Obavijesti comments

važna obavijest

NAGRADA DPUH-a ZA 2022. GODINU

19.6.2023. u 13:17
Objavljeno:
   Martina Petrinović 19.6.2023. u 13:17
Uređeno:
   Martina Petrinović 29.6.2023. u 20:13

SVEČANA DODJELA NAGRADA DPUH-a ZA 2022. GODINU

SRIJEDA, 28. LIPNJA 2023., 12 sati

Arheološki muzej u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 19, Zagreb

U 2022. godini hrvatski su povjesničari umjetnosti ostvarili značajne rezultate i na različite načine potvrdili važnost struke u kulturnom i znanstvenom životu zajednice. Djelujući u svim relevantnim medijskim formatima, od znanstvenih i stručnih publikacija, preko izložbi, filmova, radio emisija, i virtualnih mreža do simpozija i javnih predavanja, povjesničari umjetnosti ostavili su prepoznatljiv, nadasve pozitivan i konstruktivan trag u životu društva izloženog izazovima i nedaćama političke i ekonomske zbilje. Istraživanje umjetničke baštine, njezina interpretacija u internacionalnom kontekstu, djelovanje na polju zaštite spomenika i podizanja svijesti o njihovoj važnosti za kulturni ugled Hrvatske, praćenje suvremenih umjetničkih praksi, poticanje interdisciplinarnosti, sudjelovanje u promicanju humanističkih i estetskih vrijednosti naspram površnosti i bezobzirnosti potrošačkog mentaliteta – sve su to značajke djelovanja naših kolegica i kolega, djelovanja kojim naša struka nastoji dati svoj mali, ali, nadamo se, nipošto zanemariv prilog izgradnji boljeg, otvorenijeg, tolerantnijeg i osjetljivijeg  društva.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuje nagrade u tri kategorije: 1. nagradu za životno djelo; 2. godišnje nagrade za promicanje interdisciplinarnosti, za izložbu, za znanstvenu i stručnu knjigu, za zaštitu spomenika, za popularizaciju struke, 3. godišnje nagrade za izvrsne diplomske radove.

Nagradu Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za životno djelo koja nosi ime Radovana Ivančevića, istaknutog povjesničara umjetnosti i dugogodišnjeg predsjednika naše udruge, ove godine dodjeljujemo zaslužnom povjesničaru umjetnosti Vladimiru P. Gossu. Njegov doprinos tumačenju hrvatske umjetničke i kulturne baštine kao jednakovrijedne sastavnice kulturne povijesti Europe i svijeta ostat će trajan poticaj i orijentir u promišljanju doprinosa jedne male sredine univerzalnoj kulturi.  Šireći  granice struke, svojim nekonvencionalnim pristupom otvorio je mogućnost razumijevanja i valorizacije kreativnih potencijala zajednice i pojedinaca, potencijala koji se tijekom vremena u  interakciji s prostorom i povijesnim čimbenicima pretaču u djela umjetnosti i kulture.  

Zahvaljujući mnogim vrsnim postignućima i ove je godine bilo teško izdvojiti pojedince i ustanove kojih su ostvarenja obilježila minulu godinu. Na temelju pristiglih nominacija povjerenstvo je izabralo radove za godišnju nagradu u pet kategorija. Za promicanje interdiciplinarnosti i vizualne kulture godišnju nagradu dobiva HS AICA za programe Izložbene kartografijei AICA: Dijalozi. Među prošlogodišnjim izložbenim projektima najboljim je proglašena izložba Korijeni i krila – Vlaho Bukovac u Zagrebu, Cavtatu i Beču, održana u Klovićevim dvorima u Zagrebu. Nagrada je, dakle, dodijeljena ustanovi koja je mnogim izvrsnim izložbama obogatila kulturni život Zagreba i čitave Hrvatske. Godišnju nagradu za najbolju knjigu u struci dobila je Arijana Koprčina, voditeljica Zbirke metala u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, za monografiju Zlatarstvo u Zagrebu 1450.‒1550. Liturgijski predmeti i nakit  u izdanju Školske knjige i Muzeja za umjetnost i obrt. Kolegica Koprčina, autorica brojnih studija i kataloga posvećenih zlatarstvu u Hrvatskoj, ovom je vizualno izvrsno opremljenom knjigom okrunila svoj dosadašnji rad na tom području.  U kategoriji zaštite kulturne baštine nagrada je dodijeljena Odsjeku za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu i Muzeju Radboa i Radoboju za izložbeni i znanstveno-popularizacijski projekt SOS za svece. Istraživački i konzervatorski radovi na preostalom drvenom inventaru kapele sv. Jakoba na Očuri. Nagrada za popularizaciju struke u 2022. godini dodjeljuje se Snješki Knežević za serijal emisija na Hrvatskom radiju Baština, mi i svijetzačak dvadeset godina emitiranja koji je iznimno pridonio popularizaciji različitih tema s polja povijesti umjetnosti i stoga je ovom nagradom prepoznat rad i nastojanje njegove autorice u jačanju odnosa našeg društva prema vrijednostima kulturne baštine.

