DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

na daljinu i u živo

Rok za prijavu: 2. travnja 2023.

Povijest umjetnosti humanistička je interdisciplinarna znanstvena disciplina koja proučava razvoj umjetnosti i vizualne kulture kroz povijest, od prapovijesti do suvremenog doba. Ona uključuje proučavanje različitih umjetničkih medija poput slikarstva, kiparstva, arhitekture, fotografije, filma i drugih, kao i različitih kultura i stilova koji su utjecali na umjetnost. Povijest umjetnosti se bavi različitim aspektima umjetničkih djela, uključujući njihovu formu, stil, tehnike i tehnologije koje su korištene za njihovo stvaranje, kao i njihovo značenje i funkciju u vremenu u kojem su nastala. Povijest umjetnosti može obuhvaćati i društveni, politički i ekonomski kontekst u kojem su djela stvorena, te utjecaj koji su imala na društvo i kulturu.  Moderna svijest revalorizirala je velik dio likovne baštine koja nije nastajala u sustavu koji estetsku tj. oblikovnu kvalitetu izdvaja od drugih funkcija djela. Možemo li temeljem ovih pozicija promisliti odnos povijesti umjetnosti prema suvremenim umjetničkim praksama? Mogu li povjesničari umjetnosti temeljem specifičnih, disciplinarnih znanja ponuditi interpretaciju i evaluaciju suvremenog umjetničkog djela? Ili se tim poslom danas isključivo bave srodne, ali ipak različite djelatnosti kustosa i likovnog kritičara? Imaju li povjesničari umjetnosti ulogu posredovatelja između muzejskih institucija, privatnih kolekcionara, galerista i umjetnika? Možemo li razmotriti ulogu promišljenog i kritičkog povjesničara umjetnosti u vremenu pasivnog primanja informacija 21. stoljeća?

Partner: Art Zagreb 2023

Trajanje praktikuma: od 11. travnja (svaki utorak) do rujna 2023., uz ljetnu stanku

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske osigurava stručnu i profesionalnu podršku, a partner programa i organizator festivala Art Zagreb 2023 osigurava logističku podršku u realizaciji izložbe.

Od kolegica i kolega povjesničara umjetnosti očekujemo aktivno povezivanje sa suvremenim hrvatskim umjetnicima, timsku suradnju i konstruktivno sudjelovanje s ciljem stvaranja kvalitetne i poticajne atmosfere. Praktikum je namijenjen isključivo diplomiranim povjesničarima umjetnosti i iznimno studentima diplomskog studija povijesti umjetnosti.

Molimo zainteresirane da se prijave ispunjavanjem obrasca https://forms.gle/FmnMLVUxSwTSwniL8 i pošalju: ime i prezime, kontakt, godina studija ili godina završetka studija, kratki životopis, i odgovore na nekoliko pitanja.

U slučaju većeg broja prijava prednost imaju članovi DPUH-a. Sudjelovanje je besplatno.

Kontaktirajte nas za sva pitanja: dpuh@inet.hr

Promjenljivost i slojevitost jednog sklopa

Opatija sv. Marije na otoku Mljetu

utorak, 21. ožujka 2023. u 18 sati

DPUH, Preradovićeva 44

Utvrđeni benediktinski samostanski sklop, sa srednjovjekovnom crkvom sv. Marije i novovjekovnim samostanskim zgradama, nalazi se na otočiću sred Velikog jezera na sjeverozapadnom dijelu otoka Mljeta u prirodno zaštićenom prostoru Nacionalnog parka Mljet. Ta dobro očuvana višestoljetna graditeljska cjelina od izrazite je umjetničke, povijesne i ambijentalne vrijednosti, pa se s pravom ubraja u red znamenitijih spomenika graditeljskog naslijeđa na istočnoj obali Jadrana. Od iznimne vrijednosti je crkva sv. Marije, kao istaknuti spomenik romaničkog sakralnog graditeljstva na istočnom Jadranu, a posebice je važna za Dubrovnik i njegovu okolicu budući da je mljetska Sv. Marija jedina sačuvana reprezentativna romanička građevina na tom prostoru. Premda je značaj mljetskog samostana, a poglavito romaničke crkve, zarana prepoznat od strane domaćih i stranih stručnjaka, ovo je prva znanstvena monografija posvećena toj izrazito vrijednoj spomeničkoj cjelini naše starije baštine. O višestoljetnoj prošlosti mljetske opatije, kao i o romaničkoj crkvi sv. Marije te prostornim i graditeljskim transformacijama samostanskog sklopa tijekom srednjeg i ranog novog vijeka, ali i o sudbini mljetskog samostana nakon njegova ukinuća govorit će autorica monografije Opatija sv. Marije na otoku Mljetu / St Mary's Abbey on Mljet Island (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, FF-press; Dubrovačka biskupija, 2021.) Ivana Tomas, recenzenti Predrag Marković (Odsjek za povijest umjetnosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i Joško Belamarić (Institut za povijest umjetnosti ‒ Centar Cvito Fisković, Split).

