DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

Renesansno obojeno drveno raspelo, koje je u Hrvatskom restauratorskom zavodu restaurirano pod vodstvom Miljenka Domijana, otvorilo je niz drugih spoznaja svakovrsnih baštinskih otočkih emanacija.

Miljenko Domijan rođen je u Rabu 1946. godine. Diplomirao je na Pedagoškoj akademiji u Rijeci likovnu umjetnost i potom povijest umjetnosti i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zadru. Početkom 70-ih radi u Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Zadru, od 1977. imenovan je za ravnatelja. Sredinom 90-ih imenovan je glavnim konzervatorom u Republici Hrvatskoj. Za svoj rad nagrađen je brojnim priznanjima. Godine 2012. dodijeljena mu je Nagrada za životno djelo „Vicko Andrić“.

Napustila nas je naša draga kolegica Doris Baričević (1923. - 2016.)

srijeda, 6. travnja 2016. u 18:30
DPUH, Preradovićeva 44
Organizator: Međunarodni institut za restauriranje povijesnih i umjetničkih djela IIC - Hrvatska grupa

Marta Estadella Colomé

Restauriranje u Kataloniji: kontekst i praksa

Prezentacija nudi pregled restauriranja u Kataloniji, usredotočujući se pretežno na dvije teme: prva je kontekst restauriranja, uz naglasak na suvremenoj legislativi, organizaciji i financiranju projekata restauriranja. U ovom dijelu izlaganja predstavit će se inovacije na području grafičkog dokumentiranja (baze podataka umjetnina, društvene mreže, grafička restauratorska izviješća i računalni software). Drugi dio prezentacije usmjerit će se na restauratorsku praksu, s naglaskom na restauriranje drvene polikromirane skulpture i slika na dasci. Suvremene metodologije i inovativne metode prikazat će se uz objašnjenja povezana s etičkim problemima, prednostima i nedostacima, kako bi se potaknula rasprava o suvremenoj praksi u Hrvatskoj.

Marta Estadella Colomé je restauratorica drvene skulpture iz Barcelone. Studirala je restauriranje skulpture na Visokoj školi za restauriranje u Kataloniji te završila poslijediplomski studij preventivnog konzerviranja. Usavršavala se u Italiji, Belgiji i Nizozemskoj. Surađuje s Hrvatskim restauratorskim zavodom na nekoliko projekata.

Marta Estadella Colomé

ConservationinCatalonia: context and practice

The presentation will take an overview of conservation in Catalonia (Spain), focusing mainly on two points: The first one is the context of conservation, with issues such as current legislation, organisation and funding for conservation projects. This part will include a section specially dedicated toinnovationson documentation (art-databases, social network, the use of graphical conservation reports and digital software). The second part of the presentation will talk about the conservation practice, focusing on wooden polychrome sculpture and panel paintings. Current methodologies and innovative methods will be shown and explained together with the ethical problems, advantages anddisadvantages, allowing a further discussion regarding the current practices in Croatia.

Marta Estadella Colomé is a wooden sculpture conservator from Barcelona. She studied sculpture conservation at the Superior School of Conservation and Restoration in Catalonia and later on a postgraduate studies in preventive conservation. After completing his studies she moved to Italy, Belgium and later the Netherlands to continue his training and work as a wooden sculpture conservator and on wooden support conservation. Before coming to Croatia she was doing a fellowship/grant at the department of wooden sculpture and panel paintings of the Center of Conservation and Restoration of Cultural Heritage in Catalonia, Spain. Presently she iscollaboratingwith the Croatian Conservation Institute on several projects.

Željka Čorak

Novi sakralni prostor: jedan pozitivni primjer

Crkvu u Dubravama kod Brčkog u Bosni i Hercegovini projektirao je akademik Ivan Štraus na mjestu stare crkve uništene u Domovinskom ratu. Unutrašnjost je oblikovao arhitekt Ivan Prtenjak u dogovoru i prema sugestijama franjevca Stjepana Pavića. Budući da je protagonist prostora svjetlost, liturgijski namještaj i umjetnine dozirane su u minimalnoj količini, ali su autorski snažne a scenografski smiono postavljene i izražajne. Temom predavanja nastavlja se problematika unutrašnjeg uređenja u ratu srušenih crkava, o čemu je ranije ove godine govorio kolega Drago Miletić, ukazujući na njihovo neprimjereno uređenje.