Najteža je zadaća prosudbenog povjerenstva izabrati izvrsne diplomske radove, jer u pravilu svi su nominirani radovi na visokoj razini kvalitete, koja odražava trud i znanje nominiranih kandidata i njihovih mentora. Nagradu za 2022. godinu dobile su mlade diplomirane povjesničarke umjetnosti Lucija Burić sa Sveučilišta u Zagrebu, Karla Čudina sa Sveučilišta u Splitu i  Karla Despot sa Sveučilišta u Zadru. Njihovi diplomski radovi pokazuju visoki stupanj samostalnog istraživanja, težnju za interdisciplinarnošću, kao i nastojanje oko implementacije suvremenih metoda u interpretaciji građe. Želimo im uspjeh u daljnjem profesionalnom radu i nadamo se da će im društvo pružiti uvjete za daljnji razvoj na dobrobit struke i čitave zajednice.

Čestitamo svim dobitnicima nagrada!

Obrazloženja nagrada.

Povjerenstvo za dodjelu Nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2022. godinu: Ariana Kralj, dr. sc. Krasanka Majer Jurišić, dr. sc. Jasmina Nestić, dr. sc. Milan Pelc, dr. sc. Daniel Zec

važna obavijest

NAGRADA

15.6.2023. u 16:20
Objavljeno:
   Martina Petrinović 15.6.2023. u 16:20
Uređeno:
   Martina Petrinović 15.6.2023. u 16:39

17th EASE General Assembly and Conference

Quality Scientific Publishing

od 1. do 3. lipnja 2023., Istanbul

DPUH sudjeluje na 17. međunarodnoj konferenciji europskog udruženja urednika u znanstvenom izdavaštvu. Ovogodišnja tema skupa na kojem sudjeluju stručnjaci iz cijelog svijeta je kvaliteta znanstvenog izdavaštva. DPUH sudjeluje posterskim izlaganjem na temu otvorenog pristupa i utjecaja humanističkih istraživanja u vizualnom društvu.

Odgovornost izdavača prema društvu oduvijek je bila osigurati jednostavnu, smislenu i direktnu komunikaciju znanstvenih istraživanja sa širom javnosti. U humanističkim znanostima, posebna važnost pridaje se dostupnosti istraživanja jer ona potiče širenje znanja i razumijevanja različitih pogleda, kultura i povijesti. To omogućuje informirane rasprave, kritičko razmišljanje te potiče inkluzivnije i informiranije društvo. No, unatoč obilju dostupnih informacija, samo ta dostupnost ne stvara znanje, posebno u doba kada je prisutna ogromna količina sadržaja. Razvoj digitalnih medija, kao što su društvene mreže, online videozapisi i općenito online komunikacija, znatno je povećao prisutnost i značaj vizualnog sadržaja. Taj trend rezultirao je povećanim vizualnim opterećenjem u našem svakodnevnom životu. U suvremenom društvu, sve veći značaj ima sposobnost interpretacije i razumijevanja vizualnih informacija. Vizualna pismenost, koja uključuje kritičku analizu i interpretaciju vizualnih medija, postala je cijenjena vještina.

Povijest umjetnosti dokazuje da su slike često korištene kao alat propagande, za promociju određenih ideologija ili utjecaj na javno mnijenje. Kroz stoljeća, vladari, vlade i vjerske institucije naručivale su umjetnička djela kako bi promovirali svoja uvjerenja, vrijednosti ili namjere ‒ ljudima koji nisu bili vješti u čitanju i pisanju.

Je li vrijeme da znanstvenici koriste slične metode kako bi došli do šire javnosti?

