Obavijesti comments

važna obavijest

NOVI ZAKON O MUZEJIMA

6.12.2017. u 12:16
Objavljeno:
   Martina Petrinović 6.12.2017. u 12:16
Uređeno:
   Martina Petrinović 6.12.2017. u 12:17

Nacrt prijedloga Zakona o muzejima je u postupku javne rasprave. Svoje prijedloge i komentare šaljite do 14.12.2017. na adresu Ministarstva kulture.

Ministarstvo kulture provodi javna savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u svrhu prikupljanja informacija o interesima, stavovima i prijedlozima zainteresirane javnosti vezanim uz Nacrt prijedloga Zakona o audiovizualnim djelatnostima i Nacrt prijedloga Zakona o muzejima.

Savjetovanja sa zainteresiranom javnošću otvorena su do 14. prosinca 2017. godine, a nalaze se na poveznicama:

Nacrt prijedloga Zakona o muzejima
https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=6353

važna obavijest

PREDAVANJE

23.11.2017. u 11:59
Objavljeno:
   Martina Petrinović 23.11.2017. u 11:59
Uređeno:
   Martina Petrinović 23.11.2017. u 12:00

Josip pl. Vancaš (Šopron, 1859. – Zagreb, 1932.), ubraja se u nesumnjivo najvažnije arhitekte Hrvatske, Bosne i Hercegovine te cijeloga juga Austro-Ugarske Monarhije kraja 19. i početka 20. stoljeća. Radi se istodobno o jednom od najplodnijih arhitekata toga vremena koji je realizirao više od dvije stotine građevina (70 crkava, 10 javnih građevina, 12 škola, 6 hotela i kavana, 110 palača i najamnih zgrada te 10 banaka). Na ovome predavanju, organiziranome u povodu 85. obljetnice Vancaševe smrti, donijet će se pregled njegova stvaralaštva koje će se nastojati kontekstualizirati s događanjima u arhitekturi Srednje Europe na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.

Dragan Damjanović rođen je 1978. godine u Osijeku. Diplomirao je povijest umjetnosti i povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Voditelj je Katedre za modernu umjetnost i vizualne komunikacije na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Glavno područje istraživačkog interesa vezano mu je za povijest arhitekture te u manjoj mjeri slikarstva i skulpture Hrvatske i Srednje Europe u 19. i u prvoj polovini 20. stoljeća. 

važna obavijest

DANI EUROPSKE BAŠTINE 2017.

20.10.2017. u 11:48
Objavljeno:
   Martina Petrinović 20.10.2017. u 11:48
Uređeno:
   Martina Petrinović 20.10.2017. u 11:48

Nastanak i prostorni razvoj Varaždina i Osijeka uvjetovan je povoljnim položajem uz dravski prometni smjer, ključnu okosnicu urbanizacije kontinentalne Hrvatske. Formiranje naseobinskih struktura može se pratiti od razdoblja antike, no srednjovjekovna povijest oba grada u povijesnim izvorima bilježi se od 12. stoljeća. Različiti geografski, društveni i povijesni uvjeti utjecali su na stvaranje urbanih struktura, iz čega su proizašle i prostorne razlike u formiranju oba grada. Praćenjem povijesnih procesa može se sagledati presjek povijesno-prostornog razvoja gradova kontinentalne Hrvatske i njihove transformacije početkom novoga vijeka, kada oba grada dosežu visok stupanj urbanog razvoja u sličnim povijesnim okolnostima, no različitog kulturnog predznaka: Varaždin onog srednjoeuropskog, Osijek osmanskog, a koji su bitno obilježili urbanizaciju prostora kontinentalne Hrvatske.

Ratko Vučetić diplomirao je na Odsjeku za povijest umjetnosti. Magistarski rad „Prostorna struktura srednjovjekovnih gradskih naselja u Hrvatskom zagorju i njihov razvoj do Prvog svjetskog rata“ obranio 2002. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a doktorsku disertaciju pod naslovom „Prostorni razvoj privilegiranih srednjovjekovnih gradova u sjeverozapadnoj Hrvatskoj do 18. stoljeća“ 2005. godine. Zaposlen je u Institutu za povijest umjetnosti gdje se bavi istraživanjima graditeljskog nasljeđa, prostornom organizacijom, razvojem gradskih naselja i proučavanjem arhitekture u kontinentalnoj Hrvatskoj.

važna obavijest

STRUČNO PUTOVANJE

18.10.2017. u 18:49
Objavljeno:
   Martina Petrinović 18.10.2017. u 18:49

BEČ

subota i nedjelja, 2. i 3. prosinca 2017.

Posjet izložbi Izazov moderne: Beč i Zagreb oko 1900. (Orangerie, Unteres Belvedere) uz stručno vodstvo autorica izložbe. Na izložbi su prikazana djela Gustava Klimta, Kolomana Mosera, Carla Molla, Vlahe Bukovca, Ivana Meštrovića, Roberta Auera, Tomislava Krizmana kao i ostalih protagonista moderne u Beču i Zagrebu.

