Obavijesti comments

POSJET IZLOŽBI

23.1.2017. u 10:58
Objavljeno:
   Martina Petrinović 23.1.2017. u 10:58
Uređeno:
   Martina Petrinović 1.2.2017. u 12:41

UTORAK, 24. SIJEČNJA 2017. U 17:00

STROSSMAYEROVA GALERIJA STARIH MAJSTORA HAZU

Slike mrtve prirode u Strossmayerovoj galeriji

Izložba Slike mrtve prirode u Strossmayerovoj galeriji pri­ređena je s namjerom prezentiranja jedne tematske cjeli­ne unutar zbirnoga fonda Strossmayerove galerije starih majstora HAZU. Na izložbi je zastupljeno tridesetak slika mrtve prirode nastalih u rasponu od 17. do 20. stoljeća. Osim djela starih majstora iz različitih europskih slikarskih škola, izložena su i djela hrvatskih slikara 20. stoljeća, čije su slike također dio fundusa Strossmayerove galerije. Uz izložbu je objavljen i prateći katalog u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, s tekstom autora izložbe Ive Pasini Tržec, Borivoja Popovčaka i Ljerke Dulibić.

Stručno vodstvo: autori izložbe

PREDAVANJE

21.9.2016. u 13:39
Objavljeno:
   Martina Petrinović 21.9.2016. u 13:39

Dok je u srednjovjekovnom razdoblju prostor Banovine imao izuzetno značenje, danas je to prometno slijepo crijevo, gospodarski mrtvo, prostor koji stanovnici ostalog dijela Hrvatske rijetko, ili nikako ne posjećuju, stoga niti ga ne poznaju, niti za njega kroz to bilo što osjećaju, pa stoga niti za njega ne mare. Takav se naš odnos prema Banovini najbolje odražava na stanje u kojem se nalaze njezini spomenici kulture.

U prostoru međurječja donjih tokova rijeke Kupe na sjeveru i rijeke Une na jugu, te Posavine na istoku i Korduna na zapadu, razmješten je razmjerno njegovoj veličini velik broj iznimno značajnih profanih i sakralnih spomenika kulture od srednjega vijeka do 20. stoljeća.

Istraživanjem i prezentacijom tog niza izuzetnih spomenika kulture stvara se temeljna kulturna infrastruktura za turističko otvaranje tog sada posve zapostavljenog, ali iznimno atraktivnog prostora Banovine. Krajnje je vrijeme da se odlučnije poradi na prelasku s jedva tromjesečne intenzivne turističke sezone vezane isključivo uz našu jadransku obalu, na cjelogodišnju turističku aktivnost na svim prostorima Lijepe naše. Uz prirodne ljepote Banovine, upravo su spomenici kulture ti koji mogu postati zamašnjak njezinog gospodarskog oživljavanja. Prethodno bi oni koji su zaduženi za osmišljavanje i provođenje kulturnog i gospodarskog razvoja Države trebali prepoznati potencijal Banovine i jednog takvog programa, te na temelju razrađenog projekta osigurati sustavno financiranje i koordinirano provesti njegovu realizaciju kroz suradnju s nekoliko Ministarstva.

 

Drago Miletić, povjesničar umjetnosti, konzervator savjetnik u mirovini, radni vijek proveo je u Hrvatskom restauratorskom zavodu posvetivši se istraživanju, zaštiti, obnovi i prezentaciji napuštenih povijesnih gradova i burgova.  Godine 2011. dobitnik je s kolegicom Marijom Valjato Fabris godišnje nagrade Vicko Andrić za dovršetak konzervatorsko-restauratorskih radova na plemićkom gradu Sokolac u Brinju, a 2007. Povelje Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za unapređenje i promicanje struke. Autor je knjige Plemićki gradovi kontinentalne Hrvatske u izdanju Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.

Martina Petrinović

POSJET IZLOŽBI

4.12.2015. u 16:56
Objavljeno:
   Martina Petrinović 4.12.2015. u 16:56
Uređeno:
   Martina Petrinović 10.12.2015. u 13:43
SRIJEDA, 9. PROSINCA 2015. U 17:00
MUZEJ GRADA ZAGREBA
Sveta mjesta starih Zagrepčana – hodočasnička
odredišta Zagrepčana u 17. i 18. stoljeću
Izložba je rezultat projekta Hodočašća – europske poveznice
temeljenog na činjenici da smo sa zagrebačkih
povijesnih lokacija – Dolac i Remete – baštinili religijske
medaljice iz europskih hodočasničkih odredišta.
Stručno vodstvo: autor izložbe Boris Mašić

POZIV NA TRIBINU

30.1.2014. u 14:15
Objavljeno:
   Martina Petrinović 30.1.2014. u 14:15

TRIBINA
SRIJEDA, 5. VELJAČE 2014. u 12 sati

Vezano uz aktualnu temu izmjena i dopuna Zakona o ugroženoj spomeničkoj baštini Dubrovnika i djelovanju Društva prijatelja dubrovačke starine, pozivamo Vas na tribinu koja će održati u Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske, Preradovićeva 44 Zagreb, u srijedu 5. veljače 2014. s početkom u 12 sati.