Autori postera: 

Martina Petrinović, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, izvršna urednica znanstvenog časopisa Peristil

Tomislav Vlainić, Studij dizajna na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer Vizualne komunikacije

Nagrada u kategoriji neznanstvenog postera 

Poster na repozitoriju CERN-a 

 

17 EASE Conference, Istanbul, Istanbul teknik üniversitesi, June 1, 2023, Tomislav Vlainić, Martina Petrinović, Cem Uzum

važna obavijest

STRUČNO PUTOVANJE

14.6.2023. u 15:08
Objavljeno:
   Martina Petrinović 14.6.2023. u 15:08
Uređeno:
   Martina Petrinović 14.6.2023. u 15:42

GORSKI KOTAR

subota, 17. lipnja 2023.

Nakon što je 2022. godine Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske pokrenulo inicijativu Participatorno mapiranje kulturne baštine Gorskog kotara, organiziramo stručno putovanje u to područje. Iako Gorski kotar obiluje pokretnom i nepokretnom kulturnom baštinom na površini od otprilike 1.400 km2, prostor još uvijek nije dovoljno istražen i adekvatno valoriziran, što se odražava i u nedostatku relevantne literature. Mapiranje je polazišna točka za daljnje, temeljitije i interdisciplinarno istraživanje, koje uključuje detaljniju povijesnoumjetničku stilsku analizu svakog pojedinog značajnog kulturnog dobra, kao i njihovu sistematizaciju i katalogiziranje prema naseljima u kojima se nalaze. Iako se radi o bogatom spomeničkom području smještenom na geografski jasno definiranom prostoru, još uvijek postoje mnoge nedoumice koje treba istražiti, što pruža veliki potencijal za detaljnije razumijevanje stilskog izraza ovog područja te definiranje parametara za očuvanje baštine od propadanja i njezino trajno vrednovanje. Definirane su kategorije za mapiranje različitih objekata i koristeći besplatni online servis kreira se povijesnoumjetnička topografija na digitalnoj karti koja će besplatno biti dostupna široj javnosti. Prednost ovog istraživačkog projekta je što su povjesničari umjetnosti koji sudjeluju domaći stručnjaci koji dobro poznaju područje kojim se bave. Inicijativa je predstavljena na međunarodnim skupovima „Digital Humanities and Heritage” (Rijeka, rujan 2022., organizator DARIAH-HR) i „Improving Discovery and Collaboration in Open Science“ (Bonn, veljača 2023., organizator: GoTriple platforma).
U sklopu jednodnevnog putovanja posjetit ćemo tek dio lokacija poput Manastira Gomirje, Brod Moravice, Čabar, Prezid, Gerovo i Lokvarsko jezero koje se trenutačno isušuje zbog čišćenja, pa je moguće vidjeti naselje i staru cestu s mostovima koji su potopljeni 1950ih godina za potrebe hidrocentrale. Umjesto organiziranog ručka u restoranu bit ćemo na događanju u Prezidu, kuhanje kotlića tradicionalnih jela u organizaciji Udruge Britveca.Članovi tima i voditelji stručnog putovanja: Eugen Burić, Katarina Tušek, Daniel Štimac, Dejan Troha te Danko Dujmović i Martina Petrinović.

Polazak iz Zagreba u 9 sati (parkiralište iza Cibone), povratak u Zagreb između 18 i 19 sati.


Cijena prijevoza: 25 € za članove DPUH-a, i 30 € za ostaleKontakt: dpuh@inet.hr ili 099 499 1009

 

 

važna obavijest

PREDSTAVLJANJE KNJIGE

29.5.2023. u 19:34
Objavljeno:
   Martina Petrinović 29.5.2023. u 19:34

Odjel za likovne umjetnosti Matice hrvatske, Odjel za povijest Matice hrvatske, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske i Društvo povjesničara umjetnosti Rijeke

pozivaju Vas na predstavljanje knjige

Marijana Bradanovića

BRANKO FUČIĆ povjesničar umjetnosti i konzervator

četvrtak, 1. lipnja 2023. u 12 sati Matica hrvatska, Dvorana Jure Petričevića Strossmayerov trg 4, Zagreb

 

Pozdravna riječ:  Dino Milinović Tomislav Galović

O knjizi u izdanju Društva povjesničara umjetnosti Rijeka govore: Marko Špikić, Franko Ćorić, Berislav Valušek i autor

Radujemo se Vašem dolasku!

