DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

Krasanka Majer Jurišić

Arhitektura vlasti i suda

Vijećnice, lože i kneževe palače u Dalmaciji od 15. do 18. stoljeća

U knjizi „Arhitektura vlasti i suda: Vijećnice, lože i kneževe palače u Dalmaciji od 15. do 18. stoljeća“ autorice Krasanke Majer Jurišić predstavljeni su rezultati opsežnog i analitičkog istraživanja vijećnica, loža i kneževih palača Dalmacije u vrijeme mletačke uprave te njihova vrednovanja. Upravne građevine, kao poseban element gradske arhitekture, nastaju još u razvijenom srednjem vijeku. Njihova je namjena bila odgovoriti na nove potrebe komunalnog društva te se u njima odvijao rad gradske vlasti. U Dalmaciji je takav arhitektonski tip ostvaren u obliku komunalne palače koja je obuhvaćala i upravne i sudske prostorije, ali i prostorije privatne namjene kojima se koristio knez. Izdvajanjem pojedinih funkcija ujedno su se kao upravne građevine pojavili i drugi arhitektonski oblici: vijećnica, loža i kneževa palača, odnosno samostalne zgrade za potrebe zasjedanja vijeća, za sudske poslove te za stanovanje.

Srodnosti obrađenih primjera s obzirom na funkcije, oblike i smještaj utvrđene su na primjerima upravne arhitekture Cresa, Krka, Raba, Paga, Šibenika, Zadra, Splita, Trogira, Hvara i Korčule. Uvidom u arhivske zbirke utvrđen je velik broj još neistraženih i neobjavljenih dokumenata iz razdoblja 15. do 18. stoljeća čiji sadržaj znatno utječe na poznavanje povijesti izgradnje i promjena koje su se dogodile na upravnim građevinama. Definiranje pojedinih tipoloških grupa omogućilo je njihovu međusobnu komparaciju, ali i komparaciju s drugim gradnjama unutar vremenski i prostorno zadanog okvira, unatoč činjenici što se u pravilu postojeći regionalni tip prilagođavao novim potrebama. Analizom primjera proizlazi i da je, nakon srednjovjekovnog doba kad se arhitektonski tip javne palače uspostavlja i afirmira njihovom brojnom izgradnjom, tijekom 15. i 16. stoljeća prevladavalo uređenje postojećih javnih palača, ali i određen broj njihovih novih gradnji. U kasnijem razdoblju mletačke uprave u Dalmaciji, u 17. i 18. stoljeću, upravne građevine uglavnom se samo održavaju i pregrađuju.

Djelo je prije svega namijenjeno znanstvenoj i stručnoj javnosti. No s obzirom na činjenicu da je građa sustavno organizirana i prezentirana te da su pojedinačni primjeri monografski obrađeni, primjena ovog djela bit će mnogo šira. Knjiga „Arhitektura vlasti i suda“ omogućuje pravilno valoriziranje upravnih građevina u Dalmaciji, ali daje i smjernice za zaštitu ugrožene kulturne baštine te za razumijevanje i očuvanje urbanih gradskih središta.

Nakladnici: Hrvatski restauratorski zavod, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

Za nakladnike: dr. sc. Tajana Pleše, dr. sc. Zvonko Maković

Autorica: dr. sc. Krasanka Majer Jurišić

Urednica: dr. sc. Nada Grujić

Recenzenti: akademik Vladimir Marković, dr. sc. Dubravka Botica, dr. sc. Marijan Bradanović

Zagreb, prosinac 2017.

Jezici: hrvatski, sažetak na engleskom i talijanskom

268 stranica, tvrdi uvez

ISBN: 978-953-7389-29-1(HRZ), 978-953-6089-49-9 (DPUH)

MPC: 130 kn 

Na predavanju ćemo podsjetili na važnost i iznimnost umjetnika čiji je slikarski put od salonskog slikara do rodonačelnika bečke secesije bio vrlo turbulentan kao i kasnija valorizacija njegova djela. Susret s Klimtovim originalima ne ostavlja nas ravnodušnim i njegova umjetnost i život okupiraju pažnju stručnjaka cijelo stoljeće. Klimtove slike praznik su za oči: zavode nas svojim bogatstvom motiva i visokom estetizacijom, a iza sjajnih, izazovnih površina, naziru se neizrečene emocije, potisnute traume i zatomljeni osjećaji modernog čovjeka na prijelomu 19. u 20. stoljeće.

