Obavijesti comments

važna obavijest

NAJAVA

7.4.2020. u 13:44
Objavljeno:
   Martina Petrinović 7.4.2020. u 13:44

7. travnja na HRT – HTV 1 u 20:05

talk show "Romano Bolković - 1 na 1"

Gost emisije je dr. sc. Dragan Damjanović, a tema je potres i što poslije njega...

https://hrtprikazuje.hrt.hr/600435/romano-bolkovic-1-na-1-prof-dr-dragan-damjanovic

važna obavijest

Potres u Zagrebu i okolici - pismo upućeno predsjedniku Vlade

3.4.2020. u 21:15
Objavljeno:
   Martina Petrinović 3.4.2020. u 21:15
Uređeno:
   Martina Petrinović 3.4.2020. u 21:22
Hrvatska komora arhitekata, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Društvo arhitekata Zagreba, Udruženje hrvatskih arhitekata, Udruga hrvatskih urbanista, Hrvatski savez građevinskih inženjera, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Institut za povijest umjetnosti i Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata, kao stručne udruge i institucije, ponovo pozivaju na sveobuhvatne aktivnosti u cilju što kvalitetnijeg prevladavanja situacije prouzročene snažnim potresima u Zagrebu 22. ožujka 2020. godine.
 
Poštovani predsjedniče Vlade,
stanje kojem svjedočimo u volonterskim operativnim aktivnostima te pokušaji kreiranja nedovoljno strateški promišljenog Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice od strane Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja pokazuju da se, niti 13 dana nakon snažnih potresa koji su 22.03.2020. godine pogodili Zagreb i niz naselja u Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji, još uvijek nije pristupilo ozbiljnom i koordiniranom rješavanju ovog iznimno složenog problema.
Nadovezujući današnje stanje na izostanak sustavnog planiranja i pripreme za nepogodu koja je bila vrlo izvjesna i gotovo neizbježna, a koja nas je ipak zatekla potpuno nespremnima, te trenutno neuspješno suočavanje s njegovim posljedicama, jedinu svijetlu točku predstavljaju volonteri koji već danima obilaze objekte i vrše preliminarne procjene statičkih oštećenja kako bi pomogli našim sugrađanima.
U namjeri da prebrodimo ovu tešku situaciju, kao što smo do sada više puta naglasili, zalažemo se za uspostavu Koordinacijskog tijela koje bi trebalo definirati sve strateške postupke, financijske modele i zakonodavne okvire kako bi se ova kriza izgrađenog prostora Zagreba i njemu gravitirajućih naselja prevladala na kvalitetan način. Koordinacija bi obuhvaćala dvije razine: 1. razina – strateško planiranje i upravljanje krizom i 2. razina – operativne radne stručne skupine, uz kvalitetno učestalo informiranje javnosti o učinjenom.
Nastavno na do sada napravljeno u operativnom pogledu, nužno je aktivirati sve mehanizme kako bi se što prije i kvalitetnije završilo s preliminarnim pregledima objekata za koje su vlasnici ili korisnici prijavili oštećenja. Na temelju tih pregleda potrebno je dovršiti hitne sanacije i riješiti problem zbrinjavanja iseljenih građana. Druge potrebne aktivnosti podrazumijevaju analizu, kreiranje strategije, plana obnove, a kao rezultat toga i izmjenu zakonodavnog okvira koja će se prilagoditi stručno utemeljenom pristupu obnove i sanacije nakon ovog potresa te provesti široku protupotresnu sanaciju građevinskog fonda kao višegodišnji fokus države.
Potrebno je preispitati hitno donošenje Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice kao operativnog okvira. Brojne primjedbe koje je dostavilo niz institucija i pojedinaca, govore o tome da prijedlog Zakona nije pisan dovoljno stručno i sveobuhvatno te da njime nisu na odgovarajući način obuhvaćeni svi procesi koji će neminovno uslijediti ukoliko želimo obnoviti sve stradale sredine, a da u isto vrijeme unaprijedimo stanje koje je u njima bilo prije potresa. Strateško sagledavanje potreba mora prethoditi ovom procesu.
U sličnoj smo situaciji kao nakon zagrebačkog potresa 1880. godine, nakon kojeg smo obnovom i gradnjom dobili novo srednjoeuropsko središte Zagreba. Tako bi i sada sustavna obnova trebala biti usmjerena prema cilju stvaranja gradskog i državnog središta 21. stoljeća kojim ćemo se svi ponovo ponositi. Treba krenuti od tradicije, poštujući načela cjelovite urbane rekonstrukcije koja podrazumijeva integralni pristup pojedinačnim objektima, bloku, sustavu javnih prostora i zelenih površina, prometu, demografskoj obnovi i drugom. To do sada, nažalost, nije bio slučaj. Stoga se nadamo da smo svi zajedno dobili još jednu šansu i da će nas ova situacija potaknuti da krenemo s promišljanjem koncepata, pristupa i modela primjerenih našem društvenom i kulturnom kontekstu.
Obnova će angažirati velika financijska sredstva, bit će u nekim segmentima dugotrajna i zahtjevna, te je propuštanje prilike da joj se pristupi sveobuhvatno, stručno, racionalno i inovativno jednostavno nedopustivo. Proces obnove je nužno staviti u funkciju napretka i poboljšanja društvene dobrobiti te mora pokazati sve odlike koje kao društvo želimo promovirati i podupirati – stručnost, racionalnost, integralni pristup i inovativnost u rješavanju i svladavanju problema.
Pozivamo Vas još jednom da hitno pristupite formiranju Koordinacije stručnjaka koja će voditi cjelokupan proces obnove, u kojem je Zakon samo jedan segment, kako bismo kao društvo i kao zajednica ovu nepogodu pretvorili u prekretnicu i poticaj. Ovo je prilika da napravimo zajednički iskorak, te izvučemo pouke koje će nas učiniti sposobnijima i spremnijima za izazove koji dolaze.
 