Riječki povjesničar umjetnosti, konzervator i sveučilišni profesor Marijan Bradanović objavio je koncem 2022. godine monografsku knjigu o jednom od najvažnijih hrvatskih pisaca o spomenicima Branku Fučiću. Knjigu je objavilo Društvo povjesničara umjetnosti Rijeke. Riječ je o dulje očekivanoj i prvoj cjelovitoj monografskoj studiji o Fučićevu životu i djelu. Knjiga se oslanja na dvije uspostavljene prakse u suvremenoj historiografiji hrvatske povijesti umjetnosti. S jedne se strane nastavlja na inicijative Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, koje godinama kontinuirano organizira skupove i tiska zbornike o djelovanju znamenitih istraživača, od Radovana Ivančevića i Artura Schneidera do Gjure Szabe, Lelje Dobronić i Đurđice Cvitanović. S druge se strane ova knjiga pojavljuje u biblioteci riječkog Društva povjesničara umjetnosti, koje je dosad objavilo studije o Borisu Vižintinu, Vandi Ekl i Radmili Matejčić, njegujući znanstveno-istraživački odnos prema prethodnicima u profesiji. Knjiga o Fučiću broji preko 250 stranica i strukturirana je u sedam poglavlja, prateći životni i profesionalni put vrijednog istraživača, konzervatora, publicista i akademika. Pored vrijednih i dosad manje poznatih ili nepoznatih arhivskih fotografija, autor je monografskoj obradi Fučićeva života i djela pridružio kratka i dragocjena poglavlja posvećena životopisu i najvažnijim nagradama i priznanjima, potom analitički ustrojen izbor iz bibliografije, od objavljenih knjiga i monografija preko stručnih i znanstvenih radova, natuknica iz enciklopedija i leksikona, tekstova sastavljenih za radijske emisije i dokumentarne filmove, napisa za izložbe, do likovnih kritika, osvrta i pjesničko-proznih sastava. (Marko Špikić)

važna obavijest

TRIBINA

22.5.2023. u 17:10
Objavljeno:
   Martina Petrinović 22.5.2023. u 17:10
Uređeno:
   Martina Petrinović 29.5.2023. u 19:42

 

Kuća Bollé

 

srijeda, 24. svibnja 2023., 18h
 
DPUH, Preradovićeva 44, Zagreb
 
 
Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske želi iznova skrenuti pažnju struke i javnosti na sudbinu kuće u Žerjavićevoj ulici br. 4, poznate kao „Kuća Hermanna Bolléa“. Poznati arhitekt, koji je svojim realizacijama pridonio prepoznatljivom identitetu i izgledu europskog modernog grada Zagreba, živio je u navedenoj kući, koju je sam projektirao i izgradio, sve do svoje smrti 1926. godine. Uslijed nebrige i neriješenih vlasničkih odnosa kuća već desetljećima propada, a dodatne štete nastupile su kao posljedica potresa u ožujku 2020. godine. Još i prije potresa, Vijeće Mjesnog odbora „Kralj Petar Svačić“ donijelo je zaključak o hitnoj obnovi, o čemu se očitovalo i Vijeće Gradske četvrti Donji grad, donijevši Zaključak o hitnom postupanju u svezi s kućom. Tom je prilikom predloženo da se zgrada jednim dijelom pretvori u muzej koji bi ponajbolje ilustrirao ključno razdoblje u razvoju našega grada, a čime bi se ujedno odala počast velikom arhitektu. Nakon što je inicijativa tijekom posljednje dvije godine zamrla zbog potresa i pandemije, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske odlučilo je, u dogovoru s Mjesnim odborom „Kralj Petar Svačić“, iznova pokrenuti inicijativu, kako bismo spasili ovaj dragulj zagrebačke baštine prije no što bude kasno.
Sudjeluju: Dragan Damjanović, Irena Kraševac i Dino Milinović
 
