Obavijesti comments

važna obavijest

POZIV NA PREDLAGANJE

1.3.2013. u 09:01
Objavljeno:
   Melita Lasić 1.3.2013. u 09:01
Uređeno:
   Irena Kraševac 2.4.2013. u 15:12

NAGRADA DPUH “RADOVAN IVANČEVIĆ” ZA 2012. GODINU

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske objavljuje Natječaj za dodjelu Nagrade DPUH “Radovan Ivančević” za 2012. godinu:

1. Nagrada DPUH “Radovan Ivančević” za životno djelo (1 nagrada)
2. Godišnja nagrada DPUH “Radovan Ivančević” (1 nagrada)
3. Povelje DPUH za unapređenje i promicanje povijesti umjetnosti (do 5 povelja)
4. Nagrada za najbolji diplomski rad

U namjeri poticanja mladih kolega na kvalitetan stručni i znanstveni povijesnoumjetnički rad, DPUH je pokrenuo Nagradu za najbolji diplomski rad obranjen na Odsjeku za povijest umjetnosti četiriju hrvatskih Sveučilišta, u Zagrebu, Zadru, Rijeci i Splitu. Nagrada koja nosi ime našeg uglednog sveučilišnog profesora Radovana Ivančevića svojevrstan je hommage njegovu angažiranom i predanom pedagoškom radu. Nagradu predlažu Vijeća Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskih fakulteta u Zagrebu, Rijeci, Zadru i Splitu.

Prijedlog nagrade za životno djelo i godišnju nagradu mora sadržavati obrazloženje, biografi ju i bibliografiju. U obrazloženju valja jasno naglasiti za koju nagradu i zašto je predloženik nominiran. Nagrade za životno djelo i godišnju nagradu predlažu institucije i pojednici.

Prijedlozi koji nisu u skladu s navedenim zahtjevima neće se razmatrati.

Prijave vrijede isključivo ukoliko su poslane do objavljenog roka, a uvažava se datum poštanskog pečata.

Sve prijave za natječaj primaju se isključivo poštom na adresu: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Preradovićeva 44, 10000 Zagreb

NATJEČAJ JE OTVOREN DO 30. 4. 2013. GODINE.

važna obavijest

PREDSTAVLJANJE KNJIGE

15.2.2013. u 18:10
Objavljeno:
   Melita Lasić 15.2.2013. u 18:10
Uređeno:
   Melita Lasić 7.3.2013. u 09:24

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske
poziva Vas na predstavljanje knjige


Drago Miletić, Plemićki gradovi kontinentalne Hrvatske, DPUH, 2012.

u srijedu, 13. 3. 2013. godine u 13.00 sati
u Muzej Mimara, Rooseveltov trg 5, Zagreb


 koje kokouPromotori knjige su:
akademik Tomislav Raukar
dr. sc. Marko Špikić i
konzervator savjetnik Miljenko Domijan

Knjiga Drage Miletića Plemićki gradovi kontinentalne Hrvatske iznimno je vrijedno djelo kakvo dosad nismo imali. Ono će biti znanstveni oslonac u interdisciplinarnim istraživanjima o plemićkim gradovima na hrvatskom prostoru, a istodobno znak i opomena našoj suvremenosti da je krajnji čas da se nešto učini za spas tog dijela hrvatske kulturne baštine.

Na dan predstavljanja, knjiga će se moći kupiti po prigodnoj cijeni.

PERISTIL 63/2020 rok za predaju priloga // submission deadline

31.7.2020. u 14:36
Objavljeno:
   Martina Petrinović 31.7.2020. u 14:36

PERISTIL 63/2020

rok za predaju priloga // submission deadline: 1.10.2020.

PERISTIL 63/2020

Zbornik radova za povijest umjetnosti

 

Pozivamo članove Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske i kolege iz Hrvatske i inozemstva na predaju stručnih i znanstvenih tekstova za objavljivanje u 62. broju Peristila.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske redovito izdaje Peristil od 1954. godine. Peristil je znanstveni godišnjak u otvorenom pristupu u kojem se objavljuju recenzirani znanstveni i stručni radovi iz područja povijesti umjetnosti i srodnih društveno humanističkih znanosti.

Primaju se isključivo neobjavljeni tekstovi na hrvatskom ili nekom stranom jeziku.

Svi brojevi Peristila besplatno su dostupni u otvorenom pristupu na Portalu znanstvenih časopisa RH Hrčak https://hrcak.srce.hr/peristil.

