DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2024. godinu

srijeda, 25. lipnja 2025. 12:00

Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2. kat

Kao krovna udruga čitave struke Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske već gotovo dva puna desetljeća iskazuje posebno priznanje osobito zaslužnim članovima dodjeljivanjem godišnje nagrade. Osim nagrade za životno djelo koje nosi ime profesora Radovana Ivančevića, istaknutog povjesničara umjetnosti i dugogodišnjeg predsjednika Društva, dodjeljuje se niz nagrada u više kategorija kojima se pokušavaju obuhvatiti različita područja djelovanja hrvatskih povjesničara umjetnosti u protekloj kalendarskoj godini. Pritom treba reći da se dodjela nagrade oslanja na nominacije koje dolaze od same struke, iz njezinih ustanova i od pojedinaca, članova našega Društva. Premda po broju aktivnosti i intenzitetu javnog kulturnog djelovanja struka u 2024. ne pokazuje nikakvo zaostajanje za prethodnim godinama, neke su kategorije u dodjeli nagrade imale premali broj nominacija, ili nominacije nisu bile dovoljno uvjerljive. Povjerenstvo je stoga Upravnom odboru predložilo da se nagrade ne dodijele u kategorijama Popularizacija struke i Zaštita kulturne baštine. To je šteta, jer su na oba ta područja djelovanja povjesničara umjetnosti u 2024. godini ostvareni značajni rezultati. Na žalost oni nisu pretočeni u adekvatne nominacije za dodjelu nagrade. Nadamo se da će se taj raskorak ispraviti već naredne godine, u kojoj nagrada obilježava okruglu obljetnicu.

Ipak, kad je riječ o kategoriji nagrade za životno djelo, treba istaknuti da su nominacije bile vrlo kvalitetne. Povjerenstvo je imalo težak zadatak da između nekoliko izvrsnih prijedloga izabere onaj koji je, moglo bi se reći, prvi među jednakima. Ta se nagrada dodjeljuje našem zaslužnom kolegi, likovnom kritičaru, muzealcu, autoru brojnih izložbenih projekata i studijskih izdanja, Vladimiru Crnkoviću, povjesničaru umjetnosti koji je čitavu svoju stručnu karijeru posvetio istraživanju, interpretaciji i promociji naivne ili samouke umjetnosti u Hrvatskoj. Njegov doprinos poznavanju i razumijevanju te originalne i autohtone umjetničke struje ostat će trajno ugrađen u povijest hrvatske umjetnosti 20. stoljeća.

Godišnja nagrada za knjigu dodjeljuje se kolegi Matku Marušiću za monografiju Drvena skulptura otočja Cresa i Lošinja do 1550. godine: pojavnost i vrijednostu izdanju Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba. Riječ o prvoj sustavnoj obradi skulpture kasnoga srednjega i ranoga novoga vijeka na području nekadašnje Osorske biskupije, provedenoj na uzoran metodološki način, s odgovarajućom komparativnom dimenzijom i adekvatnim obuhvatom duhovne pozadine iz koje sačuvana kiparska građa dolazi.

Godišnja nagrada za izložbu pripala je izložbenom projektu Sjaj u tami. Nizozemsko slikarstvo 17. stoljeća u hrvatskim zbirkama, održanoj u Galeriji Klovićevi dvori. Nagrada se dodjeljuje autoru, Ivanu Ferenčaku, kustosici izložbe Valentini Bach i Galeriji Klovićevi dvori. Riječ je o izložbi s opsežnim, znanstveno koncipiranim katalogom, koji će domaća i međunarodna stručna i znanstvena publika koristiti kao trajan rezultat istraživanja iz kojih je izložba proizašla i kao polazište za daljnji kritički pristup prezentiranoj građi.

