DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

utorak, 13. prosinca 2022. u 13 sati

DAZ, Trg bana Jelačića 3/1, Zagreb

Tribina u povodu objavljivanja publikacije Strujanja / Currents, 34 godine Galerije Miroslav Kraljević (Uredile Ana Kovačić, Sanja Sekelj, Lea Vene, Nakladnik: GMK – Generator multidisciplinarnih koprodukcija, Zagreb, 2020.)

Galerija Miroslav Kraljević (GMK) osnovana je u okviru Kulturno-umjetničkog društva INA (KUD INA), kao jedna od njegovih sekcija i izvorno je bila namijenjena izlaganju radova članova društva (radnika / umjetničkih amatera) i studijskih izložbi istaknutih umjetnika visokog modernizma. Relativno mala galerija u Šubićevoj ulici 29 u Zagrebu ubrzo se profilirala i postala relevantno mjesto za promociju suvremene vizualne umjetnosti i izlaganja suvremenih umjetničkih praksi u Zagrebu i u širim okvirima. Godine 2017. tvrtka INA je zgradu napustila i dala u najam, čime je daljnji rad GMK došao u pitanje i njezina budućnost postala krajnje neizvjesna. Kako bi nastavila s profiliranom izlagačkom djelatnošću i programima te sačuvala već uhodan galerijski prostor u dijelu grada u kojem nema sličnih sadržaja, kustoski tim osniva udrugu pod nazivom Generator multidisciplinarnih koprodukcija (GMK) te objavljuje publikaciju u kojoj je zabilježena povijest Galerije. Namjera je bila afirmirati kustoske pozicije i rad svih voditelja te ukazati na širi krug umjetnika, kustosa, institucija i ostalih kulturnih radnika koji su participirali u programu i tako sudjelovali u izgradnji pozicije GMK-a na kulturnoj sceni. O značenju Galerije Miroslava Kraljevića za hrvatsku likovnu scenu, načinu nekadašnjega rada pod pokroviteljstvom moćne kompanije INA i današnjoj situaciji, govorit će nekadašnji dugogodišnji voditelj Branko Franceschi, nekadašnje kustosice i urednice publikacije Sanja Sekelj, Ana Kovačić, Lea Vene te likovni kritičar Marko Golub i povjesničarka umjetnosti Irena Kraševac.

Organizatori: DPUH i DAZ

8. – 13. studenoga 2022.

Zagrebački velesajam

paviljon 7a, štand 11

utorak, srijeda, četvrtak i nedjelja od 10 do 20 sati

petak i subota od 10 do 21 sat

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske u suradnji s Hrvatskim dizajnerskim društvom sudjeluje na Interliberu sa zajedničkim štandom. 

Samo na Interliberu prodajemo knjige po sajamskim cijenama.

Duško Čikara

Modulacija vrijednosti klasično determiniranog modula ad triangulum geometrijom – neprekinuta tradicija?

srijeda, 2. studenoga 2022. u 18:30

DPUH, Preradovićeva 44

Koncept modula za određivanje proporcija u arhitekturi polazi od određenog arhitektonskog elementa, čija se magnituda (nominalne vrijednosti 1) multiplicira nizanjem u ravnini ili prostoru. Koliko je poznato, koncept za određivanje proporcija u arhitekturi zapadne civilizacije prvi je spomenuo rimski arhitekt Marko Vitruvije Pollio u djelu „Deset knjiga o arhitekturi“, jedinom antičkom traktatu koji se u prijepisima sačuvao tijekom Srednjeg vijeka, postavši literarnim predloškom brojnim renesansnim arhitektima i humanistima.

Antička teorija, prema Vitruviju, za modul uzima promjer stupa, prvenstveno u kolonadama klasičnih hramova. Svijetli razmaci između stupova izrijekom iznose 4(?), 3, 2¼, 2 i 1½ njihova promjera, dakle iskazani su isključivo cijelim brojevima i razlomcima, poput među-omjera elemenata minuciozno artikuliranih klasičnih redova. Pri tome, za čudo, Vitruvije ne donosi kanon za visinu tijela stupa, dok za dorski red navodi da promjer stupa – bez dodatnog objašnjenja – iznosi 2 modula. Također, u tekstu se može iščitati primjena istog sustava za određivanje proporcija uokvirenih svijetlih otvora fenestracije, tj. prozora i vrata.