S poštovanjem,
Hrvatska komora arhitekata – dr.sc. Željka Jurković, predsjednica
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – prof. dr.sc. Krunoslav Šmit, dekan
Društvo arhitekata Zagreba – Tihomil Matković, predsjednik
Udruženje hrvatskih arhitekata – Maja Furlan Zimmermann, predsjednica
Udruga hrvatskih urbanista – Sandra Jakopec, predsjednica
Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske – dr. sc. Zvonko Maković, predsjednik
Institut za povijest umjetnosti – dr. sc. Katarina Horvat Levaj, ravnateljica
Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata – Mario Jukić, predsjednik
Hrvatski savez građevinskih inženjera – Dragan Blažević, predsjednik
 
Očitovanja:
 

 

važna obavijest

Potres u Zagrebu i okolici

2.4.2020. u 18:50
Objavljeno:
   Martina Petrinović 2.4.2020. u 18:50
Uređeno:
   Martina Petrinović 3.4.2020. u 21:25

Očitovanje i apel o postupcima nakon potresa u Zagrebu

 

Nakon razornog potresa koji je 22. ožujka 2020. pogodio Zagreb i okolicu i doveo do oštećenja obiteljskih kuća, stambenih, poslovnih i javnih zgrada i vjerskih objekata, a u gradskoj jezgri i brojnih povijesnih spomenika, državne i gradske službe, kao i građani reagirali su brzo i solidarno. Uzimajući u obzir epidemiološko stanje, reakcije spasitelja i službi Grada Zagreba i države zaslužuju svaku pohvalu.

Dijelovi središta Zagreba, koji su od sredine 20. stoljeća zaštićivani kao urbanistička cjelina, imaju različite stupnjeve oštećenja i nakon obilaska pojedinih zgrada i utvrđivanja stanja statike donesene su prve upute građanima o mogućnosti nastavka stanovanja. Nakon prvih intervencija slijedi priprema zakonskog okvira i sazivanje tijela koje će u idućim godinama voditi složeni postupak koji se u javnosti najčešće naziva „obnova“.

