Obavijesti comments

važna obavijest

CALL FOR PAPERS - INTERNATIONAL CONFERENCE

21.7.2021. u 13:44
Objavljeno:
   Martina Petrinović 21.7.2021. u 13:44
Uređeno:
   Martina Petrinović 21.7.2021. u 13:46

Art history and discourse on the centre and periphery

‒An homage to Ljubo Karaman (1886‒1971)

 

 

Zagreb, 19–21 May 2022

Host: Croatian Society of Art Historians

Since its founding in 1956, the Croatian Society of Art Historians has brought art historians together to promote the importance of our profession through a variety of events and publishing projects. Over the past eight years, we have undertaken a project entitled Croatian Art Historians, which we believe will have an important impact on domestic and international dialogue.
This international conference encourages academics and scholars to meet and exchange ideas and views in a forum that will stimulate respectful dialogue by bringing together European and international university scholars to share ideas and research on the dualistic centre-periphery paradigm in terms of art history based on work by Ljubo Karaman.

Ljubo Karaman (1886‒1971) was a Croatian art historian. Karaman’s theoretical and practical work strongly marked the formative period of art history and conservation in Croatia between the two world wars and in the immediate postwar period. His most important contribution to the general history of art lies in his theoretical considerations of the notion of the periphery, the true historical basis of which is the artistic heritage of the Croatian regions. Karaman combined the theoretical results of his research experience in the study of national heritage in his book O djelovanju domaće sredine u umjetnosti hrvatskih krajeva (Über die Einwirkung des einheimischen Milieus auf die Entwicklung der Kunst in den kroatischen Ländern, Zagreb: Croatian Society of Art Historians, 1963). Karaman’s study was an internationally acclaimed contribution to thought on one of the key issues in contemporary art history and cultural history. This issue is still relevant today, as confirmed by the numerous international conferences, research networks, and projects that focus on it. Contemporary critical thought is trending towards the complete deconstruction and overcoming of ideologically manipulated dualism in the valorization of cultural production in the ‘periphery’. Such manipulation perpetuates the paradigms of the relationship between power and influence, which are dictated from the very centres in which they were created. The conference in Zagreb will contribute to a critical reflection on the origins, application, and challenges of the dualistic paradigm, primarily in art history between the Adriatic and Central Europe, which was the focus of Karaman’s work.

Ljubo Karaman was educated at the Vienna School of Art History at the beginning of the 20th century; his approach to historical art phenomena was essentially determined by the cosmopolitanism of the Vienna School and its affirmative attitude towards art in the ‘provinces’ (or peripheries). Another important element is his dialectical attitude towards the ideas of early 20th-century Austrian, Italian, Croatian, and Yugoslav art historians. Likewise, as a conservator, Karaman was delimited by the norms of the Austro-Hungarian Monarchy (k. k. Central Commission für Erforschung und Erhaltung der Baudenkmale), which was marked by the concepts and methodology of the new conservation movement in central Europe. In the field of conservation in the 20th century, Karaman was responsible for connecting European centres and the Croatian periphery.
Karaman's conservation work took place during a period of great changes and challenges, not only in the field of cultural heritage protection, but also in the field of politics. After the Italian occupation of Dalmatia in 1941, Karaman moved from Split to Zagreb, where he accepted the position of director of the State Conservation Institute during the Independent State of Croatia. He remained in this position in the new, socialist Yugoslavia until 1950, when he retired. His active and critical role in three different political, economic, and ideological structures still encourages reflection on the possibilities and achievements of art historians, conservators, museologists, and experts in related disciplines in the scientific interpretation of heritage and the protection of monuments, in ‘primitive’, local parochialist, or nationally ideologised environments, i.e. under totalitarian regimes and social systems. This simultaneously begs the issue of the freedom of art historians/conservators and the conscientious, professional, and impartial performance of their duties.
Conference participants should focus on one of the following issues in their presentations:
‒ critical reflection on the emergence, application, and challenges of the dualistic centre-periphery paradigm,
‒ the centre-periphery paradigm in the field of conservation and monument protection,
‒ the Vienna School of Art History and interpretation of the art of the periphery (provinces) during the monarchy and after its disintegration,
‒ national art histories and the centre-periphery paradigm,
‒ the professions of art history and conservation in the 20th century between provincialism, cosmopolitanism and political totalitarianism,
‒ new insights into the life and work of Ljubo Karaman,
‒ the reception of Ljubo Karaman's work from the perspective of "entangled" art history,
‒ the reception and implementation of conservation theories and conventions between 1920 and 1965.