Godišnja nagrada za promicanje vizualne kulture dodijeljena je također izložbi, ali ovaj put drugačijega tipa. Naime, izložba Sto godina Salona Galićdojmljiva je memorija djelovanja galerijskog prostora koji je desetljećima promovirao vizualnu kulturu u Splitu i do danas, pod upravljanjem HULU-a Split, ostao važno mjesto njezina predstavljanja publici. Tako je sama izložba zavrijedila ovu nagradu, koja se dodjeljuje autoricama povjesničarkama umjetnosti Jasminki Babić, Sandi Bulimbašić i dizajneru Viktoru Popoviću, kao i organizatoru Hrvatskoj udruzi likovnih umjetnika Split te Galeriji umjetnina u Splitu.

Naposljetku, tri jednakovrijedne nagrade za izvrsne diplomske radove dobivaju Maris Bjelančić, Arhitektonski opus Slobodana Janjića(Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, mentor Željko Peković), Ivo Dalić, Pejzažno slikarstvo u Hrvatskoj u dugom XIX. stoljeću(Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, mentor Dragan Damjanović) i Luciana Fuks, Portreti u opusu Giovannija Simonettija(Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, mentorica Nina Kudiš). Njihovi diplomski radovi, kao kruna cjelokupnog obrazovanja, pokazuju visoki stupanj samostalnog istraživanja i nastojanje oko implementacije suvremenih metoda u interpretaciji građe. Želimo im uspjeh u daljnjem profesionalnom radu i nadamo se da će im vrijeme u kojem živimo i okolnosti koje nas okružuju pružiti uvjete za daljnji razvoj na dobrobit struke i čitave zajednice.

Svim dobitnicima nagrada od srca čestitamo u ime Upravnog odbora i svih članova Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.

Povjerenstvo za dodjelu Nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2024. godinu

Lidija Butković Mićin, Sanja Cvetnić, Ivan Kokeza, Milan Pelc, Patricia Počanić

Obrazloženja nagrada

Gdje smo danas? Iskustva i izazovi konstrukcijske obnove stambenih zgrada nakon potresa

srijeda, 11. lipnja 2025. 18:00

DPUH, Preradovićeva 44, Zagreb

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske organizira javnu stručnu tribinu posvećenu konstrukcijskoj i cjelovitoj obnovi zgrada nakon potresa 2020. godine, s posebnim naglaskom na stambene zgrade koje će biti u središtu rasprave.

Tribina se održava u prostorijama DPUH-a povodom završetka konstrukcijske obnove zgrade u kojoj se Udruga nalazi. Nakon provedene statičke sanacije, pred nama su opsežni unutarnji radovi, pa temu otvaramo i iz vlastite, neposredne perspektive.

Pet godina nakon potresa želimo potaknuti kritičku refleksiju o trenutačnom stanju obnove i otvoriti širu raspravu uz sudjelovanje svih dionika – suvlasnika, stanara, stručnjaka i predstavnika institucija. Postavljamo niz ključnih pitanja:
Koja je razlika između konstrukcijske i cjelovite obnove – i kako se s tim (i sličnim) pojmovima snalaze sami stanari?
Koliko je stambenih zgrada do sada konstrukcijski obnovljeno, neovisno o modelu financiranja – uključujući samoobnovu, državna sredstva i fondove EU?
Koje prepreke najčešće usporavaju proces obnove?
Koliko je zgrada još u postupku ili ih obnova tek očekuje, ali nisu uključene u proces zbog tehničkih, administrativnih ili drugih razloga?

Posebno nas zanima kako se u praksi usklađuju zahtjevi konzervatorske zaštite s tehničkim imperativima konstrukcijske sanacije – osobito u slučaju povijesnih stambenih zgrada koje nose dodatnu vrijednost kulturne baštine.
Želimo čuti konkretna iskustva i izazove s kojima se susreću svi sudionici ovog složenog i dugotrajnog procesa.

Sudjeluju:

Jadranka Kerin, predstavnica suvlasnika zgrade u kojoj je završena konstrukcijska obnova

Tihomil Matković, arhitekt i predsjednik Društva arhitekata Zagreba (2017. – 2023.)

