Obavijesti 

PREDAVANJE
Martina Petrinović 4.11.2024. u 16:20
Martine Regert
Notre-Dame u Parizu nakon požara: ponovo otkrivanje katedrale
srijeda, 6. studenoga 2024., 18:00
Hrvatski državni arhiv, Trg Marka Marulića 21, Zagreb
Ubrzo nakon požara koji je zadesio parišku katedralu 15. travnja 2019., brojni znanstvenici mobilizirali su se kako bi prikupili, spasili i proučili znanstvene podatke sadržane u ostacima ranjenog spomenika. Njihova istraživanja usmjerena su na materijalne aspekte spomenika, ali i na nematerijalne, bilo da je riječ o odnosu prema baštini, pitanjima akustike i zvučnog pejzaža ili, pak, izradi digitalne kopije katedrale. U ovom izlaganju predstavit će se ta iznimna znanstvena i ljudska avantura, koja trenutno okuplja više od 150 stručnjaka s različitih, ali komplementarnih područja (povijest, povijest umjetnosti, arheologija, akustika, znanost o materijalima, antropologija itd.). Znanstvenica Martine Regert, jedna od voditeljica projekta Notre-Dame u Parizu govorit će o izazovima s kojima su se istraživači suočili, uz naglasak na prikupljeni, arhivirani, uskladišteni i istraženi materijal nakon požara, kao i o ograničenjima tipičnim za tu vrst istraživanja. Posebna pažnja posvetit će se podrijetlu materijala i načinima njihove nabave tijekom srednjeg vijeka. Bit će riječi o povijesti izgradnje katedrale s naglaskom na materijale korištene pri izgradnji, posebno na drvo i željezne elemente. Prikazat će se kako drvo može biti vrijedan izvor podataka o klimatskim promjenama u srednjem vijeku. Doista, kada katedrala 8. prosinca 2024. godine ponovo otvori vrata, to neće biti samo obnovljena građevina, već nanovo otkriveni spomenik. Zahvaljujući istraživanjima u proteklih pet godina, Notre-Dame je od jedne od najslabije poznatih katedrala izrasla u spomenik koji razumijemo do u detalje.
Martine Regertvoditeljica je istraživanja u Nacionalnom centru znanstvenih istraživanja (CNRS) u Nici (Francuska) u Laboratoriju za kulture i okoliš (CEPAM). Također je radila kao zamjenica znanstvenog ravnatelja Instituta za ekologiju i okoliš CNRS-a između 2017. i 2021. Diplomirana kemičarka, doktorica znanosti iz područja prapovijesti, kvalificirana u vođenju istraživanja u području kemije, razvija interdisciplinarna istraživanja kulturne baštine i arheoloških materijala. Trenutno je u sklopu CNRS-a zadužena za suvođenje znanstvenog projekta Notre-Dame u Parizu s Philippeom Dillmannom, Pascalom Liévauxom i Aline Magnien te zajedno s njima u tom kontekstu potpisuje rad „Notre-Dame u Parizu. Znanost na djelu” (zajedničko izdanje CNRS-a, Ministarstva kulture i naklade Le cherche midi).
Predavanje na francuskom uz konsekutivni prijevod na hrvatski, ulaz slobodan
Organizatori: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Veleposlanstvo Republike Francuske u Hrvatskoj, Francuski institut Zagreb

PREDSTAVLJANJE KNJIGE
Martina Petrinović 10.10.2024. u 10:34
Uređeno:
Martina Petrinović 10.10.2024. u 10:36
Arhitekt Viktor Kovačić, Atelijer Kovačić i Ehrlich, projektira i gradi 1910/11. godine jednokatnu obiteljsku vilu za Rudolfa i Miru Vrbanić na Josipovcu 2, (danas ulica Ivana Gorana Kovačića 2), u sjevernom gradskom predjelu Zagreba. Kovačić demonstrira utjecaje English Domestic Revival pokretai Arts&Crafts arhitekture na prostornu organizaciju, namještanje, opremanje i izvedbu interijera i nekih elemenata eksterijera vile Vrbanić. Razdoblje iznimno kvalitetne produkcije obiteljske stambene arhitekture za čije su projekte zaslužni Richard Norman Shaw, M. H. Baillie Scott, C. F. A. Voysey, C. R. Ashbee (pojedinačno prikazani u knjizi), analitički i sveobuhvatno obrađuje njemački arhitekt Hermann Muthesius u knjizi Das englische Haus (objavljena u Berlinu 1904/05.), nezamjenjivoj pri čitanju Kovačićevih tlocrta i ključnoj u pokušaju rekonstrukcije njezinog fragmentiranog interijera.