S obzirom da navedene vrijednosti interkolumnija ne odgovaraju stvarnim proporcijama sačuvanih ili arheološki rekonstruiranih klasičnih građevina, u teoriji arhitekture iste se nastoje objasniti nepreciznom izvedbom, ali i nezabilježenim proporcijskim sustavima koji se temelje na konceptu podjele geometrijski zadane cjeline, sve do negiranja proporcijskih sustava uopće. 

Kao doprinos razrješenju problema, analogno definiranje proporcija ravnine između dvaju stupova te proporcija svijetlih otvora fenestracije treba smatrati smislenim s gledišta povijesti arhitekture – ako se te elemente shvati kao derivate primitivne konstrukcije, sastavljene od monolitnog tereta na dvama nosačima (neolitski dolmen). Nadalje, podjela se promjera stupa na dva (ili više?!) modula može objasniti logički, poradi sukladnosti magnituda multipliciranog modula u slučaju kada vrijednost interkolumnija ne iznosi cijeli broj (tako za vrijednost od 1½ promjera isti zaprima 2 modula, a njih 3 određuju razmak; za vrijednost od 2¼ promjera isti pak zaprima 4 modula, dok njih 9 određuje razmak).

Međutim, da bi se Vitruvijev koncept modula pretvorio u djelotvoran sustav, uz maloprije navedeno ključno je poći upravo od nominalnih vrijednosti interkolumnija. Naime, treba ih protumačiti kao članove dvaju geometrijskih nizova (4, 3, 2¼ te 2, 1½) s kvocijentom 1,333333… (=4:3). Nakon što se jednostavnom matematičkom operacijom korjenovanja ove vrijednosti uvrste u nizove s kvocijentom 1,1547…, potonja numerička vrijednost (istovjetna visini uspravnog heksagrama u odnosu na njegovu širinu s vrijednošću 1) indicira specifično geometrijsko ishodište koncepta. Ono se u praksi pretežno manifestira u nizanju moduliranih nominalnih vrijednosti modula, koje odgovaraju proporcijama geometrijskih likova imanentnih ad triangulum metodi prostog zasijecanja kružnice šestarom.

Na ovaj način dekodiran sustav je zbog velikog stupnja točnosti plauzibilan za određivanje predmetnih proporcija – ne samo u slučaju Vitruviju suvremenih te starijih relevantnih građevina, nego i raznovrsnih primjera iz kasnijih razdoblja. Stoga se može zaključiti o neprekinutoj kanoniziranoj upotrebi (raz)otkrivenog koncepta modula koji je – namjerno ili ne – dokumentiran, odnosno sačuvan tek fragmentarno.   

Duško Čikara, konzervator savjetnik u Hrvatskom restauratorskom zavodu. Diplomirao je povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Njegovi znanstveni doprinosi su detektiranje ranorenesansnih utvrda prijelaznog razdoblja u tadašnjoj Hrvatskoj i Slavoniji te definiranje standardne srednjovjekovne kuće/kurije. Pored konzervatorskih istraživanja bavi se oblikovnim sustavima temeljenim na heksagramu.

2. DARIAH-HR međunarodna konferencija

12. – 14. listopada 2022.

Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Sveučilišna avenija 4, Rijeka

DPUH sudjeluje u međunarodnoj konferenciji „Digitalna humanistika i baština“ koja je namijenjena povezivanju znanstvenika i stručnjaka u području humanistike. Cilj konferencije je okupiti dionike koji se bave baštinom i njezinom digitalnom transformacijom i povezati istraživače i profesionalce u poljima knjižnične i informacijske znanosti, arhivistike i upravljanja muzejskim kulturnim resursima.

