DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

TELEVIZIJSKI MEDIJ I ZAŠTITA KULTURNE BAŠTINE

četvrtak, 26. svibnja 2022. u 18 sati

DPUH, Preradovićeva 44

Struka povijesti umjetnosti prisutna je u televizijskom mediju još od početka 1960ih godina. Većina mnogobrojnih televizijskih emisija koje promiču struku i vizualnu kulturu edukativnog su i informativnog karaktera i dio su obrazovnih i informativnih programa. Serijal „SOS za baštinu“ autora Anđelka Hundića koji je prikazan u sklopu Dokumentarnog programa HTV-a drugačijeg je karaktera. Radi se o dokumentarnim televizijskim emisijama koje obrađuju položaj kulturne baštine u suvremenom hrvatskom društvu, njenom stanju, zaštiti i mogućnostima revitalizacije. To su angažirane emisije čiji je cilj potaknuti stručnu i široku javnost na aktivno djelovanje u zaštiti kulturne baštine i kulturnog identiteta. Inspiraciju za izradu takvih emisija autor je našao u akcijama i javnim raspravama pod nazivom „SOS za baštinu“ koji su se odvijali tijekom 1976. i 1977. godine, a potaknuli su ih Radovan Ivančević i Milan Prelog, tekstovima i predavanjima Radovana Ivančevića o „angažiranim intelektualcima“ i građanskoj hrabrosti, ali i teoriji Giulia Carla Argana u kojoj promovira „borbenu kritiku“ i angažiranog kritičara. O uspješnosti realizacije zacrtanog cilja govori reakcija gledatelja, ali i neobično velika gledanost ovih dokumentaraca. Posebno se ističe reakcija gledatelja na dokumentarac „Nepoznata Pula“. Nakon emitiranja 2015. godine građani Pule su se organizirali i uz pomoć Nacionalne udruge za fortifikacije - Pula uspješno proveli više akcija na kojima je gotovo u potpunosti očišćena utvrda Ovina na Valovinama. Akcija je najavljena kao „Radna akcija pokrenuta povodom dokumentarca Nepoznata Pula“. Čišćenje utvrda se nastavilo i potrajalo je dvije godine, a očišćeno je pet utvrda. Istraživački dokumentarac „Nepoznata Pula“ bit će prikazan na ovoj tribini, a nakon projekcije o radnim akcijama čišćenja pulskih utvrda, reakcijama na dokumentarac, odazivu građana i rezultatima volonterskih radova govorit će predsjednik Nacionalne udruge za fortifikacije Zlatko Devedžić, sudionik ovih događaja, njihov organizator i promicatelj.

Sudjeluju: Anđelko Hundić i Zlatko Devedžić

PREDSTAVLJANJE KNJIGE

Milan Prelog: Sudbina grada

Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb

srijeda, 18. svibnja 2022. u 17 sati

Knjigu Milana Preloga Sudbina grada u izdanju DPUH-a publici na devetom Festivalu povijesti Kliofest predstavit će Zvonko Maković i Snješka Knežević.

Na Kliofestu, koji traje od 17. do 20. svibnja, posjetitelji mogu pratiti okrugle stolove i tribine, poslušati veći broj predstavljanja knjiga i nekoliko predavanja, razgledati izložbe i posjetiti prodajni sajam knjiga povijesne tematike na kojemu svoja izdanja izlažu domaći i inozemni nakladnici.

Ulaz slobodan.

Opširnije na www.historiografija.hr i www.kliofest.hr

Zagreb, 19 – 21 May 2022

Trg bana Jelačića 3/1 (DAZ, UHA)

online stream DPUH YouTube channel

Programme and book of abstracts

Marijan Špoljar

Božidar Beck – kustos i direktor u socijalizmu

četvrtak, 5. svibnja 2022. u 14 sati

u živo: DPUH, Preradovićeva 44

na daljinu: DPUH Youtube kanal 

Predavanje će biti posvećeno Božidaru Becku, dugogodišnjem ravnatelju Galerija grada Zagreba, ali i poziciji kustosa i direktora institucije suvremene umjetnosti u vremenima izrazitih modernizacijskih tendencija u našoj kulturi. Nastojeći približiti i interpretirati jedan bogati životni i radni opus, pokušat će se dati i prilog povijesti kustoskih praksi u nas, odnosno suvremenim kulturnim i umjetničkim stremljenjima u specifičnim društvenim i političkim okolnostima socijalističkog društva.