Organizing Committee
Franko Ćorić, PhD, Department of Art History Faculty of Humanities and Social Sciences University of Zagreb
Ljerka Dulibić, PhD, The Strossmayer Gallery of Old Masters of the Croatian Academy of Sciences and Arts
Jasenka Gudelj, PhD, Department of Philosophy and Cultural Heritage, Ca’ Foscari University Venice
Zvonko Maković, PhD, president of the Croatian Society of Art Historians
Predrag Marković, PhD, Department of Art History Faculty of Humanities and Social Sciences University of Zagreb
Milan Pelc, PhD, Institute of Art History, Zagreb
Martina Petrinović, secretary of the Croatian Society of Art Historians
Organizing Committee is responsible for nominating Keynote and Featured Speakers; developing the conference program and overseeing the reviewing of abstracts submitted to the conference

Location: Zagreb, Croatia
Conference dates: May 19, 2022 to May 21, 2022
Abstract Submission Deadline: November 15, 2021 – online application form

Presentation format: oral presentation (15 minutes) ‒ each presentation is followed by short discussion

Conference fee: 55 EUR (after acceptance)

Contact: Croatian Society of Art Historians // dpuh@inet.hr // www.dpuh.hr // Preradovićeva 44, Zagreb // +38514812920

CALL FOR PAPERS - PDF

važna obavijest

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2020. godinu

21.6.2021. u 13:00
Objavljeno:
   Martina Petrinović 21.6.2021. u 13:00
Uređeno:
   Martina Petrinović 21.6.2021. u 13:03

Obje velike krize koje su nas zadesile u 2020. godini, globalna epidemiološka i lokalna izazvana potresima, snažno su utjecale na našu struku i naš redoviti rad. Otkazane su brojne izložbe, kongresi, predavanja, radionice. Nedostupni su bili arhivi i knjižnice, onemogućena redovna nastava, putovanja, terenski rad. Ali iznad svega sami potresi 22. ožujka 2020. u Zagrebu, a potom 29. prosinca 2020. na Banovini, tektonski su izmijenili ambijente i tkivo urbane slike gradova i mjesta, uništili škole, muzejske i druge javne zgrade, ugrozili funduse, te bitno presložili naše profesionalne prioritete.

U takvim uvjetima ne čudi što je na popisu kvalitetnih prijava za nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2020. godinu dominirala ‒ knjiga, budući da je njihovim izlaskom 2020. samo dovršen višegodišnji znanstveni i stručni rad koji im je prethodio. Dvije takve knjige izdvojili smo za nagrade u kategoriji znanstvenoistraživačkog područja i u kategoriji zaštite spomenika.

Godišnja nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za knjigu u 2020. godini -  - dr. sc. Dragan Damjanović: Saborni hram Preobraženja Gospodnjeg i baština Srpske pravoslavne crkvene općine u Zagrebu

Godišnja nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za zaštitu kulturne baštine u 2020. godini - - Drago Miletić: Medvedgrad na Oltaru domovine — pogled izbliza

 

Od tek nekolicine kandidiranih izložbi odlučili smo nagraditi onu iz fundusa Muzeja grada Zagreba, o sportskoj arhitekturi jednog od najznačajnijih hrvatskih arhitekata razdoblja neposredno nakon Drugog svjetskog rata ‒ Vladimira Turine, koja je toplo bila prihvaćena i kod publike. Arhitekt Turina i danas impresionira svojom inženjerskom logikom i slobodom kreativnosti, no unatoč brojnim priznanjima, njegova djela fizički nismo uspjeli sačuvati. Izložba o Maksimirskom stadionu sedamdeset godina nakon podignuća svojevrstan je rastanak sa samim stadionom, koji ostaje fiksiran u povijesti zagrebačke i hrvatske arhitekture.