Program skupa: https://dhh.dariah.hr/programme/

Knjižica sažetaka: https://dhh.dariah.hr/files/2022-2nd-DARIAH-HR-International-Conference.pdf

Jezik skupa: engleski

Martina Petrinović i Danko Dujmović

Participativno mapiranje baštine Gorskog kotara

četvrtak, 13. listopada 2022. u 15h

2. DARIAH-HR, Rijeka

Područje Gorskog kotara, iako bogato umjetničkom i kulturnom baštinom, još uvijek predstavlja nedovoljno istražen i valjano valoriziran prostor, o čemu svjedoči nedostatak provedenih istraživanja. Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske kao strukovna udruga čiji je cilj upoznavanje lokalnog stanovništva s vrijednostima baštine pokrenula je inicijativu u koju su uključeni povjesničari umjetnosti koji žive u ovom uglavnom ruralnom području Hrvatske. Projekt uključuje lokalno stanovništvo, a participativna metoda će potaknuti osvještavanje zajednice o vrijednostima baštine. Participativno mapiranje je polazište za dodatna, temeljitija i interdisciplinarna istraživanja te za detaljniju i stručnu povijesnoumjetničku stilsku analizu svakog dobra od kulturnog značaja. Svrha inicijative je osigurati sadržaj dostupan za daljnju komercijalnu upotrebu i jednostavnije povezivanje istraživača i institucija.

Suradnici: Daniel Štimac, Dejan Troha, Katarina Tušek, Eugen Burić

Izložba

Fikcija & fakcija

Art Zagreb 2022

Akademija likovnih umjetnosti, Ilica 85, Zagreb

od 15. do 18. rujna 2022.

Izložba pod naslovom Fikcija & fakcija u sklopu ovogodišnjeg festivala Art Zagreb okuplja radove umjetnika koji propituju prirodu stvarnosti, vjerodostojnost naše percepcije te potencijal umjetnosti da na različite načine ponudi interpretaciju pa i razumijevanje kompleksne svakodnevice. Cilj je izložbe osvijestiti problematiku teškog snalaženja u velikoj količini vijesti i informacija, mišljenja, faktoida i činjenica koje svakodnevno nalazimo na različitim platformama, čija je i prednost i nedostatak da svi sudionici imaju jednaku priliku za širenje informacija. U takvom načinu komunikacije i konzumacije sadržaja koji interpretiraju životne događaje, može nam djelovati da umjesto istinitosti pobjeđuju senzacionalizam i popularnost govornika. Možemo li, onda, u takvom svijetu doista razlučiti fikciju od fakcije, laž od istine?

Izložba je rezultat višemjesečnog praktikuma u organizaciji Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske na kojem su sudjelovali povjesničari umjetnosti Brigita Siništaj, Danijela Pavlinović, Dorian Ruljančić, Karla Despot, Klara Macolić, Laura Kujundžić, Marija Generalić, Marina Šafarić, Nikola Zmijarević, Sanja Pažur, Tamara Majcen i Tia Pošta te promišljali o odnosu povijesti umjetnosti prema suvremenim umjetničkim praksama. Mogu li povjesničari umjetnosti temeljem specifičnih disciplinarnih znanja ponuditi interpretaciju i evaluaciju suvremenog umjetničkog djela? Možemo li razmotriti ulogu promišljenog i kritičkog povjesničara umjetnosti u vremenu pasivnog primanja informacija 21. stoljeća?

Fikcija & fakcija, umjetnici: Igor Gržetić, Ivana Geček, Vitar Drinković, Dalija Stanić, Manuela Košević, Leo Katunarić Kadele, Ivana Tkalčić, Vice Tomasović, Vedran Perkov, Siniša Lordan, Margareta Belančić, Marina Rajšić, Stjepan Šandrk, Mitar Matić, Matko Meštrović, Vida Meić, Eugen Varzić, Karlo Klen, Nataša Vuković, Jurica Mihinjač, Krešimir Katušić.

