DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

Donja i Gornja Stubica

subota, 13. travnja 2019.

9:00polazak iz Zagreba (parkiralište iza Cibone)

10:00razgled središta Donje Stubice i kuće Feller uz priču o proizvodnji Elsa Fluida

10:30razgled Stubičkog Golubovca uz kratku povijest dvorca (stručno vodstvo: Vlasta Gmaz i Lidija Kelemen)

11:00  obilazak Spomenika Seljačkoj buni i Matiji Gupcu  u Gornjoj Stubici (povijest o podizanju spomenika), razgled arheološke izložbe Tajne između Ivanščice i Medvednice

11:30 stanka za kavu

12:00  razgled stalnog postava Muzeja seljačkih buna u Dvorcu Oršićevih (stručno vodstvo: Vlatka Filipčić Maligec, voditeljica muzeja)

12:45 razgled izložbe Zbirka a ne zbrka! – dječje igračke iz Zbirke Stahuljak (stručno vodstvo: Žarka Vujić i Vlatka Filipčić Maligec, autorice izložbe)

13:30obilazak Gupčeve lipe i crkve / posjet obitelji Ivanić i proizvodnji igračaka kao dodatna opcija

14:00 polazak za Zagreb

Izložba Zbirka, a ne zbrka! prikazuje izbor iz bogate zbirke igračaka koje je Tihomil Stahuljak prikupio većim dijelom između šezdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća. Uz izbor igračaka koje potječu iz vremena od kraja 19. stoljeća, izložba pokazuje i kako je Stahuljak ozbiljno raspravljao o osnutku muzeja igračaka u nas i izlaganju dječjih igračaka općenito. 

Cijena prijevoza: 100 kn za članove, 120 kn za ostale i 50 kn za studente povijesti umjetnosti. Prijave i uplate do 5. travnja 2019. na dpuh@inet.hr ili 01 48 12 920.

Upravni odbor DPUH-a objavljuje Natječaj za dodjelu Nagrade DPUH-a „Radovan Ivančević“ za 2018. godinu:

1. Nagrada DPUH-a „Radovan Ivančević“ za životno djelo (1 nagrada)

2. Godišnja nagrada DPUH-a „Radovan Ivančević“ (1 nagrada)

3. Povelje DPUH-a za unapređenje i promicanje povijesti umjetnosti (do 3  povelje)

4. Nagrada za najbolji diplomski rad (do 3 nagrade)

Prijedlog nagrade za životno djelo i godišnju nagradu mora sadržavati obrazloženje, biografiju i bibliografiju. U obrazloženju valja jasno naglasiti za koju nagradu i zašto je predloženik nominiran.

Prijave koje nisu u skladu s navedenim zahtjevima neće se razmatrati.

Prijave vrijede isključivo ukoliko su poslane do objavljenog roka, a uvažava se datum poštanskog pečata.

Sve prijave za natječaj primaju se isključivo poštom na adresu: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Preradovićeva 44, 10000 Zagreb

ROK ZA PRIJAVU: 15. ožujka 2019.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske ustanovilo je demokratskom procedurom na svojoj Skupštini održanoj 2005. godine Nagradu DPUH-a "Radovan Ivančević". Nagrada je dobila naziv po dugogodišnjem predsjedniku Društva, uglednom povjesničaru umjetnosti, sveučilišnom profesoru, dr. sc. Radovanu Ivančeviću (1931.-2004.) koji je pišući o urbanizmu i arhitekturi od razdoblja renesanse do suvremene arhitekture i urbanističkih tema dao nemjerljiv doprinos spoznajama o vrijednostima hrvatske kulturne baštine. Nagrada se dodjeljuje tradicionalno već osmu godinu za redom. Nagrada DPUH jedino je priznanje struke, ali ne samo to, jer povjesničari umjetnosti (osim konzervatora) nemaju druge mogućnosti nagrađivanja i priznanja, a nagrada struke najveće je i najmjerodavnije priznanje, jer ga dodjeljuje sama struka.

PRAVILNIK

DOSADAŠNJI DOBITNICI

Đuro Vanđura (1958.-2019.)

Napustio nas je dragi kolega Đuro Vanđura.

Ispraćaj je u četvrtak, 31. siječnja 2019. u Ivankovu.

izdavač: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 1988.

