DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

Napustio nas je dragi kolega Duško Kečkemet.

Duško Kečkemet, povjesničar umjetnosti rođen je 4. lipnja 1923. godine u Supetru na otoku Braču. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1949., gdje je doktorirao 1970. tezom o kiparu Ivanu Rendiću. Od 1949. kustos, a od 1960. do 1979. direktor Muzeja grada Splita, potom znanstveni savjetnik i direktor (do 1984.) Galerije Meštrović u Splitu te redovni profesor na Sveučilištu u Splitu od 1984. do 1993. godine.

Bavio se istraživanjem kulturne i umjetničke baštine Dalmacije od srednjeg vijeka do suvremenosti, u prvom redu Splita i njegove bliže okolice. Pisao je i o pomorstvu, povijesti filma, fotografiji, političkim previranjima tijekom 19. stoljeća u Splitu. Sustavno je pratio likovne izložbe u Splitu, angažirano pisao o urbanističkim problemima i konzervatorskim promašajima. Posebno se angažirao u obrani devastacije splitskoga groblja na Sustipanu te u preuređenju Rive. Brojnim monografskim tekstovima analizirao je djelatnost značajnih slikara i kipara 19. i 20. stoljeća u Dalmaciji (Rendić, Vidović, Dešković, Meštrović...).

Bibliografija radova dr. sc. Duška Kečkemeta je iznimno brojna, a uključuje novinske članke, enciklopedijske tekstove, stručne i znanstvene radove, vodiče, monografije i sintetske tekstove.

Za svoj rad dobio je brojne nagrade i priznanja. Uredništvo časopisa Kulturna baština posvetilo je br. 32 (2005.) Dušku Kečkemetu radi njegova velikog doprinosa u istraživanju dalmatinske prošlosti, kulture i umjetnosti. Svojim znanstvenim radom dao je golem doprinos boljem poznavanju umjetnosti u Splitu i cijeloj Dalmaciji. U prvom redu treba istaći njegove monografske obrade hrvatskih umjetnika 19. i 20. stoljeća. One sadržavaju opširne biografske podatke, povijesnoumjetničke analize, iscrpne kataloge i bibliografiju te su pouzdan temelj svim istraživačima koji proučavaju modernu umjetnost.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske objavilo je njegove knjige Dujam Penić (1979.) i Grad za čovjeka: o dehumanizaciji suvremenog urbanizma (1981.), te je suizdavač monografija Ivan Rendić (1969.) i Silvije Bonacci Čiko (1987.).

Važan doprinos Kečkemet je ostvario istražujući djelatnost arhitekta i konzervatora Vicka Andrića. Posebno treba naglasiti njegovo sustavno pisanje o stranim istraživačima Dikolecijanove palače kao što su Roberta Adam, Louis Françoisa Cassas, Charles-Lous Clérisseau, Johann Bernard Fischer von Erlach i drugi. Prof. Kečkemet nije samo pomno pratio likovna zbivanja u Splitu nego se bez zadrške angažirao na obrani spomenika koji su u proteklom vremenu bili ugroženi samovoljom i neprimjerenim odlukama. U prvom redu treba izdvojiti njegovu upornu obranu staroga groblja na Sustipanu i splitske rive. Kao dugogodišnji ravnatelj Muzeja grada Splita obogatio je njegov fundus brojnim otkupima i sabiranjima, dok je kao profesor moderne umjetnosti odgojio niz generacija studenta. Svojim dugogodišnjim radom, nepreglednom bibliografijom i društvenim djelovanjem Duško Kečkemet dao je važan doprinos ne samo povijesti umjetnosti u užem smislu nego i popularizaciji umjetnika i spomenika te jačanju senzibiliteta u širim slojevima jer je svojim pisanjem više od pola stoljeća prisutan u ne samo u znanstvenim i stručnim publikacijama nego i u tiskanim i elektronskim medijima.

Duško Kečkemet dobitnik je Nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske „Radovan Ivančević“ za životno djelo 2011. godine za vrhunska ostvarenja na području povijesti umjetnosti koja su pridonijela njezinu razvoju i ugledu u Hrvatskoj i inozemstvu.

Duško Kečkemet u svojoj radnoj sobi u Ložišćima (Luka Bobovišća) na Braču; Foto Dragičević, snimljeno 1998.

