DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

PONEDJELJAK, 3. srpnja 2017. u 13 sati

Boris Bućan / fenomen plakatne umjetnosti
Kabinet grafike HAZU

Povodom reprezentativne donacije antologijskih umjetničkih plakata (2016.) Kabinet grafike HAZU izložbom Boris Bućan / fenomen plakatne umjetnosti predstavlja izbor od 23 plakata. Riječ je redom o velikim antologijskim plakatima, jednog od najistaknutijih autora grafičkog oblikovanja posljednje četvrtine 20. stoljeća, nastalim za Hrvatsko narodno kazalište u Splitu te za Simfoničare i Zbor Radio televizije Zagreb, među kojima je i remek-djelo Žar ptica.

Stručno vodstvo: kustosice izložbe

PERISTIL 60/2017

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske poziva na predaju stručnih i znanstvenih tekstova za objavljivanje u jubilarnom 60. broju Peristila. Primaju se isključivo neobjavljeni tekstovi na hrvatskom ili nekom stranom jeziku.

Peristil, zbornik radova za povijest umjetnosti redovito izdaje Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske od 1954. godine. Peristil je znanstveni godišnjak u kojem se objavljuju recenzirani znanstveni članci iz područja povijesti umjetnosti i srodnih društveno humanističkih znanosti.

Tekst treba imati do 16 kartica / 1 autorski arak/ i 10 slikovnih priloga. Molimo autore da svoj prilog prilagode tehničkim uputama.

Rok za predaju: 30. lipnja 2017.

Portreti vladara su osnova medijske prezentacije monarhija tijekom 19. i početkom 20. stoljeća. Likovni prikaz dinasta usredotočen je na njega kao nositelja državnog autoriteta, pri čemu je vizualni obrazac zasnovan na vezi ličnosti, tijela i dužnosti. U sklopu medijske prezentacije devetnaestostoljetnih monarhija istaknutu je ulogu imao slikar Vlaho Bukovac, koji je vladarske portrete uobličio u međuprostoru između umjetničkoga djela i funkcionalnosti prikaza (portret kao zamjena za vladara). Umjetnik je tijekom posjeta Cetinju (1883.), Beču (1896.), i Beogradu (1882., 1901., 1903.) izradio niz portreta u službi propagande crnogorske dinastije Petrović, srpskih dinastija Obrenović i Karađorđević i napokon dinastije Habsburgovaca. Usprkos različitim povijesnim i društvenim okolnostima u kojima je Bukovac stvarao portrete dinasta, izražavajući se različitim stilskim izrazima i raznolikim ikonografskim tipovima, on je portrete vladara i članova njihovih obitelji strukturalno objedinio starim konceptom prezentacije. Treba istaknuti kako su pojedini Bukovčevi vladarski portreti u formi masovnih medija (litografija, oleografija, razglednica) nastavili djelovati u skladu s masovnom konzumacijom vladarskih slika na načelu modernog potrošačkog društva.

Igor Borozan ugledni je beogradski povjesničar umjetnosti i docent na Filozofskome fakultetu na Odelenju istorije umetnosti. Uže područje njegovog znanstvenoga rada je moderna umjetnost i vizualna kultura. Značajni su njegovi radovi posvećeni interpretaciji kulturne baštine 19. i početka 20. stoljeća. Na Filozofskome fakultetu u Beogradu diplomirao je povijest umjetnosti (2005.) obranivši rad na temu Umjetnost i politika: spomenik knezu Milošu u Negotinu u svjetlu političke propagande dinastije Obrenović za koji je nagrađen nagradom Spomen-zbirke Pavla Beljanskog. Magistrirao  je (2008.) i doktorirao  (2014.) s temom Slika i moć: predstava vladara u srpskoj vizualnoj kulturi 19. i početkom 20. vijeka. Objavio je više zapaženih znanstvenih radova te dvije knjige Reprezentativna kultura i politička propaganda (2006.) i Spomenik u hramu: Memoria kralja Milana Obrenovića (2014.).  Među objavljenim radovima treba istaknuti studiju Velika Iza Vlaha Bukovca (Memorial Pavla Beljanskog, Novi Sad, 2013.). 