Arhitektura klasicizma i ranoga historicizma u Zagrebu

subota, 26. siječnja 2019. u 11 sati

Trg sv. Marka, Zagreb

 „Klasicistička i ranohistoricistička gradnja u Zagrebu javlja se sukcesivno od početka 19 stoljeća do kraja šezdesetih godina istoga stoljeća te predstavlja vrijedan doprinos njegovoj građevnoj slojevitosti. Ova je arhitektura novim stilskim idiomima kao i novom tipologijom, započela mijenjati identitet grada nagovještavajući njegov razvoj, koji će se intenzivirati u posljednjoj četvrtini 19. stoljeća.“ (preuzeto iz knjige Arhitektura klasicizma i ranoga historicizma u Zagrebu, Meandarmedia, 2018.)

Povjesničarka umjetnosti Viki Jakaša Borić autorica je knjige o arhitekturi klasicizma i ranoga historicizma u Zagrebu temeljene da doktorskoj disertaciji. Zaposlena je u Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture  u Zagrebu.

Obilazak uz stručno vodstvo: Viki Jakaša Borić

Vodstvo obuhvaća trg sv. Marka , Opatičku, Demetrovu, Matoševu ulicu do Markovićevog trga i početak Mesničke, odnosno Ilice i Frankopanske ulice.

Trajanje: 1 sat

Banski dvori, Trg sv. Marka

(fotografija oko 1910. godine, Muzej grada Zagreba, Zbirka fotografija zagrebačkih vizura)

Opatička 23 (foto: Muzej grada Zagreba, Zbirka fotografija zagrebačkih vizura)

Zagrebačka serigrafija

Kabinet grafike HAZU

srijeda, 16. siječnja 2019. u 17 sati

„Prateći kronologiju nastanka odabranih grafika od 1957. do 1974. godine, obuhvatili smo dominantnu liniju i predstavili tipologijski raspon Zagrebačke serigrafije te njena dva bitno različita pola. S jedne strane su sistemski konstruktivni i optički principi Ivana Picelja, Aleksandra Srneca i Jurja Dobrovića, dok je s druge strane mobilna koloristička fantastika Miroslava Šuteja i srodnog mu Ante Kuduza. Između spomenutih susrećemo geometrijski minimalizam Julija Knifera, Eugena Fellera, Deana Jokanovića Toumina, apstrakciju obojenog polja oštrih rubova Mladena Galića, Ljerke Šibenik i Đure Sedera te sistemsku grafiku Vjenceslava Richtera.“ (preuzeto iz najave izložbe)

Stručno vodstvo: autorica izložbe Slavica Marković

Besplatno za članove DPUH-a.

Dr. sc. Zlatku Karaču i dr. sc. Alenu Žuniću za monografiju ISLAMSKA ARHITEKTURA I UMJETNOST U HRVATSKOJ – osmanska i suvremena baština, dodijeljena međunarodna Nagrada 'Ranko Radović' za 2018. godinu. 

Autorima nedavno objavljene znanstvene monografije ISLAMSKA ARHITEKTURA I UMJETNOST U HRVATSKOJ – osmanska i suvremena baština, Zlatku Karaču i Alenu Žuniću,na međunarodnom je natječaju 'Ranko Radović' dodijeljena nagrada za najbolje djelo u kategoriji kritičko-teorijskih tekstova o arhitekturi, urbanizmu i gradu za 2018. godinu. Knjiga je nastala u okviru znanstvenog projekta HERU, izdana je u sunakladništvu Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i UPI-2M Plus, a oblikovao ju je dizajner Nedjeljko Špoljar.

Uz arhitekte iz republika bivše Jugoslavije, natječaj je otvoren i za realizacije, multimedijske projekte te publikacije o arhitekturi iz brojnih zemalja u kojima je Ranko Radović djelovao kao sveučilišni profesor – poput Japana, Finske, Francuske i dr. Nagradu su 2006. utemeljili ULUPUDS, Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu, Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu, Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije, Urbanistički zavod Beograda, Inženjerska komora i dr., a proglašenje laureata i dodjela nagrade, uz izložbu svih radova, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RS održano je u Beogradu 21. prosinca. Predsjednik Odbora Nagrade ove je godine bio ugledni beogradski arhitekt akademik Branislav Mitrović.

Valja se podsjetiti da su Zlatko Karač i Alen Žunić istu nagradu osvojili i 2016. u autorskom timu monografije KINCL, kada su u kategoriji kritičko-teorijskih djela prvi put bili nagrađeni autori iz Hrvatske.