Željka Čorak diplomirala je povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1967. godine. Doktorirala je na istom fakultetu s temom Djelo Drage Iblera. Od 1972. do umirovljenja radi u Institutu za povijest umjetnosti. Bavi se poviješću hrvatske arhitekture i urbanizma, književnim i književno-prevoditeljskim radom te književnom i likovnom kritikom. Godine 2015. dodijeljena joj je Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske „Radovan Ivančević“ za životno djelo.

srijeda, 9. ožujka 2016. u 18:30
DPUH, Preradovićeva 44

Max Dvořák: Katekizam zaštite spomenika

Izdavač: Jesenski i Turk

U srijedu 9. ožujka 2016. s početkom u 18:30 sati u prostorijama Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske održat će se predstavljanje knjige Maxa Dvořáka Katekizam zaštite spomenika. Riječ je o kritičkom izdanju teksta koji je prevela Jasenka Mirenić Bačić, a za tisak pripremio Marko Špikić koji je sastavio predgovor, komentare uz Dvořákov tekst i bibliografiju.

Knjiga broji 255 stranica. Povodom stogodišnjice prve objave u Beču 1916. objavljena je integralno, sa svih 140 ilustracija i Dvořákovim komentarima te prevoditeljičinim primjedbama o današnjem stanju prikazanih spomenika i cjelina.

Knjigu će predstaviti Jasenka Mirenić Bačić, prof, doc. dr. Franko Ćorić i urednik knjige prof. dr. Marko Špikić s Katedre za zaštitu kulturne baštine Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.

Knjiga će se nakon predstavljanja moći kupiti s popustom, odnosno za 70 kuna.

POSJET IZLOŽBI

petak, 4. ožujka 2016. u 17:00

Galerija Modulor,Centar za kulturu Trešnjevka, Park Stara Trešnjevka 1

GRAD MLADIH GRANEŠINA - GRADNJA, ZAŠTITA, OBNOVA

Povijesni graditeljski sklop Grad mladih Granešina, izgrađen 1948. – 1951. godine, jedinstveni je sačuvani primjer naselja specifične javne namjene i arhitekture iz prvih poslijeratnih godina u gradu Zagrebu. Urbanistički projekt izradio je Josip Seissel, a nositelj izrade programa i projekata arhitekture bio je Ivan Vitić.

Stručno vodstvo: autor izložbe Mladen Perušić

UTORAK, 23. VELJAČE 2016. U 17:00

GALERIJA KLOVIĆEVI DVORI

Menci Clement Crnčić – retrospektiva

Stručno vodstvo: autorica izložbe Petra Vugrinec

Rim u Dubrovniku: umjetnička oprema isusovačke crkve sv. Ignacija

Oprema isusovačke crkve sv. Ignacija u Dubrovniku ukazu­je da je Rim bio ishodište i uzor od kuda su se preuzimali umjetnički modeli i ikonografski sadržaji. Izbor umjetnika, predložaka i tematskih cjelina imao je dublje „političko i vjersko“ značenje. Prenoseći umjetničke modele iz Rima u Dubrovnik, namjera je bila potvrditi idejnu povezanost dviju sredina, Rima i Dubrovnika koji je predstavljao upo­rište katoličanstva na nestabilnom slavenskom prostoru u dodiru s pravoslavnim i islamskim zaleđem. Time je ob­nova Grada nakon potresa 1667. godine ujedno i obnova katoličanstva i njegove neraskidive povezanosti s Rimom, koji je u Dubrovniku mogao vidjeti pouzdano uporište za obranu i širenje vjerskog nauka Papinske države. Repre­zentativna crkvena i samostanska arhitektura te složena umjetnička oprema njezine unutrašnjosti demonstracija je snage Rima i katoličke crkve predvođene isusovačkom redovničkom zajednicom.

Akademik Radoslav Tomić, povjesničar umjetnosti, rođen je 1957. u Splitu. Diplomirao je povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, magistrirao i obranio doktorsku disertaciju s temom Barokno kiparstvo u mramoru na području Dalmacije. Od 1986. do 1998. radi u službi zaštite spomenika u Splitu, a od 1998. zaposlen u Institutu za povijest umjetnosti. Redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za likovne umjetnosti. Autor je niza tekstova i izložaba iz područja likovne umjetnosti od 15. do 19. stoljeća. 

