DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

Dok je u srednjovjekovnom razdoblju prostor Banovine imao izuzetno značenje, danas je to prometno slijepo crijevo, gospodarski mrtvo, prostor koji stanovnici ostalog dijela Hrvatske rijetko ili nikako ne posjećuju pa ga ne poznaju, niti za njega bilo što osjećaju i ne mare. Takav se odnos prema Banovini najbolje odražava na stanje u kojem se nalaze njezini spomenici kulture.

U prostoru međurječja donjih tokova rijeke Kupe na sjeveru i rijeke Une na jugu, te Posavine na istoku i Korduna na zapadu, razmješten je razmjerno njegovoj veličini velik broj iznimno značajnih profanih i sakralnih spomenika kulture od srednjega vijeka do 20. stoljeća.

Istraživanjem i prezentacijom tog niza izuzetnih spomenika kulture stvara se temeljna kulturna infrastruktura za turističko otvaranje tog sada posve zapostavljenog, ali iznimno atraktivnog prostora Banovine. Krajnje je vrijeme da se odlučnije poradi na prelasku s jedva tromjesečne intenzivne turističke sezone vezane isključivo uz našu jadransku obalu, na cjelogodišnju turističku aktivnost na svim prostorima Lijepe naše. Uz prirodne ljepote Banovine, upravo su spomenici kulture ti koji mogu postati zamašnjak njezinog gospodarskog oživljavanja. Prethodno bi oni koji su zaduženi za osmišljavanje i provođenje kulturnog i gospodarskog razvoja Države trebali prepoznati potencijal Banovine i jednog takvog programa, te na temelju razrađenog projekta osigurati sustavno financiranje i koordinirano provesti njegovu realizaciju kroz suradnju s nekoliko ministarstva.

Drago Miletić, povjesničar umjetnosti, konzervator savjetnik u mirovini, radni vijek proveo je u Hrvatskom restauratorskom zavodu posvetivši se istraživanju, zaštiti, obnovi i prezentaciji napuštenih povijesnih gradova i burgova.  Godine 2011. dobitnik je s kolegicom Marijom Valjato Fabris godišnje nagrade Vicko Andrić za dovršetak konzervatorsko-restauratorskih radova na plemićkom gradu Sokolac u Brinju, a 2007. Povelje Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za unapređenje i promicanje struke. Autor je knjige Plemićki gradovi kontinentalne Hrvatske u izdanju Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.

Ured Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske bit će zatvoren od 3. kolovoza do 21. kolovoza 2016. godine zbog korištenja godišnjeg odmora.

U sklopu kongresa Art and Politics in Europe in the Modern Period održat će se prigodna prodaja tridesetak monografskih naslova i pojedinih brojeva Peristila u izdanju Društva po sniženim cijenama.

Prigodne cijene vrijede samo za navedene datume, za plaćanje u gotovini.

Cjenik prigodne prodaje izdanja DPUH

Uvijek pred novim putovima i vremenom, međuratnu hrvatsku modernu kvalificiramo kao jedino pravo snažno uporište budućeg mogućeg puta, naravno ne u formalnom i doslovnom smislu, već na razini apstraktnog mišljenja, modernu vidimo kao povijesnost vremena koje živimo i koje je otvoreno pred nama.

Arhitekt Tomislav Premerl teoretičar je i povjesničar arhitekture. Rođen je 1939. u Zagrebu. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1969., gdje je i obranio doktorsku disertaciju (Hrvatska moderna arhitektura između dva rata – nova tradicija) 1985. godine. Radio je kao urednik za arhitekturu i likovnu struku u raznim časopisima te je kao samostalni projektant izveo više arhitektonskih djela i konzervatorskih zahvata na povijesnim sakralnim objektima. Autor je i glavni urednik nekoliko stručnih knjiga te je sudjelovao na više kritičkih arhitektonskih izložbi i samostalno izlagao vlastite crteže i pastele.

Napustila nas je naša draga kolegica, profesorica Jadranka Damjanov. Ispraćaj će se održati u srijedu, 18. svibnja 2016. u 14:30 na krematoriju na Mirogoju.

Sveta misa zadušnica služit će se 20. svibnja 2016. u 18 sati u crkve Svete Barbare u Gornjem Vrapču.

Ožalošćeni mole da umjesto vijenaca i buketa podržite udrugu „Jadranka Damjanov Dubravka Janda“ u osnutku.

Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku (1671.–1713.), nastala u obnovi grada nakon potresa 1667. godine, na jedinstveni način sjedinjuje visoke estetske standarde dubrovačkog naručitelja Stjepana Gradića i rimskog projektanta Andree Bufalinija, ali i pojedinih voditelja gradnje, među kojima se ističe Sicilijanac Tommaso Maria Napoli te Dubrovčanin Ilija Katičić. Na temelju dosada nerazmatranih arhivskih dokumenata, u predavanju se rekonstruira izvorni rimski projekt, kao i njegova promjena koju je u tijeku gradnje izveo sicilijanski arhitekt. Interpretacijom komparativnih primjera dolazi se do zaključka da dubrovačka katedrala zauzima istaknuto mjesto, na samo na hrvatskoj obali, već i u kontekstu rimske i sicilijanske barokne arhitekture.  

Katarina Horvat-Levaj diplomirala je povijest umjetnosti i arheologiju te magistrirala i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1982. godine zaposlena je u Institutu za povijest umjetnosti. U sklopu znanstvenog programa Instituta radila je na nizu tema vezanih uz arhitekturu i urbanizam starijih stilskih razdoblja, posebno baroka. Autorica je knjige Barokna arhitektura za koju je dobila godišnju nagradu Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2015. godinu. 

Obrazlozenja

Dosadašnji dobitnici

Renesansno obojeno drveno raspelo, koje je u Hrvatskom restauratorskom zavodu restaurirano pod vodstvom Miljenka Domijana, otvorilo je niz drugih spoznaja svakovrsnih baštinskih otočkih emanacija.

Miljenko Domijan rođen je u Rabu 1946. godine. Diplomirao je na Pedagoškoj akademiji u Rijeci likovnu umjetnost i potom povijest umjetnosti i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zadru. Početkom 70-ih radi u Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Zadru, od 1977. imenovan je za ravnatelja. Sredinom 90-ih imenovan je glavnim konzervatorom u Republici Hrvatskoj. Za svoj rad nagrađen je brojnim priznanjima. Godine 2012. dodijeljena mu je Nagrada za životno djelo „Vicko Andrić“.