Poseban osvrt posvetit ćemo Klimtovim djelima u Hrvatskoj, alegorijskim slikama glazbene i kazališne umjetnosti u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci te planu njihove restauracije i prijedlogu prezentacije u sklopu manifestacije Rijeka — europska prijestolnica kulture 2020.

dr. sc. Irena Kraševac, znanstvena savjetnica na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu

dr. sc. Višnja Bralić, pomoćnica ravnateljice za pokretnu kulturnu baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda

SRIJEDA, 10. SIJEČNJA 2018. U 17:00

MODERNA GALERIJA

Na obalama Jadranskoga mora

Slikarstvo krajolika na prijelomu 19. i 20. stoljeća

Međunarodni izložbeni projekt u kustoskoj koncepciji talijanskog povjesničara umjetnosti i teoretičara Giandomenica Romanellija i ravnateljice Moderne galerije Biserke Rauter Plančić premijerno predstavljen u Modernoj galeriji u Zagrebu svjedoči o važnosti hrvatsko-talijanskih likovnih veza za razvoj plenerizma i hrvatskog pejzažnog slikarstva uopće. Za tu prigodu, uz djela vodećih talijanskih slikara s prijeloma 19. u 20 stoljeće (G. Fattori , G. Ciardi, P. Fragiacomo , G. Cadorin ,T. Signorini i dr.) iz muzejsko-galerijskih institucija u Italiji na izložbi su izložena djela hrvatskih umjetnika koji su se za svojih putovanja u Italiju susreli s protagonistima škole macchiaiola i stvarali pod njihovim utjecajem. Riječ je o djelima većinom iz fundusa Moderne galerije (od F. Quiquereza, N. Mašića, V. Bukovca i M. C. Medovića do M. Cl. Crnčića, E. Vidovića, G. Jurkića i dr.) te nekoliko radova iz muzejsko-galerijskih institucija u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Cilj je ove izložbe, koju je Moderna galerija priredila u suradnji s Talijanskim institutom za kulturu u Zagrebu, a koja će tijekom 2018. biti predstavljena i u Italiji, upoznati internacionalnu publiku s hrvatskom dionicom plenerizma koja značajno korespondira s europskim slikarstvom s kraja 19. i početka 20. stoljeća.

Stručno vodstvo: kustosica Lada Bošnjak Velagić

Besplatno za redovne članove DPUH-a

Upravni odbor objavljuje Natječaj za dodjelu Nagrade DPUH-a „Radovan Ivančević“ za 2017. godinu:

1. Nagrada DPUH-a „Radovan Ivančević“ za životno djelo (1 nagrada)

2. Godišnja nagrada DPUH-a „Radovan Ivančević“ (1 nagrada)

3. Povelje DPUH-a za unapređenje i promicanje povijesti umjetnosti (do 3 povelje)

4. Nagrade za najbolji diplomski rad (do 3 nagrade)

Prijedlog nagrade za životno djelo i godišnju nagradu mora sadržavati obrazloženje, biografiju i bibliografiju. U obrazloženju valja jasno naglasiti za koju nagradu i za što je kandidat nominiran.

Prijave koje nisu u skladu s navedenim zahtjevima neće se razmatrati.

Prijave vrijede isključivo ukoliko su poslane do objavljenog roka, a uvažava se datum poštanskog pečata.

Sve prijave za natječaj primaju se isključivo poštom na adresu: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Preradovićeva 44, 10000 Zagreb

NATJEČAJ JE OTVOREN DO 15. ožujka 2018.