Manje teoretičar i kritičar, Božidar Beck (Đurđevac, 1926. – Zagreb, 2000.) od sredine pedesetih godina bio je kulturni animator u najširem smislu riječi, urednik likovnih monografija, direktor značajne institucije suvremene umjetnosti, član umjetničkih tijela i selektorskih komisija, pokretač i voditelj mnogobrojnih velikih projekata (na primjer, Novih tendencija), jedan od središnjih ličnosti modernizacije naše kulture u 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća. Verzirani, educirani i senzibilni povjesničar umjetnosti, s izrazitom naklonošću prema suvremenim umjetničkim vrijednostima, okrenut prema komunikaciji sa svijetom, visokih, univerzalnih, a ne lokalnih kriterija u umjetnosti, a istovremeno bez kompromisa oko temeljnih vrijednosti Beck je, dakako, prošao kroz različita iskušenja i pritiske umjetničkog ceha, kulturne birokracije i političkih moćnika. Međutim, iz svih tih životnih i profesionalnih okolnosti uspio je izaći slijedeći svoja temeljna umjetnička, kulturna, pa i politička opredjeljenja.

Marijan Špoljar (1950.), povjesničar umjetnosti, bio je dugogodišnji kustos, voditelj Galerije Koprivnica i ravnatelj Muzeja grada Koprivnice, a preko 20 godina djeluje kao privatni poduzetnik u kulturi. Sada je voditelj poduzeća, unutar kojeg djeluje Galerija S, specijalizirana za produkciju grafika suvremenih autora. Priredio je nekoliko stotina izložaba u različitim galerijama te objavio veliki broj predgovora, kritika i studija, uglavnom s područja moderne i suvremene umjetnosti te šire kulturne problematike. Živi i radi u Koprivnici.

DPUH, Preradovićeva 44

srijeda, 27. travnja 2022. u 18:00 sati

Jednogodišnji susreti nazvani Vizualne umjetnosti i baština u medijima: dan sjećanja na Ružicu Šimunović – u počast likovnoj kritičarki Ružici Šimunović (Rijeka, 23. studenoga 1960. – Washington D.C., 27. travnja 2018.),koja je u svojim radijskim emisijama ostvarila dijalog između povjesničara umjetnosti, likovnih kritičara, umjetnika te medija– nakon prvoga okrugloga stola (2019.) dvije su godine potom zbog javnozdrastvene situacije i potresom oštećenih prostorija organizatora, Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, bili održani kao virtualna manifestacija. Na susretu zamišljenom kao otvorena platforma za rasprave i saznanja o medijskim i intermedijskim temama u jeku pandemije (27. travnja. 2020.) sudjelovala jedna od najpoznatijih britanskih umjetnica, Tacita Dean, video-performansom Event for a Stage (2015.). Godine 2021. DPUH je objavio publikaciju s tri ulomka iz Ružičinih tekstova, kratkim tekstovima mladih likovnih kritičara – Tihana Bertek, Maja Flajsig, Bojan Krištofić, Miona Muštra i Klara Petrović – ilustriranu duhovitim „kratkim rezovima“ kritičarskoga, kustoskoga i umjetničkoga života, to jest crteže iz crne Skizzenbuch Marka Goluba, likovnoga kritičara, kustosa, urednika i voditelja Galerije Hrvatskoga dizajnerskoga društva te dugogodišnjega Ružičina suradnika i sugovornika u radijskim emisijama.