Zbornik 140 godina podučavanja povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu

srijeda, 15. ožujka 2023. u 18 sati

DPUH, Preradovićeva 44

Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizirao je 2018. godine znanstveni skup kojim se obilježilo 140 godina kontinuirane nastave povijesti umjetnosti na Zagrebačkom sveučilištu. U prosincu 2022. objavljen je zbornik radova sa tog skupa u izdanju FFPressa. U zborniku je prikazana povijest duge tradicije podučavanja povijesti umjetnosti i razmatraju se neke od važnih prijelomnih točaka i promjena u toj dugoj povijesti. U fokusu su velikani struke i najvažniji protagonisti koji su bili djelatni na Katedri zatim  Seminaru i naposljetku Odsjeku za povijest umjetnosti, prikazani u istraživačkom i didaktičko-pedagoškom aspektu njihova djelovanja – Iso Kršnjavi, Milan Prelog, Grgo Gamulin, Radovan Ivančević, Jadranka Damjanov. Prikazano je i djelovanje nekih imena koja do sada nisu bila toliko zastupljena u fokusu struke i javnosti, kao Petar Knoll, Željko Jiroušek, Tihomil Stahuljak i Ante Kuman. Osvrt na povijest podučavanja povijesti umjetnosti zaključuje se pogledom u budućnost, promišljanjem novih nastavih metoda i kurikula ali i same struke povijesti umjetnosti okrenute prema izazovima budućnosti.

Zbornik 140 godina podučavanja povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu predstavit će urednici Dubravka Botica i Miljenko Jurković, recenzent Milan Pelc, pročelnik Odsjeka za povijest umjetnosti Franko Ćorić i predsjednik DPUH-a Dino Milinović. 

Umjetnička zbirka biskupa Đure Kokše

Pečat vjere, trag umjetnosti

četvrtak, 9. veljače 2023. u 17:00

Galerija Klovićevi dvori, Zagreb

Tijekom svog života i rada biskup Kokša (1922.-1998.) sustavno je prikupljao umjetnička djela brojnih domaćih i stranih majstora iz različitih umjetničkih razdoblja u rasponu od pet stoljeća (16. – 20. st). Zbirku čine četiri zasebne, unutar sebe zaokružene cjeline: Zbirka slika starih majstora, Zbirka inozemnih umjetnika 20. stoljeća, Zbirka hrvatskih umjetnika 20. stoljeća te Zbirka hrvatskih naivnih umjetnika. Zbirku čine ostvarenja talijanskih, nizozemskih, francuskih, engleskih i drugih slikarskih škola od 16. do 19. stoljeća, radovi modernih i suvremenih inozemnih umjetnika među kojima se ističu radovi talijanskih futurista, potom djela ponajboljih domaćih umjetnika poput Ivana Meštrovića, Joze Kljakovića, Mate Celestina Medovića, Vanje Radauša, Gabrijela Jurkića i Jurja Škarpe pa sve do radova njegovih zemljaka, prvaka hrvatskog naivnog slikarstva Generalića, Rabuzina i Lackovića. Dio je njegove ostavštine predstavljen javnosti davne 1989. godine u tadašnjem Muzejskom prostoru, danas Galeriji Klovićevi dvori. (preuzeto iz najave izložbe)

Stručno vodstvo: Darija Alujević i Danijela Markotić, autorica izložbe i kustosica