svečano otvorenje festivala Art Zagreb2022: 15. rujna 2022. u 20h

ulaz slobodan

https://www.artzagreb.com/satnica/

Raditi i stanovati u vrtovima – hrvatska urbana baština u kontekstu europske zelene tranzicije

Organizator: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

subota, 10. rujna 2022. u 17h

Zagreb Design Week, Ilica 85, Zagreb

Znanost kaže da se strategije prilagodbe i ublažavanja posljedica klimatskih promjena dijelom već nalaze u autohtonom tradicionalnom lokalnom znanju i idejama koje su formirale svjetonazor i pristup određenim problemima u prošlosti. Moderna arhitektura i Zagrebačka arhitektonska škola utemeljeni u međuratnom razdoblju prava su riznica ideja i inicijativa; od ravnih i ozelenjenih krovova i balkona, pješačkih prolaza i staza odvojenih od cestovnog prometa, paviljonskih škola kao kvartovskih okupljališta do nove kulture javnih parkova i zelenila. Cilj interdisciplinarnog panela je sagledati probleme očuvanja urbane baštine u procesu prilagodbe zelenoj tranziciji. U diskusiji sudjeluju stručnjaci iz polja povijesti umjetnosti, zaštite spomenika i krajobrazne arhitekture, te predstavnici nadležnih institucija.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske partner je inicijative Europske komisije pod nazivom New European Bauhaus koja teži klimatski neutralnoj Europi i razvoju zajednica koje su održive, inkluzivne i ugodne za život.

Sudjeluju

dr. sc. Darja Radović Mahečić, povjesničarka umjetnosti, objavila je tri knjige o međuratnoj hrvatskoj arhitekturi: o autorskoj putanji arhitekta Slavka Lowyja, o jednom tipu arhitekture - socijalnom stanovanju međuratnog Zagreba, te registar primjera moderne arhitekture nastalih na tlu Hrvatske tijekom 1930-ih godina. Živi u Ženevi i Zagrebu.

Miljenko Sedlar, dipl. ing. biologije, zaposlen u  Regionalnoj energetskoj agenciji Sjeverozapadne Hrvatske. Sudjeluje u izradi strateških dokumenata za održivo korištenje energije i prilagodbe na klimatske promjene i u području pametnih gradova.

Hrvoje Čurkov, krajobrazni arhitekt, uže polje interesa: krajobrazno uređenje, krovni vrtovi kao segment upravljanje oborinskim vodama, sanacija i revitalizacije dijelova krajobraza nakon izgradnje autocesta.

dr. sc. Marijana Sironić, pomoćnica pročelnika za zaštitu nepokretnih kulturnih dobara Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba.

Tomislav Petrinec, ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske

moderator: Martina Petrinović, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

„Raditi i stanovati u vrtovima” – uzvik s jednog od panoa izložbe posvećene stanovanju grupe „Zemlja“ iz ranih 1930-ih godina (arhiv arhitekta Stjepana Planića)

15. - 18. rujna 2022.

Ilica 85, Zagreb

Fikcija i fakcija

Izložba pod naslovom „Fikcija i fakcija“ okuplja radove umjetnika koji propituju prirodu stvarnosti, vjerodostojnost naše percepcije te potencijal umjetnosti da na različite načine ponudi interpretaciju pa i razumijevanje kompleksne svakodnevice. Cilj je izložbe osvijestiti problematiku teškog snalaženja u velikoj količini vijesti i informacija, mišljenja, faktoida i činjenica koje svakodnevno nalazimo na različitim platformama, čija je i prednost i nedostatak da svi sudionici imaju jednaku priliku za širenje informacija. U takvom načinu komunikacije i konzumacije sadržaja koji interpretiraju životne događaje, može nam djelovati da umjesto istinitosti pobjeđuju senzacionalizam i popularnost govornika. Možemo li, onda, u takvom svijetu doista razlučiti fikciju od fakcije, laž od istine?

