Obavijesti comments

važna obavijest

NAGRADA DPUH

23.5.2019. u 16:13
Objavljeno:
   Martina Petrinović 23.5.2019. u 16:13
Uređeno:
   Martina Petrinović 28.5.2019. u 15:25
važna obavijest

TRIBINA

16.5.2019. u 14:44
Objavljeno:
   Martina Petrinović 16.5.2019. u 14:44
Uređeno:
   Martina Petrinović 16.5.2019. u 14:45

uvodno predavanje: Tanja D. Conley

moderator: Dragan Damjanović

Na tribini će se postaviti pitanje odnosa između tema istraživanja u arhitektonskoj historiografiji i različitih političkih programa u regiji, koji su utjecali na njihove promjene, od pojave koncepta nacionalne arhitekture na prijelazu stoljeća pa do razvoja znanosti o nacionalnoj arhitekturi na prijelazu tisućljeća. U okviru rasprave analizirat će se tri različita povijesna sloja u razvoju discipline: prvi od njezinog osnivanja do 1960-ih; drugi kojeg je obilježilo razvodnjavanje centraliziranog koncepta jugoslavenstva i pad Berlinskog zida; i treći od raspada Jugoslavije do današnjih dana. Pažnja će se posvetiti različitim načinima kojima je arhitektura predstavljana i promicana putem izložaba, publikacija i vizualnih medija.

Tanja D. Conley predaje povijest i teoriju arhitekture i urbanizma na Massachusetts College of Art and Design u Bostonu, SAD. Objavila je niz radova iz područja povijesti arhitekture, a njezinu najnovija knjigu Urban Architectures of Interwar Yugoslavia nastalu na temelju doktorske disertacije sa Sveučilišta Cornell objavit će Routledge u prosincu 2019.

važna obavijest

#imamdiplomu iz povijesti umjetnosti

10.5.2019. u 13:21
Objavljeno:
   Martina Petrinović 10.5.2019. u 13:21
Uređeno:
   Martina Petrinović 10.5.2019. u 13:23

srijeda, 15. svibnja 2019. u 18:30

DPUH, Preradovićeva 44

Na trećoj večeri u ciklusu #imamdiplomu predstavljaju se nedavno diplomirani kolege iz Rijeke i Zagreba. Namjera je okupiti povjesničare umjetnosti različitih generacija: mentore, mlade kolege s tek stečenom diplomom, studente koji započinju izradu diplomskoga rada i sve zainteresirane članove Društva i šire javnosti.

Temeljem pozitivnih iskustava u radu s diplomandima no i uz spoznaju da mnogi studenti nisu u mogućnosti upoznati se s radom kolega iz drugih sredina te da tokom studija nisu bili u prostorima svoje strukovne udruge, okupit ćemo diplomante koji će u kratkim izlaganjima prezentirati rezultate svojih radova. Radove su predložili mentori s navedenih odsjeka u našoj zemlji.

Marin Bolić: Predlošci i uzori za slike 17. i 18. stoljeća u zbirci Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka

Ana-Marija RihaObnova središta Gdanska od 1945. do 1960. i pitanje pamćenja grada

Iva Jurlina: Problem očuvanja modernističke arhitekture i dizajna na primjeru RANS Moša

Nika Vuksanović: Interpolacije Igora Emilija u Rijeci




 

važna obavijest

DPUH na Kliofestu 2019.

7.5.2019. u 15:53
Objavljeno:
   Martina Petrinović 7.5.2019. u 15:53
Uređeno:
   Martina Petrinović 7.5.2019. u 17:48

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske provodi projekt Hrvatski povjesničari umjetnosti od 2013. godine. Projekt uključuje organiziranje znanstveno-stručnih skupova posvećenih znanstvenom radu istaknutih hrvatskih povjesničara umjetnosti. Nakon održavanja skupa na kojem stručnjaci izlažu svoja nova istraživanja nadovezujući ih istraživanja svojih prethodnika DPUH objavljuje zbornik skupa. Do sada su u ovom ciklusu obrađeni opusi Artura Schneidera (1879.-1946.), Radovana Ivančevića (1931.-2004.), Gjure Szabe (1875.-1943.), Lelje Dobronić (1920.-2006.) i Olge Maruševski (1922.-2008.).