O promjeni Zakona govorit će Denis Orlić, predsjednik DPDS, a u raspravi će sudjelovati ugledni hrvatski povjesničari umjetnosti i konzervatori.

Martina Petrinović

Promjena termina

22.3.2013. u 11:16
Objavljeno:
   Irena Kraševac 22.3.2013. u 11:16
Uređeno:
   Irena Kraševac 2.4.2013. u 15:14

Otkazuje se tribina GOVOR UMJETNOSTI najavljena za četvrtak 28.3.2013.

Novi termin bit će najavljen naknadno.

Zahvaljujemo na razumijevanju.

Irena Kraševac

Tribina u DPUH

1.3.2013. u 08:59
Objavljeno:
   Melita Lasić 1.3.2013. u 08:59
Uređeno:
   Melita Lasić 1.3.2013. u 08:59

ČETVRTAK, 28. 3. 2013. U 10.00 SATI
DPUH, PRERADOVIĆEVA 44, ZAGREB

GOVOR UMJETNOSTI
Organizatori: Ivana Meštrov, Marko Golub, Ljiljana Kolešnik

Studijski dan posvećen likovnoj kritici i njezinoj poziciji u suvremenoumjetničkom svijetu danas. Poseban naglasak bit će stavljen na senzibilizaciju mlađih povjesničara umjetnosti, ali i na raspravu o javnom diskursu koji okružuje suvremenu umjetnost, odnosno na raspravu o društvenoj odgovornosti kritičara.

 

Predavanje u DPUH

1.3.2013. u 08:57
Objavljeno:
   Melita Lasić 1.3.2013. u 08:57
Uređeno:
   Melita Lasić 1.3.2013. u 09:06

SRIJEDA, 20. 3. 2013. U 18.30 SATI
DPUH, PRERADOVIĆEVA 44, ZAGREB

Dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić:
“Kulturni turizam: TŠKGZ?” (tko? što? kada? gdje? i zašto?)


Nakon uvodnog objašnjenja ishodišnih pojmova vezanih uz kulturni turizam, predavanje će slijediti koncept novinarske vijesti odgovarajući na pitanja tko? što? kada? gdje? i zašto? Tako će se fokusirati na situaciju u kulturnom turizmu Hrvatske, njegovu problematiku, ali i moguća rješenja uz isticanje primjera dobre prakse. Pojasnit će ulogu ključnih institucija u hrvatskom kulturnom turizmu te staviti lokalne/nacionalne kulturno-turističke resurse u odnos s međunarodnim organizacijama koje djeluju u tom području (npr. UNESCO, ICOM; ICCROM, ICOMOS...). Posebna pozornost pridat će se uporabi kulturne baštine u turističke svrhe uz analizu dosadašnjeg stanja u tom području u Hrvatskoj te mogućih pomaka prema njenoj kreativnoj uporabi.

Daniela Angelina Jelinčić, viša znanstvena suradnica u Institutu za međunarodne odnose (IMO) u Zagrebu radi na istraživanjima u području kulturnog turizma, kulturnih politika, kulturnih industrija i kulturnog razvitka.

Njen istraživački interes fokusiran na kulturne/kreativne industrije te je na tu temu izradila studiju „Zagreb kao kulturni proizvod”, 2010. te „Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija grada Zagreba”, 2012. Nositeljica je kolegija vezanih uz kulturni turizam, upravljanje kulturnim dobrima, ekonomiju kulture i kulturnu raznolikost koje predaje na Sveučilištu u Dubrovniku te Veleučilištu VERN. 

Izložba - petak, 1. 3. 2013. u 20.00 sati

22.2.2013. u 12:28
Objavljeno:
   Melita Lasić 22.2.2013. u 12:28
Uređeno:
   Melita Lasić 1.3.2013. u 09:00

Petak, 1. ožujka 2013. u 20.00 sati
Talijanski institut za kulturu
Preobraženska 4, Zagreb


Veleposlanica Italije i Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu
imaju zadovoljstvo pozvati Vas na otvorenje izložbe

VISUALIZING VENICE - new technologies for urban history (Vizualiziranje Venecije, nove tehnologije za urbanu povijest)

Izložba s jedne strane nudi presjek istraživanja na projektu Visualizing Venice, koji ispituje nove načine povijesnih istraživanja pomoću informacijskih i komunikacijskih tehnologija (Information and Communication Technologies - ICT), a s druge omogućuje provjeru učinkovitosti najnovijih komunikacijskih sustava za predstavljanje promjena u gradu tijekom stoljeća.
Izložba rekonstruira putanju trogodišnjeg istraživanja kroz niz ‘gradilišta’, odnosno na odabranim objektima. Prolazeći kroz izložbu, posjetitelj može slijediti zbivanja u određenim dijelovima grada: u bloku oko crkve SS. Giovanni e Paolo i u bloku gdje se nalazi Accademia di belle arti, zatim u zoni Giardini della Biennale te u zoni Arsenala. U izložbenom prostoru panoi razlažu preinake odabranih odlomaka građevnog tkiva povijesne Venecije, kako u urbanom mjerilu tako i u onom arhitektonskom, omogućujući posjetitelju dvostruku iskustvenu dimenziju: prostornu i vremensku.