Predavanja u Galeriji Klovićevi dvori, 1. kat, četvrtkom u 18:00

9. veljače Zvonko Maković,Djela njemačkih i francuskih modernih umjetnika iz Zbirke Kokša

16. veljače Sanja Cvetnić, Čežnja za slikama: Zbirka starih majstora biskupa Đure Kokše

23. veljače Darija Alujević, Skulptura 20. stoljeća u Zbirci biskupa Đure Kokše

Manirizam u hrvatskoj umjetnosti 20. i 21. stoljeća

petak, 10. veljače 2023. u 17:00

Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Kada danas navodimo pojam manirizma i manirističke umjetnosti, dakle, manirističku epohu u europskoj umjetnosti između 1520. i 1650. godine, u pravilu ju i struka percipira kao dekadentni otklon od svega klasičnog, petrificirani ili oslabljeni kôd ranijeg „čistog“ stila, maniru i maniriranost u negativnom kontekstu. Bez ozbira što su brojni suvremeni teoretičari i filozofi dali izniman prilog pravilnom tumačenju kompleksnosti manirističke epohe i umjetnosti (Gustav René Hocke, Wilhelm Weischedel, Ernesto Grassi, Arnold Gehlen, Karl Jaspers i dr.) ili što su mnogi nadrealisti otvoreno isticali kako se napajaju na umjetnosti manirizma (P. Klee, M. Ernst, F. Léger, H. Arp, S. Dali i dr.), manirizam još nije podignut na razinu čistog stilskog fenomena 20. i 21. stoljeća poput ekspresionizma ili nadrealizma. (preuzeto iz teksta autorice izložbe)

Stručno vodstvo: Iva Körbler, autorica izložbe

Besplatno za članove DPUH-a

STRUČNO PUTOVANJE U SPLIT

petak i subota, 24. i 25. veljače 2023.

Stručno putovanje organizira se na poziv kolega povjesničara umjetnosti i konzervatora u Splitu. Program uključuje posjet izložbi Dunava Rendića u Muzeju grada Splita, stalnim postavima Galerije Vidović, Galerije umjetnina i Muzeja sakralne umjetnosti u Splitu. Uz stručno vodstvo kolega na terenu razgledat će se recentne konzervatorsko-restauratorske obnove poput Hrvatskog doma, Gradske vijećnice, hotel i kavana Central, te Peristil u Splitu i povijesne jezgre u Trogiru. Po putu se planira posjet povijesnoj jezgri Šibenika ili Zadra.

Polazak iz Zagreba u petak u 7h (ispred Gradskog poglavarstva, parkiralište s južne strane, Trg Stjepana Radića 1), polazak za Zagreb u 17h, dolazak u subotu u večernjim satima.

Cijena: 100 eura (uključen prijevoz turističkim autobusom prema programu, jedno noćenje s doručkom u dvokrevetnoj sobi s pogledom na more u hotelu Pax 3* na Trsteniku u Splitu, doplata za jednokrevetnu sobu: 28 eura, boravišna pristojba uključena u cijenu)

Minimalan broj putnika: 30

Prijave i uplate do 1. veljače 2023.

Kontakt: agencija Kufer travel info@kufer-travel.com Damjan Beusan, mob 091 373 7335

DPUH će organizirati putovanje samo u slučaju minimalnog broja prijavljenih u navedenom roku.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2022. godinu

Upravni odbor DPUH-a objavljuje Natječaj za dodjelu Nagrade DPUH-a za 2022. godinu.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za životno djelo „Radovan Ivančević“ (jedna nagrada) dodjeljuje se povjesničarima umjetnosti za vrhunska ostvarenja na području povijesti umjetnosti tijekom duljeg razdoblja njihova radnoga vijeka, a koja su pridonijela razvoju i ugledu struke u Hrvatskoj i inozemstvu;

Godišnje nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuju se pojedincima ili ustanovama za ostvarenja na području povijesti umjetnosti u minuloj godini i povećanje ugleda povijesti umjetnosti u Hrvatskoj i inozemstvu u jednoj od kategorija (dodjeljuje se jedna nagrada po kategoriji):znanstvena ili stručna knjiga, izložba, zaštita kulturne baštine, popularizacija struke, promicanje interdisciplinarnosti i vizualne kulture.