Uzimajući u obzir sigurnost naših sugrađana, što razumljivo nagoni na hitnost djelovanja, javnost i odgovorne iz našeg područja ekspertize želimo upozoriti na potrebu temeljite pripreme za razdoblje koje nam slijedi. Želeći pružiti stručnu pomoć uključenima u rješavanje praktičnih problema naših sugrađana, nudimo sugestije i apeliramo da nas se uključi u rad odgovornih stručnih tijela.

U dosadašnjem djelovanju i iz dostupnih izjava nadležnih primjećujemo nekoliko pojava o kojima se želimo očitovati.

Posljedice potresa u valoriziranim i zaštićenim dijelovima zagrebačkog središta (Gornji i Donji grad i Kaptol) ne mogu se sagledavati punkcijski, već kao cjelina. To načelo ne treba vrijediti samo za najstarije dijelove zagrebačke jezgre Gradec i Kaptol, ključne za urbanu genezu Zagreba, već i za urbanizam donjogradskih blokova, iznimno vrijednu cjelinu i spomenik historicističke gradogradnje započete u drugoj polovini 19. stoljeća.

Uzimajući u obzir premisu da, pored praktičnih, ta heterogena cjelina ima povijesne, umjetničke, arhitektonske, urbanističke i ambijentalne vrijednosti – ne možemo prihvatiti pragmatični rječnik dosad dominantnih predstavnika građevinske struke, u kojem dominiraju ultimativni pojmovi poput „uklanjanja“ i „potpune obnove“.

Očuvanje povijesnih gradova dio je povijesti konzervatorske teorije i prakse te gradogradnje više od stotinu godina. U tom je razdoblju na globalnoj razini stečeno bogato praktično iskustvo, kako na održavanju i očuvanju, tako i na rekonstruiranju ili novom planiranju u gradovima koji su doživjeli postupne ili nagle, kreativne ili destruktivne promjene, izazvane ljudskim odlukama ili prirodnim silama.

Zato se prije donošenja ključnih odluka o zakonodavnom okviru i praktičnom djelovanju, koje mogu imati i štetne posljedice po pojedine spomenike i ambijent, mora započeti od najbolje prakse konzervatorskog i urbanističkog djelovanja u Hrvatskoj i svijetu. Zagreb nije ni prvi ni jedini grad pogođen prirodnom katastrofom. Isto tako, razmjeri nisu, kako je navedeno u medijima, usporedivi s ratnim razaranjima gradova poput Dresdena i Varšave. Kako se može zaključiti iz dosadašnjih izvješća i izravnih svjedočanstava, oštećenja variraju od težih statičkih pomaka i urušavanja dijela struktura do gubitka uresa na pročeljima povijesnih građevina.

Zahvati koji predstoje u Zagrebu trebaju se vidjeti kao prilika: ne za netransparentno djelovanje interesnih skupina bliskih trenutnim političkim strukturama, već za kvalitetnu prilagodbu postojećih sastavnica profesionalnog sustava zadaćama od prvorazrednog javnog interesa. Kako bi se to postiglo, provjereni stručnjaci, a ne dužnosnici, trebaju dobiti ključnu i odgovornu ulogu. Isto tako, zbog složenosti poslova koji se očekuju, stručno tijelo koje će donositi odluke o konceptu i metodologiji rada na svakom od pojedinih slučajeva (a uz stalnu brigu o vrijednostima cjeline) mora biti interdisciplinarno. Ako postoje validne usporedbe s prijašnjim razaranjima, tada se valja podsjetiti odgovora poljskih konzervatora nakon 1945. koji su u prvim mjesecima poraća počeli graditi profesionalni, administrativni i akademski sustav u cilju rekonstruiranja čitavih gradova. Niz je primjera europskih gradova koji se u budućnosti mogu sagledati i primijeniti na rješavanje pojedinih problema rada na arhitektonskoj baštini u Zagrebu.