Peristil je kategoriziran kao A1 časopis u Hrvatskoj, indeksiran je u međunarodnim bazama ERIH i EBSCO te direktoriju časopisa u otvorenom pristupu DOAJ

Rok za predaju: 1. listopada 2020.

Upute autorima

Uredništvo prima isključivo neobjavljene rukopise.

Tekst treba imati do 16 kartica / 1 autorski arak/ i 10 slikovnih priloga i biti uređen prema uputama objavljenim na www.dpuh.hr.

Uredništvo osigurava najmanje dvije neovisne recenzije.

Autori neće biti upoznati s imenima recenzenata od strane uredništva, a i sami recenzenti moraju voditi računa o povjerljivosti i svojem pravu na anonimnost.

Konačnu odluku o kategorizaciji rada donosi Uredništvo uzimajući u obzir mišljenja recenzenata.

Uredništvo autora obavještava o provedenom postupku recenzije i eventualnim dopunama ili ispravcima koje je autor obvezan unijeti prije konačnog prihvaćanja priloga za objavljivanje.

Autor je obvezan postupiti prema primjedbama recenzenata i uredništva i završni tekst dostaviti u roku od 20 dana. Ako autor ne poštuje ovaj rok, članak se ne objavljuje.

Autori podmiruju troškove nabavljanja ilustracija, fotografija i arhitektonskih nacrta u fotoarhivima i drugim ustanovama.

Časopis autorima ne naplaćuje objavu radova.

Uredništvo časopisa Peristil:

http://www.dpuh.hr/index.php?show=page.php&idPage=127

 

PERISTIL 63/2020

Scholarly Journal of Art History

Submission deadline: 1 October 2020

Author guidelines

Peristil, scholarly journal of art history has been regularly published by The Croatian Society of Art Historians since 1954. Peristil is an open access annual scientific journal that contains peer reviewed articles in the field of art history and related social sciences and humanities.

Editorial board accepts only previously unpublished manuscripts.

Each accepted manuscript is subjected to at least two independent reviews provided by the editorial board. The peer-review process is confidential and identities of authors and reviewers are not released.

The editorial board makes final decision on article category taking into account the peer review suggestions.

Authors will get information about the peer review process and possible additions or corrections that should be made before the final acceptance of the manuscript.

Authors are required to follow the instructions of the reviewers and editorial board and submit the revised text within 20 days. In case the authors fail to submit the text in this period, the text will not be published.

Authors will cover all copyright expenses in archives and other institutions in order to publish illustrations, photographs and architectural drawings.

Authors are asked to adjust their texts according to the technical instructions published on www.dpuh.hr.

Journal does not charge article-processing.

Peristil editorial board:

 

http://www.dpuh.hr/index.php?show=page.php&idPage=127

Martina Petrinović

izualne umjetnosti i baština u medijima: dan sjećanja na Ružicu Šimunović

27.4.2020. u 09:51
Objavljeno:
   Martina Petrinović 27.4.2020. u 09:51

Kako je najavljeno, The Frith Street Gallery iz Londona omogućila je pristup filmu Tacite Dean Event for a Stage (2015.). Uživajte u umjetnosti u danu sjećanja na Ružicu Šimunović! 

Tacita Dean, Event for a Stage, 2015. 

16 mm film u boji, optički zvuk, 50 minuta 

Datum: 27. travnja 2020. (Vizualne umjetnosti i baština u medijima: dan sjećanja na Ružicu Šimunović, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske) 

Omogućila: The Frith Street Gallery, London

 

Izjava Tacite Dean: »Event for a Stage sam snimila na 16 mm vrpci s glumcem Stephenom Dillaneom 2015. godine. Uobičajeno prikazujem ovaj rad kao film u galerijama i muzejima, a povremeno i u kinima. Uvijek sam bila odlučna da prikazujem svoje filmove u mediju za koje su napravljeni i namjeravani biti prikazani. Stoga nikada nisam dozvoljavala njihov prijenos putem interneta, čak ni digitalne projekcije. Film je drugačiji u postupku rada i načinu kako se gleda pa sam se tijekom godina zalagala za to da fotokemijski mediji ostanu na raspolaganju vizualnim i filmskim umjetnicima, a mišljenja sam da se to najbolje radi tako da nastavim radom i pikazivanjem svojih radova na filmu.« Tacita Dean, 3. travnja 2020., Berlin. 