Vlada Republike Hrvatske

Ured gradonačelnika Grada Zagreba

Ministarstvo graditeljstva i

prostornog uređenja Republike Hrvatske

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Ured Predsjednika Republike Hrvatske

Objava Radne skupine Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za obnovu povijesne jezgre Zagreba

Zabrinuto zbog trenutačne situacije oko posljedica potresa koji je 22. ožujka 2020. pogodio Zagreb i u želji da kao krovna stručna organizacija aktivno sudjeluje u rješavanju problema, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske formiralo je ekspertnu radnu skupinu. Naši članovi i do sada su dali svoj doprinos istupanjem u javnim medijima, napose u raspravi o prvom prijedlogu Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice. Radna skupina okupljat će sve naše kolege koji se bave problematikom zaštite i obnove kulturnih dobara i javno nastupati u ime struke. Glavnom zadaćom Radna skupina smatra svoj udio u stvaranju koncepta obnove povijesne jezgre Grada Zagreba te je započela izradu prijedloga Nacrta smjernica za obnovu povijesne jezgre Zagreba.

Na konstituirajućem sastanku odlučili smo obratiti se državnim i gradskim institucijama i upozoriti na sljedeće:

1. Sanacija šteta, odnosno hitne intervencije u povijesnoj jezgri, sedam tjedana nakon razornog potresa saniraju se sredstvima donacija i privatnim sredstvima, a ne i sredstvima državnog i gradskog proračuna. Pozivamo Državu i Grad da što prije u svoje proračune uključe odgovarajuća sredstva, kako je to uobičajeno u slučajevima prirodnih katastrofa.

2. Zabrinjava nas otezanje donošenja Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice. Očekujemo da se Zakon što prije stavi u javnu raspravu, u kojoj ćemo iznijeti naše stajalište o njegovom prijedlogu.  

3. Povijesnom ambijentu i pojedinim arhitektonskim spomenicima u njemu mora se pristupati interdisciplinarnim odlučivanjem i radom. Stoga u tijelu koje će se baviti donošenjem plana obnove povijesne jezgre Zagreba i njegovom realizacijom moraju sudjelovati stručnjaci iz područja arhitekture, urbanizma, povijesti umjetnosti, arhitektonskog konzerviranja, restauriranja i relevantnih društvenih znanosti koji će biti ravnopravni partneri u provođenju radova.

U Zagrebu, 8. svibnja 2020.

dr. sc. Franko Ćorić, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu

dr. sc. Dragan Damjanović, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Ivana Haničar Buljand. i. a., Institut za povijest umjetnosti

dr. sc. Katarina Horvat-Levaj, ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti

dr. sc. Snješka Knežević, znanstvena savjetnica u miru

dr. sc. Irena Kraševac, Institut za povijest umjetnosti

dr. sc. Zvonko Maković, predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske

dr. sc.  Marko Špikić, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Objava - memorandum

Od danas je platforma obnovi.zg dostupna za pretraživanje.

Pozivamo autore i sve koji posjeduju dokumentaciju korisnu za proces obnove Zagreba nakon potresa da sudjeluju u širenju otvorene baze podataka obnovi.zg.
http://obnovi-zg.uha.hr/

INTERVJU TJEDNA

yammat.fm

102,5 FM

srijeda, 29. travnja 2020.

13:00 - 13:40

U emisiji Intervju tjedna na radiju yammat.fm gostuje predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske Zvonko Maković.

U trajanju od 40 minuta u informativnom programu radio donosi razgovor s osobom iz svijeta politike, biznisa ili javnoga života o temama koje su obilježile tjedan na izmaku.

https://yammat.fm/

Vizualne umjetnosti i baština u medijima: dan sjećanja na Ružicu Šimunović

ponedjeljak, 27. travnja 2020. od 12.00 do 22.00

Tacita Dean, Event for a Stage (2015.)