U nacrtu Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice primjećujemo nedostatak poštivanja tih temeljnih profesionalnih stečevina. Rad na saniranju šteta i donošenju odluka o pojedinim povijesnim građevinama sa spomeničkim vrijednostima u službi očuvanja tradicionalnog ambijenta ne treba biti isključivo posao građevinarske struke. Gdje postoje vrijednosti koje prelaze svakodnevnu uporabu, odnosno vrijednosti podsjećanja, u odlučivanje se, kao jednakopravni sudionici, trebaju uključiti povjesničari umjetnosti, konzervatori, arhitekti i urbanisti. Riječ je o povijesnoj prilici da ti stručnjaci donesu meritorne odluke o svim pitanjima udobnog življenja u skladu s gradskim spomeničkim vrijednostima.

Iz tih razloga tražimo da se u nacrt Zakona, pored kategorija obiteljske kuće, poslovne zgrade i stambeno-poslovne zgrade, mora unijeti i kategorija povijesnih građevina, odnosno kulturnih dobara. U trenutnom nacrtu se spomenička vrijednost dijelova zaštićenog ambijenta marginalizira, što nije prihvatljivo. Interes Republike Hrvatske i javni interes se na sastoji u radikalnim „uklanjanjima“ (čl. 3) ili u tzv. „potpunoj obnovi“ (čl. 13). Tom se simplifikacijom ne ide u korist djelovanju na zaštićenoj kulturnoj baštini. Postoji niz profesionalnih pojmova koji se u nacrtu ne spominju: konsolidiranje, popravak, konzerviranje, restauriranje, rekonstruiranje – i svi oni se, u najboljoj međunarodnoj praksi, već više od stoljeća razlikuju od generičkog i zlorabljenog pojma obnove.

S tim u vezi, držimo da Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja ne može biti ključni čimbenik u pripremi prijedloga mjera, kako se navodi u čl. 6, st. 2 nacrta Zakona. Njemu se mora pridružiti Ministarstvo kulture, koje ne može samo figurirati kao povremeni konzultativni subjekt, već biti ključni partner koji posjeduje potrebnu dokumentaciju i profesionalnu upravu. Njima se trebaju pridružiti i stručnjaci iz akademskih krugova, specijalizirani za aspekte očuvanja kulturne baštine te predstavnici profesionalnih udruga, od Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske do Društva arhitekata Zagreba.

Dominaciji specijalista građevinske struke, dakle, trebaju se pridružiti i stručnjaci s teorijskim i praktičnim znanjima o konzervatorskoj, arhitektonskoj i urbanističkoj problematici. Kada je riječ o spomeničkim vrijednostima ne možemo govoriti isključivo o tehničkim aspektima konstrukcija, iako one imaju iznimnu važnost u očuvanju sigurnosti građana. Kako u nacrtu Zakona, tako i u njegovoj provedbi i imenovanju odgovornih za ovaj višegodišnji posao, treba unijeti niz potrebnih izmjena kako bi povijesne i druge spomeničke vrijednosti Zagreba bile očuvane za naraštaje koji dolaze.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

Zagreb, 2. travnja 2020.

 

Preradovićeva 44, Zagreb

www.dpuh.hr

dpuh@inet.hr

099 499 1009

 

Nacrt Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice

važna obavijest

LITERATURA

30.3.2020. u 17:54
Objavljeno:
   Martina Petrinović 30.3.2020. u 17:54
U vrijeme kada smo zaokupljeni zbrajanjem šteta prouzročenih nedavnim potresom, a koje su najteže u Donjem gradu, podsjetimo se toga dijela Zagreba tekstovima naše članice istaknute povjesničarke umjetnosti Snješke Knežević koja je u svojem bogatom znanstvenom radu velikim dijelom posvetila upravo tome segmentu naše kulturne baštine.
 
Snješka Knežević
Zagrebački Donji grad
urbanistička obilježja - arhitektura

Iz knjige Zagreb, grad, memorija, art, Zagreb: Meandarmedia, 2011.
 
Snješka Knežević
Sveučilište - Trg - Grad
Iz knjige Zagreb, grad, memorija, art, Zagreb: Meandarmedia, 2011.

 

važna obavijest

Izjava Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske

26.3.2020. u 16:38
Objavljeno:
   Martina Petrinović 26.3.2020. u 16:38
Uređeno:
   Martina Petrinović 27.3.2020. u 12:13

ŠTO NAKON POTRESA?

DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE svjesno je opsega šteta koje je od potresa 22. ožujka 2020. pretrpjelo povijesno središte Zagreba, ali i nužnosti njegove obnove u budućnosti. Kao struka kojoj su težišta istraživanje i valorizacija spomenika i kulturnih dobara, te njihovo čuvanje i zaštita, spremni smo i obvezni uključiti se u planove obnove svim svojim znanjem, iskustvom i etičkim zasadama. S određenom zabrinutošću pratimo razgovore o obnovi u medijima – u koje zasad nismo pozvani, a u kojima se već spekulira o restrikciji oficijelne zaštite, potrebi selekcije onoga što treba, ali i ne treba obnavljati, odnosno ukloniti kao manje važno. Te ideje o reviziji odavno ozakonjenih dokumenata o zaštiti spomeničkih urbanističko-arhitektonskih cjelina Gornjega grada, Kaptola i Donjega grada smatramo neprimjerenima u danima kada se štete identificiraju i dokumentiraju. Poručujemo: obnova ne može i ne smije početi idejama o rušenju, nego pomnom analizom gubitaka i mogućnosti rehabilitacije spomenika i ambijenata. Primjer je stradanje i obnova Dubrovnika poslije potresa 1979.

Tri povijesne jezgre Zagreba, Gornji grad, Kaptol i Donji grad dokumenti su različitih povijesnih epoha i svjedočanstvo kreativnih, intelektualnih i umjetničkih napora gradske zajednice u formiranju tih sredina. To se tiče javnih, u pravilu reprezentativnih građevina namijenjenih političko-upravnim, sakralnim, obrazovnim i kulturnim sadržajima,  ali i privatnih, stambenih ili stambeno-poslovnih zgrada svih tipologija. Poznata su stradanja povijesne jezgre Zagreba u katastrofalnom potresu 1880. godine. Poznate su dimenzije i kvaliteta obnove koja je uslijedila. Dok su se na Gornjemu gradu i Kaptolu pojedinačno obnavljali javni i privatni objekti, Donji grad se nakon potresa 1880. tek počeo formirati kao novo središte grada. U to je doba postojalo tek nekoliko zgrada javnog značaja, poput palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, sinagoge i pravoslavnog hrama te nekoliko privatnih palača novog urbanog mjerila i stilskog, historicističkog izraza. Razvoj i intezivna izgradnja novoga središta bila je osigurana urbanističkom osnovom iz 1865., koja je zapravo plan Donjega grada: ortogonalni sustav ulica i pravilni blokovi. Osnovom iz 1887. definiran je parkovni okvir užega središta grada, tzv. Zelena (ili Lenucijeva) potkova, predviđena za smještaj najvažnijih javnih zgrada. Nastao planski i organizirano, javnim i privatnim sredstvima, udjelom najboljih stvaralaca epohe, kao skupno i kolektivno djelo, Donji grad je postao i ostao najsnažnijim elementom urbanog i kulturnog identiteta Zagreba. ZATO GA TREBA OČUVATI KAO CJELINU.