Godišnja nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za izložbu u 2020. godini - - dr. sc. Hela Vukadin-Doronjga: Stadion Maksimir — sportska arhitektura Vladimira Turine

 

Uz zaključak da aktivnosti struke hrvatskih povjesničara umjetnosti treba ojačati i na globalnoj mreži, nagradu za promicanje vizualne kulture dodijelili smo radu koji interpretacijom pojedinih djela likovne umjetnosti nastavlja tradiciju Obrazovnog programa Hrvatske televizije.

Godišnja nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za promicanje vizualne kulture u 2020. godini - - Anamarija Habjan i Evelina Turković: Serijal Jedno djelo

 

Posebno veseli velik broj izuzetno kvalitetnih diplomskih radova, koje su kandidirali odsjeci za povijest umjetnosti u Zagrebu, Splitu i Zadru. Prema zrelom i originalnom pristupu temi, metodološki primjerenom načinu upotrebe primarnih i sekundarnih izvora, jasnoj strukturi i pismenosti te aktualnosti, nagradom smo odlučili izdvojiti tri.

Nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za izvrsne diplomske radove u 2020. godini - - Ines Čačinović, Anja Radelić, Anja Tomljenović

 

Nagrada za životno djelo, koja nosi ime prof. dr. Radovana Ivančevića dodjeljuje se od 2006. godine za vrhunska ostvarenja na području povijesti umjetnosti koja su pridonijela njezinu razvoju i ugledu u Hrvatskoj i inozemstvu. Primili su je veterani naše struke. Ove godine pripala je povjesničarki umjetnosti, znanstvenici koja je svoj profesionalni vijek posvetila istraživanju baštine kontinentalnih dijelova Hrvatske.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za životno djelo „Radovan Ivančević“ 2020. godine - - dr. sc. Diana Vukičević-Samaržija

 

Lista nominiranih kandidata uvjerila nas je da hrvatska povijest umjetnosti ima jaku generaciju zrelih stručnjaka na zavidnoj međunarodnoj razini, srednju generaciju u punoj snazi koja otvara nove putove i metode, a također i ambiciozne i sposobne mlade kolege čiji interesi daleko nadilaze tradicionalne okvire. Materijali koji su se pojavili u predloženim radovima veoma su raznoliki, od najstarijih vremena do današnjice, od tradicionalne istraživačke problematike do najnovijih pristupa i metoda, nerijetko primijenjenih ili prilagođenih našem podneblju i prostoru. Izbor povjerenstva uopće nije bio lagan. Bilo je odviše toga dobroga, a broj nagrada ograničen. Čestitamo svim kolegama, odnosno hrvatskoj povijesti umjetnosti. Naši razgovori bili su stručni, polemični, ali uvijek otvoreni i bez izvanstručnih primisli.

Kao krovna udruga velike tranše hrvatske humanistike naša udruga snosi veliku odgovornost. Treba samo iskoristiti resurse koje imamo. A Nagrada 2020. pokazuje da ih itekako imamo. Trebamo se čvršće povezati i razmisliti kako možemo bolje i energičnije iskoristiti naša znanja i potencijale na dobrobit naše struke, našeg društva i kulture.

Povjerenstvo za dodjelu Nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2020. godinu: dr. sc. Sandi Bulimbašić, dr. sc. Vladimir Peter Goss,  dr. sc. Dino Milinović, dr. sc. Darja Radović Mahečić, dr. sc. Marina Vicelja-Matijašić

OBRAZLOŽENJA DODIJELJENIH NAGRADA

 

važna obavijest

BAŠTINA NAKON POTRESA

1.6.2021. u 14:58
Objavljeno:
   Martina Petrinović 1.6.2021. u 14:58
Uređeno:
   Martina Petrinović 1.6.2021. u 14:59

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske snimilo je poruke i poziv povjesničara umjetnosti. Upućujemo ih široj javnosti i vlastima koje bi trebale organizirati obnovu baštine i osigurati povratak života u povijesne sredine oštećene u potresima 22. ožujka i 29. prosinca 2020. godine.

dr. sc. Zvonko Maković, predsjednik DPUH-a https://youtu.be/E2ulZE9CFb4

dr. sc. Marko Špikić, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Katedra za zaštitu kulturne baštine https://youtu.be/7fQEDm4h9Tk

dr. sc. Franko Ćorić, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Katedra za zaštitu kulturne baštine https://youtu.be/Xv00mT18oU0

dr. sc. Dragan Damjanović, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Katedra za modernu umjetnost i vizualne komunikacije https://youtu.be/cBMGohxYGX4