 Martina Petrinović

CIHA - pismo podrške

20.4.2020. u 12:31
Objavljeno:
   Martina Petrinović 20.4.2020. u 12:31
Uređeno:
   Martina Petrinović 20.4.2020. u 13:54

Comité international d'histoire de l'art (CIHA), međunarodna krovna organizacija povjesničara umjetnosti uputila  je Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske pismo podrške povodom potresa koji je zadesio Zagreb i okolicu u vrijeme pandemije.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske kao član CIHA-e značajno promiče istraživanja hrvatske i europske umjetnosti te povezuje stručnjake i institucije s ciljem zaštite hrvatske umjetnosti i kulture. U ovom trenutku odgovornost je Hrvatske, ali i svijeta zaštiti Zagreb kao središte kulture i veliki broj njegovih povijesnih građevina te značajnih zbirki europske umjetnosti. CIHA podržava napore da se popišu štete, restaurira i konzervira povijesna baština, muzeji i zbirke uz želju da Hrvatska postane značajno središte južne Europe i most između istočne i zapadne umjetnosti i kulture.

CiHA podupire hrvatske povjesničare umjetnosti i korake koje poduzima vlast. Međunarodna zajednica je na raspolaganju za pružanje podrške i pomoći da se zaštiti umjetnost i baština, no sigurni smo da građani Hrvatske imaju kapacitete da nadvladaju poteškoće, nadjačaju  pandemiju i obnove svoju prekrasnu domovinu.

U ime CIHA-e pismo su potpisali

LaoZhu, predsjednik

Tristan Weddigen

Jean-Marie Guillouët

 

Pismo - PDF

Martina Petrinović

Potres u Zagrebu

2.4.2020. u 18:47
Objavljeno:
   Martina Petrinović 2.4.2020. u 18:47

Očitovanje i apel o postupcima nakon potresa u Zagrebu

Nakon razornog potresa koji je 22. ožujka 2020. pogodio Zagreb i okolicu i doveo do oštećenja obiteljskih kuća, stambenih, poslovnih i javnih zgrada i vjerskih objekata, a u gradskoj jezgri i brojnih povijesnih spomenika, državne i gradske službe, kao i građani reagirali su brzo i solidarno. Uzimajući u obzir epidemiološko stanje, reakcije spasitelja i službi Grada Zagreba i države zaslužuju svaku pohvalu.

Dijelovi središta Zagreba, koji su od sredine 20. stoljeća zaštićivani kao urbanistička cjelina, imaju različite stupnjeve oštećenja i nakon obilaska pojedinih zgrada i utvrđivanja stanja statike donesene su prve upute građanima o mogućnosti nastavka stanovanja. Nakon prvih intervencija slijedi priprema zakonskog okvira i sazivanje tijela koje će u idućim godinama voditi složeni postupak koji se u javnosti najčešće naziva „obnova“.

Uzimajući u obzir sigurnost naših sugrađana, što razumljivo nagoni na hitnost djelovanja, javnost i odgovorne iz našeg područja ekspertize želimo upozoriti na potrebu temeljite pripreme za razdoblje koje nam slijedi. Želeći pružiti stručnu pomoć uključenima u rješavanje praktičnih problema naših sugrađana, nudimo sugestije i apeliramo da nas se uključi u rad odgovornih stručnih tijela.

U dosadašnjem djelovanju i iz dostupnih izjava nadležnih primjećujemo nekoliko pojava o kojima se želimo očitovati.

Posljedice potresa u valoriziranim i zaštićenim dijelovima zagrebačkog središta (Gornji i Donji grad i Kaptol) ne mogu se sagledavati punkcijski, već kao cjelina. To načelo ne treba vrijediti samo za najstarije dijelove zagrebačke jezgre Gradec i Kaptol, ključne za urbanu genezu Zagreba, već i za urbanizam donjogradskih blokova, iznimno vrijednu cjelinu i spomenik historicističke gradogradnje započete u drugoj polovini 19. stoljeća.

Uzimajući u obzir premisu da, pored praktičnih, ta heterogena cjelina ima povijesne, umjetničke, arhitektonske, urbanističke i ambijentalne vrijednosti – ne možemo prihvatiti pragmatični rječnik dosad dominantnih predstavnika građevinske struke, u kojem dominiraju ultimativni pojmovi poput „uklanjanja“ i „potpune obnove“.