Posjet Vili Klimt (Die Klimt Villa, Feldmühlgasse 11, 13. Bezirk) uz stručno vodstvo.Posljednji atelje Gustava Klimta  nedavno je obnovljen i zaštićen te otvoren za javnost. Rekonstruirana je atmosfera i autentični dekor iz razdoblja između 1911. i 1918. godine. 

DETALJI O PUTOVANJU

važna obavijest

STRUČNO PUTOVANJE

18.10.2017. u 11:07
Objavljeno:
   Martina Petrinović 18.10.2017. u 11:07

RIJEKA
subota, 28. listopada 2017. u 8:00

8:00 polazak iz Zagreba, parkiralište iza Cibone
11:00 – 12:45 Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Krešimirova 26 c, Rijeka, informacija o obnovljenoj zgradi H objekta bivše tvornice „Rikard Benčić“, Slaven Tolj, ravnatelj; retrospektivna izložba Tomislav Gotovac, Anticipator kriza – Kuda idemo ne pitajte,stručno vodstvo Ksenija Orelji Nataša Šuković, kustosice izložbe
13:00  izložba Riječki torpedo prvi na svijetu, Željezničko skladište, Žabica 4, Rijeka, stručno vodstvo Muzeja grada Rijeke
13:45 Muzej grada Rijeke,Muzejski trg 1, Rijeka, izložba Leontine Littrow - slikarica svjetla, stručno vodstvo Ervin Dubrović, ravnatelj
15:00 – 16:00 razgledavanje središta grada Rijeke – arhitektura i urbanizam, stručno vodstvo Daina Glavočić, muzejska savjetnica
17:30 polazak autobusa za Zagreb, povratak do 20:00

Cijena prijevoza: 130 kn za članove i 150 kn za ostale. Prijave i uplate do 23. listopada 2017. na dpuh@inet.hr ili 01 48 12 920. 

važna obavijest

DANI EUROPSKE BAŠTINE 2017.

12.10.2017. u 15:28
Objavljeno:
   Martina Petrinović 12.10.2017. u 15:28

Geomorfološke karakteristike dubrovačkog izvangradskog područja  uvjetovale su dva osnovna tipa oblikovanja terena pogodnih za sadnju. Da bi se zadržala plodna zemlja, na padinama se podižu terase podzidane kamenom,  a na ravnim površinama zemlja se čuva u obzidanim uzdignutim pravokutnim lijehama. Tradicionalne tehnike obrade tla uvjetovale su uporabu  kamene gradnje, što će trajno oblikovati  dubrovački krajolik. Terasiranje padina i vrtovi ortogonalnog tlocrta u kojima su staze natkrivene pergolama – nadilaze i  sve stilske promjene. Na primjerima dubrovačke ladanjske izgradnje pokazat će se da je arhitektura vrtova ostala  vezana uz tradiciju više od arhitekture ladanjskih kuća. Naime, obilježja srednjovjekovnih vrtova preživjela su i u doba renesanse, pa i baroka. Kamenom građeni vrtovi očuvali izvorne tlocrte no ta posebnost  nije, nažalost, iskorištena za njihovu obnovu.

Nada Grujić, povjesničarka umjetnosti, diplomirala je 1963. i doktorirala 1980. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1964. bila je zaposlena  uInstitutuzapovijestumjetnosti, aod 1990. do 2006. na OdsjekuzapovijestumjetnostiFilozofskogfakultetaSveučilištauZagrebu. Objavila je brojneznanstveneistručneradovete šestknjiga o srednjovjekovnoj i renesansnoj javnoj i stambenoj arhitekturidubrovačkogpodručja.

važna obavijest

DANI EUROPSKE BAŠTINE 2017.

6.10.2017. u 12:46
Objavljeno:
   Martina Petrinović 6.10.2017. u 12:46
Uređeno:
   Martina Petrinović 6.10.2017. u 12:47

Među najzanimljivije epizode i povijesti i povijesti umjetnosti Osijeka 19. stoljeća nesumnjivo se može ubrojiti postavljanje skulpture indijske mitološke kraljice Sakuntale (Shakuntale) 1892. godine u Le Maitre parku na tada gotovo neizgrađenom prostoru između Kapucinske ulice na zapadu, Tvrđe na istoku, Jägerove ulice na jugu i rijeke Drave na sjeveru, koji će uskoro postati jednim od najvažnijih gradskih parkova/trgova. Ključnu su ulogu u njezinu naručivanju odigrali učitelj Bogdan Penjić i gradski kapetan (satnik) Petar (Peter) von Modesti, zadužen za brigu oko gradskih nasada, inače ujak slikara Bele Csikosa Sesije. Postavljanje skulpture odraz je očaranosti orijentom u 19. stoljeću, ali i političke situacije te složenog etnokonfesionalnog sastava Osijeka u kojemu je bilo gotovo nemoguće postaviti spomenik posvećen nacionalnom junaku bilo koje od dominantnih etnokonfesionalnih skupina grada pa je izbor pao na ideološki neutralni lik. Predavanje otkriva okolnosti postavljanja skulpture i pojašnjava prostorno uređenje te arhitektonske osobitosti građevina Sakuntala parka. 