Knjiga Intervjui. Četiri desetljeća s umjetnicima hrvatske likovne scene Elene Cvetkove u izdanju Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske nagrađena je prestižnom europskom nagradom za dizajn European Design Awards (ED-Awards). Dizajner knjige Tomislav Vlainić (DZN studio) primio je brončanu nagradu u kategoriji oblikovanje knjige. ED-Awards je godišnja nagrada koja se dodjeljuje europskim dizajnerima za izniman rad u polju komunikacijskog dizajna, a o dobitnicima odlučuju predstavnici 15 europskih časopisa posvećenih dizajnu. Dodjela ED-Awards nagrada održana je 27. svibnja 2017. u Portu u Portugalu.

Razgovori novinarke Elene Cvetkove s umjetnicima hrvatske likovne scene nastali su u razdoblju od 1962. do 2001. godine i izvorno su bili objavljeni u hrvatskom dnevnom tisku. Knjiga predstavlja kroniku zbivanja i odraz je promjena u umjetnosti, društvu i politici prema umjetnosti u dugom razdoblju od 40 godina, od vremena socijalističke Hrvatske do početka njezine nezavisnosti o čemu svjedoče riječi samih umjetnika (Mirko Rački, Vojin Bakić, Boris Bućan, Krsto Hegedušić, Branko Ružić..).U knjizi je objavljena selekcija od 145 intervjua sa 117 umjetnika. Dinamičnost forme pitanje-odgovor prati atraktivan i specifičan prijelom knjige što je prepoznao i stručni europski žiri za dizajn. 

https://europeandesign.org/submissions/book-of-interviews/

https://www.facebook.com/europeandesign.org/?fref=ts

obrazloženja

PROGRAM

KNJIGA SAŽETAKA

HERA TransCultAA

ponedjeljak, 24. travnja 2017. u 12 sati

DPUH, Preradovićeva 44

Transfer of Cultural Objects in the Alpe Adria Region in the 20th Century (TransCultAA) je zajednički znanstveno-istraživački projekt četiri istraživačka tima iz četiri zemlje (Njemačka, Italija, Slovenija, Hrvatska, uz pridružene partnere iz Austrije), financiran od strane HERA JRP (Humanities in the European Research Area Joint Research Programme), kao jedan od osamnaest projekata od ukupno kandidiranih više od šest stotina projektnih prijedloga na HERA natječaju Uses of the Past 2016-2019.

Institucionalni nositelj hrvatskog dijela projekta je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, institucija u svojstvu pridruženog partnera za hrvatski dio projekta je Hrvatski restauratorski zavod, a daljnja institucionalna suradnja tijekom implementacije projekta u Hrvatskoj planirana je i s Odjelom za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru.

Projekt i tijek dosadašnjega istraživanja predstavit će voditeljica hrvatskog istraživačkog tima Ljerka Dulibić, članovi hrvatskog istraživačkog tima Iva Pasini Tržec, Antonija Mlikota i Ivan Ferenčak te Višnja Bralić.

APEL  ZA  ZAŠTITU  SREDIŠTA GRADA KOPRIVNICE

U najstrožem središtu grada Koprivnice, točnije u kompleksu Gradskoga parka i Zrinskoga trga, Gradska je uprava krenula u velike građevinske radove. To, dakako, ne bi bilo ništa zabrinjavajuće da se posao vodi legalnim putem i da se ne oštećuje najvrjednija kulturna baština Koprivnice.

Naime, Gradska je uprava bez konzultacije javnosti i bez arhitektonsko-urbanističkog natječaja naručila putem bagatelne nabave izradu arhitektonsko-urbanističkog projekta za Gradski park. Nakon brojnih prozivanja Gradska je uprava izdala priopćenje u kojemu tvrdi da natječaj nije bio potreban, što se može kvalificirati kao evidentno kršenje zakonom određenih pravila. Kako se radi o najvažnijemu dijelu grada u kojemu se nalaze dragocjeni arheološki nalazi, kao što su temelji romaničke crkve iz 12. stoljeća i specifičnoj artikulaciji prostora parka nastaloj nakon rušenja gradskih bedema, to se ovim intervencijama u cijelosti mijenja identitet ovoga grada. Gradski park i Zrinski trg nastajali su planiranim višestoljetnim zalaganjem građana i gradskih uprava te definirali prepoznatljivi urbani identitet Koprivnice.

