Obavijesti comments

važna obavijest

PREDSTAVLJANJE I OTVARANJE IZLOŽBE

20.2.2017. u 13:16
Objavljeno:
   Martina Petrinović 20.2.2017. u 13:16
Uređeno:
   Martina Petrinović 24.2.2017. u 13:54

PRESS RELEASE

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske i Društvo prijatelja dubrovačke starine pozivaju vas na predstavljanje zbornika Društvo prijatelja dubrovačke starine, Povijest i rad na spomenicima kulture 1952.—2016. i otvaranje izložbe
Društvo – grad – ljudi autora Ljube Gamulina. Rad na knjizi potaknuo je višesmjerna istraživanja koja će pokazati smisao postojanja Društva prijatelja dubrovačke starine, načela i načine njegovog djelovanja te najvažnije – službu
javnom, općem i zajedničkom interesu, a to je u specifičnom slučaju Dubrovnika njegova baština.

 

važna obavijest

APEL

17.2.2017. u 10:45
Objavljeno:
   Martina Petrinović 17.2.2017. u 10:45
Uređeno:
   Martina Petrinović 17.2.2017. u 10:45

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske pridružuje se apelu Hrvatskog društva likovnih umjetnika Osijek i podržava borbu HDLU Osijek za očuvanje Galerije Kazamat.

 

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Osijek od 2002. godine raspolaže prostorom u Tvrđi, a u čijem je sastavu i ugledna Galerija Kazamat. Taj prostor obnovilo je Ministarstvo kulture RH u mandatu ministra dr. sc. Antuna Vujića, a tijekom svih narednih godina upravo je ovo Ministarstvo financiralo izlagačke  programe Galerije Kazamat. Osječki umjetnici i kulturna javnost svojim su iznimnim zalaganjem ovu galeriju učinili jednom od najrespektabilnijih galerijskih ustanova u zemlji. U nedostatku sredstava radili su volonterski, a zalagali se za što bogatiji kulturni život u svojem gradu. Kada je nedavno Osijek sudjelovao u natjecanju za Europsku prijestolnicu kulture i ušao u drugi krug, upravo su barokna Tvrđa i svi kulturni sadržaji koji se ovdje nude bili važan element kulturne ponude.

Ovih dana gradska je uprava odlučila oduzeti te dragocjene i odavno etablirane prostore onima koji njima upravljaju i vode brigu od 2002. godine, a to je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Osijek. Gradska uprava namjerava u jednom dijelu ovdje smjestiti urede jedne političke stranke (Hrvatski laburisti), a drugi dio dati udruzi koja se bavi sportsko-rekreativnim aktivnostima.

Grad Osijek četvrti je grad po veličini u Hrvatskoj, a Galerija Kazamat ključno je mjesto okupljanja i prezentiranja umjetničkih događanja ne samo u Gradu, nego i znatno šire u ionako osiromašenoj regiji.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske apelira na gradske vlasti Osijeka da shvate kako je takva odluka štetna i opasna, a od njezine moguće provedbe teško bi stradao kulturni život Osijeka i svi oni koji stvaraju kulturu u tome gradu i u Hrvatskoj općenito.

dr. sc. Zvonko Maković
predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske

važna obavijest

TRIBINA

7.2.2017. u 12:53
Objavljeno:
   Martina Petrinović 7.2.2017. u 12:53
Uređeno:
   Martina Petrinović 13.2.2017. u 13:41

SRIJEDA, 15. veljače 2017. u 18:30
DPUH, Preradovićeva 44

KAKO ŠTITIMO ARHITEKTURU MODERNIZMA?

Krajem 2016. godine srušena je kuća Matulja u okolici Šibenika, djelo arhitekata Ante i Vlaste Vulin iz 1963. godine. Kuća je imala status preventivno zaštićenog kulturnog dobra RH, da bi rušenje bilo izvedeno u pravnom vakuumu između privremene i trajne zaštite.

Ovaj slučaj još je jednom ukazao na ranjivost baštine, odnosno prvenstveno na manjkavu i nedostatnu pravnu, a time i društvenu skrb nad vrijednim arhitektonskim i urbanističkim ostvarenjima.

Tribina će prezentirati slučaj kuće Matulja, ali staviti i fokus na baštinu iz razdoblja socijalizma kroz neke od istaknutih arhitektonskih primjera, uključujući djela primijenjene umjetnosti, poput dizajna i opreme interijera.