"U samom središtu zagrebačke Zelene potkove u bloku zgrada omeđenih s južne strane Žerjavićevom ulicom, arhitekt Herman Bollé podigao je prema vlastitim nacrtima reprezentativnu stambenu najamnu zgradu u kojoj je s obitelji živio od 1899. do kraja života, 1926. godine. Pročelje koje je izdvaja od ostalih kuća Donjega grada čine četiri duboke lođe s neorenesansnim triforama te bogata arhitektonska dekoracija s alegorijskim prikazima umjetnosti i umjetničkog obrta kao simbolima vlasnikove profesije. Kuća je opremljena brojnim obrtničkim radovima posebice u kovanom željezu, te vegetabilnim dekorativnim oslicima u stubišnom dijelu, radovima majstora i učenika Obrtne škole kojoj je Bollé jedan od utemeljitelja i dugogodišnji ravnatelj."
Damjanović, Dragan i Irena Kraševac. "Stambena najamna zgrada Hermana Bolléa u Žerjavićevoj ulici 4 u Zagrebu." Peristil 56 (2013): 263-274. https://hrcak.srce.hr/134159
 
reakcije medija
https://www.tportal.hr/kultura/clanak/raspada-se-kuca-hermana-bollea-vlasnik-je-vec-godinama-u-zatvoru-foto-20230528

 

važna obavijest

DPUH na Festivalu povijesti Kliofest

11.5.2023. u 14:13
Objavljeno:
   Martina Petrinović 11.5.2023. u 14:13
Uređeno:
   Martina Petrinović 15.5.2023. u 12:46

OKRUGLI STOL

Znanstveni časopis Peristil ‒ kontinuirani rad i regionalna uloga

petak, 19. svibnja 2023., 10:30 sati

Kliofest – festival povijesti 2023.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica Zagreb

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske strukovno je udruženje koje već gotovo 70 godina djeluje na području humanističkih znanosti. Od svog osnutka izdaje znanstveni časopis Peristil u kojem se objavljuju istraživanja iz područja povijesti umjetnosti i srodnih društveno humanističkih znanosti. Svaki broj Peristila besplatno je dostupan u otvorenom pristupu na Portalu hrvatskih znanstvenih časopisa Hrčak te ima najviše preuzimanja u svojem polju humanistike. Peristil od 1954. godine kontinuirano komunicira sa znanstvenom zajednicom u Hrvatskoj i povezuje istraživače u zemljama iz našeg okruženja.

U posljednjem broju zahvaljujući suradnji sa znanstvenicama s Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u Beču objavljeno je 20 tekstova stručnjaka iz Hrvatske, Austrije, Njemačke i Mađarske na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku. Veliki broj tekstova kritički obrađuje ulogu bečke škole povijesti umjetnosti u razvoju struke na područjima Habsburške/Austro-Ugarske Monarhije s posebnim osvrtom na vrijeme nakon Drugog svjetskog rata. Zadaća znanstvenog izdavaštva je informiranje javnosti i komunikacija sa znanstvenom zajednicom. Upravo u segmentu povezivanja sa širom javnosti strukovna udruga pouzdani je partner sustavu znanosti i visokog obrazovanja.

Sudjeluju: Dino Milinović, predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, Zvonko Maković, glavni urednik časopisa Peristil, Dragan Damjanović, član uredništva Peristila, Filozofski fakultet u Zagrebu, Ivana Mance, članica uredništva Peristila, Institut za povijest umjetnosti, Martina Petrinović, izvršna urednica Peristila.

Program Kliofesta https://www.kliofest.hr/

 

KLIOFEST 2023. – Festival povijesti

16. 19. svibnja 2023.

od utorka do petka

od 10 do 19 sati

Nacionalna i sveučilišna knjižnica Zagreb

DPUH sudjeluje na jubilarnom 10. Festivalu povijesti – Kliofestu. Organizatori su ove godine pripremili čak 11 okruglih stolova – o kulturi sjećanja, sjećanju na Seljačku bunu 1573. i sjećanja u jugoistočnoj Europi, o primjeni digitalne humanistike u povijesnim istraživanjima, o uporabi fotografije u humanističkim znanostima, o časopisu povjesničara umjetnosti Peristil, a govorit će se i o problematici intelektualne povijesti žena ili pak o tom kako pisati povijest Jugoslavije, te o novim pogledima na filozofa Martina Heideggera. Na nekoliko će se tribina predstaviti istraživačke skupine ili projekti.

