DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

Kulturni krajolik je vrsta nepokretnog kulturnog dobra koje sadržava strukture što svjedoče o čovjekovoj nazočnosti u prostoru, a predstavljaju zajedničko djelo čovjeka i prirode. Povijesni kulturni krajolik je kulturni krajolik kojega u velikoj mjeri obilježavaju i određuju povijesni elementi i strukture.

UNESCO je u Aneksu Deklaracije o svjetskoj kulturnoj baštini iz 1992. definirao  tri kategorije kulturnog krajolika: 1) jasno razgraničeni krajolik nastao svjesnim ljudskim planiranjem i oblikovanjem u što spadaju vrtovi, parkovi i umjetnički osmišljen krajolik; 2) spontano nastali krajolik s dvjema potkategorijama: 2a) reliktni ili fosilni krajolik, krajolik van funkcije čija su karakteristična obilježja nastala u prošlosti i 2b) krajolik u kontinuiranom razvoju, koji je još u upotrebi i nastajanju te 3) asocijativni kulturni krajolik u kojem su manje važni materijalni svjedoci, a više religijske, umjetničke ili kulturne konotacije.

Predavanje na osnovu komparativnog materijala i registriranih kulturnih krajolika u Hrvatskoj tematizira problem njihovog definiranja, podjele, zaštite i očuvanja, sa posebnom usredotočenošću na situaciju u Republici Hrvatskoj.

Franko Ćorić, povjesničar umjetnosti, zaposlen je na Katedri za zaštitu kulturne baštine Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 2001. godine povijest umjetnosti i germanistiku. Doktorski rad na temu C. kr. Središnje povjerenstvo za proučavanje i održavanje starinskih građevina u hrvatskim zemljama – ustroj, zakonodavstvo i djelovanje 1850.-1918. obranio je 2010. godine. Glavno područje interesa mu je povijest i teorija zaštite spomenika u Hrvatskoj u 19. i prvoj polovini 20. stoljeća, veze s njemačkim govornim područjem te suvremena konzervatorska teorija i praksa.

DPUH na međunarodnoj konferenciji

PUBMET2017 Conference on Scholarly Publishing in the Context of Open Science

Martina Petrinović: Humanists coping with the competitive world of scholarly journals

četvrtak i petak, 21. i 22. rujna 2017., Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb

Raspored: http://pubmet.unizd.hr/conference-programme/

Martina Ivanuš
Izgradnja u Nacionalnom parku Plitvička jezera

četvrtak, 21. rujna 2017. u 18:30
DPUH, Preradovićeva 44

Od naseljavanja i izgradnje prvih smještajnih objekata, do kraja 20. stoljeća na Plitvičkim jezerima pratimo sukob čovjeka i prirode. Paradigmatski primjer pokušaja da se savlada priroda i podčini interesima čovjeka predstavlja zahvat s kraja 19. stoljeća na Labudovcu, kada je inicirana atmosfera kompromisa, koja se nastavlja s amplitudama do danas. Plitvice su od davnina percipirane kao izuzetan krajolik u kojem su gradili najbolji, stoga su Plitvička jezera dočekala 21. stoljeće s velikim brojem turističkih, upravnih, gospodarskih i stambenih objekata u zoni Parka, čak i najosjetljivijoj zoni, zoni temeljnog fenomena. Izgrađeni objekti jesu smetnja u Nacionalnom parku ali su postali njegova posebnost i baština. Na primjeru arhitekture i prostornih planova Plitvica, što realiziranih, ali i nerealiziranih, zorno možemo pratiti promjene odnosa struke prema percepciji prirode te definiciji i zadaći nacionalnih parkova.

Martina Ivanuš, povjesničarka umjetnosti, radi u Ministarstvu kulture. Diplomirala je 2001. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Odsjeku za povijest umjetnosti. U Italiji, na Sveučilištu u Torinu, magistrirala je 2007. godine na stručnom studiju Kulturni projekti za razvoj. Na Odsjeku za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu doktorirala je 2013. godine na temu Arhitektura i prostorno planiranje u nacionalnom parku Plitvička jezera.

PONEDJELJAK, 3. srpnja 2017. u 13 sati

Boris Bućan / fenomen plakatne umjetnosti
Kabinet grafike HAZU

Povodom reprezentativne donacije antologijskih umjetničkih plakata (2016.) Kabinet grafike HAZU izložbom Boris Bućan / fenomen plakatne umjetnosti predstavlja izbor od 23 plakata. Riječ je redom o velikim antologijskim plakatima, jednog od najistaknutijih autora grafičkog oblikovanja posljednje četvrtine 20. stoljeća, nastalim za Hrvatsko narodno kazalište u Splitu te za Simfoničare i Zbor Radio televizije Zagreb, među kojima je i remek-djelo Žar ptica.

Stručno vodstvo: kustosice izložbe

PERISTIL 60/2017

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske poziva na predaju stručnih i znanstvenih tekstova za objavljivanje u jubilarnom 60. broju Peristila. Primaju se isključivo neobjavljeni tekstovi na hrvatskom ili nekom stranom jeziku.

Peristil, zbornik radova za povijest umjetnosti redovito izdaje Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske od 1954. godine. Peristil je znanstveni godišnjak u kojem se objavljuju recenzirani znanstveni članci iz područja povijesti umjetnosti i srodnih društveno humanističkih znanosti.

Tekst treba imati do 16 kartica / 1 autorski arak/ i 10 slikovnih priloga. Molimo autore da svoj prilog prilagode tehničkim uputama.

Rok za predaju: 30. lipnja 2017.