Nagrade za izvrstan diplomski rad (do tri nagrade) dodjeljuju se povjesničarima umjetnosti za diplomski rad obranjen na jednom od odsjeka za povijest umjetnosti u Hrvatskoj u minuloj godini.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuje se hrvatskim državljanima i ustanovama, a iznimno stranim državljanima i ustanovama.

Prijedloge za Nagradu DPUH-a „Radovan Ivančević“ i Godišnju nagradu DPUH-a mogu podnijeti pojedinci ili ustanove.

Prijedloge za Nagradu za izvrstan diplomski rad mogu podnijeti odsjeci na kojima je rad obranjen ili mentori.

Prijedlozi moraju biti pismeno obrazloženi.

Upravni odbor DPUH-a imenuje Povjerenstvo za dodjelu nagrade koje se sastoji od pet redovnih članova Društva, koji na temelju primljenih prijedloga odlučuju o dobitnicima. Povjerenstvo može promijeniti kategoriju prijave kod godišnjih nagrada.

Upravni odbor DPUH-a potvrđuje odluku Povjerenstva za dodjelu nagrade.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske sastoji se od povelje i novčane nagrade. Visinu novčanog iznosa određuje Upravni odbor DPUH-a u skladu s visinom osiguranih sredstava za tekuću godinu.

Prijedlog nagrade za životno djelo i za godišnje nagrade mora sadržavati obrazloženje, biografiju i bibliografiju. U obrazloženju valja jasno naglasiti za koju kategoriju nagrade i za što je predloženik nominiran.

Prijave koje nisu u skladu s navedenim zahtjevima neće se razmatrati.

Prijave vrijede isključivo ukoliko su poslane do objavljenog roka. Prijave se šalju elektroničkom poštom na dpuh@inet.hr, a knjige, publikacije i katalozi šalju se poštom na adresu DPUH, Preradovićeva 44, Zagreb. Materijali se ne vraćaju i ostaju u knjižnici DPUH-a.

Rok za slanje prijava:15. ožujka 2023.

Pravilnik o dodjeli Nagrade http://www.dpuh.hr/index.php?show=page.php&idPage=139

srijeda, 18. siječnja, 2023., 9:30 sati

Matica hrvatska, Strossmayerov trg 4

Sudjeluju: Joško Belamarić, Sanja Cvetnić, Željka Čorak, Dragan Damjanović, Vladimir P. Goss, Katarina Horvat Levaj, Milan Pelc, Dino Milinović (moderator)

Katedrala je mjesto euharistijskog slavlja i molitve, ali i mjesto sjećanja jedne zajednice. Ona je poprište liturgijskog teatra, ali i riznica, grobnica, muzej, koncertni podij, jednom rječju, veličanstveni spomenik čija povijest seže gotovo tisuću godina unatrag. S nama je od početka našega grada, prvo kao njegova biskupska polovica, a od 19. stoljeća kao sinonim nacionalne zajednice i hrvatske državnosti. Pa ipak, „sve što je do sada pisano o zagrebačkoj katedrali započinje i završava hipotezama“, kaže Ana Deanović u knjizi iz sada već davne 1988. godine, koja sve do danas ostaje jedina prava monografija posvećena katedrali. Suautorica knjige, Željka Čorak, nadahnuto je usporedila katedralu „s nekim golemim preživjelim bićem koje je iz geologije prestupilo u povijest i zemljopis“. Jednom rječju, zagrebačka katedrala i dalje je svojevrsna nepoznanica, koja skriva dobar dio svoje povijesti, čak i od onih koji je redovito posjećuju. Okrugli stol „Zagrebačka katedrala nekoć, danas i sutra“ organiziran je ne zato što bismo u AD 2023. slavili neku posebnu obljetnicu, već zato što je novi veliki potres, nakon onoga koji je 1880. doveo do novog ruha zagrebačke prvostolnice, pred nas postavio niz pitanja koja se tiču kako obnove same građevine, tako i interpretacije njezine slojevite, tisućljetne povijesti. Za razliku od nekih (mahom starijih) katedrala diljem Hrvatske, čija nam je povijest postala dostupna zahvaljujući sustavnim istraživanjima, mi ne znamo što sve skriva pretpovijest naše prvostolnice, niti imamo jasne obrise predtatarske građevine. Zašto je ugarski kralj Ladislav dao podići episkopalnu crkvu – kojoj je namijenio prvorazrednu političku ulogu – upravo na ovome mjestu? Ta i slična pitanja ostaju bez odgovora. Bez sumnje je njezina važnost i uloga – od rasadišta pismenosti u doba Augustina Kažotića u 13. stoljeću, do bedemima opasane utvrde (antemurale Christianitatis) u vrijeme ratova protiv Osmanlija, ili, pak, prestižnog simbola glavnoga grada krajem 19. stoljeća – utjecala na izostanak sustavnih arheoloških istraživanja koji bi nas upoznali s njezinim počecima. Okrugli stol u organizaciji Matice hrvatske i Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske ima za cilj iznova skrenuti pažnju na umjetničke i simboličke sadržaje koje katedrala utjelovljuje kroz svoju arhitekturu, slikarstvo, skulpturu, oslikane liturgijske rukopise i predmete iz crkvene riznice. Nadamo se da će prigodni podsjetnik na njezinu bogatu baštinu ujedno biti poticaj da se u trenutku kada započinje još jedna obnova, koja će biti dugotrajna i skupa, vodi računa o tome da je vrijeme da doznamo odgovore na pitanja njezina nastanka i ranog razvoja. Jednako tako, sada je prigoda da se promisli kako vrednovati i predstaviti vrhunska djela iz njezinih riznica i umjetničkih zbirki te ih učiniti dostupnijima široj javnosti. (Dino Milinović)

