DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

Milan Prelog: Prostor Vrijeme

Knjiga s tekstovima povjesničara umjetnosti Milana Preloga donosi pravovremeno i trezveno razmatranje krize ljudske okoline, koja je danas prepoznata kao jedan od najvažnijih i najopasnijih globalnih problema. Tekstovi o urbanizmu, koji su nastajali 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća, i dalje su izuzetno aktualni. Njegova vizija sveobuhvatne društvene kontrole nad prostorom i dalje predstavlja temelj za rasprave o održivom suživotu baštine i razvoja. Knjiga je nezaobilazno štivo za sve one koji se bave urbanizmom, arhitekturom, ekologijom i društvenim pitanjima.

Milan Prelog (1919.–1988.), povjesničar umjetnosti i profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, bio je pionir u istraživanju srednjovjekovne umjetnosti i urbanizma. Razvio je interdisciplinarni pristup valorizaciji povijesnih naselja. Njegova djela i studije ostaju relevantne u suvremenim raspravama o urbanizmu i zaštiti kulturne baštine.

Izdavač: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske
Monografsko izdanje: knjiga 68
Pripremila: Snješka Knežević
Urednik: Zvonko Maković
Recenzenti: Joško Belamarić i Dragan Damjanović

13. – 16. svibnja 2025.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Radno vrijeme sajma: 10 – 19 h

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske s ponosom sudjeluje na dvanaestom Festivalu povijesti – Kliofestu 2025, koji će se održati od 13. do 16. svibnja 2025. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, svakog dana od 10 do 19 sati.

Pozivamo vas da posjetite naš štand, razgledate izdanja Društva te sudjelujete u bogatom programu Kliofesta, koji se održava u NSK i na više lokacija diljem Zagreba.

Predstavit ćemo novo izdanje knjige Prostor Vrijeme Milana Preloga, iznimnog povjesničara umjetnosti čiji su tekstovi obilježili hrvatsku i europsku povijest umjetnosti druge polovine 20. stoljeća. Ovo izdanje donosi izbor njegovih ključnih teorijskih i metodoloških priloga koji su i danas nezaobilazno štivo za sve zainteresirane za prostor, baštinu i suvremeni pogled na umjetnost.

Čitajte povijest, čitajte povijest umjetnosti – vidimo se na Kliofestu!

Program događanja

www.kliofest.hr

38. njemački kongres povjesničara umjetnosti

München, 25.–28. veljače 2026.
Tema:  wissen / knowing

Njemačko društvo povjesničara umjetnosti (Deutscher Verband für Kunstgeschichte e.V.), u suradnji s Institutom za povijest umjetnosti i Sveučilištem Ludwig-Maximilian u Münchenu, poziva na sudjelovanje u 38. izdanju kongresa povjesničara umjetnosti koji će se održati od 25. do 28. veljače 2026. u Münchenu.

Tematski okvir kongresa oblikuje pojam "znanja" – u njegovim promjenjivim oblicima, metodama stjecanja, komunikacije i interpretacije, kao i u kontekstu izazova koje nameću suvremeni digitalni, društveni i politički okviri. Poseban naglasak stavlja se na vizualno i ulogu koju umjetnost i umjetničko znanje imaju u tim procesima.

Organizatori pozivaju istraživače svih generacija i profila, iz Njemačke i inozemstva, da prijave izlaganja unutar devet predviđenih sekcija.

Rok za prijavu prijedloga izlaganja (do 2.000 znakova s razmacima)te kratke biografije (također do 2.000 znakova) je otvoren do 8. lipnja 2025. Prijave se šalju na adresu: call@kunstgeschichte-kongress.de

Više informacija: www.kunstgeschichte-kongress.de

RAZGOVOR S IGOROM FISKOVIĆEM

https://youtu.be/a6Vyt4LjQ54

Na YouTube kanalu Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske objavljen je snimljeni razgovor s akademikom Igorom Fiskovićem, istaknutim hrvatskim povjesničarem umjetnosti. U razgovoru koji je vodila profesorica Sanja Cvetnić, profesor Fisković govori o svom istraživačkom radu, znanstvenim interesima i dugogodišnjoj karijeri na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Otkriva sjećanja na djetinjstvo u Dalmaciji i utjecaj obiteljskog naslijeđa, osobito oca Cvita Fiskovića, također uglednog povjesničara umjetnosti. Poseban naglasak stavljen je na njegova terenska istraživanja, suradnje koje su oblikovale razvoj hrvatske povijesti umjetnosti te aktualne izazove u struci.