Ove godine Vizualne umjetnosti i baština u medijima: dan sjećanja na Ružicu Šimunović ponovno se održava uživo – kao susret protagonista vizualne, medijske i povijesno-umjetničke scene – ove godine s iznimnom gošćom-umjetnicom, ali i dramatruginjom, redateljicom, radijskom perforemericom i istraživačicom zvuka i radijskoga medija, Pavlicom Bajsić Brazzoduro. Prezentacija njezina zvučnoga performansa – u počast Ružici Šimunović – otvorit će okrugli stol o mediju i intermedijalnosti, o radiju kao izazovu koji potiče nadahnuta rješenja, ali i o mediju u kome slika živi u zvuku i u izgovorenoj riječi pa je zanimljivo promisliti je li ga zaobišao „slikovni obrat“, tako značajan za suvremeno iskustvo života i, dakako, umjetnosti.

Pavlica Bajsić Brazzoduro (Zagreb, 1973.) diplomirala je dramaturgiju na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu te magistrirala estetiku na Université Paris VIII Vincennes – Saint-Denis u Parizu na temu dokumentarnosti i zvuka. Od 1995. godine bavi se radijem, kazalištem i filmom kao samostalna umjetnica. Osim djelovanja u područjima koja povezuju medije, istražuju i podučavaju o zvuku – Pavlica Bajsić Brazzoduro autorica je predstava koje se bave medijem i radijem: Hörspiel: mala igra za slušanje (i gledanje) [u njemačkoj inačici Aether über Berlin / Eter nad Berlinom], iz 2013. godine, Orfej sluša radio (2017.), a Halo, halo, ovdje Radio Zagreb (2022.), trenutno dominira repertoarom u Zagrebačkom kazalištu mladih.Za svoj je rad nagrađivana – Grand Prix de Suisse, Ake Blomstrom Memorial Prize, Prix Europa Guest of Honour i dr. – te je hrvatska predstavnica u antologiji o trideset godina svjetskoga radio-dokumentarca prema odabiru European Broadcasting Uniona. Njezine dokumentarne radio-drame i ars akustike emitirane su na slijedećim radiostanicama: Hrvatski radio, ORF, Švicarski radio, Rundfunk Berlin Brandenburg, Deutschlandradio Berlin, BBC, Chicago Public Radio i Australian Broadcasting Corporation, a radila je kao radijska novinarka i voditeljica u Zagrebu i Berlinu. Od 2021. godine Pavlica Bajsić Brazzoduro ravnateljica je Centra mladih „Ribnjak“.

Organizatorice: Sanja Cvetnić i Irena Kraševac

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske u travnju 2022. primljeno je u članstvo međunarodne zajednice koju je pokrenula Europska komisija u kojoj će naša udruga imati priliku razmjenjivati ​​znanje i promicati dijalog s više od 200 organizacija, pridonoseći izgradnji održive i inkluzivne zajedničke budućnosti.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske novi je partner međunarodne zajednice pod nazivom New European Bauhaus (NEB). Cilj inicijative je razvijati komunikaciju i stvarati veze između različitih sredina, povezivati discipline i otvarati prilike za suradnju na svim razinama, nadahnjujući i usmjeravajući transformaciju naših društava s ovim neodvojivim vrijednostima: održivost (klimatski ciljevi, kružno gospodarstvo, nulta stopa zagađenja i bioraznolikost); sklad (kvaliteta doživljaja i stila, iznad funkcionalnosti); inkluzija (uvažavanje raznolikosti, dostupnost i pristupačnost).

Kao član NEB zajednice, DPUH će osigurati da vrijednosti Novog europskog Bauhausa jačaju u našim postojećim aktivnostima te da se one ugrade u buduću strategiju ovog saveza. DPUH će unutar zajednice kao član i partner djelovati na nekoliko razina i aktivno sudjelovati u razmjeni znanja, širenju informacija, pokretanju projekata i promicanju aktivnosti NEB zajednice.