Opširnije http://www.ulupuds.org.rs/Aktuelnosti.htm

srijeda, 12. prosinca 2018. u 18:30

DPUH

Marina Bregovac-Pisk

Zvonko Maković

Marijana Schneider (1923. – 2013.) – povjesničar umjetnosti u nacionalnom muzeju

Po osnovnoj vokaciji povjesničarka umjetnosti, školovana u sretnoj kombinaciji s poviješću i arheologijom, širokog obrazovanja koje joj je omogućavalo slojevit pristup temama kojima se bavila, od 1951. do 1983. godine, Marijana Schneider radila je u nekadašnjem Povijesnom muzeju Hrvatske (danas Hrvatskom povijesnom muzeju). Napisala je oko 150 tekstova za kataloge, rasprava, studija, članaka, vodiča i prikaza, usmjerivši svoju pozornost na istraživanje likovne umjetnosti i kulture u Hrvatskoj. Predavanje o toj vrijednoj povjesničarki umjetnosti održava se o petoj obljetnici njezine smrti.

subota, 15. prosinca 2018.

Koprivnica – Peteranec – Hlebine

8.00 – polazak iz Zagreba, parkiralište iza Cibone

10. 00 – 10.30 – Koprivnica, pauza za kavu u pivnici Kraluš 

10.30 – posjet Muzeju grada Koprivnice (prigodna božićna izložba), Galeriji Koprivnica (izložba falsifikata) i Galeriji Mijo Kovačić

13.00 – polazak za Peteranec  – posjet Galeriji  Ivana Sabolića

14:00 – Hlebine – posjet Galeriji naivne umjetnosti i Galeriji Josipa Generalića (sa starom kućom Ivana Generalića i etno kućom)

15.30 – polazak za Zagreb

Stručno vodstvo: Draženka Jalšić Ernečić, viša kustosica Muzeja grada Koprivnice

Vrijeme za ručak nije predviđeno.

Cijena prijevoza za redovne članove 100 kn, za studente povijesti umjetnosti 50 kn i 120 kn za ostale

Prijave i uplate do 12.12.2018. u tajništvu DPUH-a na dpuh@inet.hr ili 014812920

24. Sa(n)jam knjige u Istri

od 29. studenoga do 9. prosinca 2018.

Pula, Dom hrvatskih branitelja

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske sudjeluje i na ovogodišnjem sajmu knjiga u Puli. Naslovi  su izloženi u sklopu tematske jedinice Umjetnost i arhitektura i dostupni po promotivnim cijenama.

Posjet Domu HDLU

150 godina Hrvatskog društva likovnih umjetnika

Dom Hrvatskog društva likovnih umjetnika

Trg žrtava fašizma 16, Zagreb

SRIJEDA, 28.11.2018. u 17 sati

U povodu 150 godina Hrvatskog društva likovnih umjetnika (1868.–2018.)

Izložba Okruženju usprkos (autor koncepcije Branko Franceschi)

Monografija 150 godina Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Umjetnost i institucija, izdavači: HDLU i IPU, Zagreb, 2018. (urednica Irena Kraševac) - mogućnost kupnje monografije po promotivnoj cijeni za članove DPUH-a

Za razvoj hrvatske moderne umjetnosti od iznimnog je značenja osnivanje Društva umjetnosti 1868. godine u Zagrebu. Premda je tijekom prvog desetljeća tek nominalno postojalo, svoj zamah Društvo je dobilo 1879. godine kada se Iso Kršnjavi nakon studija u Beču i Münchenu vratio u Zagreb u kojem je u vrlo kratkom roku pokrenuo osnivanje najznačajnijih umjetničkih institucija i ustanova. Društvo umjetnosti poslužilo je kao platforma iz koje će se u vrlo kratkom roku iznjedriti Muzej za umjetnost i obrt (1880.) i Obrtna škola, današnja Škola za primijenjenu umjetnosti i dizajn (1882.), Umjetnički paviljon (1898.), Moderna galerija (1905.) i Privremena viša škola za umjetnost i umjetnički obrt, današnja Akademija likovnih umjetnosti (1907.).

Jubilej kojim HDLU obilježava 150 godina svog djelovanja, važan je za cjelokupnu hrvatsku kulturu i umjetnost, jer se upravo kroz prošlost HDLU zrcali povijest naše moderne i suvremene likovne umjetnosti. Institucionalno okupljanje umjetnika kroz umjetnička društva započinje u razdoblju 19. stoljeća s ciljem jače prisutnosti u javnosti, osiguranja tržišta umjetnina i mogućnosti samostalnog razvoja kroz narudžbe. Svoj značaj središnje umjetničke udruge u Hrvatskoj,  HDLU je gradilo tijekom burne povijesti 20. stoljeća u kojem se izmjenjuju utjecaji različitih političkih predznaka i okvira djelovanja. Naše je doba vrijeme promišljanja nove uloge i značaja vizualne umjetnosti i položaja umjetnika u suvremenom društvu. Kako bi to promišljanje dobilo svoje čvrste smjernice, potrebno je poznavati povijest Društva i osoba koje su ga gradile.