U sklopu festivala organiziran je sajam knjiga, na kojem DPUH sudjeluje sa samostalnim štandom.

važna obavijest

XVIII. Dani Cvita Fiskovića

9.5.2023. u 11:58
Objavljeno:
   Martina Petrinović 9.5.2023. u 11:58

Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske pozivaju na sudjelovanje u znanstvenom skupu


XVIII. Dani Cvita Fiskovića: »Umjetnički dodiri Istoka i Zapada na Jadranu«
Orebić, 4. – 8. listopada 2023.


Prostor Jadrana i njegova zaleđa odavna je prepoznat kao mjesto dodira dvaju kulturno-umjetničkih krugova. Iza sažetih odrednica Istoka i Zapada krije se pritom niz društvenih, političkih, vjerskih i likovnih fenomena ključnih za oblikovanje povijesnoumjetničke slike Mediterana od antike do modernoga doba. Jadran kao mjesto susreta velikih europskih i azijskih civilizacija predstavlja stoga trajnu i gotovo neiscrpnu temu znanstvenog proučavanja kako povjesničara, arheologa tako i povjesničara umjetnosti, kulturnih antropologa i drugih istraživača. Naznačeni povijesni dodiri obuhvaćaju pak složeni spektar procesa – poput utjecaja oblikovnih, stilskih i ikonografskih rješenja, migracija djela, tehnika, materijala, umjetnika i naručitelja – koji su se u širokom vremenskom luku odvijali duž rubova grčkoga i rimskoga svijeta, istočnoga i zapadnoga carstva, kršćanstva i islama.
Zadnja tri desetljeća fokus istraživanja povijesno-umjetničke struke u Hrvatskoj uglavnom je bio na proučavanju veza sa zapadnoeuropskim kulturnim krugom tijekom srednjega i ranoga novoga vijeka, dok su bogate i jednako tako značajne veze s Istokom, posebice istočnim Mediteranom i balkanskim regijama, bile ponešto zapostavljene. Cilj ovog znanstvenog skupa, stoga je novim i svježim pogledima rasvijetliti ulogu velikih istočnih i zapadnih kultura u stvaranju jedinstvenog jadranskog i prijadranskog umjetničkog kruga u širokom vremenskom razdoblju od kasne antike i ranobizantskog razdoblja VI. stoljeća, pa sve do propasti Osmanskog Carstva početkom XX. stoljeća.
Sudionici se pozivaju da unutar opisanih fenomena svoja izlaganja usmjere ka promišljanju unutar sljedećih tematskih cjelina, premda ne samo i isključivo njih:
1. Bizant i bizantizmi
2. Umjetnost i umjetnički dodiri na granici Osmanskog Carstva
3. Sefardska kultura i umjetnost

Rok za prijavu do 1. 6. 2023.

Molimo vas da svoje prijedloge tema te sažetke (1000-1500 znakova s razmacima), zajedno s kratkim životopisom (600 znakova s razmacima) dostavite do 1. lipnja 2023. na mail adresu programskog tajnika skupa dr. sc. Danka Šoureka: dsourek@ffzg.hr
Kotizacija iznosi 70 € po osobi. Za izlagače će biti osiguran smještaj u dvokrevetnim sobama na bazi polupansiona u hotelu Grand Azur. Moguća je doplata za jednokrevetnu sobu u iznosu od 19 €. Izlagači troškove putovanja snose sami.
 

 

I. 'Dani Cvita Fiskovića', Orebići, 1997., Izvor: Fototeka Radovana Ivančevića, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

 

važna obavijest

Vizualne umjetnosti i baština u medijima

11.4.2023. u 12:58
Objavljeno:
   Martina Petrinović 11.4.2023. u 12:58
Uređeno:
   Martina Petrinović 11.4.2023. u 12:58

četvrtak, 27. travnja 2023. u 18 sati

DPUH, Preradovićeva 44, Zagreb

 

