DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

SRIJEDA, 15. veljače 2017. u 18:30
DPUH, Preradovićeva 44

KAKO ŠTITIMO ARHITEKTURU MODERNIZMA?

Krajem 2016. godine srušena je kuća Matulja u okolici Šibenika, djelo arhitekata Ante i Vlaste Vulin iz 1963. godine. Kuća je imala status preventivno zaštićenog kulturnog dobra RH, da bi rušenje bilo izvedeno u pravnom vakuumu između privremene i trajne zaštite.

Ovaj slučaj još je jednom ukazao na ranjivost baštine, odnosno prvenstveno na manjkavu i nedostatnu pravnu, a time i društvenu skrb nad vrijednim arhitektonskim i urbanističkim ostvarenjima.

Tribina će prezentirati slučaj kuće Matulja, ali staviti i fokus na baštinu iz razdoblja socijalizma kroz neke od istaknutih arhitektonskih primjera, uključujući djela primijenjene umjetnosti, poput dizajna i opreme interijera.

O stanju modernističke baštine druge polovice 20. stoljeća, o formalnim aspektima zaštite, dosadašnjim iskustvima i problemima koji se u praksi Konzervatorskih odjela i Ministarstva kulture javljaju te općenito o otvorenim proceduralnim pitanjima raspravljat će: mr. sc. Anuška Deranja Crnokić i dr. sc. Martina Ivanuš (Ministarstvo kulture RH), dr. sc. Zrinka Paladino (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb), dr. sc. Marko Špikić (Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu) i dr. sc. Iva Ceraj (Hrvatski muzej arhitekture).

Kako bi se spriječila daljnja devastacija novijeg kulturnog nasljeđa, potrebno je kritički sagledati postojeće kriterije i metodologiju pravne zaštite kulturnih dobara, ali i potaknuti sustavniju i pravodobniju valorizaciju ovog izrazito produktivnog perioda za hrvatsku arhitekturu.

Tribina je organizirana u suradnji projekta Motel Trogir i Odbora za baštinu i prostor DPUH-a.

Projekt Motel Trogir  u 2017. godini podržavaju Ministarstvo kulture RH i Zaklada Kultura nova. Motel Trogir je projekt Slobodnih veza — udruge za suvremene umjetničke prakse. 

PONEDJELJAK, 13. veljače 2017. u 12:00
DPUH, Preradovićeva 44

Art History – the Future is Now

Zbornik Art History –the Future is Now (Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2017.), izdan je povodom sedamdesetpetog rođendana Vladimira Petera Gossa (Gvozdanovića), professora emeritusa Povijesti umjetnosti Sveučilišta u Rijeci. Zbornik je višejezična zbirka priloga (hrvatski, engleski, talijanski) 26 znanstvenika iz Austrije, Češke, Hrvatske, Italije, Izraela, Makedonije, Mađarske, Slovačke i SAD. Uz priloge uvaženih znanstvenika (Katičić, Belaj, Rendić-Miočević, Calzona, Benešovska...) više od trećine Zbornika sadrži radove mladih, perspektivnih istraživača, naglašavajući tako naslov knjige, to jest da se povijest umjetnosti i humanističke znanosti uopće stalno obnavljaju i da nova pokoljenja grade na postigućima svojih prethodnika.

Zbornik će predstaviti: dr. sc. Zvonko Maković, predsjednik DPUH-a, dr. sc. Milan Pelc, ravnatelj Instituta za povijest umjetnosti, dr. sc. Ivan Mirnik, recenzent, dr. sc. Vjekoslav Jukić, urednik i dr. sc. Vladimir P. Goss.

Izdavač: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2017.

Hrvatski povjesničari umjetnosti:

Lelja Dobronić (1920. — 2006.)

Zagreb, 15. i 16. svibnja 2017.

Govoriti o Karamanu znači govoriti o najistaknutijem hrvatskom povjesničaru umjetnosti 20. stoljeća. Karamanove znamenite teorijske teze o provincijskoj, graničnoj i periferijskoj sredini uklapaju se u metodsku paradigmu geografije umjetnosti, koja u okvirima europske povijesti umjetnosti ima dugu tradiciju. Elementi te metode isprepleteni su s elementima paradigme o nacionalnom karakteru umjetnosti. Karaman je obje paradigme kritički primijenio u  svojim razmišljanjima o hrvatskoj umjetničkoj baštini, međutim, on nije uspio prevladati onaj temporalni aspekt umjetnosti periferije, koji se u njegovo doba (pa i kasnije) interpretirao kao kašnjenje u odnosu prema centru. O toj i o drugim značajkama Karamanove teorijske ostavštine bit će govora u predavanju posvećenom 130. obljetnici njegova rođenja.