O stanju modernističke baštine druge polovice 20. stoljeća, o formalnim aspektima zaštite, dosadašnjim iskustvima i problemima koji se u praksi Konzervatorskih odjela i Ministarstva kulture javljaju te općenito o otvorenim proceduralnim pitanjima raspravljat će: mr. sc. Anuška Deranja Crnokić i dr. sc. Martina Ivanuš (Ministarstvo kulture RH), dr. sc. Zrinka Paladino (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb), dr. sc. Marko Špikić (Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu) i dr. sc. Iva Ceraj (Hrvatski muzej arhitekture).

Kako bi se spriječila daljnja devastacija novijeg kulturnog nasljeđa, potrebno je kritički sagledati postojeće kriterije i metodologiju pravne zaštite kulturnih dobara, ali i potaknuti sustavniju i pravodobniju valorizaciju ovog izrazito produktivnog perioda za hrvatsku arhitekturu.

Tribina je organizirana u suradnji projekta Motel Trogir i Odbora za baštinu i prostor DPUH-a.

Projekt Motel Trogir  u 2017. godini podržavaju Ministarstvo kulture RH i Zaklada Kultura nova. Motel Trogir je projekt Slobodnih veza — udruge za suvremene umjetničke prakse. 

važna obavijest

PREDSTAVLJANJE ZBORNIKA

7.2.2017. u 11:44
Objavljeno:
   Martina Petrinović 7.2.2017. u 11:44

PONEDJELJAK, 13. veljače 2017. u 12:00
DPUH, Preradovićeva 44

Art History – the Future is Now

Zbornik Art History –the Future is Now (Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2017.), izdan je povodom sedamdesetpetog rođendana Vladimira Petera Gossa (Gvozdanovića), professora emeritusa Povijesti umjetnosti Sveučilišta u Rijeci. Zbornik je višejezična zbirka priloga (hrvatski, engleski, talijanski) 26 znanstvenika iz Austrije, Češke, Hrvatske, Italije, Izraela, Makedonije, Mađarske, Slovačke i SAD. Uz priloge uvaženih znanstvenika (Katičić, Belaj, Rendić-Miočević, Calzona, Benešovska...) više od trećine Zbornika sadrži radove mladih, perspektivnih istraživača, naglašavajući tako naslov knjige, to jest da se povijest umjetnosti i humanističke znanosti uopće stalno obnavljaju i da nova pokoljenja grade na postigućima svojih prethodnika.

Zbornik će predstaviti: dr. sc. Zvonko Maković, predsjednik DPUH-a, dr. sc. Milan Pelc, ravnatelj Instituta za povijest umjetnosti, dr. sc. Ivan Mirnik, recenzent, dr. sc. Vjekoslav Jukić, urednik i dr. sc. Vladimir P. Goss.

Izdavač: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2017.

važna obavijest

POZIV NA SUDJELOVANJE NA ZNANSTVENO-STRUČNOM SKUPU

3.2.2017. u 10:56
Objavljeno:
   Martina Petrinović 3.2.2017. u 10:56
Uređeno:
   Martina Petrinović 3.2.2017. u 10:58

 

Hrvatski povjesničari umjetnosti:

Lelja Dobronić (1920. 2006.)

Zagreb, 15. i 16. svibnja 2017.