Organizatori: Matica hrvatska i Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

utorak, 13. prosinca 2022. u 13 sati

DAZ, Trg bana Jelačića 3/1, Zagreb

Tribina u povodu objavljivanja publikacije Strujanja / Currents, 34 godine Galerije Miroslav Kraljević (Uredile Ana Kovačić, Sanja Sekelj, Lea Vene, Nakladnik: GMK – Generator multidisciplinarnih koprodukcija, Zagreb, 2020.)

Galerija Miroslav Kraljević (GMK) osnovana je u okviru Kulturno-umjetničkog društva INA (KUD INA), kao jedna od njegovih sekcija i izvorno je bila namijenjena izlaganju radova članova društva (radnika / umjetničkih amatera) i studijskih izložbi istaknutih umjetnika visokog modernizma. Relativno mala galerija u Šubićevoj ulici 29 u Zagrebu ubrzo se profilirala i postala relevantno mjesto za promociju suvremene vizualne umjetnosti i izlaganja suvremenih umjetničkih praksi u Zagrebu i u širim okvirima. Godine 2017. tvrtka INA je zgradu napustila i dala u najam, čime je daljnji rad GMK došao u pitanje i njezina budućnost postala krajnje neizvjesna. Kako bi nastavila s profiliranom izlagačkom djelatnošću i programima te sačuvala već uhodan galerijski prostor u dijelu grada u kojem nema sličnih sadržaja, kustoski tim osniva udrugu pod nazivom Generator multidisciplinarnih koprodukcija (GMK) te objavljuje publikaciju u kojoj je zabilježena povijest Galerije. Namjera je bila afirmirati kustoske pozicije i rad svih voditelja te ukazati na širi krug umjetnika, kustosa, institucija i ostalih kulturnih radnika koji su participirali u programu i tako sudjelovali u izgradnji pozicije GMK-a na kulturnoj sceni. O značenju Galerije Miroslava Kraljevića za hrvatsku likovnu scenu, načinu nekadašnjega rada pod pokroviteljstvom moćne kompanije INA i današnjoj situaciji, govorit će nekadašnji dugogodišnji voditelj Branko Franceschi, nekadašnje kustosice i urednice publikacije Sanja Sekelj, Ana Kovačić, Lea Vene te likovni kritičar Marko Golub i povjesničarka umjetnosti Irena Kraševac.

Organizatori: DPUH i DAZ

8. – 13. studenoga 2022.

Zagrebački velesajam

paviljon 7a, štand 11

utorak, srijeda, četvrtak i nedjelja od 10 do 20 sati

petak i subota od 10 do 21 sat

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske u suradnji s Hrvatskim dizajnerskim društvom sudjeluje na Interliberu sa zajedničkim štandom. 

Samo na Interliberu prodajemo knjige po sajamskim cijenama.