Danas, za njegovu obnovu ne trebamo urbanistički plan, nego PLAN REHABILITACIJE I ZAŠTITE. Drugim riječima, ne gradi se novo, nego se obnavlja staro. Obnova, dakako, uključuje popravke i dorade, ali sve intervencije moraju biti zasnovane na analizi vrijednosti i jasnim načelima njihova održanja. Težište mora biti na obnovi javnih zgrada s njihovim inventarom i uređenjem. Oni su nositelji našega identiteta, a njihovim gubitkom Zagreb i Hrvatska ostali bi bez svojega duhovnog i nacionalnog bića. Ali pažnju treba usmjeriti i svim drugim sastavnicama sredine, koja se štiti kao AMBIJENTALNA CJELINA. Možda je obnova prilika da se napokon razmotri pristup unutrašnjosti donjogradskih blokova, zagušenih nekvalitetnom, pa i nedozvoljenom gradnjom. Za razliku od recentnog prijedloga izmjena Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba, kojim se predviđa izgradnja u unutrašnjosti blokova, što znači povećanu gustoću, mi predlažemo da se ona planski urede kao mjesta boravka i komunikacije (parkovi, igrališta, pasaži). Posebno ističemo da svaki pojedini objekt ili sredina moraju imati zasebnu studiju, projekt i plan realizacije. Javnosti treba predočiti da i plan obnove i njegove realizacije zahtijevaju vrijeme i da će dugo potrajati.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske zalaže se za osnutak višedisciplinarnog teama, odnosno autonomne stručne komisije, koja bi pripremala obnovu – paralelno s uklanjenjem najfatalnijih šteta i osposobljavanjem stambenih i drugih kapaciteta, što je preuzeo Grad Zagreb. Obnovu povijesnog središta treba proglasiti i ozakoniti kao PRIORITETNI GRADSKI PROJEKT, što znači kao zajedničku misiju javnog i privatnog sektora. Hrvatski povjesničari umjetnosti uključit će se u njega individualnim inicijativama, ali i sustavnim angažmanom svoje krovne stručne organizacije, Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.

Za Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

dr. sc. Zvonko Maković

predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske

Izjava  -memorandum

ured je oštećen u potresu pa Vas molimo da nas kontaktirate mailom ili na broj mobitela 099 499 1009

važna obavijest

OBAVIJEST

11.3.2020. u 13:45
Objavljeno:
   Martina Petrinović 11.3.2020. u 13:45
Uređeno:
   Martina Petrinović 11.3.2020. u 13:45

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske odgađa sva događanja najavljenja za ožujak 2020. godine. Nove termine odvijanja najavit ćemo na vrijeme.

 

važna obavijest

PREDSTAVLJANJE

5.3.2020. u 15:36
Objavljeno:
   Martina Petrinović 5.3.2020. u 15:36
Uređeno:
   Martina Petrinović 11.3.2020. u 13:42

Odgađa se do daljnjega.

važna obavijest

PREDAVANJE

14.2.2020. u 15:33
Objavljeno:
   Martina Petrinović 14.2.2020. u 15:33

U Palladijevoj Drugoj knjizi proporcijski su omjeri najvećih bočnih odaja unutar tlocrta promišljani geometrijski, aritmetičkim iskrivljenjem kvadrata. Dva stoljeća kasnije, Bertotti Scamozzi omjere Palladijevih prostorija predočuje na istovjetan način, koristeći umjesto polazišnog lika termin larghezza. Pravokutnike pitagorejskih omjera najmanjih cijelih brojeva može se pomoću šestara umješno konstruirati i distorzijom krug(ov)a s upisanim heksagramom, odnosno njegovom spiralnom iteracijom. Stanze omjera 2:3, 3:4 i 3:5 Palladio u Prvoj knjizi ubraja među one koje su più belle. Obilježje potonjom metodom konstruiranih, binarno kodiranih dijagrama tih omjera je dvoosna zrcalnost. Izostavljanje omjera 4:5 je znakovito s obzirom da pomoću heksagrama izvedeni dijagram ne posjeduje to bitno svojstvo.

Preklapanjem dijagrama s prostorijama na ponekim tlocrtima navedenih autora, tako da promjer većeg kruga odgovara kraćoj stranici, postaje vidljiva struktura cjeline sastavljena od nekoliko različitih magnituda krugova, koja odražava svojevrsni ordinatio. Polazeći od tlocrtnih dimenzija iz Palladijeve Druge knjige, nekoliko dispozicijskih shema izvedeno je iz spleta tek dviju magnituda – otkrivajući iza brojeva skrivenu binarno kodiranu geometrijsku strukturu cjeline, minimum za uspostavu hijerarhijskog poretka. Nadalje je ustanovljeno da su pojedine sheme rezultat manipulacije sastavnim dijelovima binarno kodiranog geometrijskog prikaza kvadrata binoma, s time da vrijednosti članova odgovaraju omjerima najmanjih cijelih brojeva. Na svjesnu uporabu upućuju obrasci prepoznati na tlocrtima unutar Palladijevog opusa, ali i na skicama Francesca di Giorgia Martinija.

