Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

Obavijesti

PISMO PODRŠKE DR. SC. ZRINKI PALADINO

10.10.2016. u 10:30

Objavljeno:
Martina Petrinović 10.10.2016. u 10:30
Uređeno:
Martina Petrinović 10.10.2016. u 10:36

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske iskazuje priznanje i potporu dr. sc. Zrinki Paladino, zamjenici pročelnika Gradskog ureda za zaštitu spomenika kulture i prirode Zagreba, u povodu događanja oko građevinskih intervencija na Trgu Petra Preradovića.

Pismo podrške dr. sc. Zrinki Paladino

PREDAVANJE

6.10.2016. u 13:54

Objavljeno:
Martina Petrinović 6.10.2016. u 13:54
Uređeno:
Martina Petrinović 6.10.2016. u 13:56

Na temelju rezultata konzervatorskih istraživanja pročelja kurije Poklek može se zaključiti da se zatvoreni volumen njezine pretpostavljene jezgre kroz tri etaže sastoji od prostorije približno četvrtastog tlocrta i uskog predvorja, u kojem je prvotno stubište prema katu vjerojatno bilo izvedeno unutar zidne mase. Tijekom istraživanja još nekoliko slojevitih i prostorno složenijih građevnih struktura uočeni su elementi navedenog obrasca prostorne organizacije, koji se na reprezentativnom uzorku čak i konzervatorski neistraženih baroknih građevina - podignutih bilo na ladanju, bilo u gradskim područjima kontinentalne Hrvatske - može razaznati već i uvidom u arhitektonsku dokumentaciju, odnosno neposrednim opažanjem. Pretpostavke o postojanju karakterističnog prostornog obrasca dodatno su osnažene doprinosima drugih istraživača. S obzirom na dokumentirano postojanje starijih građevina na predmetnim lokalitetima, može se zaključiti da se upravo i na takve jezgre od druge polovice 16. stoljeća odnosi naziv curia, iako elementarnost prostorne organizacije upućuje i na njihov raniji nastanak. Nadalje, potvrda naznake da su takva jednostavna kubična zdanja podizana i u grupama iz obrambenih razloga, tvoreći tako zidane uglove refugija međusobno povezane moguće tek palisadama, utjecala bi na spoznaje o genezi pojedinih renesansnih kaštela, pretvorenih kasnije u barokne dvorce.

Duško Čikara (Zagreb, 11. rujna 1967.), konzervator savjetnik, završio je studij povijesti umjetnosti i arheologije na Filozofskom fakultetu, gdje je diplomirao s temom iz područja zaštite spomenika kod prof. Z. Jurića. Zaposlen je u Hrvatskom restauratorskom zavodu u Zagrebu, u Odsjeku za istraživanje i dokumentaciju graditeljskog nasljeđa. Konzervatorska istraživanja polazište su zanimanja za nedovoljno obrađene pojave unutar nacionalne povijesti umjetnosti, odnosno arhitekture, poput utvrda građenih u stilu prijelaznog razdoblja (rocche di transizione) u hrvatskim povijesnim zemljama ili tripartitne prostorne organizacije u mletačkoj Dalmaciji i s njom povezane metode za izradu arhitektonskih modela. Trenutno se bavi prostornim jezgrama složenijih građevnih struktura u kontinentalnoj Hrvatskoj. Objavljuje radove u zemlji i inozemstvu.

PREDAVANJE

21.9.2016. u 13:41

Objavljeno:
Martina Petrinović 21.9.2016. u 13:41
Uređeno:
Martina Petrinović 21.9.2016. u 14:23

Dok je u srednjovjekovnom razdoblju prostor Banovine imao izuzetno značenje, danas je to prometno slijepo crijevo, gospodarski mrtvo, prostor koji stanovnici ostalog dijela Hrvatske rijetko ili nikako ne posjećuju pa ga ne poznaju, niti za njega bilo što osjećaju i ne mare. Takav se odnos prema Banovini najbolje odražava na stanje u kojem se nalaze njezini spomenici kulture.

U prostoru međurječja donjih tokova rijeke Kupe na sjeveru i rijeke Une na jugu, te Posavine na istoku i Korduna na zapadu, razmješten je razmjerno njegovoj veličini velik broj iznimno značajnih profanih i sakralnih spomenika kulture od srednjega vijeka do 20. stoljeća.

Istraživanjem i prezentacijom tog niza izuzetnih spomenika kulture stvara se temeljna kulturna infrastruktura za turističko otvaranje tog sada posve zapostavljenog, ali iznimno atraktivnog prostora Banovine. Krajnje je vrijeme da se odlučnije poradi na prelasku s jedva tromjesečne intenzivne turističke sezone vezane isključivo uz našu jadransku obalu, na cjelogodišnju turističku aktivnost na svim prostorima Lijepe naše. Uz prirodne ljepote Banovine, upravo su spomenici kulture ti koji mogu postati zamašnjak njezinog gospodarskog oživljavanja. Prethodno bi oni koji su zaduženi za osmišljavanje i provođenje kulturnog i gospodarskog razvoja Države trebali prepoznati potencijal Banovine i jednog takvog programa, te na temelju razrađenog projekta osigurati sustavno financiranje i koordinirano provesti njegovu realizaciju kroz suradnju s nekoliko ministarstva.