Razgovor je snimljen 21. ožujka 2025. u Zagrebu. Voditeljica razgovora je Sanja Cvetnić, snimatelj Jovan Kliska, a urednica Martina Petrinović.

DPUH YouTube kanal https://www.youtube.com/@DPUH

Dan sjećanja na Ružicu Šimunović

Društvo arhitekata Zagreb, Trg bana Jelačića 3/I

ponedjeljak, 28. travnja 2025., 18.00

Ovogodišnji susret nazvan Vizualne umjetnosti i baština u medijima: dan sjećanja na Ružicu Šimunović – u počast likovnoj kritičarki Ružici Šimunović (Rijeka, 23. studenoga 1960. – Washington D.C., 27. travnja 2018.) – sedmi je po redu, a drugi ljubazno udomljen u prostorijama Društva arhitekata Zagreb, zbog sanacije potresnih oštećenja na zgradi u kojoj je sjedište DPUH-a. Gošća susreta je umjetnica Josipa Bubaš, čiji su mediji umjetničkoga rada tijelo i ples i u tome odabiru podsjećamo na knjigu Ružice Šimunović Tijelo u dijalogu: ženske performativne prakse u Hrvatskoj (Zagreb: Durieux, 2016.) i na taj važan dio suvremene umjetničke scene.

Josipa Bubaš (Vinkovci, 1979.) diplomirala je povijest umjetnosti i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zadru, dovršivši studij humanističkih znanosti, smjerinterdisciplinarne humanističke znanosti, istraživačkom temom o praktično-izvedbenim, metodološkim i teorijskim aspektima umjetnosti pokreta, a disertaciju je potom oblikovala u knjigu Tjelesnost izvedbe / izvedba tjelesnosti (Zagreb: Leykam international, 2021.). Objavljuje stručne radove na temu suvremenih umjetničkih praksi a od 2012. godine javlja se i kao autorica i izvođačica plesnih performansa te je posebno zauzeta u organizaciji izvedbenih i interdisciplinarnih radionica i istraživačkih projekata (primjerice, radionice izvedbene metodologije iTTi te TijeloRIJEČI) u Zagrebu, Splitu, na Ugljanu i u drugim sredinama.

Uz razgovor s umjetnicom Josipom Bubaš, o tjelesnosti izvedbe, iskustvu plesa, performativnim praksama, medijskoj pratnji njezina umjetničkoga rada i drugim temama vezanima za suvremenu umjetnost razgovarat će Sanja Cvetnić i Irena Kraševac, organizatorice susretā Vizualne umjetnosti i baština u medijima: dan sjećanja na Ružicu Šimunović.

Željko Badurina, Red Ružica, 2006.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske dobitnik zahvalnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Povodom 150. obljetnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske primit će zahvalnicu za dugogodišnju i plodnu suradnju s Fakultetom.

Svečanost koja će se održati 25. travnja 2025., okupit će brojne kulturne institucije, muzeje, galerije, znanstveno-istraživačke ustanove, nastavne baze te predstavnike lokalne i regionalne samouprave, koji s Filozofskim fakultetom dijele zajedničke projekte i uspješnu suradnju.

Ovo priznanje naglašava važnost partnerstva akademske zajednice i udruge za promicanje znanosti i kulture, a istovremeno potiče DPUH da i dalje razvija suradnju kako s Filozofskim fakultetom u Zagrebu, tako i s cijelom akademskom zajednicom u Hrvatskoj i inozemstvu.

XIX. Dani Cvita Fiskovića

Umjetnost i transformacije prirode

Orebić, 5. – 7. listopada 2025.