Više o inicijativi New European Bauhaus: https://europa.eu/new-european-bauhaus/index_en

Perspektive povjesičara umjetnosti u realnom sektoru

Snimka razgovora s povjesničarima umjetnosti Teom Gudek Šnajdar i Danielom Tomičićem nalazi se na DPUH-ovom YouTube kanalu. 

Tea i Daniel pokrenuli su svoje poslove u sektorima turizma i kulture te ih uspješno vode već duži niz godina. Istaknuli su važnost umrežavanja i učenja te pozvali kolege zainteresirane za suradnju na zajedničkim projektima da im se jave.

https://www.youtube.com/watch?v=d3NSjb-6hfE&t=538s

WE ARE ALL TOGETHER TO RAISE AWARENESS OF CULTURAL HERITAGE

7. dani ICARUS Hrvatska “Baštinske inicijative, edukacija i digitalno okruženje”

Pleternica, 31. ožujka i 1. travnja 2022.

WAAT projekt Erasmus+ koji je službeno počeo 1. prosin­ca 2020. posvećen je promociji i razmjeni dobrih praksi te razvoju novih sadržaja koji će pridonijeti učinkovitom podučavanju odraslih o vrijednostima kulturne baštine između različitih europskih zemalja. Projektne aktiv­nosti uključuju: podizanje svijesti o kulturnoj baštini u neformalnom obrazovanju odraslih; istraživanje kulturne baštine; razmjenu dobrih praksi u prezentaciji kulturne baštine; stvaranje edukacijskih materijala za osposoblja­vanje za prezentaciju kulturne baštine; uključivanje jav­nosti u svijet kulturne baštine putem suradničke plat­forme Topoteka i izradu digitalne platforme za priče o kulturnoj baštini.

U projektu sudjeluje šest partnerskih organizacija sa stručnjacima i znanstvenicima iz područja kulture, uprav­ljanja baštinom i obrazovanja odraslih koji će zajednički raditi na razvoju novih sustava učenja i digitalnih sadr­žaja: Plungė Public Library (Litva), EGInA SRL (Italija), The Multidisciplinary European Research Institute Graz (Austrija), Centro de Educación de Adultos de Olmedo (Španjolska), Quiosq (Nizozemska) i ICARUS Hrvatska.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske uključilo se u projekt.

Članica DPUH-a Danijela Pavlinović iz Splita u suradnji s ostalim sudionicima izra­dila je video prilog s temom očuvanja ambijenata povijesnih gradskih jezgri na primjeru povijesnog središta grada Splita, te sudjeluje na konferenciji 7. dani ICARUS Hrvatska “Baštinske inicijative, edukacija i digitalno okruženje” u Pleternici 31. ožujka 2022.

Danijela Pavlinović (Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske): Pojam ambijenta u zaštiti kulturne baštine - Split

Video materijali nastali u sklopu projekta https://waatproject.eu/

Program konferencije odvijat će se u hibridnom formatu - uživo i na Zoom platformi. Prijave na mrežnoj stranici: https://www.icarushrvatska.hr/

22. ožujka 2022.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske upućuje državnim i lokalnim institucijama javnu kritiku za neučinkovitost u provedbi obnove a u povodu druge godišnjice od prvog potresa 22. ožujka 2020. koji je oštetio povijesno središte hrvatske metropole kao i brojne zaštićene građevine u svim dijelovima grada Zagreba i ugrozio egzistenciju njegovih građana.

Institucije bez osiguravanja uvjeta za provođenje obnove i birokratskim odnosom prema baštini koče razvoj grada Zagreba u 21. stoljeću, a stihijskim i nestručnim radovima čine štetu koju buduće generacije neće moći ispraviti. Temeljem učinjenoga ili neučinjenoga sa žaljenjem zaključujemo da javna tijela ne shvaćaju vrijednost baštine koja je nositelj našeg identiteta, a čijim će gubitkom Zagreb i Hrvatska ostati bez svojeg duhovnog i nacionalnog bića. U ožujku prije dvije godine u nesreći smo vidjeli priliku da se zajedničkom misijom javnog, privatnog i civilnog sektora stručno rehabilitira povijesni sloj Zagreba. Međutim postalo je jasno da ova vizija nije realna upravo zbog nerazumijevanja onih koji bi ju trebali omogućiti.