Sve povijesne jezgre dokumenti su različitih povijesnih epoha i svjedočanstvo kreativnih, intelektualnih i umjetničkih napora zajednice u formiranju tih sredina. Zbog toga obnova ne može i ne smije početi idejama o rušenju, nego pomnom analizom gubitaka i mogućnosti rehabilitacije spomenika i ambijenata. Očuvanje povijesnih gradova dio je povijesti konzervatorske teorije i prakse te gradogradnje više od stotinu godina. U tom je razdoblju na globalnoj razini stečeno bogato praktično iskustvo, kako na održavanju i očuvanju, tako i na rekonstruiranju ili novom planiranju u gradovima koji su doživjeli postupne ili nagle, kreativne ili destruktivne promjene, izazvane ljudskim odlukama ili prirodnim silama.

Pozivamo kolege koji se bave ovom tematikom da nam se jave kako bi u kratkim video porukama široj javnosti približili procese obnove oštećene baštine.

važna obavijest

Peristil 64/2021 ‒ poziv

1.6.2021. u 14:54
Objavljeno:
   Martina Petrinović 1.6.2021. u 14:54
Uređeno:
   Martina Petrinović 1.6.2021. u 14:55

Pozivamo kolege iz Hrvatske i inozemstva na predaju stručnih i znanstvenih tekstova za objavljivanje u 64. broju Peristila.

DPUH redovito izdaje Peristil od 1954. godine. Peristil je znanstveni godišnjak u otvorenom pristupu u kojem se objavljuju recenzirani znanstveni i stručni radovi iz područja povijesti umjetnosti i srodnih društveno humanističkih znanosti.

Primaju se isključivo neobjavljeni tekstovi na hrvatskom ili nekom stranom jeziku.

Svi brojevi Peristila besplatno su dostupni u otvorenom pristupu na Portalu znanstvenih časopisa RH Hrčak https://hrcak.srce.hr/peristil.

Peristil je kategoriziran kao A1 časopis u Hrvatskoj, indeksiran je u međunarodnim bazama ERIH i EBSCO te direktoriju časopisa u otvorenom pristupu DOAJ

Rok za predaju: 1. rujna 2021.

 

Upute autorima

Uredništvo prima isključivo neobjavljene rukopise.

Tekst treba imati do 16 kartica / 1 autorski arak/ i 10 slikovnih priloga i biti uređen prema uputama objavljenim na www.dpuh.hr.

Uredništvo osigurava najmanje dvije neovisne recenzije.

Autori neće biti upoznati s imenima recenzenata od strane uredništva, a i sami recenzenti moraju voditi računa o povjerljivosti i svojem pravu na anonimnost.

Konačnu odluku o kategorizaciji rada donosi Uredništvo uzimajući u obzir mišljenja recenzenata.

Uredništvo obavještava autora o provedenom postupku recenzije i eventualnim dopunama ili ispravcima koje je autor obvezan unijeti prije konačnog prihvaćanja priloga za objavljivanje.

Autor je obvezan postupiti prema primjedbama recenzenata i uredništva i završni tekst dostaviti u roku od 20 dana. Ako autor ne poštuje ovaj rok, članak se ne objavljuje.

Autori podmiruju troškove nabavljanja ilustracija, fotografija i arhitektonskih nacrta u fotoarhivima i drugim ustanovama.

Stil citiranja: Chicago Manual notes and bibliography system

Časopis autorima ne naplaćuje objavu radova.

Molimo autore da svoje tekstove prije prijave usklade s Uputama za objavljivanje u Peristilu.