Pod utjecajem bečkih revolucionarnih previranja u umjetnosti na razmeđu 19. i 20. stoljeća, prije svega Adolfa Loosa i Josefa Hoffmanna, kao i preko Beča posredovanog engleskog utjecaja, Kovačić inventivno interpretira i projektira vilu kao cjelovitu arhitektonsku realizaciju (od tlocrta i pročelja do mobilijara i interijerne opreme), jednom riječju Gesamtkunstwerka, koji proklamira u zaključnoj rečenici programatskog teksta Moderna arhitektura (1900.).
Visoka kvaliteta života i stanovanja s funkcijama i sadržajima riješenim na način engleskog domaćinstva više srednje klase, ilustrirana je brojnim obiteljskim fotografijama obitelji Vrbanić iz 20-ih i 30-ih godina 20. stoljeća. Objavljen je i prijevod autobiografije Rudolfa Vrbanića.
Monografija u 2 toma, 1019 stranica, 874 fotografija
Izdavač: UPI2MBooks, 2023.
Nina Gazivoda diplomirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (povijest umjetnosti i engleski jezik i književnost). Magistrirala je 1997. (Namještaj prema projektima zagrebačkih arhitekata u prvoj četvrtini XX. stoljeća), a doktorirala 2007. godine (Vila Frangeš na Rokovu perivoju u Zagrebu. Suodnos arhitekture i ambijentalne zbirke Frangeš-Mihanović). Od 1991. godine radi u zagrebačkom Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode. Istražuje teme iz područja arhitekture, dizajna, slikarstva i kiparstva, radi na valorizaciji i zaštiti spomeničke baštine. Posebice je usredotočena na projektirane interijere gradskih vila sljemenskog područja i stanova donjogradskih višekatnica. Objavila je knjigu Vila Frangeš na Rokovu perivoju u Zagrebu (2008.)i Vila Vrbanić arhitekta Viktora Kovačića – Das englische Haus (2023.).

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA U BREŽICAMA
Martina Petrinović 6.10.2024. u 22:05
Uređeno:
Martina Petrinović 6.10.2024. u 22:07
Umjetnost i granice / Umetnost in meje
7. ‒ 9. listopada 2024.
Posavski muzej Brežice, Viteška dvorana
Brežice, Slovenija
Program
ponedjeljak, 7. 10. 2024
10:00 pozdravni govori
10:30 - 11:30
Nataša Golob, Meje in brezmejnost: primer dveh srednjeveških fragmentov
Sara Turk Marolt, Plasti in mejniki: poslikava kornih kapel cerkve sv. Frančiška v Vidmu
12:00 – 13:30
Husein Sejko Mekanović, Srednjeveške cerkve Sv. Martina v Bosni
Ivana Peškan, Umjetnost bez granica - kulturni krajolik 15. stoljeća na području posjeda grofova Celjskih – novi prilozi istraživanjima arhitektonske plastike
Mija Oter Gorenčič, Doprinos grofov Celjskih k brezmejnosti kartuzijanske arhitekture
15:00 – 16:30
Renata Novak Klemenčič, Vloga geografskih in političnih mej v jadranskem prostoru pri širjenju umetnostnih vplivov v poznem srednjem veku
Matevž Remškar, K stari razpravi o meji med gotiko in renesanso in pojavu oblik all'antica v dubrovniškem slikarstvu
Mojca Marjana Kovač, Oltar sv. Roka v koprski stolnici: izhodišča za hipotetično rekonstrukcijo oltarja
17:00 – 18:30
Gorazd Bence, Loretske kapele kot simbolna obrambna linija v zaledju Vojne krajine
Jure Donša, Kristusov zadnji počitek: pasijonski motiv baročnih figuralnih znamenj med historično Štajersko in severno Hrvaško
Danko Šourek, In arce Bresacz: Brežice i oporuka Vuka Krste Frankapana (1649.)