Konačno, proporcijski omjeri svih, pa i najmanjih, prostornih jedinica definirani su na reprezentativnom uzorku ustaljenim načinom komponiranja dispozicijskih shema iz specifičnih nejednoličnih rešetki – različitih (tex)tile-predložaka logički neovisnih o tlocrtnom rasporedu, konstruiranih pravilnim nizanjem duž obje osi sastavnih dijelova geometrijskog prikaza kvadrata binoma, s time da vrijednosti članova (3 i 2, 4 i 3 te 5 i 3) odgovaraju količini jediničnih mjera (piedi vicentini) – imajući na umu (ne)namjernu Palladijevu nedosljednost. Stoga se dvoosna zrcalnost dijagrama proporcijskih omjera konstruiranih pomoću heksagrama, temeljni preduvjet za pravilnu geometrijsku strukturu predložaka, može smatrati plauzibilnim razlogom izostavljanja omjera 4:5.

Otkrivena struktura složene renesansne zrcalne dispozicijske sheme navodi na zaključak da se pod pojmom symmetria – s gledišta onodobnih arhitekata, koji (vjeruju da) poput demijurga u ezoteričnom postupku oblikovanja prostora drevnim umijećem opetuju kozmogoniju, odražavajući neupućenom oku nevidljivi viši red – smatralo i postizanje sustavnih, ujedno što jednostavnijih aritmetičko-geometrijskih odnosa unutar zamišljenog tlocrta, neovisno o estetskim prosudbama.

važna obavijest

Generalni urbanistički plan Grada Zagreba

5.2.2020. u 13:28
Objavljeno:
   Martina Petrinović 5.2.2020. u 13:28
Uređeno:
   Martina Petrinović 5.2.2020. u 13:29
4. veljače 2020.
 
Poziv struke gradskim zastupnicima – GUP
Hrvatska komora arhitekata, Udruženje hrvatskih arhitekata, Udruga hrvatskih urbanista, Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Društvo arhitekata Zagreba i Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu tijekom posljednjih mjeseci stručno su i argumentirano upozoravali na sve nedostatke predloženih novih urbanističkih rješenja u GUP-u, propuste u proceduri, kršenje dobre prakse javne participacije te moguće štetne posljedice donošenja izmjena i dopuna takovog GUP-a.
Molimo vas da kao gradski zastupnici uvažite stručne argumente i jasno, svojim predstavničkim glasom, kažete kako se protivite donošenju izmjena i dopuna GUP-a koje je stručna javnost ocijenila kao neprihvatljive.
Predložene izmjene i dopune GUP-a nisu razvojne i strateške izmjene te ne rješavaju niti jedan ozbiljan problem kojeg građani Grada Zagreba osjećaju. Uostalom, svi ključni problemi ovoga grada mogu se riješiti kroz već postojeći GUP. U trenutnom GUP-u predviđeno je dovoljno prostora za urbane preobrazbe i jačanje gospodarske aktivnosti grada, ostvarivanje demografskih mjera i rješavanje problema prometa u Gradu, a nova predložena rješenja nisu napravila strateški iskorak. U konačnici, i rješenje pitanja Zagrebačkog Velesajma je moglo započeti odavno, da se nastavilo s procedurom strateškog gradskog projekta Zagrebački Velesajam koji je bio u toku.
No, mi kao struka svjesni smo da ovaj GUP nije dovoljan i ne odgovara na sve izazove 21. stoljeća. Potrebno je izraditi novi GUP koji će biti utemeljen na novim stručnim podlogama, izrađenim od strane struke i uz participaciju javnosti, a koje će jasno strateški i vizionarski usmjeriti budući razvoj Grada Zagreba i dati odgovore na ključna pitanja stanovanja, prometa, zaštite okoliša, gospodarstva, sporta, kulture i dr. Proces izrade GUP-a je dugotrajan, ali u ovom trenutku prijeko potreban. U razdoblju do donošenja potpuno novog GUP-a moguće je započeti s realizacijom velike većine ključnih projekata i po sadašnjem GUP-u. Ti projekti trebaju prvenstveno, u cilju gospodarskog razvoja i demografske kvalitete življenja, riješiti problem prometa i urbane revitalizacije velikih zapuštenih industrijskih područja.
Kompletna stručna javnost, na čelu s potpisanim institucijama, i dalje će aktivno sudjelovati u usmjeravanju razvoja grada u cilju podizanja kvalitete prostora u kojem živimo i radimo.
Ispravan smjer za sve nas građane Zagreba i Hrvatske bio bi, u ovom trenutku, odbacivanje odluke o donošenju Izmjena i dopuna GUP-a i donošenje nove Odluke o izradi novog Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba.
 