Organizatori: Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

Zahvaljujući tehnološkom napretku i posljedičnim promjenama u prirodnom okolišu, odnos čovjeka i društva prema prirodi nameće se kao jedan od ključnih izazova suvremenoga kulturnoga diskursa. Ovogodišnji Dani Cvita Fiskovića posvećeni su stoga transformacijama prirode u umjetnosti kao neiscrpnoj temi umjetničkog stvaralaštva prošlosti i suvremenosti. Priroda, pod kojom se jednako podrazumijeva izvorni ambijent, animalni, biljni i mineralni svijet, antropogeni okoliš i sama „prirodna“ narav ljudskoga bića, na različite je načine sastavnica umjetničke prakse. Umjetnost, kao što je poznato, od svojih početaka polazi od prirode, „oponaša“ je i preobražava u skladu s aktualnim estetikama i pragmatičnim zahtjevima potreba i funkcija, kojima pojedinci ili društvene zajednice zahvaćaju u prirodnu realnost. Priroda ulazi u umjetnost koja ju odražava i preobražava na bezbroj načina. Priroda je u umjetnosti često ideal, izazov, problem, mit, utočište, poligon za iskazivanje nezadovoljstva i prokazivanje društvenih zloupotreba i deformacija.

Odnosi umjetnosti i prirode u stvaralaštvu prošlosti i sadašnjosti na tlu Hrvatske izazivali su pozornost interpretatora na različite načine i s različitim metodološkim alatima. Transformacije prirode u likovnim umjetnostima tumačile su se u ikonografskom, stilskom, estetskom, psihološkom i sociološkom ključu. Kritički se nastojalo razbistriti pozicije avangarde, moderne, postmoderne i suvremenih umjetničkih praksi kad je riječ o kompleksnim pojavama i odnosima između umjetnika, prirode i društva.

Na tom tragu, s obuhvaćanjem općeg i pojedinačnog u široko zasnovanoj problematici, Dani Cvita Fiskovća žele dati svoj obol promišljanjima zadanog problemskog sklopa. Osim dobrodošlih doprinosa razumijevanju pojedinačnih slučajeva, želja nam je da sudionici s pomoću alata interdisciplinarnoga pristupa potaknu kritičko promišljanje različitih fenomena naše umjetničke i kulturne prošlosti i sadašnjosti, povezanih s odnosom prirode i umjetnosti.

S obzirom na širinu tematike predlažemo sudionicima da svoja istraživanja i promišljanja usmjere prema sljedećim tematskim poljima:

- urbanizam, arhitektura i priroda (gradogradnja, parkovi, perivoji, vrtovi, ladanjska arhitektura, fortifikacije, dvorci, urbana i interurbana infrastruktura…)

- simbolika prirode i prirodnih pojava u umjetnosti od antike do suvremenosti (flora i fauna, čovjek i njegov organizam, neživa priroda…)

- likovna estetika od imitacije prirode do njezinog osporavanja i odbacivanja (rustičnost, naivnost, realizam, naturalizam, apstrakcija, umjetnički jezik prema jeziku prirode u modernoj umjetnosti)

- pejsaž i portret kao transformacija prirode u likovnim umjetnostima

- priroda i umjetnost u industrijskim uvjetima (od masovne dekoracije do kiča)

- priroda u suvremenoj umjetničkoj praksi (od land arta do konceptualne umjetnosti, videa, filma…)

- kritične teme suvremenog odnosa prema prirodi (ekologija, klimatske promjene, eksploatacija, zagađenja, artificijelnost, umjetna inteligencija, gubitak prirodnosti…) i njihove moguće anticipacije u umjetnosti prošlosti.

Molimo vas da svoje prijedloge tema te sažetke (1000 – 1500 znakova s razmacima), zajedno s kratkim životopisom (600 znakova s razmacima) dostavite do 10. ožujka 2025. na mail adresu programskog tajnika skupa Danka Šoureka: dsourek@m.ffzg.hr

Kotizacija iznosi 100 € po osobi. Za izlagače će biti osiguran smještaj u dvokrevetnim sobama na bazi polupansiona u hotelu Grand Azur. Moguća je doplata za jednokrevetnu sobu u iznosu od 21,50 €. Izlagači troškove putovanja snose sami.