Apeliramo na sve relevantne instance, prije svega na Gradsku upravu grada Koprivnice, Ministarstvo kulture RH sa službama zaštite kulturne baštine i strukovna udruženja da spriječe ovaj vandalski čin, koji u konačnici može imati velikih posljedica.

Napominjemo još jednom kako je riječ o zadiranju u javno gradsko i kulturno dobro mimo provedenog javnoga natječaja, te obmanjivanju javnosti. Koprivnica je grad iznimno važne prošlosti osobito prepoznatljive u središnjoj gradskoj zoni.

Svako nestručno zadiranje u najdragocjenije resurse spomeničke baštine nedopustivo je, jer posljedice toga štete identitetu ovoga grada.

dr. sc. Zvonko Maković

predsjednik DPUH-a

DOPIS

OČITOVANJE MINISTARSTVA KULTURE - dopis Ministarstva kulture - Uprava za zaštitu kulturne baštine, Sektor za konzervatorske odjele i inspekciju, Konzervatorski odjel u Bjelovaru

Znakovite promjene u umjetničkom tretmanu fotografije koincidiraju s razdobljem secesije u umjetnosti. Secesija u doslovnom smislu odvajanja, odnosno odcjepljenja, započela je u fotografiji nešto ranije nego što će taj pojam, poglavito u Austriji, pa tako i u našim krajevima, postati stilskom odrednicom. Pojava novih tehnika plemenitih tiskova omogućila je fotografiji da se uključi i prati općenite zahtjeve u likovnoj umjetnosti vremena Vladajući stil naziva se piktorijalizam koji teži slikovitom. Fotografi su željeli postići meke konture tipične za slikarstvo i kreirati sfumatoznu atmosferu kroz subjektivnu vizualnu ekspresiju. 
Cilj je bila metafora, ekspresija, a ne opis; unikat, a ne multipl.
Poslije Prvoga svjetskog rata u fotografiju ulaze neki od ekspresionističkih postulata suvremenog njemačkog nijemog filma. 
Pojavom Nove objektivnosti i Bauhausa prihvaćaju se načela „nove fotografije“ – nova tipologija i pristup motivu te fotografska sintaksa primjerena medijskoj posebnosti.

Marija Tonković rođena je 1949. godine u Rijeci. Gimnaziju je pohađala i maturirala u Dubrovniku. Diplomirala je povijest umjetnosti i talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istom fakultetu obranila je 1994. magistarski rad „Juraj i Karlo Drašković u kontekstu hrvatske fotografije 19. stoljeća“ i 2012. doktorski rad „Fotograf Franjo Mosinger u kontekstu Nove objektivnosti i Bauhausa“. Od 1978. do 2014. godine zaposlena je u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu gdje je bila dugogodišnja voditeljica Zbirke starije fotografije. Autorica je niza tekstova o povijesti fotografije u Hrvatskoj. 

Potkraj 19. stoljeća engleski je estet Walter Pater smatrao da sve umjetnosti teže prema muzičkom stanju. Zaključio je to pred Giorgioneovim slikama na kojima su teme uzmakle pred ugođajem – a ugođaj je muzički pojam! Nicolas Poussin, za kojeg je slikarstvo bilo poput muzike, slikao je u različitim tonalitetima. Za Johannesa Keplera u različitim su tonalitetima kružili planeti, sugerirajući sklad koji je mišlju, računom i slikom nadomještao svoju nečujnost. I sv. Augustin pisao je o muzici bez prosudbe sluha. Uoči sveopćeg muzičkog stanja zanijemjelu je muziku reprezentirala arhitektura – podsjećajući da su zidine Tebe sa sedmerim vratima bile utvrđene Amfionovom svirkom na dobro ugođenoj liri sa sedam žica.

Marcel Bačić, rođen je 1948. godine u Zagrebu, akademski slikar i glazbenik, teoretičar, likovni i glazbeni kritičar.  Nakon gimnazije i srednje muzičke škole završio je Akademiju likovnih umjetnosti i Muzičku akademiju u Zagrebu. Izvanredni je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i predsjednik Hrvat­skog glazbenog zavoda. Uz brojne znanstvene radove, studije, eseje, javna predavanja i radijske emisije te prijevode, napisao je i priredio desetak knjiga i brošura.