Očuvanje povijesnih gradova dio je povijesti konzervatorske teorije i prakse te gradogradnje više od stotinu godina. U tom je razdoblju na globalnoj razini stečeno bogato praktično iskustvo, kako na održavanju i očuvanju, tako i na rekonstruiranju ili novom planiranju u gradovima koji su doživjeli postupne ili nagle, kreativne ili destruktivne promjene, izazvane ljudskim odlukama ili prirodnim silama.

Zato se prije donošenja ključnih odluka o zakonodavnom okviru i praktičnom djelovanju, koje mogu imati i štetne posljedice po pojedine spomenike i ambijent, mora započeti od najbolje prakse konzervatorskog i urbanističkog djelovanja u Hrvatskoj i svijetu. Zagreb nije ni prvi ni jedini grad pogođen prirodnom katastrofom. Isto tako, razmjeri nisu, kako je navedeno u medijima, usporedivi s ratnim razaranjima gradova poput Dresdena i Varšave. Kako se može zaključiti iz dosadašnjih izvješća i izravnih svjedočanstava, oštećenja variraju od težih statičkih pomaka i urušavanja dijela struktura do gubitka uresa na pročeljima povijesnih građevina.

Zahvati koji predstoje u Zagrebu trebaju se vidjeti kao prilika: ne za netransparentno djelovanje interesnih skupina bliskih trenutnim političkim strukturama, već za kvalitetnu prilagodbu postojećih sastavnica profesionalnog sustava zadaćama od prvorazrednog javnog interesa. Kako bi se to postiglo, provjereni stručnjaci, a ne dužnosnici, trebaju dobiti ključnu i odgovornu ulogu. Isto tako, zbog složenosti poslova koji se očekuju, stručno tijelo koje će donositi odluke o konceptu i metodologiji rada na svakom od pojedinih slučajeva (a uz stalnu brigu o vrijednostima cjeline) mora biti interdisciplinarno. Ako postoje validne usporedbe s prijašnjim razaranjima, tada se valja podsjetiti odgovora poljskih konzervatora nakon 1945. koji su u prvim mjesecima poraća počeli graditi profesionalni, administrativni i akademski sustav u cilju rekonstruiranja čitavih gradova. Niz je primjera europskih gradova koji se u budućnosti mogu sagledati i primijeniti na rješavanje pojedinih problema rada na arhitektonskoj baštini u Zagrebu.

U nacrtu Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice primjećujemo nedostatak poštivanja tih temeljnih profesionalnih stečevina. Rad na saniranju šteta i donošenju odluka o pojedinim povijesnim građevinama sa spomeničkim vrijednostima u službi očuvanja tradicionalnog ambijenta ne treba biti isključivo posao građevinarske struke. Gdje postoje vrijednosti koje prelaze svakodnevnu uporabu, odnosno vrijednosti podsjećanja, u odlučivanje se, kao jednakopravni sudionici, trebaju uključiti povjesničari umjetnosti, konzervatori, arhitekti i urbanisti. Riječ je o povijesnoj prilici da ti stručnjaci donesu meritorne odluke o svim pitanjima udobnog življenja u skladu s gradskim spomeničkim vrijednostima.

Iz tih razloga tražimo da se u nacrt Zakona, pored kategorija obiteljske kuće, poslovne zgrade i stambeno-poslovne zgrade, mora unijeti i kategorija povijesnih građevina, odnosno kulturnih dobara. U trenutnom nacrtu se spomenička vrijednost dijelova zaštićenog ambijenta marginalizira, što nije prihvatljivo. Interes Republike Hrvatske i javni interes se na sastoji u radikalnim „uklanjanjima“ (čl. 3) ili u tzv. „potpunoj obnovi“ (čl. 13). Tom se simplifikacijom ne ide u korist djelovanju na zaštićenoj kulturnoj baštini. Postoji niz profesionalnih pojmova koji se u nacrtu ne spominju: konsolidiranje, popravak, konzerviranje, restauriranje, rekonstruiranje – i svi oni se, u najboljoj međunarodnoj praksi, već više od stoljeća razlikuju od generičkog i zlorabljenog pojma obnove.

S tim u vezi, držimo da Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja ne može biti ključni čimbenik u pripremi prijedloga mjera, kako se navodi u čl. 6, st. 2 nacrta Zakona. Njemu se mora pridružiti Ministarstvo kulture, koje ne može samo figurirati kao povremeni konzultativni subjekt, već biti ključni partner koji posjeduje potrebnu dokumentaciju i profesionalnu upravu. Njima se trebaju pridružiti i stručnjaci iz akademskih krugova, specijalizirani za aspekte očuvanja kulturne baštine te predstavnici profesionalnih udruga, od Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske do Društva arhitekata Zagreba.