 
Nastavljajući programski serijal znanstveno-stručnih skupova pod nazivom Hrvatski povjesničari umjetnosti, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske organizira četvrti skup posvećen Lelji Dobronić (Zagreb, 1920.–Zagreb, 2006.) u povodu desete godišnjice njezine smrti.
Svojim znanstveno-istraživačkim radom Lelja Dobronić dala je golem doprinos srodnim historiografskim disciplinama povijesti umjetnosti, povijesti kulture i povijesti Hrvatske, napose Zagreba. Njezin opus obuhvaća vremenski raspon od srednjega vijeka do 20. stoljeća, a tematski od povijesnoumjetničke topografije do muzeologije. Njezina djela ne otkrivaju samo prostore i umjetnička djela, nego i brojna imena i ličnosti, zbivanja i procese, zbog čega su neka postala neophodnim priručnicima kao pregledno sistematizirani zbirovi provjerenih podataka, a druga traženom lektirom i obvezatnim dijelom obiteljskih biblioteka. Zahvaljujući tematici, primjerice urbanom razvoju i kulturi Zagreba – tematskom kompleksu kojem je posvećen njezin dominantni istraživački i spisateljski korpus, neke su knjige dosegnule popularnost i ponovljena izdanja. Baveći se arhitekturom 19. stoljeća Lelja Dobronić u povijest umjetnosti je uvela više pokoljenja graditelja, najistaknutije protagoniste te epohe predstavila je monografijama, a urbanističku problematiku sustavnim prikazima malo poznatih ili čak nepoznatih prostornih planova i dokumenata. Njezine najpoznatije knjige o zagrebačkoj baštini predstavljaju živu urbanu supstancu: kuće i javne prostore, njihovu dinamičnu povijest i postojanu transformaciju. Njezina povijesnoumjetnička topografska istraživanja, potaknuta na početku potrebom prezentacije posjedovne strukture na širem zagrebačkom povijesnom prostoru u novom postavu Muzeja grada Zagreba, s vremenom su se proširila na veći dio sjeverne Hrvatske te potragu za starijim i gotovo nepoznatim svjedočanstvima nestalih kultura i sredina te obuhvatila više povijesnih svjetova. Poseban interes usmjerila je na istraživanje povijesti Zagrebačkog kaptola i nekih župa, života i djela zagrebačkih biskupa, srednjovjekovnih viteških redova: templari, ivanovci, sepukralci.
Uz izvorno tragalački poriv, Lelja Dobronić gajila je još kao mlada znanstvenica osjećaj obveze prema tradiciji zagrebačke historiografije i nastavila golem projekt I. K. Tkalčića i E. Laszowskoga te izdala četiri sveska (19, 20, 21 i 22) monumentalnog djela Monumenta historica civitatis Zagrabiae.
Radeći u Gliptoteci (1944.—1948.), Muzeju grada Zagreba (1948.—1962.), Zavodu za zaštitu spomenika kulture grada Zagreba (1962.—1964.), Muzejsko-dokumentacijskom centru (1964.—1967.) i Povijesnom muzeju Hrvatske (1967.—1980.), Lelja Dobronić ostavila je znatni trag u tim najvažnijim institucijama na polju povijesti umjetnosti u najširem smislu. U istraživanju često nije imala uzore i sama je postavljala ciljeve i metode. Nije utemeljila školu, jer je uvijek bila individualist i sama polazila na svoje pohode, ali je postala primjer i ideal. Za života je dobila najrelevantnije nagrade i priznanja, a grad Križevci imenovao ju je svojom počasnom građankom (2000.).
DPUH poziva povjesničare umjetnosti, povjesničare i arheologe, konzervatore i muzealce, znanstvenike i istraživače da svojim spoznajama — analizama i interpretacijama, daju doprinos poznavanju rada i djelovanja, života i ličnosti Lelje Dobronić u ime poštovanja i sjećanja na njezinu dugogodišnju prisutnost u hrvatskoj znanosti i kulturi.
 
Molimo da naslov i sažetak prijedloga izlaganja (do 900 znakova) pošaljete na dpuh@inet.hr do 15. ožujka 2017.
DPUH će do kraja travnja obavijestiti prijavljene o prihvaćanju teme izlaganja. Izlaganja će biti objavljena u Zborniku skupa, a tekstovi se predaju do 15. rujna 2017.
 
važna obavijest

PREDAVANJE

30.12.2016. u 12:31
Objavljeno:
   Martina Petrinović 30.12.2016. u 12:31
Uređeno:
   Martina Petrinović 16.1.2017. u 12:20

Govoriti o Karamanu znači govoriti o najistaknutijem hrvatskom povjesničaru umjetnosti 20. stoljeća. Karamanove znamenite teorijske teze o provincijskoj, graničnoj i periferijskoj sredini uklapaju se u metodsku paradigmu geografije umjetnosti, koja u okvirima europske povijesti umjetnosti ima dugu tradiciju. Elementi te metode isprepleteni su s elementima paradigme o nacionalnom karakteru umjetnosti. Karaman je obje paradigme kritički primijenio u  svojim razmišljanjima o hrvatskoj umjetničkoj baštini, međutim, on nije uspio prevladati onaj temporalni aspekt umjetnosti periferije, koji se u njegovo doba (pa i kasnije) interpretirao kao kašnjenje u odnosu prema centru. O toj i o drugim značajkama Karamanove teorijske ostavštine bit će govora u predavanju posvećenom 130. obljetnici njegova rođenja.