Marijana Sironić, konzervatorica iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode

Marko Špikić, povjesničar umjetnosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

DPUH dobitnik zahvalnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Povodom 150. obljetnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske primit će zahvalnicu za dugogodišnju i plodnu suradnju s Fakultetom.

Svečanost koja će se održati 25. travnja 2025., okupit će brojne kulturne institucije, muzeje, galerije, znanstveno-istraživačke ustanove, nastavne baze te predstavnike lokalne i regionalne samouprave, koji s Filozofskim fakultetom dijele zajedničke projekte i uspješnu suradnju.

Ovo priznanje naglašava važnost partnerstva akademske zajednice i udruge za promicanje znanosti i kulture, a istovremeno potiče DPUH da i dalje razvija suradnju kako s Filozofskim fakultetom u Zagrebu, tako i s cijelom akademskom zajednicom u Hrvatskoj i inozemstvu.

Ervin Dubrović

Slikarstvo u Rijeci 1891.– 1941.

srijeda, 21. svibnja 2025., 12:00

Matica hrvatska, Matice hrvatske 2, Zagreb

Knjiga Ervina Dubrovića dugo je očekivani, adekvatni i relevantni stručni i znanstveni doprinos jednoj temi na kojoj je autor radio skoro četrdeset godina. Iako je bilo i drugih riječkih povjesničara umjetnosti koji su se bavili razdobljem između dvaju svjetskih ratova i prije (naročito Daina Glavočić), Dubrovićev pristup problemu razlikuje se od ostalih naglašenom interdisciplinarnošću što možemo zahvaliti vrlo različitim autorovim stručnim interesima koji su ga odvodili prema socijalnim, opće kulturnim, ideološkim, političkim, gospodarstvenim i inim, ne samo umjetničkim temama. Bipolarnost i kozmopolitska multipolarnost nalaze se u temeljima riječke situacije; tri razine vlasti do kraja Prvoga svjetskog rata (austrougarska središnja vlast, mađarski corpus separatum, autonomna gradska uprava), podijeljeni grad između dvaju ratova (Fiume – Sušak), multilingvizam (talijanski, hrvatski, mađarski, njemački), multikulturalizam temeljen na jezičnom idiomu i posljedično etničkom itd. Bipolarnost se očituje i u Dubrovićevoj podjeli u knjizi na čisto slikarstvo i fotografiju, gdje fotografiju tretira kao ''slikanje svjetlom.'' Dva pola nastaju i uključivanjem Opatije i Kvarnera (Rivijere) u pregled umjetničke situacije Rijeke jer je riječ o jedinstvenom prostoru koji već poodavno funkcionira kao međuovisna ekstenzija.

Ervin Dubrović (Rijeka, 1957.) povjesničar je umjetnosti i likovni kritičar te dugogodišnji ravnatelj Muzeja grada Rijeke. Specijalizirao se za istraživanje riječke i srednjoeuropske povijesti novijeg doba. Bio je voditelj, autor ili suradnik na značajnim projektima i izložbama, poput Riječka luka (2001.), Adamićevo doba (2006.) i Riječki torpedo – prvi na svijetu (2010.). Posebno se istaknuo istraživanjem iseljavanja iz Srednje Europe u Ameriku, što je rezultiralo izložbom Merika (2008., New York 2012.) te trima publikacijama: Merika (2008.), Veliki val (2012.) i From Central Europe to America (2012.). Autor je brojnih monografija, umjetničkih biografija i eseja o društvenoj, kulturnoj i umjetničkoj povijesti Rijeke i Srednje Europe.