utorak, 8. 10. 2024
10:00 – 11:30
Gabrijela Kovačič, Provenienca desetih portretov grofov Thurnov iz Celja na gradu Pliberk
Dubravka Botica, Granica kao prostor razmjene: mreže naručitelja i graditeljskih radionica u 18. stoljeću u Hrvatskoj i Sloveniji
Dajana Vlaisavljević, Zemljopisne granice, kultura i umjetnost iz perspektive
jednog dnevnog migranta
10:00 – 11:30
Nina Kudiš, The Donor Is Present: Self-Celebration on 17th-Century Paintings in the Serenissima and Inner Austria
Neža Lukančič, Dedni poklon Karlu VI. leta 1728 v Gorici, Trstu in na Reki: vprašanje reprezentacije v obmejnih notranjeavstrijskih deželah
Frančiška Oražem, Meje znotraj delovanja cehovskih združenj: pravila in izjeme
Frančiška Oražem, Meje znotraj delovanja cehovskih združenj. Pravila in izjeme
15:00 – 16:30
Damir Tulić, Kolanje ideja, materijala i umjetnika: kipari i altaristi u pograničnim zonama Istre i Kvarnera u prvoj polovici 18. stoljeća
Mario Pintarić, Kipar Orazio Bonetti između Habsburške Monarhije i Mletačke Republike
Mateja Jerman, Umjetnički utjecaji na zlatarskim djelima u crkvenim riznicama na jugozapadnoj granici Habsburškog Carstva
17:00 – 18:30
Matej Klemenčič, Niti kamen niti les: nekaj novih podrobnosti o baročnih štukmarmornih oltarjih na Štajerskem in Kranjskem
Sanja Cvetnić, Kad je nebo granica: slavni pavlini na svodu nekadašnjega ljetnoga refektorija u pavlinskom samostanu u Lepoglavi
Maja Žvorc, Između Althanna i Attemsa: prilog poznavanju opusa Franza Ignaza Josefa Flurera
srijeda, 9. 10. 2024.
10:30 – 11:30
Polona Vidmar, Orientalizmi v arhitekturi ob meji z nekdanjim Osmanskim cesarstvom
Franci Lazarini, Arhitekturna naročila Nemcev na Kranjskem in Štajerskem v zadnjih desetletjih habsburške monarhije in njihove povezave s češkimi Nemci
Helena Seražin, Brežiška podružnica Društva v varstvo domačije in ustvarjanje kulturnih meja na Spodnjem Štajerskem
12:00 – 13:30
Nataša Ülen, Meje letoviške arhitekture 19. stoletja na Slovenskem
Miha Valant, Češki umetnik Adolf Liebscher in poslikava zastora Deželnega gledališča v Ljubljani
Vanja Prohinar, Beneški renesančni strop v ladji župnijske cerkve sv. Jurija v Piranu
15:00 – 16:30
Tina Košak, Preko meja po izkušnje, status in naročnike: flamski in nizozemski slikarji ter njihova klientela med Ljubljano in Gradcem
Marjeta Ciglenečki, Romanja k sv. Avguštinu in fotografije Stojana Kerblerja
Organizacijski odbor: Helena Seražin, Dino Milinović, Matej Klemenčič, Mija Oter Gorenčič, Polona Vidmar, Alenka Černelič Grošelj, Martina Petrinović
Organizatori: Slovensko umetnostnozgodovinsko društvo, DPUH, Umetnostnozgodovinski inštitut Franceta Steleta ZRC SAZU, Oddelek za umetnostno zgodovino Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani in Oddelek za umetnostno zgodovino Filozofske fakultete Univerze v Mariboru, Posavski muzej Brežice.
ilustracija: Frančišek Karel Remb, Kiparstvo, 1703, Viteška dvorana, Posavski muzej Brežice (foto: Andrej Furlan, (c) ZRC SAZU UIFS)

Peristil 66 2023
Martina Petrinović 22.7.2024. u 17:16
Peristil, znanstveni časopis za povijesti umjetnosti, nalazi se u otvorenom pristupu na portalu Hrčak. Peristil br. 66 obrađuje različite teme iz aspekta povijesti umjetnosti od antike do suvremenog doba.