Dragan Damjanović rođen je 1978. godine u Osijeku. Diplomirao je povijest umjetnosti i povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Voditelj je Katedre za modernu umjetnost i vizualne komunikacije na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Glavno područje istraživačkog interesa vezano mu je za povijest arhitekture te u manjoj mjeri slikarstva i skulpture Hrvatske i Srednje Europe u 19. i u prvoj polovini 20. stoljeća. 

važna obavijest

DANI EUROPSKE BAŠTINE 2017.

29.9.2017. u 14:47
Objavljeno:
   Martina Petrinović 29.9.2017. u 14:47
Uređeno:
   Martina Petrinović 6.10.2017. u 12:46

Kulturni krajolik je vrsta nepokretnog kulturnog dobra koje sadržava strukture što svjedoče o čovjekovoj nazočnosti u prostoru, a predstavljaju zajedničko djelo čovjeka i prirode. Povijesni kulturni krajolik je kulturni krajolik kojega u velikoj mjeri obilježavaju i određuju povijesni elementi i strukture.

UNESCO je u Aneksu Deklaracije o svjetskoj kulturnoj baštini iz 1992. definirao  tri kategorije kulturnog krajolika: 1) jasno razgraničeni krajolik nastao svjesnim ljudskim planiranjem i oblikovanjem u što spadaju vrtovi, parkovi i umjetnički osmišljen krajolik; 2) spontano nastali krajolik s dvjema potkategorijama: 2a) reliktni ili fosilni krajolik, krajolik van funkcije čija su karakteristična obilježja nastala u prošlosti i 2b) krajolik u kontinuiranom razvoju, koji je još u upotrebi i nastajanju te 3) asocijativni kulturni krajolik u kojem su manje važni materijalni svjedoci, a više religijske, umjetničke ili kulturne konotacije.

Predavanje na osnovu komparativnog materijala i registriranih kulturnih krajolika u Hrvatskoj tematizira problem njihovog definiranja, podjele, zaštite i očuvanja, sa posebnom usredotočenošću na situaciju u Republici Hrvatskoj.

 

Franko Ćorić, povjesničar umjetnosti, zaposlen je na Katedri za zaštitu kulturne baštine Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 2001. godine povijest umjetnosti i germanistiku. Doktorski rad na temu C. kr. Središnje povjerenstvo za proučavanje i održavanje starinskih građevina u hrvatskim zemljama – ustroj, zakonodavstvo i djelovanje 1850.-1918. obranio je 2010. godine. Glavno područje interesa mu je povijest i teorija zaštite spomenika u Hrvatskoj u 19. i prvoj polovini 20. stoljeća, veze s njemačkim govornim područjem te suvremena konzervatorska teorija i praksa.

važna obavijest

DPUH na međunarodnoj konferenciji

21.9.2017. u 15:27
Objavljeno:
   Martina Petrinović 21.9.2017. u 15:27

DPUH na međunarodnoj konferenciji

PUBMET2017 Conference on Scholarly Publishing in the Context of Open Science

Martina Petrinović: Humanists coping with the competitive world of scholarly journals

četvrtak i petak, 21. i 22. rujna 2017.Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb

 

Raspored: http://pubmet.unizd.hr/conference-programme/

važna obavijest

DANI EUROPSKE BAŠTINE 2017

18.9.2017. u 14:34
Objavljeno:
   Martina Petrinović 18.9.2017. u 14:34
Uređeno:
   Martina Petrinović 19.9.2017. u 11:53

Martina Ivanuš
Izgradnja u Nacionalnom parku Plitvička jezera

četvrtak, 21. rujna 2017. u 18:30
DPUH, Preradovićeva 44

Od naseljavanja i izgradnje prvih smještajnih objekata, do kraja 20. stoljeća na Plitvičkim jezerima pratimo sukob čovjeka i prirode. Paradigmatski primjer pokušaja da se savlada priroda i podčini interesima čovjeka predstavlja zahvat s kraja 19. stoljeća na Labudovcu, kada je inicirana atmosfera kompromisa, koja se nastavlja s amplitudama do danas. Plitvice su od davnina percipirane kao izuzetan krajolik u kojem su gradili najbolji, stoga su Plitvička jezera dočekala 21. stoljeće s velikim brojem turističkih, upravnih, gospodarskih i stambenih objekata u zoni Parka, čak i najosjetljivijoj zoni, zoni temeljnog fenomena. Izgrađeni objekti jesu smetnja u Nacionalnom parku ali su postali njegova posebnost i baština. Na primjeru arhitekture i prostornih planova Plitvica, što realiziranih, ali i nerealiziranih, zorno možemo pratiti promjene odnosa struke prema percepciji prirode te definiciji i zadaći nacionalnih parkova.

Martina Ivanuš, povjesničarka umjetnosti, radi u Ministarstvu kulture. Diplomirala je 2001. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Odsjeku za povijest umjetnosti. U Italiji, na Sveučilištu u Torinu, magistrirala je 2007. godine na stručnom studiju Kulturni projekti za razvoj. Na Odsjeku za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu doktorirala je 2013. godine na temu Arhitektura i prostorno planiranje u nacionalnom parku Plitvička jezera.