Kultura u centru — potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi

Ministarstvo kulture objavilo je poziv na dostavu projektnih prijedloga pod nazivom Kultura u centru — potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi.Poziv se provodi u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020., a usmjeren je na razvoj dobrog upravljanja u kulturi jačanjem suradnje organizacija civilnog društva i javnog sektora. Pozivom će se iz Europskog socijalnog fonda financirati aktivnosti jačanja kapaciteta relevantnih dionika u području sudioničkog upravljanja u kulturi i podizanja javne svijesti o dobrom upravljanju u kulturi, razvoj i/ili uspostava modela sudioničkog upravljanja u kulturi, priprema i provedba kulturnih i umjetničkih programa te razvoj suradnje i umrežavanja u području sudioničkog upravljanja u kulturi. Prihvatljivi prijavitelji su organizacije civilnog društva (umjetnička organizacija, udruga i savez udruga koji djeluje u području kulture i umjetnosti), jedinice lokalne samouprave čiji je broj stanovnika manji od 10 000 i javne ustanove u kulturi kojima je osnivač jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave.

Pozivamo članove da prijedloge projekata s popisom mogućih partnera i prijavitelja projekta pošalju na mail dpuh@inet.hr do 20. siječnja 2018. DPUH u prijedlogu projekta sudjeluje kao partner ili prijavitelj.

Više o natječaju na stranicama Europskog socijalnog fonda: http://www.esf.hr/natjecaji/dobro-upravljanje/kultura-u-centru-potpora-razvoju-javno-civilnog-partnerstva-u-kulturi/

Josip pl. Vancaš (Šopron, 1859. – Zagreb, 1932.), ubraja se u nesumnjivo najvažnije arhitekte Hrvatske, Bosne i Hercegovine te cijeloga juga Austro-Ugarske Monarhije kraja 19. i početka 20. stoljeća. Radi se istodobno o jednom od najplodnijih arhitekata toga vremena koji je realizirao više od dvije stotine građevina (70 crkava, 10 javnih građevina, 12 škola, 6 hotela i kavana, 110 palača i najamnih zgrada te 10 banaka). Na ovome predavanju, organiziranome u povodu 85. obljetnice Vancaševe smrti, donijet će se pregled njegova stvaralaštva koje će se nastojati kontekstualizirati s događanjima u arhitekturi Srednje Europe na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.

Dragan Damjanović rođen je 1978. godine u Osijeku. Diplomirao je povijest umjetnosti i povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Voditelj je Katedre za modernu umjetnost i vizualne komunikacije na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Glavno područje istraživačkog interesa vezano mu je za povijest arhitekture te u manjoj mjeri slikarstva i skulpture Hrvatske i Srednje Europe u 19. i u prvoj polovini 20. stoljeća. 

Nastanak i prostorni razvoj Varaždina i Osijeka uvjetovan je povoljnim položajem uz dravski prometni smjer, ključnu okosnicu urbanizacije kontinentalne Hrvatske. Formiranje naseobinskih struktura može se pratiti od razdoblja antike, no srednjovjekovna povijest oba grada u povijesnim izvorima bilježi se od 12. stoljeća. Različiti geografski, društveni i povijesni uvjeti utjecali su na stvaranje urbanih struktura, iz čega su proizašle i prostorne razlike u formiranju oba grada. Praćenjem povijesnih procesa može se sagledati presjek povijesno-prostornog razvoja gradova kontinentalne Hrvatske i njihove transformacije početkom novoga vijeka, kada oba grada dosežu visok stupanj urbanog razvoja u sličnim povijesnim okolnostima, no različitog kulturnog predznaka: Varaždin onog srednjoeuropskog, Osijek osmanskog, a koji su bitno obilježili urbanizaciju prostora kontinentalne Hrvatske.

Ratko Vučetić diplomirao je na Odsjeku za povijest umjetnosti. Magistarski rad „Prostorna struktura srednjovjekovnih gradskih naselja u Hrvatskom zagorju i njihov razvoj do Prvog svjetskog rata“ obranio 2002. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a doktorsku disertaciju pod naslovom „Prostorni razvoj privilegiranih srednjovjekovnih gradova u sjeverozapadnoj Hrvatskoj do 18. stoljeća“ 2005. godine. Zaposlen je u Institutu za povijest umjetnosti gdje se bavi istraživanjima graditeljskog nasljeđa, prostornom organizacijom, razvojem gradskih naselja i proučavanjem arhitekture u kontinentalnoj Hrvatskoj.