Duško Čikara
Decoding Vitruvius — Modulation of a Sequenced Nominal Value of a Fixed Module by Ad Triangulum Geometry
Dekodiranje Vitruvija — modulacija redane nazivne vrijednosti zadanog modula geometrijom ad Triangulum
https://doi.org/10.17685/Peristil.66.1
Karla Papeš
Sakralno u vojnome: kapele i crkve u ranonovovjekovnim tvrđavama Šibenika i Splita
The Sacred in the Military: Chapels and Churches of the Early Modern Fortresses in Šibenik and Split
https://doi.org/10.17685/Peristil.66.2
Petar Strunje
Crkve svetoga Đurđa i Gospe od Milosrđa: asimilacija klasičnoga jezika u Dubrovniku
St. George and Our Lady of Mercy: Assimilation of the Classical Language in Dubrovnik
https://doi.org/10.17685/Peristil.66.3
Sanja Cvetnić
Slika Bogorodica s Djetetom i sv. Antun Padovanski iz radionice Denisa Calvaerta zvanoga Dionisio Fiammingo u zbirci biskupa Kokše
Virgin and Child with St. Anthony of Padua by the Workshop of Denis Calvaert (Dionisio Fiammingo) in the Collection of Bishop Kokša
https://doi.org/10.17685/Peristil.66.4
Petar Puhmajer
Main Guardhouse — A Military Public Building of the 18th century
Glavna straža — prilog poznavanju vojnih javnih zgrada 18. stoljeća
https://doi.org/10.17685/Peristil.66.5
Ioana Rus-Cacovean
The Unfortunate Fate of a Neoclassical Architect and His Neglected Transylvanian Buildings
Sudbina arhitekta neoklasicizma i njegovih ostvarenja u Transilvaniji
https://doi.org/10.17685/Peristil.66.6
Lucija Burić
Donacija slika Ivana Ružića Strossmayerovoj galeriji
Ivan Ružić's Donation of Paintings to the Strossmayer Gallery
https://doi.org/10.17685/Peristil.66.7
Ana Kaniški
Prilog atribuciji nadgrobnoga spomenika obitelji Jagić u Varaždinu
On the Attributions of the Grave Monument of the Jagić Family in Varaždin
https://doi.org/10.17685/Peristil.66.8
Josipa Alviž & Jasmina Nestić
Art History at the Polytechnic (later the Technical Faculty) in Zagreb — the work of Professors Fetisov, Knoll, and Mohorovičić Povijest umjetnosti na Visokoj tehničkoj školi (poslije Tehničkom fakultetu) u Zagrebu — djelovanje profesora Fetisova, Knolla I Mohorovičića
https://doi.org/10.17685/Peristil.66.9
Ivana Rončević Elezović
Slika Izgradnja (1919.) Ljube Babića kao paradigma modernističke tematike nove urbanizacije
Ljubo Babić’s (1919) Painting as an Example of the Modernist Theme of New Urbanization
https://doi.org/10.17685/Peristil.66.10
Daniel Zec
Oscar Nemon’s Center of Universal Ethics Project: Modernist Tendencies and Russian Constructivism
Centar univerzalne etike Oskara Nemona: modernističke tendencije i ruski konstruktivizam
https://doi.org/10.17685/Peristil.66.11
Ivan Kokeza
Historijsko slikarstvo u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata: društveno-politički status žanra u drugoj polovini 1940-ih godina
History Painting in Croatia after World War II: Socio-Political Status of the Genre in the Second Half of the 1940s
https://doi.org/10.17685/Peristil.66.12
Jovana Milovanović
Arhitektura i vizuelne umetnosti u jugoslovenskom kontekstu: 1918 – 1941.