Godišnjica preranoga odlaska likovne kritičarke, povjesničarke umjetnosti i urednice na Hrvatskom radiju Ružice Šimunović (Rijeka, 23. studenoga 1960. – Washington D.D. 27. travnja 2018.), koju obilježavamo skupom pod naslovom Vizualne umjetnosti i baština u medijima: dan sjećanja na Ružicu Šimunović, zatekla nas je u situaciji zbog koje je odgovorno „ostati doma“. Pomoć u želji da se ona ipak obilježi pristigla je ... iz Londona, grada u kome je naša preminula članica započela svoju likovno-kritičarsku djelatnost početkom 1990-ih, u vrijeme kada su stasali i Mladi britanski umjetnici (eng. Young British Artists; YBA), a među njima i Tacita Dean (Canterbury, Kent 1965.), sada jedna od napoznatijih britanskih umjetnica, članica Royal Academy of Arts, odlikovana međunarodnim stručnim i britanskim državnim nagradama. Njezinu retrospektivu (2018.) istovremeno priređenu u tri ključne londonske galerijske i muzejske ustanove: Mrtva priroda u National Gallery, Portret u National Portrait Gallery i Krajolik u Royal Academy of Arts, The Guardian je proglasio povijesnom, a umjetnicu celuloidnom heroinom. Zbog posvećenosti umjetničkom radu u mediju filma i to gotovo već napuštenom tehnologijom celuloidne vrpce, najčešće legendarnom šesnaesticom, Tacita Dean ne dozvoljava prikazivanje svojih djela (filmova) izvan galerija ili kino dvorana, kao ni njihove digitalne prijevode. Međutim, na molbu DPUH-a da za svoje članove prikaže njezino prvo djelo performativnoga značaja – Event for a Stage (2015.; 16 mm, 50 min, sudjeluje glumac Stephen Dillane) – kao prilog ovogodišnjem programu Vizualne umjetnosti i baština u medijima: dan sjećanja na Ružicu Šimunović, Tacita Dean je potvrdno odgovorila i dozvolila da se u ponedjeljak 27. travnja 2020. od podneva do deset navečer (12.00-22.00) to i provede. Nakon umjetnice koja je dala pristanak, najzaslužniji za tu počast preminuloj kolegici Ružici Šimunović i neočekivanu povlasticu članovima DPUH-a je likovni kritičar, kustos i galerist Dale McFarland iz The Frith Street Gallery (osnovala Jane Hamlyn 1989.; https://www.frithstreetgallery.com/), koja zastupa Tacitu Dean i druge vrhunske umjetnike, pa umjetnici, njemu i svima zaslužni za tu poruku iz Londona od srca uzvraćamo najboljim željama i zahvalom iz Zagreba i Hrvatske od srca.

U ponedjeljak 27. travnja 2020. prijepodne The Frith Street Gallery javit će način na koji se filmu može pristupiti, a DPUH će to prenijeti svojim članovima putem mrežne stranice (http://www.dpuh.hr/) i facebook stranice DPUH-a.

vizual: Željko Badurina: "Red Ružica", 2006., izložba "United", Galerija SC, Zagreb.

Comité international d'histoire de l'art (CIHA), međunarodna krovna organizacija povjesničara umjetnosti uputila je 19. travnja 2020. Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske pismo podrške povodom potresa koji je zadesio Zagreb i okolicu u vrijeme pandemije.
Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske kao član CIHA-e značajno promiče istraživanja hrvatske i europske umjetnosti te povezuje stručnjake i institucije s ciljem zaštite hrvatske umjetnosti i kulture. U ovom trenutku odgovornost je Hrvatske, ali i svijeta zaštiti Zagreb kao središte kulture i veliki broj njegovih povijesnih građevina te značajnih zbirki europske umjetnosti. CIHA podržava napore da se popišu štete, restaurira i konzervira povijesna baština, muzeji i zbirke uz želju da Hrvatska postane značajno središte južne Europe i most između istočne i zapadne umjetnosti i kulture.
CIHA podupire hrvatske povjesničare umjetnosti i korake koje poduzima vlast.
Međunarodna zajednica je na raspolaganju za pružanje podrške i pomoći da se zaštiti umjetnost i baština, no sigurni smo da građani Hrvatske imaju kapacitete da nadvladaju poteškoće, nadjačaju pandemiju i obnove svoju prekrasnu domovinu.
U ime CIHA-e pismo su potpisali
LaoZhu, predsjednik
Tristan Weddigen
Jean-Marie Guillouët

Pismo - PDF