BEČ

subota i nedjelja, 2. i 3. prosinca 2017.

Posjet izložbi Izazov moderne: Beč i Zagreb oko 1900. (Orangerie, Unteres Belvedere) uz stručno vodstvo autorica izložbe. Na izložbi su prikazana djela Gustava Klimta, Kolomana Mosera, Carla Molla, Vlahe Bukovca, Ivana Meštrovića, Roberta Auera, Tomislava Krizmana kao i ostalih protagonista moderne u Beču i Zagrebu.

Posjet Vili Klimt (Die Klimt Villa, Feldmühlgasse 11, 13. Bezirk) uz stručno vodstvo.Posljednji atelje Gustava Klimta  nedavno je obnovljen i zaštićen te otvoren za javnost. Rekonstruirana je atmosfera i autentični dekor iz razdoblja između 1911. i 1918. godine. 

DETALJI O PUTOVANJU

RIJEKA
subota, 28. listopada 2017. u 8:00

8:00 polazak iz Zagreba, parkiralište iza Cibone
11:00 – 12:45 Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Krešimirova 26 c, Rijeka, informacija o obnovljenoj zgradi H objekta bivše tvornice „Rikard Benčić“, Slaven Tolj, ravnatelj; retrospektivna izložba Tomislav Gotovac, Anticipator kriza – Kuda idemo ne pitajte,stručno vodstvo Ksenija Orelji Nataša Šuković, kustosice izložbe
13:00  izložba Riječki torpedo – prvi na svijetu, Željezničko skladište, Žabica 4, Rijeka, stručno vodstvo Muzeja grada Rijeke
13:45 Muzej grada Rijeke,Muzejski trg 1, Rijeka, izložba Leontine Littrow - slikarica svjetla, stručno vodstvo Ervin Dubrović, ravnatelj
15:00 – 16:00 razgledavanje središta grada Rijeke – arhitektura i urbanizam, stručno vodstvo Daina Glavočić, muzejska savjetnica
17:30 polazak autobusa za Zagreb, povratak do 20:00

Cijena prijevoza: 130 kn za članove i 150 kn za ostale. Prijave i uplate do 23. listopada 2017. na dpuh@inet.hr ili 01 48 12 920. 

Geomorfološke karakteristike dubrovačkog izvangradskog područja  uvjetovale su dva osnovna tipa oblikovanja terena pogodnih za sadnju. Da bi se zadržala plodna zemlja, na padinama se podižu terase podzidane kamenom,  a na ravnim površinama zemlja se čuva u obzidanim uzdignutim pravokutnim lijehama. Tradicionalne tehnike obrade tla uvjetovale su uporabu  kamene gradnje, što će trajno oblikovati  dubrovački krajolik. Terasiranje padina i vrtovi ortogonalnog tlocrta u kojima su staze natkrivene pergolama – nadilaze i  sve stilske promjene. Na primjerima dubrovačke ladanjske izgradnje pokazat će se da je arhitektura vrtova ostala  vezana uz tradiciju više od arhitekture ladanjskih kuća. Naime, obilježja srednjovjekovnih vrtova preživjela su i u doba renesanse, pa i baroka. Kamenom građeni vrtovi očuvali izvorne tlocrte no ta posebnost  nije, nažalost, iskorištena za njihovu obnovu.

Nada Grujić, povjesničarka umjetnosti, diplomirala je 1963. i doktorirala 1980. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1964. bila je zaposlena  uInstitutuzapovijestumjetnosti, aod 1990. do 2006. na OdsjekuzapovijestumjetnostiFilozofskogfakultetaSveučilištauZagrebu. Objavila je brojneznanstveneistručneradovete šestknjiga o srednjovjekovnoj i renesansnoj javnoj i stambenoj arhitekturidubrovačkogpodručja.