Uredništvo časopisa Peristil

glavni urednik: dr. sc. Zvonko Maković (predsjednik DPUH-a)

uredništvo: dr. sc. Igor Borozan (Odelenje istorije umetnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu), dr. sc. Dragan Damjanović (Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), dr. sc. Jasenka Gudelj (Department of Philosophy and Cultural Heritage, Ca’ Foscari University Venice),  Ivana Mance (Institut za povijest umjetnosti), dr. sc. Dino Milinović (Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu)

izvršna urednica: Martina Petrinović (tajnica DPUH-a)

važna obavijest

IZJAVE ZNANSTVENIKA O KNJIZI

1.6.2021. u 14:51
Objavljeno:
   Martina Petrinović 1.6.2021. u 14:51

Medvedgrad na Oltaru domovine – pogled izbliza

Zvonko Maković

„Knjiga Drage Miletića dokument je o spomeničkom kompleksu, ali i dokument o narušavanju ugleda jedne časne struke.“

https://www.youtube.com/watch?v=989e5cMzpp0

 

Marko Špikić

U knjizi Drage Miletića „nije riječ samo o preobrazbi jednog spomenika“ … „ već o sustavu zaštite spomenika u Hrvatskoj koja je transformirana političkom odlukom 1990ih godina.“

https://www.youtube.com/watch?v=uRMq1zfl7fI&t=21s

važna obavijest

INTERVJU

1.6.2021. u 14:50
Objavljeno:
   Martina Petrinović 1.6.2021. u 14:50

Bookaravision podcast

https://www.youtube.com/watch?v=MuBoe5pZFfg

Drago Miletić gostovao je u knjižari specijaliziranoj za književnost i kulturu Bookara u Maksimirskoj 39 u Zagrebu. Snimljeni razgovor o njegovoj knjizi, ali i o struci povijesti umjetnosti posebno u razdoblju od 1980ih do danasi voditeljice knjižare Martine Petrinjak možete pogledati na Bookaravision podcastu.

 „Dok su tisuće spomenika prepustili propadanju, druge tisuće razarali ratom, devedesetih su se brojni pseudostručnjaci fokusirali na Medvedgrad u nakani da mu dodaju lažni narativ i u njega utisnu svoj ego.“ ‒ Bookaravision

važna obavijest

SURADNJA

1.6.2021. u 14:49
Objavljeno:
   Martina Petrinović 1.6.2021. u 14:49

Galerija Galženica u Velikoj Gorici

Unutar ciklusa popularnih predavanja radionica koje će se tijekom 2021. održavati u Galeriji Galženica, u sklopu projekta „Razgovori o hrvatskim modernim i suvremenim umjetnicima (uz primjere iz fundusa Galerije Galženica)“ sudionici će na raspolaganju imati i monografska izdanja o hrvatskim umjetnicima u izdanju DPUH-a. Predavanja i prateće radionice namijenjene su razvoju lokalne publike,jačanju kulturne suradnje na području Grada Velika Gorica i Zagrebačke županije, te edukaciji lokalnog stanovništva o nekim od najznačajnijih hrvatskih umjetnika 20. i 21. stoljeća.

Voditeljica: Tea Gudek Šnajdar

važna obavijest

DONACIJA

1.6.2021. u 14:48
Objavljeno:
   Martina Petrinović 1.6.2021. u 14:48

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske doniralo je svoja izdanja knjižnici novoosnovanog Muzeja zlata i srebra u općini Smokvica na otoku Korčuli. U muzeju će biti izložena zbirka zlatnine i srebrnine u vlasništvu župne crkve Očišćenja Marijina.

važna obavijest

TRIBINA

19.5.2021. u 15:41
Objavljeno:
   Martina Petrinović 19.5.2021. u 15:41
ČETVRTAK, 20. svibnja 2021. u 18 sati
Zoom ili Youtube
 
Hrvatsko etnološko društvo u suradnji s Hrvatskom sekcijom ECOVAST-a, Društvom povjesničara umjetnosti Hrvatske i Društvom „Terra Banalis“ organizira SERIJU STRUČNIH TRIBINA O OBNOVI I OPORAVKU POTRESOM POGOĐENOG PODRUČJA SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE. Cilj serije tribina je uspostaviti javni i stručni dijalog, omogućiti razmjenu znanja i iskustava te formulirati stručne smjernice za sustavnu i cjelovitu obnovu i revitalizaciju prostora temeljenu na maksimalnom očuvanju baštine i identiteta prostora. Pritom je nužno uključiti kvalitetan i suvremen pristup baštini te uvažavanje najboljih međunarodnih praksi, standarda i preporuka. Tribine će se održavati svaka dva do tri tjedna.
 