Peristil, zbornik radova za povijest umjetnostiznanstveni je godišnjak u kojem se objavljuju recenzirani radovi iz područja povijesti umjetnosti i srodnih društveno-humanističkih znanosti, a izlazi redovito od 1954. godine.

Autori znanstvenih članaka u 61. broju Peristila: Ivana Čapeta Rakić, Krisja Štulić, Vinicije B. Lupis, Sanja Cvetnić, Martina Ožanić, Višnja Bralić, Dubravka Botica i Iva Barković, Danko Šourek, Bojan Goja, Saša Brajović, Ivan Ferenčak, Snježana Pintarić i Žarka Vujić, Ivana Mihaela Žimbrek

Na predstavljanju sudjeluju: Zvonko Maković, Irena Kraševac, Marko Špikić, Dragan Damjanović i Dino Milinović

U sklopu Festivala povijesti Kliofest – NSK, od 14. do 17. svibnja 2019. od 11 do 19 sati.

Program Kliofesta

važna obavijest

OKRUGLI STOL

7.5.2019. u 13:11
Objavljeno:
   Martina Petrinović 7.5.2019. u 13:11
Uređeno:
   Martina Petrinović 7.5.2019. u 13:11

Okrugli stol – Nove perspektive kurikuluma Likovne umjetnosti i Likovne kulture

Portal Kulturflux pri Klubu studenata povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu organizira 14. svibnja 2019. od 18.00 do 19.30 h u konferencijskoj dvorani na drugom katu knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu okrugli stol na kojem će stručnjaci iz područja metodike likovne umjetnosti i kulture i studenti nastavničkih smjerova diskutirati o potencijalima i perspektivama koji novi kurikulumi otvaraju nadolazećim generacijama učenika.

Izradom i objavom novih kurikuluma dospjeli smo do nove obrazovne ere u Republici Hrvatskoj koja se mahom posvećuje izobrazbi novih generacija učenika koji srastaju u autonomne i kritičke individue koje su svjesne nedostataka u njihovim zajednicama i načina na koje žele poboljšati kvalitetu standarda zajednica u kojima se nalaze.

Prepoznata je važnost likovne izobrazbe i njen utjecaj na formiranje vizualne pismenosti i kritičkog razmišljanja koja se između ostalog osuvremenjuje putem uvođenja tematskih cjelina, projektne nastave kao uvriježene nastavne metode i fokusa na stjecanju cjeloživotnih kompetencija kako bi išla u korak sa stvarnim potrebama učenika.

U to ime okrugli stol služit će kao platforma na kojoj će se kroz niz tema dati odgovore na mogućnosti koje novi predmetni kurikulumi za Likovnu umjetnost i Likovnu kulturu otvaraju. Cilj okruglog stola je da se osvijesti zainteresiranu javnost i buduće nastavnike ili stručnjake o novostima iz kurikuluma i specifičnim problematikama kako bi se stvorio dijalog kojim bi se moglo kritički promatrati odgojno-obrazovne strategije kurikuluma.

Među različitim temama o kojima će se govoriti na okruglom stolu je pitanje izvedbe nastave prema temama, ne stilovima iz povijesti umjetnosti, promjena kanona umjetničkih djela u novim udžbenicima u nastavi povijesti umjetnosti, problem integracije novih kurikulumskih sadržaja i državne mature i pitanje primjene novih nastavnih metoda na predmetu Likovna kultura.

Na okruglom stolu govore:

- Josipa Alviž, profesorica na Katedri za metodiku nastave povijesti umjetnosti

- Jasmina Nestić, profesorica na Katedri za metodiku nastave povijesti umjetnosti

- Ida Loher, profesorica na Nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti

- Vesna Mišljenović, profesorica V. gimnazije Zagreb

- Martina Ištvan, studentica nastavničkog smjera povijesti umjetnosti i likovne kulture

- Tihana Kušter, studentica nastavničkog smjera povijesti umjetnosti

Okrugli stol moderiraju:

- Mirna Bralić, studentica povijesti umjetnosti

- Ivana Rogač, studentica povijesti umjetnosti

Organizaciju okruglog stola potpisuje portal Kulturflux. 