Sudjeluju:

autor knjige Ervin Dubrović
Daina Glavočić, povjesničarka umjetnosti
Dino Milinović, predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske
Berislav Valušek, urednik knjige i predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Rijeke
Petra Vugrinec, povjesničarka umjetnosti

Izdavači: Društvo povjesničara umjetnosti Rijeke i Muzej grada Rijeke

Organizatori predstavljanja: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske i Matica hrvatska

Milan Prelog: Prostor Vrijeme

Knjiga s tekstovima povjesničara umjetnosti Milana Preloga donosi pravovremeno i trezveno razmatranje krize ljudske okoline, koja je danas prepoznata kao jedan od najvažnijih i najopasnijih globalnih problema. Tekstovi o urbanizmu, koji su nastajali 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća, i dalje su izuzetno aktualni. Njegova vizija sveobuhvatne društvene kontrole nad prostorom i dalje predstavlja temelj za rasprave o održivom suživotu baštine i razvoja. Knjiga je nezaobilazno štivo za sve one koji se bave urbanizmom, arhitekturom, ekologijom i društvenim pitanjima.

Milan Prelog (1919.–1988.), povjesničar umjetnosti i profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, bio je pionir u istraživanju srednjovjekovne umjetnosti i urbanizma. Razvio je interdisciplinarni pristup valorizaciji povijesnih naselja. Njegova djela i studije ostaju relevantne u suvremenim raspravama o urbanizmu i zaštiti kulturne baštine.

Izdavač: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske
Monografsko izdanje: knjiga 68
Pripremila: Snješka Knežević
Urednik: Zvonko Maković
Recenzenti: Joško Belamarić i Dragan Damjanović

13. – 16. svibnja 2025.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Radno vrijeme sajma: 10 – 19 h

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske s ponosom sudjeluje na dvanaestom Festivalu povijesti – Kliofestu 2025, koji će se održati od 13. do 16. svibnja 2025. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, svakog dana od 10 do 19 sati.

Pozivamo vas da posjetite naš štand, razgledate izdanja Društva te sudjelujete u bogatom programu Kliofesta, koji se održava u NSK i na više lokacija diljem Zagreba.

Predstavit ćemo novo izdanje knjige Prostor Vrijeme Milana Preloga, iznimnog povjesničara umjetnosti čiji su tekstovi obilježili hrvatsku i europsku povijest umjetnosti druge polovine 20. stoljeća. Ovo izdanje donosi izbor njegovih ključnih teorijskih i metodoloških priloga koji su i danas nezaobilazno štivo za sve zainteresirane za prostor, baštinu i suvremeni pogled na umjetnost.

Čitajte povijest, čitajte povijest umjetnosti – vidimo se na Kliofestu!

Program događanja

www.kliofest.hr

38. njemački kongres povjesničara umjetnosti

München, 25.–28. veljače 2026.
Tema:  wissen / knowing

Njemačko društvo povjesničara umjetnosti (Deutscher Verband für Kunstgeschichte e.V.), u suradnji s Institutom za povijest umjetnosti i Sveučilištem Ludwig-Maximilian u Münchenu, poziva na sudjelovanje u 38. izdanju kongresa povjesničara umjetnosti koji će se održati od 25. do 28. veljače 2026. u Münchenu.

Tematski okvir kongresa oblikuje pojam "znanja" – u njegovim promjenjivim oblicima, metodama stjecanja, komunikacije i interpretacije, kao i u kontekstu izazova koje nameću suvremeni digitalni, društveni i politički okviri. Poseban naglasak stavlja se na vizualno i ulogu koju umjetnost i umjetničko znanje imaju u tim procesima.

Organizatori pozivaju istraživače svih generacija i profila, iz Njemačke i inozemstva, da prijave izlaganja unutar devet predviđenih sekcija.

Rok za prijavu prijedloga izlaganja (do 2.000 znakova s razmacima)te kratke biografije (također do 2.000 znakova) je otvoren do 8. lipnja 2025. Prijave se šalju na adresu: call@kunstgeschichte-kongress.de

Više informacija: www.kunstgeschichte-kongress.de

RAZGOVOR S IGOROM FISKOVIĆEM

https://youtu.be/a6Vyt4LjQ54

Na YouTube kanalu Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske objavljen je snimljeni razgovor s akademikom Igorom Fiskovićem, istaknutim hrvatskim povjesničarem umjetnosti. U razgovoru koji je vodila profesorica Sanja Cvetnić, profesor Fisković govori o svom istraživačkom radu, znanstvenim interesima i dugogodišnjoj karijeri na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Otkriva sjećanja na djetinjstvo u Dalmaciji i utjecaj obiteljskog naslijeđa, osobito oca Cvita Fiskovića, također uglednog povjesničara umjetnosti. Poseban naglasak stavljen je na njegova terenska istraživanja, suradnje koje su oblikovale razvoj hrvatske povijesti umjetnosti te aktualne izazove u struci.