Dominaciji specijalista građevinske struke, dakle, trebaju se pridružiti i stručnjaci s teorijskim i praktičnim znanjima o konzervatorskoj, arhitektonskoj i urbanističkoj problematici. Kada je riječ o spomeničkim vrijednostima ne možemo govoriti isključivo o tehničkim aspektima konstrukcija, iako one imaju iznimnu važnost u očuvanju sigurnosti građana. Kako u nacrtu Zakona, tako i u njegovoj provedbi i imenovanju odgovornih za ovaj višegodišnji posao, treba unijeti niz potrebnih izmjena kako bi povijesne i druge spomeničke vrijednosti Zagreba bile očuvane za naraštaje koji dolaze.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

Zagreb, 2. travnja 2020.

Nacrt Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice

 

Preradovićeva 44, Zagreb

www.dpuh.hr

dpuh@inet.hr

099 499 1009

Martina Petrinović

Dani europske baštine 2019.

25.9.2019. u 11:58
Objavljeno:
   Martina Petrinović 25.9.2019. u 11:58
Martina Petrinović

call

5.9.2019. u 13:28
Objavljeno:
   Martina Petrinović 5.9.2019. u 13:28
Martina Petrinović

NATJEČAJ ZA KUSTOSA

2.7.2019. u 14:27
Objavljeno:
   Martina Petrinović 2.7.2019. u 14:27

Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku raspsao je natječaj za radno mjesto kustosa na neodredeno vrijeme s punim radnim vremenom.

Kustos - 1 izvršitelj (m/i) na neodredeno vrijeme s punim radnim vremenom,
uz probni rad od 6 mjeseci u Muzeju likovnih umjetnosti
Kandidati koji se prijavljuju na natjedaj moraju ispunjavati opde uvjete propisane Zakonom o radu (Narodne novine br.93ll4,l27ll7), kao i sljede6e uvjete:
o završen diplomski sveudilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski
sveudilišni studij ili specijalistički diplomski strudni studij ili visoka stručna sprema
sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj
djelatnosti i visokom obrazovanju: Filozofski fakultet - Odsjek za povijest umjetnosti
o položen stručni ispit za zvanje kustos,
. poznavanje rada na osobnom radunalu,
. poznavanje jednog stranog jezika.
 
Martina Petrinović

DPUH predstavlja diplomce

29.3.2019. u 13:13
Objavljeno:
   Martina Petrinović 29.3.2019. u 13:13

DPUH predstavlja diplomce

Na inicijativu članova Društva koji predaju na Odsjeku za povijest umjetnosti u Zagrebu u Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske organiziraju se večernja izlaganja nedavno diplomiranih kolega iz Rijeke, Zadra i Zagreba. Namjera je okupiti povjesničare umjetnosti različitih generacija: mentore, mlade kolege s tek stečenom diplomom, studente koji započinju izradu diplomskoga rada i sve zainteresirane članove Društva i šire javnosti.

Temeljem pozitivnih iskustava u radu s diplomantima no i uz spoznaju da mnogi studenti nisu u mogućnosti upoznati se s radom kolega iz drugih sredina te da tokom studija nisu bili u prostorima svoje strukovne udruge, okupit ćemo diplomante koji će u kratkim izlaganjima prezentirati rezultate svojih radova. Radove su predložili mentori s navedenih odsjeka u našoj zemlji.

Ova okupljanja koncipirana su tako da studenti prezentiraju sažeta izlaganja u okviru vremena koji podsjeća na konferencijsko izlaganje, tako da izlagači steknu i to iskustvo, i to pred mlađim kolegama kojima bi sudjelovanje u raspravama predviđenim za kraj večernjih druženja bilo od pomoći pri koncipiranju vlastitih radova.

Mario Pintarić: Mramorna skulptura i altaristika Zborne crkve u Rijeci

Maja Pavlinić: Arhitektura izvangradskih posjeda obitelji Patačić

Margareta Škulac: Utjecaj pariške mode na kulturu odijevanja žena u Zagrebu od 1890. do 1918. godine

Matej Mihalić: Novi prostorni identitet grada Karlovca: interpolacije od 1930-ih do 1960ih godina

 

Martina Petrinović