važna obavijest

NOVO IZDANJE

2.5.2019. u 15:47
Objavljeno:
   Martina Petrinović 2.5.2019. u 15:47
Uređeno:
   Martina Petrinović 2.5.2019. u 15:48

 

 

Lovorka Magaš Bilandžić

 

SERGIJE GLUMAC

 

grafika, grafički dizajn, scenografija

 

Izdavač: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

Urednik: Zvonko Maković

Recenzenti: Sandi Bulimbašić i Frano Dulibić

Grafičko oblikovanje: Maja Brodarac

Naklada: 300

Cijena: 250 kn

ISBN 978-953-6089-43-7

monografska izdanja, knjiga 66

Grafičar, grafički dizajner, slikar i scenograf Sergije Glumac (1903.-1964.) jedan je od najznačajnijih hrvatskih avangardnih umjetnika, autor koji je dao važan doprinos različitim tendencijama na međunarodnoj likovnoj sceni – od kubizma i ekspresionizma do nadrealizma i art décoa – te pridonio promoviranju grafičkog medija nakon Drugoga svjetskog rata. U knjizi se njegov bogat opus, izveden u različitim medijima, temeljito analizira, interpretira i kontekstualizira: iz rakursa Sergija Glumca iščitava se vrijeme u kojem je djelovao te donose nova saznanja o brojnim pojavama koje su obilježile povijest hrvatske grafike, grafičkog dizajna i scenografije, ali i gospodarskog, kulturnog i društvenog života u međuratnom i poslijeratnom razdoblju.

Lovorka Magaš Bilandžić (Zagreb, 1981.) diplomirala je povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (2005.) te doktorirala temom Sergije Glumac − život i djelo (2012.). Zaposlena je na Katedriza modernu umjetnost i vizualne komunikacije na Odsjeku za povijestumjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Područje njezina interesa vezano je uz modernu i suvremenu umjetnost, ponajprije grafički dizajn, fotografiju, scenografiju, grafiku i povijest izložaba.

važna obavijest

OKRUGLI STOL

18.4.2019. u 16:40
Objavljeno:
   Martina Petrinović 18.4.2019. u 16:40
Uređeno:
   Martina Petrinović 18.4.2019. u 16:43

VIZUALNE UMJETNOSTI I BAŠTINA U MEDIJIMA

četvrtak, 25. travnja 2019. u 13 sati

DPUH, Preradovićeva 44

Medijsko praćenje rada povjesničara umjetnosti na različitim područjima, od baštinskih tema do recentnih izložaba, od istraživačkih projekata do promocije hrvatskih umjetnika na međunarodnoj sceni ne može se nazvati tek nezadovoljavajućim. Zapravo, ono gotovo uopće ne postoji na način da javnost može upoznati i upućeno procijeniti relevantnost i domete toga rada. Potreba da se pomogne relevantno medijsko izvještavanje vezana je za sjećanje na nedavni gubitak medijskoga glasa koji je povijest umjetnosti imala, a to je bila kolegica Ružica Šimunović. Ona je, ponajprije u radijskom mediju uspjela godinama, gotovo dva desetljeća, redovito obavještavati o značajnijim događajima (ili pojavama) te održavati razinu likovno-kritičarskoga izvještavanja koje osim točne informacije redovito uključuje valorizaciju događaja i njegov kontekst. U vrijeme gašenja tiskanih dnevnih medija koji su upućeno pratili teme iz baštine i događaje na likovnoj sceni te protjerivanja tih tema iz medija u male rubrike, minutaže i općenito na marginu vijesti, prilozi Ružice Šimunović promicali su razinu medijskoga praćenja umjetničkoga života i baštinskih tema. Time je ona oblikovala promišljenu razinu izvještavanja, visoki obrazac načina kojim se o tim temama piše i govori, izbjegavajući nasukavanje na suhu informaciju ili skandalom obojenu glasinu. U spomen na prerano preminulu likovnu kritičarku i sa željom da takav pristup temama umjetničke baštine i suvremenih pojava i događaja od struke povijesti umjetnosti bude ohrabren, u godišnji kalendar Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske svakoga travnja (mjeseca kada je Ružica Šimunović preminula) uvodimo jednodnevno okupljanje povjesničara umjetnosti i predstavnika medija (okrugli stol, radionica, predavanje) sa željom razgovora o temama i problemima s kojima se suočavaju u informiranju i mogućnostima da se razina kojim se povijest umjetnosti predstavlja javnosti poboljša u svojoj vrsnoći, stručnosti i opsegu tema. Uz članove Društva, u raspravi sudjeluju pozvani novinari, urednici i suradnici iz radijskih programa koji prate likovnu umjetnost i uređuju emisije iz vizualne kulture i baštine, diplomandi povijesti umjetnosti i kolege koji su bili suradnici Ružice Šimunović.