Sunčica Mustač
Marijan Bradanović: Branko Fučić, povjesničar umjetnosti i konzervator
Lada Ratković Bukovčan
Tugomir Lukšić (1950. — 2023.)
Glavni urednik: Dino Milinović
Uredništvo: Dubravka Botica, Dragan Damjanović, Irena Kraševac, Marko Špikić, Marina Vicelja-Matijašić
Izvršna urednica: Martina PetrinovićOgraničena naklada tiskanog izdanja bit će dostupna od rujna u prostorijama Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske (DPUH).

NAGRADA DPUH-a ZA 2023. GODINU
Martina Petrinović 11.6.2024. u 17:41
Uređeno:
Martina Petrinović 1.7.2024. u 15:11
SVEČANA DODJELA NAGRADA DRUŠTVA POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE ZA 2023. GODINU
petak, 21. lipnja 2024. u 12:00
Knjižnica HAZU
Trg Josipa Jurja Strossmayera 14, Zagreb
Godišnje nagrade krovnog strukovnog udruženja hrvatskih povjesničara umjetnosti već su tradicionalno prilika za „inventuru stanja” hrvatske povijesti umjetnosti, koja se i dalje pokazuje kao aktivan dionik u suvremenom društvu, unatoč raznorodnim izazovima s kojima se, kao i svaka struka, kontinuirano susreće. U protekloj godini naši su kolege ostvarili cijeli niz relevantnih znanstvenih i stručnih rezultata prepoznatih i od struke i od šire javnosti, čega je jedan od pokazatelja i posjećenost događanja na umjetničkoj sceni te njihova popraćenost u medijskom prostoru. Za istaknuta ostvarenja u 2023. godini Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuje nagrade u kategorijama nagrade za životno djelo, nagradā za znanstvenu knjigu, izložbu, popularizaciju struke te promicanje interdisciplinarnosti i vizualne kulture, kao i nagrade za izvrsne diplomske radove na studiju povijesti umjetnosti.
Ovogodišnji dobitnik Nagrade za životno djelo „Radovan Ivančević” je Zvonko Maković, povjesničar umjetnosti koji svoju struku živi u punom smislu riječi, a koju je tijekom višedesetljetnoga djelovanja višestruko zadužio ne samo neumornim znanstvenim, stručnim i publicističkim radom, nego i činjenicom da je, bilo s katedre „šestice” zagrebačkog Filozofskog fakulteta, bilo u individualnim kontaktima, prema struci usmjerio brojne generacije povjesničara umjetnosti, uvijek potičući izvrsnost te ohrabrujući otvaranje novih tema i uvođenje svježih pristupa u sagledavanju onih naizgled dovršenih. Među zavidnom konkurencijom izložbenih projekata predstavljenih u 2023. godini, nagrada za izložbu dodjeljuje se autorima izložbe Achimu Gnannu iz Bečke Albertine i Milanu Pelcu iz zagrebačkog Instituta za povijest umjetnosti, kustosu izložbe Ivanu Rothu te osječkom Muzeju likovnih umjetnosti za organizacijski zahtjevno ostvarenje međunarodnoga predznaka Andrija Medulić Schiavone – grafički genij manirizma. Postav i koncepcija izložbe te cjelovitost interpretacije zavidnog broja izloženih djela, kao odrazi višegodišnjeg rada na njezinoj pripremi, čine izložbu grafičkoga opusa Andree Schiavonea u Osijeku poticajnim primjerom za buduće suradnje hrvatskih i inozemnih stručnjaka i institucija.
Međunarodna suradnja, umrežavanje i nadnacionalna kreativnost obilježili su i ovogodišnju nagradu za promicanje interdisciplinarnosti i vizualne kulture, dodijeljenu Projektu Kentridge na Animafestu 2023. Visoka razina profesionalnog angažmana u predstavljanju mnogostrukih umjetničkih formi koje obilježavaju stvaralaštvo Williama Kentridgea te njegovo povezivanje s hrvatskim umjetničkim snagama postavilo je nagrađeni projekt čvrsto uz bok srodnim događanjima na međunarodnoj sceni. Animafestu je u 2023. godini, zajedno s njegovim programskim direktorom Danielom Šuljićem te producenticom povjesničarkom umjetnosti Paolom Orlić i selektoricom Andrijanom Ružić, pošlo za rukom realizirati Projekt Kentridge.