Kao struka kojoj su težišta istraživanje i valorizacija spomenika i kulturnih dobara, te njihovo čuvanje i zaštita, spremni smo i obvezni uključiti se u obnovu svim svojim znanjem, iskustvom i etičkim zasadama. Podsjećamo da Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske djeluje od 1956. godine kao nacionalno strukovno udruženje, a među petstotinjak članova danas je mnogo kolega s iskustvom u interdisciplinarnim pristupima konzervatorsko-restauratorskim radovima nakon katastrofalnih oštećenja. Više puta smo se kod naslovljenih institucija pozivali na suradnju, no na naša konkretna pitanja i ponude nismo dobili konkretne odgovore, a dana obećanja za uključivanje mladih kompetentnih kolega u rad nisu se ostvarila.

Još jednom Vas pozivamo da preuzmete odgovornost, jasno definirate ciljeve, u većoj mjeri konzultirate stručnu javnost i ubrzate radove.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

pismo upućeno na sljedeće adrese: Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović; Vlada Republike Hrvatske, predsjednik Andrej Plenković; Ministarstvo kulture i medija, ministrica Nina Obuljen Koržinek; Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, ministar Ivan Paladina; Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević; Zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet

Perspektive povjesničara umjetnosti u realnom sektoru

Razgovor s Teom Gudek Šnajdar i Danielom Tomičićem

srijeda, 9. ožujka 2022. u 14 sati

u živo: DPUH, Preradovićeva 44

na daljinu: DPUH Youtube kanal

Studiranje povijesti umjetnosti pruža stjecanje širokog znanja i širenje horizonta, a u javnom sektoru – obrazovanje, muzejska i konzervatorska djelatnost – nema mjesta za sve povjesničare umjetnosti. Godišnje u Hrvatskoj na sveučilištima u Zagrebu, Zadru, Rijeci i Splitu dodiplomski studij povijesti umjetnosti završi 90ak studenata, te još isto toliko uspješno završi diplomski studij. Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje trenutačno je registrirano 80ak nezaposlenih diplomiranih povjesničara umjetnosti.

Koje su mogućnosti povjesničara umjetnosti u realnom sektoru? Dvoje povjesničara umjetnosti koji uspješno vode svoje vlastite poslove u Hrvatskoj pitat ćemo kako su ih pokrenuli i što bi savjetovali mlađim kolegama.

Tea Gudek Šnajdar diplomirala je povijest umjetnosti 2012. godine, a 2016. godine osnovala je firmu Culture Tourist. Bavi se promocijom kulturnog turizma, baštine i muzeja diljem Europe, radi na raznim projektima u muzejskoj edukaciji i interpretaciji baštine. Rad Culture Tourista prepoznat je na europskoj razini, te je u 2021. dobio nagradu Europeane za storytelling u kulturi na društvenim mrežama i nagradu londonske agencije Traverse za inovacije (projekt: edukativni souvenir za Transromanicu).

Daniel Tomičić 2003. diplomirao na Sveučilištu Zagrebu povijest umjetnosti i povijest. Marketinšku agenciju Scuderia Zagreb osnovao je 2008. godine. 2014. pokreće međunarodni festival dizajna Zagreb Design Week, a 2017. sajam umjetnina Art Zagreb. Scuderia Zagreb specijalizirana je za promociju kulture automobila, dizajna i umjetnosti putem raznih medija — izložbe, konferencije, festivali, časopisi, filmovi, knjiga.

Važno: obavezno je predočenje COVID potvrde u prostoru DPUH-a. Broj sudionika je ograničen.