Razgovor je snimljen 21. ožujka 2025. u Zagrebu. Voditeljica razgovora je Sanja Cvetnić, snimatelj Jovan Kliska, a urednica Martina Petrinović.

DPUH YouTube kanal https://www.youtube.com/@DPUH

Dan sjećanja na Ružicu Šimunović

Društvo arhitekata Zagreb, Trg bana Jelačića 3/I

ponedjeljak, 28. travnja 2025., 18.00

Ovogodišnji susret nazvan Vizualne umjetnosti i baština u medijima: dan sjećanja na Ružicu Šimunović – u počast likovnoj kritičarki Ružici Šimunović (Rijeka, 23. studenoga 1960. – Washington D.C., 27. travnja 2018.) – sedmi je po redu, a drugi ljubazno udomljen u prostorijama Društva arhitekata Zagreb, zbog sanacije potresnih oštećenja na zgradi u kojoj je sjedište DPUH-a. Gošća susreta je umjetnica Josipa Bubaš, čiji su mediji umjetničkoga rada tijelo i ples i u tome odabiru podsjećamo na knjigu Ružice Šimunović Tijelo u dijalogu: ženske performativne prakse u Hrvatskoj (Zagreb: Durieux, 2016.) i na taj važan dio suvremene umjetničke scene.

Josipa Bubaš (Vinkovci, 1979.) diplomirala je povijest umjetnosti i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zadru, dovršivši studij humanističkih znanosti, smjerinterdisciplinarne humanističke znanosti, istraživačkom temom o praktično-izvedbenim, metodološkim i teorijskim aspektima umjetnosti pokreta, a disertaciju je potom oblikovala u knjigu Tjelesnost izvedbe / izvedba tjelesnosti (Zagreb: Leykam international, 2021.). Objavljuje stručne radove na temu suvremenih umjetničkih praksi a od 2012. godine javlja se i kao autorica i izvođačica plesnih performansa te je posebno zauzeta u organizaciji izvedbenih i interdisciplinarnih radionica i istraživačkih projekata (primjerice, radionice izvedbene metodologije iTTi te TijeloRIJEČI) u Zagrebu, Splitu, na Ugljanu i u drugim sredinama.

Uz razgovor s umjetnicom Josipom Bubaš, o tjelesnosti izvedbe, iskustvu plesa, performativnim praksama, medijskoj pratnji njezina umjetničkoga rada i drugim temama vezanima za suvremenu umjetnost razgovarat će Sanja Cvetnić i Irena Kraševac, organizatorice susretā Vizualne umjetnosti i baština u medijima: dan sjećanja na Ružicu Šimunović.

Željko Badurina, Red Ružica, 2006.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske dobitnik zahvalnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Povodom 150. obljetnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske primit će zahvalnicu za dugogodišnju i plodnu suradnju s Fakultetom.

Svečanost koja će se održati 25. travnja 2025., okupit će brojne kulturne institucije, muzeje, galerije, znanstveno-istraživačke ustanove, nastavne baze te predstavnike lokalne i regionalne samouprave, koji s Filozofskim fakultetom dijele zajedničke projekte i uspješnu suradnju.

Ovo priznanje naglašava važnost partnerstva akademske zajednice i udruge za promicanje znanosti i kulture, a istovremeno potiče DPUH da i dalje razvija suradnju kako s Filozofskim fakultetom u Zagrebu, tako i s cijelom akademskom zajednicom u Hrvatskoj i inozemstvu.