Knjiga nagrađena za 2023. godinu uzoran je primjer cjelovitog pristupa dosad zanemarenom poglavlju arhitekture Dubrovnika, grada čija povijesno slojevita baština i dalje nudi nove istraživačke poticaje, a na koje hrvatski povjesničari umjetnosti s neskrivenim žarom uspješno odgovaraju. Povjesničar umjetnosti Antun Baće pruža u monografiji Arhitektura Dubrovnika između dva svjetska rata cjelovit uvid u arhitekturu, graditeljstvo i urbani razvoj južne Hrvatske od Cavtata do Trstenog, uključujući i Elafitske otoke. U kontekstu statusa Dubrovnika kao visoko profilirane turističke destinacije u kojoj je očuvanje graditeljskog naslijeđa svakodnevni izazov, valorizacija njegove svekolike arhitektonske baštine, pa tako i one iz prošlosti koja nam se možda ne čini tako davnom, jedan je od osnovnih preduvjeta njezine zaštite.
O pokretačkoj snazi pojedinca na dobrobit struke svjedoči ovogodišnja dobitnica godišnje nagrade za popularizaciju struke Biserka Rajković Salata, koja kroz već devedeset brojeva kao glavna urednica časopisa Zagreb moj grad u suradnji s brojnim povjesničarima umjetnosti (i ne samo njima) neumorno razmata povijesne i kulturne slojeve zagrebačke prošlosti i sadašnjosti, čineći tako našu struku vidljivijom i pristupačnijom širem krugu čitatelja, ali i otkrivajući njezin potencijal mogućeg karijernog odabira za neke nove generacije povjesničara umjetnosti.
Lista nominiranih izvrsnih diplomskih radova uvjerila nas je da hrvatska povijest umjetnosti ima ambiciozne i sposobne mlade kolege čiji interesi daleko nadilaze tradicionalne okvire. Materijali koji su se pojavili u predloženim radovima iznimno su raznoliki, obuhvaćajući razdoblja od najstarijih vremena do današnjice. Mladi kolege čiji su diplomski radovi nagrađeni su Sabrina Nikolina Boj, Nina Stropnik i Matija Vinković.
U 2023. godini naša je struka ponovno pokazala da odabir dobitnika Nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske ne može biti jednostavan zadatak, na čemu smo kao povjerenstvo ipak zahvalni. Visoka kvaliteta predloženih ostvarenja u svim kategorijama još je jedan znak davno prijeđenih okvira generacijskih i geografskih zadatosti, te nova potvrda da hrvatska povijest umjetnosti ima svoj glas i mjesto i u domaćim i u međunarodnim okvirima.
Povjerenstvo za dodjelu Nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2023. godinu: Jasminka Najcer Sabljak, Dalibor Prančević, Daniel Premerl, Marija Tonković, Tanja Trška
foto: DPUH, Maja Riznić

Hrvatski radio
Martina Petrinović 10.6.2024. u 15:06
Uređeno:
Martina Petrinović 11.6.2024. u 12:54
Hrvatski radio
Razgovor s povodom - emisija posvećena časopisu Peristil
gosti: Zvonko Maković i Dragan Damjanović
autorica emisije: Maja Peterlić
snimatelj: Toni Bertović
urednica: Manuela Frkić Žaja

Studenti povijesti umjetnosti
Martina Petrinović 28.5.2024. u 11:43
Obavijest o održavanju simpozija "Srednjovjekovni umjetnički spomenici Dalmacije - nekad i danas"
10. - 12. svibnja 2024.