 
Konačni prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba - 6. točka Dnevnog reda 31. sjednice Gradske skupštine Grada Zagreba zakazana za četvrtak 6. veljače 2020.
 
 
važna obavijest

PREDAVANJE

20.1.2020. u 15:17
Objavljeno:
   Martina Petrinović 20.1.2020. u 15:17
Uređeno:
   Martina Petrinović 20.1.2020. u 15:19

Zahod je mjesto na kojem čovjek obavlja svoje intimne higijenske potrebe. U početku je to bilo „iza kuće“, od tuda potječe objašnjenje u Mažuranićevom rječniku: zahod – ići na stranu, a dolazi od zapada (sunce zahodi). Rimljani su prvi imali javne zahode, a mnogi od njih i danas postoje od Italije do Tunisa i Turske. Car Vespazijan uveo je napla­ćivanje korištenja, pa od tada potječe uzrečica novac ne smrdi. Veliki broj zahoda iz razdoblja srednjeg i ranog no­vog vijeka također su ostali sačuvani, u Hrvatskoj u starim gradovima kao što su Valpovo, Slavetić, Milengrad, Veliki Tabor i čak šest zahoda u Ribniku, a na obali u palačama od Cresa do Lopuda. U nemjerljivo raskošnijem dvorcu Versailles uz 700 soba, 67 stubišta, 1252 dimnjaka i sav inventar – nije bilo zahoda. Nakon izgradnje kanalizacij­ske mreže u europskim gradovima sredinom 19. stoljeća počinje se u većoj mjeri primjenjivati „engleski“ zahod (sa školjkom, sifonom i vodokotlićem). U predavanju će biti riječi o „problemima“ postavljanja prvog javnog zahoda u Zagrebu 1909. godine na Trgu bana Jelačića i o velikoj ulozi Andrije Štampara i Škole narodnog zdravlja u kulturi higijene na hrvatskom selu. Bit će prikazan razvoj „higijen­skih potrepština“ od antike do danas i vrlo često duhovite signalizacije vezane uz zahod.

Prije pet godina u Pragu je otvoren muzej posvećen ra­zvoju zahoda, a prema mišljenju vodećeg britanskog me­dicinskog časopisa najznačajniji medicinski pronalazak u zadnjih 200 godina nije cjepivo, anestezija ili penicilin, već zahod, onakav kakvog mi poznajemo.

Povjesničar umjetnosti i konzervator Drago Miletić svoj je radni vijek proveo u Hrvatskom restauratorskom zavodu posvetivši se istraživanju, zaštiti, obnovi i prezentaciji napuštenih hrvatskih povijesnih gradova i burgova. Radio je na Medvedgradu, Hrvatskoj Kostajnici, Đurđevcu, Krapini, Ribniku, zatim Sokolovcu, Velikom Taboru, Samoboru, Okiću, Belcu, Kostelu, Cesargradu, Susedgradu. Svoj je praktični restauratorski i konzervatorski rad na spomenicima dopunjavao i publicističkim, a knjiga Plemićki gradovi kontinentalne Hrvatske u izdanju Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske 2012. godine na najbolji način svjedoči o uloženom znanju i vremenu provedenom tijekom desetljeća na terenu. Ove godine DPUH će objaviti knjigu Drage Miletića o sudbini srednjovjekovnog Medvedgrada u recentnoj hrvatskoj povijesti.