatnim sredstvima, a ne i sredstvima državnog i gradskog proračuna. Pozivamo Državu i Grad da što prije u svoje proračune uključe odgovarajuća sredstva, kako je to uobičajeno u slučajevima prirodnih katastrofa.

2. Zabrinjava nas otezanje donošenja Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice. Očekujemo da se Zakon što prije stavi u javnu raspravu, u kojoj ćemo iznijeti naše stajalište o njegovom prijedlogu.  

3. Povijesnom ambijentu i pojedinim arhitektonskim spomenicima u njemu mora se pristupati interdisciplinarnim odlučivanjem i radom. Stoga u tijelu koje će se baviti donošenjem plana obnove povijesne jezgre Zagreba i njegovom realizacijom moraju sudjelovati stručnjaci iz područja arhitekture, urbanizma, povijesti umjetnosti, arhitektonskog konzerviranja, restauriranja i relevantnih društvenih znanosti koji će biti ravnopravni partneri u provođenju radova.

 

U Zagrebu, 8. svibnja 2020.

 

dr. sc. Franko Ćorić, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu

dr. sc. Dragan Damjanović, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Ivana Haničar Buljand. i. a., Institut za povijest umjetnosti

dr. sc. Katarina Horvat-Levaj, ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti

dr. sc. Snješka Knežević, znanstvena savjetnica u miru

dr. sc. Irena Kraševac, Institut za povijest umjetnosti

dr. sc. Zvonko Maković, predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske

dr. sc.  Marko Špikić, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu

 

Objava - memorandum

važna obavijest

Platforma obnovi.zg

8.5.2020. u 15:00
Objavljeno:
   Martina Petrinović 8.5.2020. u 15:00

Od danas je platforma obnovi.zg dostupna za pretraživanje.

Pozivamo autore i sve koji posjeduju dokumentaciju korisnu za proces obnove Zagreba nakon potresa da sudjeluju u širenju otvorene baze podataka obnovi.zg.
http://obnovi-zg.uha.hr/