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske i Institut za povijest umjetnosti

pozivaju Vas na sudjelovanje na

4. kongresu hrvatskih povjesničara umjetnosti

24. – 26. studenoga 2016.

Institucije povijesti umjetnosti

Nedvojbeni epistemološki i društveni izazovi kroz koje povijest umjetnosti, zajedno s ostalim humanističkim disciplinama, prolazi na putu – vjerujemo – svoje profesionalne budućnosti, uvijek su dobro vrijeme za promišljanje temeljnih institucionalnih oblika koji su je povijesno oblikovali, osiguravajući joj integritet autonomne znanstvene djelatnosti sve do današnjih dana. Pretpostavljajući da pojam „institucije“ pruža dovoljno širok okvir za refleksiju o razvoju discipline u povijesnom vremenu, ali i za raspravu o sadašnjem razumijevanju njezinih disciplinarnih zadaća, odabrali smo ga kao krovnu temu 4. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti. Pojam institucije postavljamo u njegovome širem značenju organizacijskoga načela ili koncepta koji određenu djelatnost ili ponašanje ustanovljuje kao društveno funkcionalne, pa nam je stoga namjera zadanim naslovom obuhvatiti ne samo fizičke ustanove koje generiraju ili posreduju povijesnoumjetničko znanje, već i sve druge oblike djelovanja i forme mišljenja, koje disciplini povijesti umjetnosti daju pravno-običajni i metodološki legitimitet: dakle, od muzejskih i akademskih institucija u rasponu od galerije do časopisa, preko modela povijesnoumjetničke naracije u rasponu od monografije do sinteze, pa sve do osnovnih kategorija historizacije umjetničkih fenomena – ukratko sve što nam pruža mogućnost da svoj vlastiti rad promatramo u kontinuitetu znanstvene discipline, vodeći nas sviješću da svaki pojedinačan doprinos posjeduje normativnu valjanost za disciplinu u cjelini.

Tematske cjeline^*

Muzeji, galerije i stvaranje kanona

Pisanje povijesti umjetnosti

Velika trijada: autor – djelo – publika

Metodologija: od stilskog identiteta do društvenog znaka

Povijest umjetnosti i društvena inicijativa

Zaštita spomenika i konzervacija

Povijest umjetnosti u obrazovnim sustavima

Medijski život povijesti umjetnosti, institucija likovne kritike i zakoni intelektualnog tržišta

^*Detaljniji opis tematskih cjelina možete pročitati u priloženom dokumentu (prilog Institucije povijesti umjetnosti)

U radu 4. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti možete sudjelovati izlaganjem ili organizacijom tematskog panela s pozvanim sudionicima.

Prijedlozi izlaganja i prijedlozi tematskog panela s pozvanim sudionicima (do 900 znakova) šalju se na adresu kongres@ipu.hr do 1. ožujka 2016. Predviđeno trajanje izlaganja je 10 minuta. Uz prijedlog izlaganja ili panela potrebno je poslati kratku biografiju.

Organizatori će do 4. travnja 2016. obavijestiti prijavljene o prihvaćanju teme izlaganja odnosno panela.

U svrhu objavljivanja Zbornika koji se planira izdati po završetku rada kongresa svi izlagači svoje priloge trebaju poslati do 15. prosinca 2016. na kongres@ipu.hr. Predviđena dužina priloga je do 10 kartica teksta. Autori se mole da u načinu citiranja te opremi priloga slijede upute (prilog Upute autorima Zbornika radova kongresa).

Kotizacija za izlagače čiji je rad prihvaćen iznosi 300 kn (za članove DPUH-a 200 kn)

Organizacijski odbor: Sanja Cvetnić, Irena Kraševac, Zvonko Maković, Ivana Mance, Milan Pelc, Martina Petrinović

Stručna suradnica: Petra Batelja

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Preradovićeva 44, 10 000 Zagreb

Institut za povijest umjetnosti, Ulica grada Vukovara 68, 10 000 Zagreb

kongres@ipu.hr

www.dpuh.hr

www.ipu.hr