vizual: Željko Badurina, "Red Ružica", 2006., izložba "United", Galerija SC, Zagreb

važna obavijest

#imamdiplomu

12.4.2019. u 15:14
Objavljeno:
   Martina Petrinović 12.4.2019. u 15:14

SRIJEDA, 17. travnja 2019. u 18:30

DPUH, Preradovićeva 44

Dejan Troha: Sakralna arhitektura čabarskog kraja u 18. i 19. stoljeću

Marina Dujmović: Muzej i posjetitelj – idejni projekt „Muzeja bašćanskih štorija“

Doris Cvetko: Problemi interpretacije i valorizacije prostora Gradske kavane u Zagrebu

Petra Šarin: Feminističke intervencije u hrvatsku umjetnost nakon 2000.: Problematika i kritičke pozicije

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske na inicijativu svojih članova koji predaju na Odsjeku za povijest umjetnosti u Zagrebu organizira večernja izlaganja nedavno diplomiranih kolega iz Rijeke, Zadra i Zagreba. Namjera je okupiti povjesničare umjetnosti različitih generacija: mentore, mlade kolege s tek stečenom diplomom, studente koji započinju izradu diplomskoga rada i sve zainteresirane članove Društva i šire javnosti.

Temeljem pozitivnih iskustava u radu s diplomandima no i uz spoznaju da mnogi studenti nisu u mogućnosti upoznati se s radom kolega iz drugih sredina te da tokom studija nisu bili u prostorima svoje strukovne udruge, okupit ćemo diplomande koji će u kratkim izlaganjima prezentirati rezultate svojih radova. Radove su predložili mentori s navedenih odsjeka u našoj zemlji.

 

Ova okupljanja koncipirana su tako da studenti prezentiraju sažeta izlaganja u okviru vremena koji podsjeća na konferencijsko izlaganje, tako da izlagači steknu i to iskustvo, i to pred mlađim kolegama kojima bi sudjelovanje u raspravama predviđenim za kraj večernjih druženja bilo od pomoći pri koncipiranju vlastitih radova.

važna obavijest

#InAllLanguages

11.4.2019. u 15:00
Objavljeno:
   Martina Petrinović 11.4.2019. u 15:00

Helsinška inicijativa o višejezičnosti u znanstvenoj komunikaciji

Upravni odbor Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske i uredništvo znanstvenog časopisa Peristil pridružuje se inicijativi o višejezičnosti u znanstvenoj komunikaciji koju su pokrenuli Savez finskih stručnih društava (TSV), Odbor za javno informiranje (TJNK), Finsko društvo za znanstveno izdavaštvo, Sveučilišta Norveške (UHR) i COST akcija "Europska mreža za evaluaciju istraživanja u području društvenih i humanističkih znanosti" (ENRESSH).

Inicijativu možete pročitati i potpisati na web stranici https://www.helsinki-initiative.org/. Preporuke su dostupne na gotovo 20 jezika, uključujući hrvatski.

Ukoliko želite podržati inicijativu, na raspolaganju su vam slijedeće

mogućnosti:

* Potpišite inicijativu kao pojedinac;

* Potpišite inicijativu kao časopis;

* Potaknite svoju ustanovu, organizaciju ili  udrugu na potpisivanje inicijative;

* Proširite riječ o inicijativi među svojim kolegama i/ili na društvenim mrežama, koristeći tag #InAllLanguages.

Kampanja #InAllLanguages je poziv kreatorima politika, upravama sveučilišta, istraživačkim institucijama, financijerima znanstvenih istraživanja, knjižnicama i istraživačima kako bi se promicala višejezičnost u znanstvenoj komunikaciji.