Jednogodišnji susreti nazvani Vizualne umjetnosti i baština u medijima: dan sjećanja na Ružicu Šimunović – u počast likovnoj kritičarki Ružici Šimunović (Rijeka, 23. studenoga 1960. – Washington D.C., 27. travnja 2018.), koja je u svojim radijskim emisijama ostvarila dijalog između povjesničara umjetnosti, likovnih kritičara, umjetnikā te medija do sada su održani u različitim formatima: prvi je bio okrugli stol (2019.) s izlaganjima na temu naslova susreta, drugi je virtualno ugostio jednu od najpoznatijih britanskih umjetnica, Tacitu Dean, koja je 27. travanja 2020. omogućila pristup video-performansu Event for a Stage (2015.), treće godine priređena je e-publikacija o likovnoj kritici s tri ulomka iz Ružičinih tekstova te kratkim tekstovima mladih likovnih kritičara – Tihane Bertek, Maje Flajsig, Bojana Krištofića, Mione Muštra i Klare Petrović – ilustriranu duhovitim „kratkim rezovima“ likovnoga kritičara i kustosa Marka Goluba, a četvrte godine umjetnica i dramaturginja, Pavlica Bajsić Brazzoduro, ravnateljica Centra mladih „Ribnjak“ u Zagrebu premijerno je prikazala radio-dokumentarac posvećen Ružici Šimunović, nakon čega je – uz sudjelovanje nazočnih likovnih kritičara, urednika na radiju i u novim medijima – razgovor uživo posvećen temi intermedijalnosti i pitanjima kako je radio kao medij prošao kroz „slikovni obrat“, tako značajan za suvremeno iskustvo života a onda, dakako, umjetnosti i likovne kritike (27. travnja 2022.).

Ove godine Vizualne umjetnosti i baština u medijima: dan sjećanja na Ružicu Šimunović održat će se u djelomično obnovljenom prostoru Društva povjesničara umjetnosti, a naglasak će biti po prvi put na izravnom glasu umjetnika u dijalogu između umjetnosti i likovne kritike. Stoga će na ovogodišnjem susretu u počast Ružici Šimunović gostovati suvremeni umjetnik Silvio Vujičić (Zagreb, 1978.), čija je umjetnička praksa raznovrsna, a reference vode u razna područja povijesti umjetnosti, znanosti, kulture i pop-kulture, antropologije i imagologije pa su zbog složene strukture i gustih referentnih polja izazov za likovnu kritiku (Parfem 2006.; Alkemijski poliptih, 2009., Roşu, 2012., Diskurzivni objekti, 2022.). O svojim iskustvima s predstavljanjem vlastite djelatnosti u medijima, o razumijevanju ili nerazumijevanju s likovnom kritikom, o vizualnom i verbalnom u komunikaciji te o ulozi likovne kritike u široj recepciji svojih radova razgovarat će s likovnom kritičarkom, teoretičarkom i kustosicom, Sunčicom Ostoić (Zagreb, 1976.), suosnivačicom udruge Kontejner ‒ biro suvremene umjetničke prakse (2002.), čija su istraživačka, organizacijska, stručna i nastavna iskustva vezana za novu medijsku kulturu.

Organizatorice: Sanja Cvetnić i Irena Kraševac

 

Korišteni vizual: Željko Badurina, Red Ružica, 2006.

važna obavijest

STRUČNO PUTOVANJE

4.4.2023. u 12:06
Objavljeno:
   Martina Petrinović 4.4.2023. u 12:06

STRUČNO PUTOVANJE U RIJEKU
subota, 22. travnja 2023.

Stručno putovanje u Rijeku uključuje posjet stalnom postavu Muzeja grada Rijeke na novoj lokaciji uz stručno vodstvo Ervina Dubrovića te posjet izložbi u Kockici posvećenoj ljekarničko-kozmetičkom laboratoriju Alga koji je u Rijeci i na Sušaku djelovao u razdoblju između dva svjetska rata. U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti Rijeka uz vodstvo kustosice Ksenije Orelj razgledat će se izložba suvremenog umjetnika Nikole Ukića. Izložba donosi nove radove zahtjevne produkcije i velikog formata, koji se razvijaju u dijalogu s prostorom i posredno upućuju na povijest zgrade i njezinu prenamjenu iz industrijske u muzejsku funkciju. Planira se posjet Trsatu uz vodstvo Marijana Bradanovića s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci.
Ne planiramo organizirani ručak za grupu.
Polazak iz Zagreba u 8 sati (parkiralište iza Cibone), povratak u Zagreb između 19 i 20 sati.
Cijena: 20 eura za članove DPUH-a, i 25 eura za ostale, 10 eura za studente dodiplomskih i diplomskih studija povijesti umjetnosti
Prijave i uplate do 7. travnja 2023. na mail dpuh@inet.hr

važna obavijest

PRAKTIKUM ZA POVJESNIČARE UMJETNOSTI

15.3.2023. u 15:35
Objavljeno:
   Martina Petrinović 15.3.2023. u 15:35
Uređeno:
   Martina Petrinović 16.3.2023. u 15:15

na daljinu i u živo

Rok za prijavu: 2. travnja 2023.