Predviđene teme su:
• Obnova povijesnih građevina i kulturno-povijesnih cjelina nakon katastrofa
• Mali povijesni gradovi Banovine/Banije
• Očuvanje baštine i rad kulturnih ustanova nakon katastrofa
• Izazovi opstanka i razvoja ruralnog prostora
• Interdisciplinarna metodologija rada na regeneraciji prostora i zajednica
 

Zoom -

https://us02web.zoom.us/j/84655223883?pwd=bU9ZZzNwc1lSalYxQXhpSFBWdWo0Zz09

 

ili YouTube - https://youtu.be/8fmP2i6i8xA

 

Sudionici tribine:

• Dr. sc. Sanja Lazanin, viša znanstvena suradnica (Institut za migracije i narodnosti): Mali gradovi na potresom pogođenom području – hrvatsko vojnokrajiško nasljeđe

• Dr. sc. Vlatko Čakširan, muzejski savjetnik (Gradski muzej Sisak): Sisak – razvoj grada kroz povijest

• Nikša Božić, d.i.a. (ECOVAST): Izazovi razvoja malih gradova

Moderator: prof. dr. sc. Marko Špikić (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

 
 
važna obavijest

OKRUGLI STOL

11.5.2021. u 15:42
Objavljeno:
   Martina Petrinović 11.5.2021. u 15:42

Drago Miletić, autor knjige "Medvedgrad na Oltaru domovine - pogled izbliza" (DPUH, 2020.) na poziv organizatora festivala povijesti Kliofest, sudjeluje u okruglom stolu

DEVEDESETE – U POVODU 30. OBLJETNICE SAMOSTALNE HRVATSKE

Kliofest, petak, 14. svibnja 2021. u 11 sati, Nacionalna i sveučilišna knjižnica i Youtube Kliofest

Moderator Branimir Janković. Sudionici: Sven Cvek, Đurđica Čilić, Drago Miletić, Orlanda Obad

Od prijelomne 1991. godine – obilježene raspadom SFRJ i stvaranjem Republike Hrvatske te početkom rata u Hrvatskoj – prošlo je trideset godina. Mnogima se međutim čini kao da je sve bilo jučer. Okruženo živim sjećanjima sudionika i stalnim političkim i javnim govorom o tim prijelomnim događanjima, ni objavljivanje novih djela o njima nimalo ne gubi na intenzitetu. Naprotiv, o devedesetima posljednjih godina objavljuju i bore se oko njihova tumačenja ne samo povjesničari nego i autori iz niza drugih struka. Izbjegavajući često zazivano ostavljanje povijesti samo povjesničarima, željeli bismo ukazati ne samo njima nego i svima drugima na pristupe raznih disciplina, kao i na recentne knjige o vrlo različitim temama vezanim uz devedesete.

Stoga ćemo posebno izdvojiti knjige Svena Cveka, Jasne Račić, Snježane Ivčić "Borovo u štrajku: rad u tranziciji 1987.-1991." (2019), Zdravka Malića "Stazom pored druma. Dnevnik osamdesetih" (2018) i "Noć bez sna. Dnevnik devedesetih" (2019), Drage Miletića "Medvedgrad na Oltaru domovine – pogled izbliza" (2020) te Orlande Obad, Petra Bagarića (uredili) "Devedesete. Kratki rezovi" (2020). Iako se radi o prilično raznorodnim knjigama, zajedničko im je odmicanje od prevladavajućih nacionalnih narativa. Osim o navedenim knjigama, bit će riječi i o specifičnim osobnim i generacijskim iskustvima te posebno perspektivama stručnjaka više društvenih i humanističkih znanosti na razdoblje tranzicije 1980-ih i 1990-ih godina s primarnim naglaskom na period devedesetih. Cilj nam je predstaviti raznolike poglede na društvenu povijest devedesetih, koja toliko nedostaje u hrvatskoj historiografiji i koju ovim putem želimo dodatno potaknuti.

Okrugli stol je organiziran u suradnji s projektom Nasljeđe devedesetih: diskursi i svakodnevica koji se provodi na Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu.

Okrugli stol može se pratiti i preko weba te je kasnije dostupan kao snimka:

https://www.kliofest.hr/2021/04/29/okrugli-stol-devedesete-u-povodu-30-obljetnice-samostalne-hrvatske/

https://www.youtube.com/watch?v=9xOJWNcjfQU

Program Kliofesta  https://www.kliofest.hr/