Pišite o Inicijativi na svom jeziku. Definiranje ključnih pojmova u ovom kontekstu bitan je zadatak potpisnika ove inicijative. Pokretači inicijative svjesni su značajnih strukturnih razlika u znanstvenoj komunikaciji među različitim zemaljama i disciplinama. Stoga ne raspolažemo univerzalnim definicijama, a za definiranje pojmova i unaprjeđivanje znanstvene komunikacije diljem svijeta nužan je dijalog.

Ukoliko imate ideje o tome kako promicati višejezičnost u znanstvenoj komunikaciji, pošaljite svoje prijedloge na helsinki-initiative@tsv.fi.

Inicijativa se temelji na slijedećim ciljevima:

* Istraživači bi trebali biti motivirani i odgovarajuće vrednovani za širenje rezultata istraživanja izvan akademske zajednice na svim jezicima, kao i za stalnu interakciju s društvom.

* Prijelaz na otvoreni pristup trebao bi podupirati i promicati jednak pristup rezultatima znanstvenih istraživanja na svim jezicima.

* Neprofitni izdavači časopisa i knjiga trebaju imati resurse za održavanje visokih standarda kvalitete, integriteta i objavljivanja na svim jezicima!

* Nacionalni izdavači časopisa i knjiga trebaju uživati posebnu brigu i zaštitu u svom prijelazu na otvoreni pristup.

* Visoka razina kvalitete istraživanja treba se odgovarajuće vrednovati u istorazinskim prosudbama bez obzira na jezik ili kanal objavljivanja.

* Časopise i knjige na svim jezicima treba razmatrati na jedinstven i odgovarajući način tijekom prosudbi temeljenih na kvantitativnoj metrici i metričkim pokazateljima.

važna obavijest

Otvoreno pismo gradonačelniku Milanu Bandiću

3.4.2019. u 15:10
Objavljeno:
   Martina Petrinović 3.4.2019. u 15:10
Uređeno:
   Martina Petrinović 3.4.2019. u 15:11
Udruženje hrvatskih arhitekata, Hrvatska komora arhitekata, Arhitektonski fakultet, Udruga hrvatskih urbanista, Udruženje arhitekata HGK, Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata i Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske smatraju da su nedavno objavljeni planovi realizacije projekta „Grad u gradu“ višestruko neprihvatljivi. Planovi, kako su najavljeni i predloženi u medijima, zaobilaze i izigravaju zakonski predviđenu proceduru, a sa stručne strane su u cijelosti sporni. Nakon višegodišnje pripreme i planerskog pristupa realizaciji projekta Zagrebački velesajam, Grad Zagreb, negirajući sve dosadašnje vlastite aktivnosti na promišljanju uređenja tog prostora, predstavlja projekt „Grad u gradu“ bez da je prethodno javno prezentiran koncept i procedure prema kojima bi se projekt realizirao. Komora, Fakultet i udruge arhitekata upozoravaju da projekt nije u skladu niti s Prostornim planom uređenja Grada Zagreba niti s Generalnim urbanističkim planom Grada Zagreba.
 
Ovim otvorenim pismom njegovi potpisnici, Emil Jurcan, predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata, Željka Jurković, predsjednica Hrvatske komore arhitekata, Krunoslav Šmit, dekan Arhitektonskog fakulteta, Sandra Jakopec, predsjednica Udruge hrvatskih urbanista, Mario Jukić, Igor Franić, predsjednik Udruženja arhitekata pri HGK, predsjednik Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata i Zvonko Maković, predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, upozoravaju da se na ovaj način želi građanima Zagreba i stručnoj javnosti onemogućiti njihovo zakonsko pravo sudjelovanja u urbanom planiranju i odlučivanja o prostoru u kojem žive.
 
Arhitekti i povjesničari umjetnosti naglašavaju kako je u planiranju uređenja prostora uz rijeku Savu nužno voditi računa o zadovoljenju i javnog interesa građana i privatnog interesa potencijalnih investitora. Pri tome je ključno poštovati stručni, planerski pristup utvrđivanju namjena prostora i uvjeta gradnje.