Zadar, Split, Trogir, Šibenik
Prije par je tjedana (10. - 12. svibnja 2024.) Klub studenata povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu (KSPUFF) organizirao simpozij namijenjen studentima. Povod za organizaciju bila je želja za obrađivanjem nacionalne srednjovjekovne umjetnosti, pri čemu je sudjelovalo čak 20 studenata. Većim su to dijelom studenti preddiplomskog i diplomskog studija Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, no uključili su se i studenti srodnih struka (Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) ili srodnih fakulteta (Odjel za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru).
Tijekom simpozija su, osim uobičajenog držanja sesija u dvoranama, bila predviđena i izlaganja pred samim spomenicima, zbog čega je on organiziran u obliku trodnevnog putovanja dalmatinskom obalom. Kao polazišna točka odabrana je knjiga Rudolfa Eitelbergera von Edelberga, čiji se naslov očituje u imenu simpozija. Ona osim toga ove godine slavi 140 godišnjicu objave drugog proširenog izdanja. Radi te je prigode fokus izlaganja stavljen na usporedbu nekadašnjih i današnjih metoda struke, znanja o spomenicima te restauratorsko-konzervatorskih zahvata. To se u raznim izlaganjima različito interpretiralo, a većinom je uključivalo obradu historiografije spomenika, popisivanje konzervatorskih zahvata ili iznošenje (od Eitelbergerovog vremena novog) znanja koje je u 19. stoljeću bilo potpuno nepoznato.
Pritom su obrađeni spomenici Zadra (katedrala sv. Stošije i njezin zvonik, crkva sv. Donata, crkva sv. Krševana, reljefi crkve sv. Lovre i sv. Nediljice, škrinja sv. Šimuna)
Splita (katedrala sv. Dujma, njezin zvonik i interijer, Dioklecijanov akvedukt, sarkofag s prikazom prijelaza Izraelaca preko Crvenog mora)
Trogira (katedrala sv. Lovre: njezin interijer, zvonik, krstionica, kapela sv. Ivana te njezina prethodna crkva)
i Šibenika (katedrala sv. Jakova).
Osim ovih spomenika održana su i predavanja o samom Eitebergeru u kontekstu njegovog vremena, o proučavanju hrvatske srednjovjekove epigrafije te o metodologiji proučavanja dislociranih kamenih ulomaka.
Knjižica sažetaka tekstova simpozija dostupna je na poveznici: https://drive.google.com/file/d/1B41JiK82UTQEk43Q6jsw72kd3yg2PSbP/view?usp=drivesdk
Paralelno uz održavanje simpozija provodio se i srodni projekt "Jeka srednjeg vijeka - crtice o baštini" koji podrazumijeva snimanje kratkih dokumentarno-edukativnih filmova o istim spomenicima. Nastao je kao posljedica istraživanja za izlaganja pri čemu je namjera stvaranje razumljivog pregleda umjetničke baštine za širu publiku. Rad na ovogodišnjoj kampanji tog projekta nastavit će se u sljedećih nekoliko mjeseci.
Mentor simpozija izvanredni je profesor Odsjeka za povijest umjetnosti dr. sc. Franko Ćorić. Organizator je Klub studenata povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a organizacijski odbor čine studenti diplomskog i preddiplomskog studija Ivan Komar i Ana Leko. Simpozij je financiran sredstvima Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a omogućili su ga Odjel za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zadru i Muzej hrvatskih arheoloških spomenika. Za vizualni identitet i prijelom knjižice sažetaka zaslužna je Dora Mihinjač.
--
KSPUFF
Klub studenata povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu

OIZIV AUTORIMA: Peristil
Martina Petrinović 23.5.2024. u 14:58
Uređeno:
Martina Petrinović 23.5.2024. u 14:59
Znanstveni časopis Peristil u 2024. godini obilježava 70 godina postojanja i kontinuiranog objavljivanja radova iz područja povijesti umjetnosti i srodnih disciplina.
Pozivamo sve autore da svojim provedenim istraživanjem doprinesu Peristilu, znanstvenom časopisu za povijest umjetnosti. Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske objavljuje Peristil jednom godišnje. Od svog prvog broja 1954. godine Peristil je posvećen njegovanju intelektualnog diskursa u području povijesti umjetnosti i srodnih društvenih i humanističkih znanosti.