Milan Pelc diplomirao je povijest umjetnosti i germanistiku te magistrirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1993. radi u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. Ravnatelj je Instituta od 2003. godine. Područja znanstvenoga istraživanja: povijest europske i hrvatske grafike i knjižne ilustracije; razdoblje kasnog srednjeg vijeka i renesanse; povijest i teorija povijesti umjetnosti; povijest knjige i vizualnih medija. Autor je knjige Renesansa u Hrvatskoj za koju je dobio godišnju nagradu Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2007. godinu.

Upravni odbor objavljuje Natječaj za dodjelu Nagrade DPUH-a „Radovan Ivančević“ za 2016. godinu:

1. Nagrada DPUH-a „Radovan Ivančević“ za životno djelo (1 nagrada)

2. Godišnja nagrada DPUH-a „Radovan Ivančević“ (1 nagrada)

3. Povelje DPUH-a za unapređenje i promicanje povijesti umjetnosti (do 3 povelje)

4. Nagrade za najbolji diplomski rad (do 3 nagrade)

Prijedlog nagrade za životno djelo i godišnju nagradu mora sadržavati obrazloženje, biografiju i bibliografiju. U obrazloženju valja jasno naglasiti za koju nagradu i za što je kandidat nominiran.

Prijave koje nisu u skladu s navedenim zahtjevima neće se razmatrati.

Prijave vrijede isključivo ukoliko su poslane do objavljenog roka, a uvažava se datum poštanskog pečata.

Sve prijave za natječaj primaju se isključivo poštom na adresu: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Preradovićeva 44, 10000 Zagreb

NATJEČAJ JE OTVOREN DO 15. ožujka 2017.

Raspored i knjigu sažetaka 4. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti možete preuzeti ovdje.

Knjigu će predstaviti: dr. sc. Zvonko Maković, predsjednik DPUH-a, urednik dr. sc. Danko Zelić, recenzent dr. sc. Predrag Marković i autor akademik Igor Fisković.

U domaćoj stručnoj literaturi, kako onoj povijesno-umjetničkoj tako i onoj povijesnoj i crkveno-povijesnoj, nije se mnogo pažnje posvećivalo podrobnoj analizi i tumačenju idejnog i dubljeg duhovnog značenja sakralne arhitekture, a pogotovo ne redovničkih crkava i pripadajućih samostanskih sklopova. U tekstu akademika Igora Fiskovića po prvi puta se uistinu na sustavan, cjelovit i analitičan način propituju sve temeljne značajke velikih franjevačkih i dominikanskih crkava podignutih od kraja 13. do početka 16. stoljeća  te definiraju njihova posebna tipološka, konstruktivna i formalno-stilska svojstva kojima se izdvajaju ne samo na podlozi ostalih suvremenih sakralnih zdanja duž našeg primorja, već i u kontekstu srodne redovničke arhitekture apeninskog poluotoka. Utvrđujući kako je riječ o tipološki jedinstvenim crkvenim zdanjima, akademik Igor Fisković  je s pravom upozorio na njihovu dosad neuočenu i neprepoznatu vrijednost. Istaknuvši  kako je riječ zapravo o autentičnim rezultatima regionalne povijesti, on s pravom na kraju dolazi do zaključaka kako je tih pedesetak crkava franjevaca i dominikanaca Dalmacije, Hrvatskog primorja i Istre od izuzetnog značaja za definiranje identiteta srednjovjekovnog stvaralaštva na istočnom Jadranu i općenito hrvatskog kulturnog prostora.

ISBN 978-953-6089-40-6

Nakladnik: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

Urednik: Danko Zelić

Recenzenti: Joško Belamarić, Predrag Marković i Milan Pelc

Grafičko oblikovanje: DZN studio

Naklada: 300

264 stranice

Zagreb, travanj 2016.

Objavljivanje knjige financijski su pomogli Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH, Ministarstvo kulture RH, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba i Služba za kulturu, umjetnost i staru gradsku jezgru grada Splita.

Nakon predstavljanja knjiga će se moći kupiti po promotivnoj cijeni od 100 kn.