Portreti vladara su osnova medijske prezentacije monarhija tijekom 19. i početkom 20. stoljeća. Likovni prikaz dinasta usredotočen je na njega kao nositelja državnog autoriteta, pri čemu je vizualni obrazac zasnovan na vezi ličnosti, tijela i dužnosti. U sklopu medijske prezentacije devetnaestostoljetnih monarhija istaknutu je ulogu imao slikar Vlaho Bukovac, koji je vladarske portrete uobličio u međuprostoru između umjetničkoga djela i funkcionalnosti prikaza (portret kao zamjena za vladara). Umjetnik je tijekom posjeta Cetinju (1883.), Beču (1896.), i Beogradu (1882., 1901., 1903.) izradio niz portreta u službi propagande crnogorske dinastije Petrović, srpskih dinastija Obrenović i Karađorđević i napokon dinastije Habsburgovaca. Usprkos različitim povijesnim i društvenim okolnostima u kojima je Bukovac stvarao portrete dinasta, izražavajući se različitim stilskim izrazima i raznolikim ikonografskim tipovima, on je portrete vladara i članova njihovih obitelji strukturalno objedinio starim konceptom prezentacije. Treba istaknuti kako su pojedini Bukovčevi vladarski portreti u formi masovnih medija (litografija, oleografija, razglednica) nastavili djelovati u skladu s masovnom konzumacijom vladarskih slika na načelu modernog potrošačkog društva.

Igor Borozan ugledni je beogradski povjesničar umjetnosti i docent na Filozofskome fakultetu na Odelenju istorije umetnosti. Uže područje njegovog znanstvenoga rada je moderna umjetnost i vizualna kultura. Značajni su njegovi radovi posvećeni interpretaciji kulturne baštine 19. i početka 20. stoljeća. Na Filozofskome fakultetu u Beogradu diplomirao je povijest umjetnosti (2005.) obranivši rad na temu Umjetnost i politika: spomenik knezu Milošu u Negotinu u svjetlu političke propagande dinastije Obrenović za koji je nagrađen nagradom Spomen-zbirke Pavla Beljanskog. Magistrirao  je (2008.) i doktorirao  (2014.) s temom Slika i moć: predstava vladara u srpskoj vizualnoj kulturi 19. i početkom 20. vijeka. Objavio je više zapaženih znanstvenih radova te dvije knjige Reprezentativna kultura i politička propaganda (2006.) i Spomenik u hramu: Memoria kralja Milana Obrenovića (2014.).  Među objavljenim radovima treba istaknuti studiju Velika Iza Vlaha Bukovca (Memorial Pavla Beljanskog, Novi Sad, 2013.). 

Knjiga Intervjui. Četiri desetljeća s umjetnicima hrvatske likovne scene Elene Cvetkove u izdanju Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske nagrađena je prestižnom europskom nagradom za dizajn European Design Awards (ED-Awards). Dizajner knjige Tomislav Vlainić (DZN studio) primio je brončanu nagradu u kategoriji oblikovanje knjige. ED-Awards je godišnja nagrada koja se dodjeljuje europskim dizajnerima za izniman rad u polju komunikacijskog dizajna, a o dobitnicima odlučuju predstavnici 15 europskih časopisa posvećenih dizajnu. Dodjela ED-Awards nagrada održana je 27. svibnja 2017. u Portu u Portugalu.

Razgovori novinarke Elene Cvetkove s umjetnicima hrvatske likovne scene nastali su u razdoblju od 1962. do 2001. godine i izvorno su bili objavljeni u hrvatskom dnevnom tisku. Knjiga predstavlja kroniku zbivanja i odraz je promjena u umjetnosti, društvu i politici prema umjetnosti u dugom razdoblju od 40 godina, od vremena socijalističke Hrvatske do početka njezine nezavisnosti o čemu svjedoče riječi samih umjetnika (Mirko Rački, Vojin Bakić, Boris Bućan, Krsto Hegedušić, Branko Ružić..).U knjizi je objavljena selekcija od 145 intervjua sa 117 umjetnika. Dinamičnost forme pitanje-odgovor prati atraktivan i specifičan prijelom knjige što je prepoznao i stručni europski žiri za dizajn. 

https://europeandesign.org/submissions/book-of-interviews/

https://www.facebook.com/europeandesign.org/?fref=ts

obrazloženja

PROGRAM

KNJIGA SAŽETAKA

HERA TransCultAA

ponedjeljak, 24. travnja 2017. u 12 sati

DPUH, Preradovićeva 44

Transfer of Cultural Objects in the Alpe Adria Region in the 20th Century (TransCultAA) je zajednički znanstveno-istraživački projekt četiri istraživačka tima iz četiri zemlje (Njemačka, Italija, Slovenija, Hrvatska, uz pridružene partnere iz Austrije), financiran od strane HERA JRP (Humanities in the European Research Area Joint Research Programme), kao jedan od osamnaest projekata od ukupno kandidiranih više od šest stotina projektnih prijedloga na HERA natječaju Uses of the Past 2016-2019.

Institucionalni nositelj hrvatskog dijela projekta je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, institucija u svojstvu pridruženog partnera za hrvatski dio projekta je Hrvatski restauratorski zavod, a daljnja institucionalna suradnja tijekom implementacije projekta u Hrvatskoj planirana je i s Odjelom za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru.

Projekt i tijek dosadašnjega istraživanja predstavit će voditeljica hrvatskog istraživačkog tima Ljerka Dulibić, članovi hrvatskog istraživačkog tima Iva Pasini Tržec, Antonija Mlikota i Ivan Ferenčak te Višnja Bralić.