Drago Miletić, povjesničar umjetnosti, konzervator savjetnik u mirovini, radni vijek proveo je u Hrvatskom restauratorskom zavodu posvetivši se istraživanju, zaštiti, obnovi i prezentaciji napuštenih povijesnih gradova i burgova. Godine 2011. dobitnik je s kolegicom Marijom Valjato Fabris godišnje nagrade Vicko Andrić za dovršetak konzervatorsko-restauratorskih radova na plemićkom gradu Sokolac u Brinju, a 2007. Povelje Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za unapređenje i promicanje struke. Autor je knjige Plemićki gradovi kontinentalne Hrvatske u izdanju Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.

zatvoren ured DPUH-a

2.8.2016. u 11:33

Objavljeno:
Martina Petrinović 2.8.2016. u 11:33

Ured Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske bit će zatvoren od 3. kolovoza do 21. kolovoza 2016. godine zbog korištenja godišnjeg odmora.

PRIGODNA PRODAJA IZDANJA DPUH-A

24.6.2016. u 12:35

Objavljeno:
Martina Petrinović 24.6.2016. u 12:35
Uređeno:
Martina Petrinović 24.6.2016. u 12:37

od srijede, 29. lipnja do petka, 1. srpnja 2016.

od 10:00 do 18:00

na Filozofskom fakultetu,

Ivana Lučića 3, Zagreb

U sklopu kongresa Art and Politics in Europe in the Modern Period održat će se prigodna prodaja tridesetak monografskih naslova i pojedinih brojeva Peristila u izdanju Društva po sniženim cijenama.

Prigodne cijene vrijede samo za navedene datume, za plaćanje u gotovini.

Cjenik prigodne prodaje izdanja DPUH

PREDSTAVLJANJE NOVOG BROJA

9.6.2016. u 15:57

Objavljeno:
Martina Petrinović 9.6.2016. u 15:57
Uređeno:
Martina Petrinović 9.6.2016. u 16:04

Peristil

Zbornik radova za povijest umjetnosti

srijeda, 15. lipnja 2016. u 13 sati

DPUH, Preradovićeva 44, Zagreb

Časopis će predstaviti dr. sc. Irena Kraševac, glavna urednica, dr. sc. Marko Špikić i prof. dr. sc. Zvonko Maković, predsjednik DPUH-a

Autori u ovom broju Peristila: Matko Matija Marušić, Krasanka Majer Jurišić, Davor Stipan, Lina Slavica Plukavec, Bojan Goja, Petar Puhmajer, Željko Brguljan, Marija Idžojtić, Slaven Perović, Petra Vugrinec, Ivan Mirnik, Rozana Vojvoda, Sanja Žaja Vrbica, Slaven Perović, Ana-Maria Milčić, Andrea Vojvodić

Impresum i sadržaj

PREDAVANJE

27.5.2016. u 15:30

Objavljeno:
Martina Petrinović 27.5.2016. u 15:30

Uvijek pred novim putovima i vremenom, međuratnu hrvatsku modernu kvalificiramo kao jedino pravo snažno uporište budućeg mogućeg puta, naravno ne u formalnom i doslovnom smislu, već na razini apstraktnog mišljenja, modernu vidimo kao povijesnost vremena koje živimo i koje je otvoreno pred nama.

Arhitekt Tomislav Premerl teoretičar je i povjesničar arhitekture. Rođen je 1939. u Zagrebu. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1969., gdje je i obranio doktorsku disertaciju (Hrvatska moderna arhitektura između dva rata – nova tradicija) 1985. godine. Radio je kao urednik za arhitekturu i likovnu struku u raznim časopisima te je kao samostalni projektant izveo više arhitektonskih djela i konzervatorskih zahvata na povijesnim sakralnim objektima. Autor je i glavni urednik nekoliko stručnih knjiga te je sudjelovao na više kritičkih arhitektonskih izložbi i samostalno izlagao vlastite crteže i pastele.

Obavijest o smrti prof. Jadranke Damjanov

16.5.2016. u 14:49

Objavljeno:
Martina Petrinović 16.5.2016. u 14:49

Napustila nas je naša draga kolegica, profesorica Jadranka Damjanov. Ispraćaj će se održati u srijedu, 18. svibnja 2016. u 14:30 na krematoriju na Mirogoju.

Sveta misa zadušnica služit će se 20. svibnja 2016. u 18 sati u crkve Svete Barbare u Gornjem Vrapču.

Ožalošćeni mole da umjesto vijenaca i buketa podržite udrugu „Jadranka Damjanov Dubravka Janda“ u osnutku.

PREDAVANJE

13.5.2016. u 12:56

Objavljeno:
Martina Petrinović 13.5.2016. u 12:56
Uređeno:
Martina Petrinović 13.5.2016. u 12:59

Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku (1671.–1713.), nastala u obnovi grada nakon potresa 1667. godine, na jedinstveni način sjedinjuje visoke estetske standarde dubrovačkog naručitelja Stjepana Gradića i rimskog projektanta Andree Bufalinija, ali i pojedinih voditelja gradnje, među kojima se ističe Sicilijanac Tommaso Maria Napoli te Dubrovčanin Ilija Katičić. Na temelju dosada nerazmatranih arhivskih dokumenata, u predavanju se rekonstruira izvorni rimski projekt, kao i njegova promjena koju je u tijeku gradnje izveo sicilijanski arhitekt. Interpretacijom komparativnih primjera dolazi se do zaključka da dubrovačka katedrala zauzima istaknuto mjesto, na samo na hrvatskoj obali, već i u kontekstu rimske i sicilijanske barokne arhitekture.

Katarina Horvat-Levaj diplomirala je povijest umjetnosti i arheologiju te magistrirala i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1982. godine zaposlena je u Institutu za povijest umjetnosti. U sklopu znanstvenog programa Instituta radila je na nizu tema vezanih uz arhitekturu i urbanizam starijih stilskih razdoblja, posebno baroka. Autorica je knjige Barokna arhitektura za koju je dobila godišnju nagradu Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2015. godinu.