Izložba je rezultat višemjesečnog praktikuma u organizaciji Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske na kojem su sudjelovali povjesničari umjetnosti Brigita Siništaj, Danijela Pavlinović, Dorian Ruljančić, Karla Despot, Klara Macolić, Laura Kujundžić, Marija Generalić, Marina Šafarić, Nikola Zmijarević, Sanja Pažur, Tamara Majcen i Tia Pošta te promišljali o odnosu povijesti umjetnosti prema suvremenim umjetničkim praksama. Mogu li povjesničari umjetnosti temeljem specifičnih disciplinarnih znanja ponuditi interpretaciju i evaluaciju suvremenog umjetničkog djela? Možemo li razmotriti ulogu promišljenog i kritičkog povjesničara umjetnosti u vremenu pasivnog primanja informacija 21. stoljeća?

svečana dodjela nagrada

ponedjeljak, 4. srpnja 2022. u 12:00

Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb

Struka povjesničara umjetnosti u 2021. godini je unatoč nizu nepovoljnih vanjskih uvjeta pokazala i dokazala da su joj u fokusu kreativna ljudska dostignuća, te da joj je, kao i svim humanističkim disciplinama, zajednički interes njihovo proučavanje i društveni odnosi koji se zasnivaju na uvažavanju i toleriranju različitosti ljudske prirode. Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuje nagrade u tri kategorije: jednu za životno djelo, godišnje nagrade za interdisciplinarnost, izložbu, knjigu, zaštitu spomenika, popularizaciju struke i nagrade izvrsnim diplomskim radovima.

Nagradu Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za životno djelo koja tradicionalno nosi ime Radovana Ivančevića, istaknutog povjesničara umjetnosti i dugogodišnjeg predsjednika naše udruge, ove godine dodjeljujemo povjesničaru umjetnosti Igoru Zidiću — zadužio nas je visokom razinom likovnog interesa i svojim pomno formuliranim prikazima i sudovima, svojim doprinosom struci i posebnim talentom shvaćanja vizualne kulture i na tome mu zahvaljujemo.

I ove godine je bilo teško izdvojiti kolege čija su ostvarenja obilježila minulu godinu. Godišnje nagrade dodijeljene su u četiri kategorije. Ogledni primjer interdisciplinarnosti godišnja je nagrada veteranu naše struke konzervatoru Miljenku Domijanu koji je u svojoj knjizi Armenia sacra – Hodočašće sakralnoj arhitekturi objedinio našu i svoju struku i svoj talent za fotografiju. Hrvatski muzeji i galerije u 2021. godini javnosti su prikazali više značajnih tema, a mi izdvajamo izložbu Nataše Ivančević Baciti istinu u lice! koja je kritički i kompleksno prikazala Ratka Petrića kao društveno angažiranog umjetnika. Knjiga Antonije Mlikote doprinos je istraživanju povijesti i teorije urbanizma i arhitekture 20. stoljeća i primjer je kojeg treba slijediti u obradi drugih urbanih cjelina u Hrvatskoj. U kategoriji zaštite kulturne baštine nagrada nije dodijeljena.

Naposljetku, jedna od težih zadaća prosudbene komisije bila je izabrati izvrsne diplomske radove. Mladi kolege Lucija Furač, Irena Radoslav i Lora Rajčić svojim su završim radovima uz pomoć svojih mentora na sveučilištima u Zagrebu i Rijeci pokazali da suvereno barataju stečenim znanjem i odvažno ulaze u istraživanja kulturne i umjetničke baštine te donose kompetentne stručne zaključke. Nadamo se da će svoj profesionalni razvoj nastaviti u struci, a da će bilo koji drugi put biti njihov izbor, a ne jedino rješenje. Njihovi potencijali su veliki.

Čestitamo svim kolegama!

Prosudbena komisija u sastavu: dr. sc. Sandi Bulimbašić, mr. sc. Krunoslav Kamenov,  mr. sc. Đurđa Kovačić, Jasenka Mirenić Bačić, Martina Petrinović prema primljenim nominacijama odlučila je o dobitnicima Nagrade DPUH-a za 2021. godinu:

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za životno djelo „Radovan Ivančević“

Igor Zidić

Godišnja nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za promicanje interdisciplinarnosti i vizualne kulture

Miljenko Domijan Armenia sacra – Hodočašće sakralnoj arhitekturi

Godišnja nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za izložbu

Nataša Ivančević Ratko Petrić - Baciti istinu u lice!