Rok za predaju priloga: 1. srpnja 2024.
____________________________________________
We are delighted to extend a warm invitation to you to contribute your scholarly work to Peristil, the prestigious journal of art history published annually by The Croatian Society of Art Historians since 1954. Peristil is committed to fostering intellectual discourse in the field of art history and related social sciences and humanities, and we welcome your valuable contributions to enrich our scholarly community.
Submission deadline: 1 July 2024

TRIBINA
Martina Petrinović 9.5.2024. u 14:42
Za naivnu umjetnost
utorak, 14. svibnja 2024. 10:30
Matica hrvatska, Strossmayerov trg 4, Zagreb
Dvorana Jure Petričevića
Naivna umjetnost nesumnjivo predstavlja jednu od najvrjednijih dionica likovno-umjetničkog modernizma u Hrvatskoj. Nasuprot popularnom mišljenju o samoniklosti te pojave, ona je bila brižno uzgajana u institucionalnom okrilju i pod paskom najuglednijih povjesničara umjetnosti i likovnih kritičara, što se odrazilo na visoke kriterije prosudbe djela naivne umjetnosti i jednako visoku razinu rasprave o njoj. U tome leži i osnovni razlog njezina internacionalnog uspjeha: malo koji odvjetak hrvatske umjetničke produkcije imao je u inozemstvu tako povoljnu recepciju i stekao takvu međunarodnu publiku, kakvu je imala tzv. naiva, a posebno pojedini njezini korifeji poput Ivana Generalića ili Ivana Rabuzina. I premda je naivna umjetnost danas umjetnički dovršen fenomen, vezan uz specifični povijesni kontekst, kao bitan segment hrvatske i svjetske modernističke baštine ona i nadalje privlači međunarodnu pažnju, i to ne samo poklonika već i stručnjaka zainteresiranih za pojave koje se opiru pojednostavljenom pogledu na modernu umjetničku epohu. Teško se je, međutim, oteti dojmu da današnja hrvatska kulturna javnost zaobilazi tu, riječima Tonka Maroevića, „slobodarsku i neukalupljenu crvenu nit modernizma“. Može se učiniti i da struka povijesti umjetnosti za nju dovoljno ne mari, unatoč spoznajama stečenim kroz dvije generacije vlastitih prethodnika. Prepuštena neobaviještenoj folklorizaciji i turističkom brendiranju, izostanku kvalitativne distinkcije ili jednostavno inerciji zaborava – bez angažmana struke naivna umjetnost izvjesno gubi svoju umjetničku bit.
Opravdano je stoga zapitati se kako je do toga došlo i što se može učiniti da iznova potaknemo zanimanje za proučavanje toga izuzetno važnog segmenta hrvatske likovne baštine. Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske poziva na tribinu na kojoj će se stručnjaci u području naivne i autsajderske umjetnosti podsjetiti njezinih početaka i vrhunaca, obazreti se na povijest njezine institucionalizacije i muzealizacije, ali i zapitati se o razlozima prekida u kontinuitetu razumijevanja i vrednovanja te razmotriti poteze koje struka može napraviti za njezinu buduću kritičku fortunu.
Tribina je organizirana u suradnji s Odjelom za likovne umjetnosti Matice hrvatske.
Sudjeluju: Vladimir Crnković, Marijan Špoljar, Ante Žaja
Moderatorica: Ivana Mance

DPUH @ Kliofest
Martina Petrinović 6.5.2024. u 10:56
11. festival povijesti Kliofest
od utorka do petka // 7. - 10. svibnja 2024.
Nacionalna i Sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Otvorenje: utorak, 7. svibnja 2024. u 11h
Radno vrijeme sajma: 10 - 19h
Program i raspored događanja u prilogu
Povijest umjetnosti i ove godine ima značajno mjesto u programu festivala. Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske sudjeluje samostalnim štandom gdje će volontirati naši članovi i rado odgovoriti na sva vaša pitanja vezana uz povijest umjetnosti.
Za više informacija o programu i rasporedu događanja, posjetite web stranicu https://www.kliofest.hr/.
Vidimo se na Kliofestu!