Povijest umjetnosti humanistička je interdisciplinarna znanstvena disciplina koja proučava razvoj umjetnosti i vizualne kulture kroz povijest, od prapovijesti do suvremenog doba. Ona uključuje proučavanje različitih umjetničkih medija poput slikarstva, kiparstva, arhitekture, fotografije, filma i drugih, kao i različitih kultura i stilova koji su utjecali na umjetnost. Povijest umjetnosti se bavi različitim aspektima umjetničkih djela, uključujući njihovu formu, stil, tehnike i tehnologije koje su korištene za njihovo stvaranje, kao i njihovo značenje i funkciju u vremenu u kojem su nastala. Povijest umjetnosti može obuhvaćati i društveni, politički i ekonomski kontekst u kojem su djela stvorena, te utjecaj koji su imala na društvo i kulturu.  Moderna svijest revalorizirala je velik dio likovne baštine koja nije nastajala u sustavu koji estetsku tj. oblikovnu kvalitetu izdvaja od drugih funkcija djela. Možemo li temeljem ovih pozicija promisliti odnos povijesti umjetnosti prema suvremenim umjetničkim praksama? Mogu li povjesničari umjetnosti temeljem specifičnih, disciplinarnih znanja ponuditi interpretaciju i evaluaciju suvremenog umjetničkog djela? Ili se tim poslom danas isključivo bave srodne, ali ipak različite djelatnosti kustosa i likovnog kritičara? Imaju li povjesničari umjetnosti ulogu posredovatelja između muzejskih institucija, privatnih kolekcionara, galerista i umjetnika? Možemo li razmotriti ulogu promišljenog i kritičkog povjesničara umjetnosti u vremenu pasivnog primanja informacija 21. stoljeća?

DPUH treću godinu za redom organizira program kojem je primarni cilj omogućiti povjesničarima umjetnosti praktično iskustvo osmišljavanja i realizacije izložbe suvremene umjetnosti. Kroz organizaciju i produkciju polaznici praktikuma imat će priliku primijeniti stečeno teorijsko i upotpuniti praktično znanje. Sudionici praktikuma će zajednički osmisliti i razraditi koncepciju izložbe, kontaktirati umjetnike, odabrati radove, napraviti katalog radova, sudjelovati u izradi autorskog teksta te promotivnih tekstova za medije, osmisliti i sudjelovati u popratnim programima namijenjenima javnosti. Sastanci na daljinu će se održavati utorkom od 18 sati, a u rujnu će sudionici u Zagrebu sudjelovati u postavljanu izložbe koju su osmislili. U sklopu programa pozvani povjesničari umjetnosti, iskusni kustosi i suvremeni hrvatski umjetnici održat će predavanja i tematske razgovore s polaznicima, te voditi radionice čitanja odabranih temeljnih tekstova struke.

Organizator: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

Mentorski tim: Ivana Mance, Jasenka Mirenić Bačić, Martina Petrinović, Patricia Počanić

Partner: Art Zagreb 2023

Trajanje praktikuma: od 11. travnja (svaki utorak) do rujna 2023., uz ljetnu stanku

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske osigurava stručnu i profesionalnu podršku, a partner programa i organizator festivala Art Zagreb 2023 osigurava logističku podršku u realizaciji izložbe.

Od kolegica i kolega povjesničara umjetnosti očekujemo aktivno povezivanje sa suvremenim hrvatskim umjetnicima, timsku suradnju i konstruktivno sudjelovanje s ciljem stvaranja kvalitetne i poticajne atmosfere. Praktikum je namijenjen isključivo diplomiranim povjesničarima umjetnosti i iznimno studentima diplomskog studija povijesti umjetnosti.

Molimo zainteresirane da se prijave ispunjavanjem obrasca https://forms.gle/FmnMLVUxSwTSwniL8 i pošalju: ime i prezime, kontakt, godina studija ili godina završetka studija, kratki životopis, i odgovore na nekoliko pitanja.

U slučaju većeg broja prijava prednost imaju članovi DPUH-a. Sudjelovanje je besplatno.

Kontaktirajte nas za sva pitanja: dpuh@inet.hr