Godišnja nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za knjigu

dr. sc. Antonija Mlikota Zadar – obnova i izgradnja nakon razaranja u Drugome svjetskom ratu

Nagrade za izvrstan diplomski rad za 2021. godinu

Lucija Furač: Filmska fotografija u Hrvatskoj. Doprinos Tomislava Pintera igranome filmu u 1960-ima (mentor: dr. sc. Lovorka Magaš Bilandžić, Sveučilište u Zagrebu)

Irena Radoslav: Arhitektura i urbanizam Sv. Lovreča Pazenatičkog (mentor: dr. sc. Marijan Bradanović, Sveučilište u Rijeci)

Lora Rajčić: Vrednovanje modernističke baštine na primjeru sklopa Zagrebačkog Velesajma (dr. sc. Marko Špikić i  dr. sc. Jana Vukić, Sveučilište u Zagrebu)

obrazloženja

Popis autora i tekstova u novom broju Peristila – dostupni u otvorenom pristupu na portalu hrvatskih znanstvenih časopisa HRČAK

Tin Turković, Nikolina Maraković

Reconsideration of the So-Called “Diana’s Temple” in Ancient Doclea

https://doi.org/10.17685/Peristil.64.1

Vinicije B. Lupis, Elvis Shala

O Petru Bogdaniju i don Luki Jeliću i hrvatsko-albanskim kulturnim kontaktima

https://doi.org/10.17685/Peristil.64.2

Marina Bregovac Pisk, Matea Brstilo Rešetar

Insignia of Honour on Three 19th-Century Portraits of Croatian Bans

https://doi.org/10.17685/Peristil.64.3

Majna Parijez, Ana Munk

Ikonografska i stilska analiza ikone Jeruzalema iz manastira Studenica

https://doi.org/10.17685/Peristil.64.4

Saša Brajović

Poljubac PerastaJosipa Lalića

https://doi.org/10.17685/Peristil.64.5

Ivana Udovičić

Mica Todorović – crteži (1929. – 1933.)

https://doi.org/10.17685/Peristil.64.6

Iva Pasini Tržec

O sudbini pet privatnih zbirki zagrebačkih židovskih obitelji za vrijeme i nakon sloma Nezavisne Države Hrvatske

https://doi.org/10.17685/Peristil.64.7

Bartol Fabijanić

Slike u Strossmayerovoj galeriji starih majstora iz nekoliko međuratnih plemićkih zbirki kontinentalne Hrvatske

https://doi.org/10.17685/Peristil.64.8

Josipa Alviž, Jasmina Nestić

Uvođenje povijesti umjetnosti u općegimnazijsko obrazovanje – doprinosi Grge Gamulina i Milana Preloga

https://doi.org/10.17685/Peristil.64.9

Osvrti

Tihomir Jukić

Milan Prelog: Sudbina grada

https://hrcak.srce.hr/274665

Krasanka Majer Jurišić

Nada Grujić: Dubrovačka ladanjska arhitektura

https://hrcak.srce.hr/274666

Zlatko Jurić

Antonija Mlikota: Zadar. Obnova iizgradnja nakon razaranja u Drugome svjetskom ratu

https://hrcak.srce.hr/274667

Ana Šeparović

Materijalnost umjetničkog djela. Zbornik radova znanstvenog skupa „Dani Cvita Fiskovića“ održanog 2018. godine

https://hrcak.srce.hr/274668

In memoriam

Ivan Prtenjak

Arhitektura, Institut i Ivan Tenšek (1941. – 2021.)

https://hrcak.srce.hr/274669

Naklada tiskanog izdanja: 200 komada

Tiskano izdanje može se kupiti u DPUH-u ili narudžbom na dpuh@inet.hr

Redovna cijena: 60 kn, cijena za članove: 30 kn