Milan Pelc diplomirao je povijest umjetnosti i germanistiku te magistrirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1993. radi u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. Ravnatelj je Instituta od 2003. godine. Područja znanstvenoga istraživanja: povijest europske i hrvatske grafike i knjižne ilustracije; razdoblje kasnog srednjeg vijeka i renesanse; povijest i teorija povijesti umjetnosti; povijest knjige i vizualnih medija. Autor je knjige Renesansa u Hrvatskoj za koju je dobio godišnju nagradu Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2007. godinu.

važna obavijest

PREDSTAVLJANJE KNJIGE

15.12.2016. u 12:29
Objavljeno:
   Martina Petrinović 15.12.2016. u 12:29
Uređeno:
   Martina Petrinović 15.12.2016. u 16:22

Elena Cvetkova jedna je od najrenomiranijih likovnih kritičarki koja je od 60-ih godina kontinuirano pratila likovnu scenu u Hrvatskoj. Iz njezina bogata novinarskog opusa izdvajaju se intervjui s umjetnicima koje danas ubrajamo u najznamenitije hrvatske slikare i kipare. U živoj formi razgovora u kojoj umjetnici progovaraju o svom likovnom stvaralaštvu, komentiraju društvenu i likovnu scenu svoga vremena, te iznose nepoznate podatke iz svog životopisa, Elena Cvetkova zabilježila je brojne zanimljive pojedinosti koje su svojevrsna dokumentacija o umjetnicima i umjetničkoj sceni Hrvatske u drugoj polovini 20. stoljeća. Ova publikacija obuhvaća razgovore koje je kritičarka vodila s umjetnicima, od prvog razgovora s doajenom hrvatskog slikarstva Mirkom Račkim iz 1962. do naših suvremenika. U svom promicateljskom djelovanju likovne kritičarke ostavila je nezanemarivu građu za cjelovitu kroniku naše suvremene likovne umjetnosti proteklih desetljeća.
 
ISBN 978-953-6089-45-1
Nakladnik: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske
Urednica: Ivanka Reberski
Grafičko oblikovanje: DZN studio
Naklada: 300
559 stranica
Zagreb, studeni 2016.
 
Objavljivanje knjige ostvareno je zahvaljujući novčanim potporama Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba i sredstvima Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.
 
Nakon predstavljanja knjiga će se moći kupiti po promotivnoj cijeni od 150 kn.
 
 

 

važna obavijest

NAGRADA

12.12.2016. u 15:27
Objavljeno:
   Martina Petrinović 12.12.2016. u 15:27

Upravni odbor objavljuje Natječaj za dodjelu Nagrade DPUH-a „Radovan Ivančević“ za 2016. godinu:

1. Nagrada DPUH-a „Radovan Ivančević“ za životno djelo (1 nagrada)

2. Godišnja nagrada DPUH-a „Radovan Ivančević“ (1 nagrada)

3. Povelje DPUH-a za unapređenje i promicanje povijesti umjetnosti (do 3 povelje)

4. Nagrade za najbolji diplomski rad (do 3 nagrade)

Prijedlog nagrade za životno djelo i godišnju nagradu mora sadržavati obrazloženje, biografiju i bibliografiju. U obrazloženju valja jasno naglasiti za koju nagradu i za što je kandidat nominiran.

Prijave koje nisu u skladu s navedenim zahtjevima neće se razmatrati.

Prijave vrijede isključivo ukoliko su poslane do objavljenog roka, a uvažava se datum poštanskog pečata.

Sve prijave za natječaj primaju se isključivo poštom na adresu: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Preradovićeva 44, 10000 Zagreb

NATJEČAJ JE OTVOREN DO 15. ožujka 2017.

važna obavijest

PRIGODNA PRODAJA IZDANJA DPUH-A

21.11.2016. u 10:28
Objavljeno:
   Martina Petrinović 21.11.2016. u 10:28
Uređeno:
   Martina Petrinović 21.11.2016. u 10:29
od četvrtka, 24. studenoga do subote, 26. studenoga 2016.
od 10:00 do 18:00
u Muzeju suvremene umjetnosti,
Avenija Dubrovnik 17, Zagreb
 
 
U sklopu 4. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti održat će se prigodna prodaja četrdesetak monografskih naslova i pojedinih brojeva Peristila u izdanju Društva po sniženim cijenama.
 
 
Prigodne cijene vrijede samo za navedene datume, za plaćanje u gotovini.
 
 
važna obavijest

4. KONGRES HRVATSKIH POVJESNIČARA UMJETNOSTI

17.11.2016. u 11:43
Objavljeno:
   Martina Petrinović 17.11.2016. u 11:43
Uređeno:
   Martina Petrinović 21.11.2016. u 10:31

 

Raspored i knjigu sažetaka 4. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti možete preuzeti ovdje.