Za Organizacijski odbor Dana Cvita Fiskovića: tajnik skupa Predrag Marković i programski tajnik skupa Danko Šourek 

Organizacijski odbor

Joško Belamarić
Sandi Bulimbašić
Dragan Damjanović
Igor Fisković
Jasenka Gudelj
Ana Marinković
Predrag Marković, tajnik skupa
Milan Pelc
Martina Petrinović
Danko Šourek, programski tajnik skupa

Upravni odbor DPUH-a raspisuje Natječaj za dodjelu Nagrade DPUH-a za 2024. godinu.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za životno djelo „Radovan Ivančević“ (jedna nagrada) dodjeljuje se povjesničarima umjetnosti za vrhunska ostvarenja na području povijesti umjetnosti tijekom duljeg razdoblja njihova radnoga vijeka, a koja su pridonijela razvoju i ugledu struke u Hrvatskoj i inozemstvu;

Godišnje nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuju se pojedincima ili ustanovama za ostvarenja na području povijesti umjetnosti u minuloj godini i povećanje ugleda povijesti umjetnosti u Hrvatskoj i inozemstvu u jednoj od kategorija (dodjeljuje se jedna nagrada po kategoriji):

- znanstvena ili stručna knjiga

- izložba

- zaštita kulturne baštine

- popularizacija struke

- promicanje interdisciplinarnosti i vizualne kulture

Nagrade za izvrstan diplomski rad (do tri nagrade) dodjeljuju se povjesničarima umjetnosti za diplomski rad obranjen na jednom od odsjeka za povijest umjetnosti u Hrvatskoj u minuloj godini.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuje se hrvatskim državljanima i ustanovama, a iznimno stranim državljanima i ustanovama.

Prijedloge za Nagradu DPUH-a „Radovan Ivančević“ i Godišnju nagradu DPUH-a mogu podnijeti pojedinci ili ustanove.

Prijedloge za Nagradu za izvrstan diplomski rad mogu podnijeti odsjeci na kojima je rad obranjen ili mentori.

Prijedlozi moraju biti pismeno obrazloženi.

Upravni odbor DPUH-a imenuje Povjerenstvo za dodjelu nagrade koje se sastoji od pet redovnih članova Društva, koji na temelju primljenih prijedloga odlučuju o dobitnicima. Povjerenstvo može promijeniti kategoriju prijave kod godišnjih nagrada.

Upravni odbor DPUH-a potvrđuje odluku Povjerenstva za dodjelu nagrade.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske sastoji se od povelje i novčane nagrade. Visinu novčanog iznosa određuje Upravni odbor DPUH-a u skladu s visinom osiguranih sredstava za tekuću godinu.

Prijedlog nagrade za životno djelo i za godišnje nagrade mora sadržavati obrazloženje, biografiju i bibliografiju. U obrazloženju valja jasno naglasiti za koju kategoriju nagrade i za što je predloženik nominiran.

Prijave koje nisu u skladu s navedenim zahtjevima neće se razmatrati.

Prijave vrijede isključivo ukoliko su poslane do objavljenog roka. Prijave se šalju elektroničkom poštom na dpuh@inet.hr, a knjige, publikacije i katalozi šalju se poštom na adresu DPUH, Preradovićeva 44, Zagreb. Materijali se ne vraćaju i ostaju u knjižnici DPUH-a.

Rok za slanje: 15. ožujka 2025.

Pravilnik o dodjeli Nagrade DPUH-a

Prosljeđujemo poziv Slovenske agencije za istraživanje i inovacije (ARIS) recenzentima izvan Slovenije za sudjelovanje u procesu vrednovanja istraživačkih i inovacijskih projekata. Ako ste zainteresirani, molimo vas da ispunite i pošaljete upitnik do 15. siječnja 2025. godine. Upitnik je dostupan putem sljedeće poveznice https://anketa.arrs.si/a/cc2d2bba. Ispunjavanje upitnika traje otprilike 5 minuta.

ARIS je pravni nasljednik Slovenske istraživačke agencije (ARRS), a zadužen je za neovisno vrednovanje istraživačkih i inovacijskih projekata. Agencija proširuje svoj fokus na inovacije, uz nastavljanje misije ARRS-a, s ciljem promicanja izvrsnosti u istraživanju i inovacijama.

Za dodatne informacije slobodno se obratite na info-reviewers@aris-rs.si.

Napomena: Ovaj upitnik predstavlja preliminarni korak, a detalji o ugovoru i naknadi bit će pruženi prilikom poziva za sudjelovanje u konkretnim natječajima.

Percepcija urbanog prostora

petak, 17. siječnja 2025. 19:00

Društvo arhitekata Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 3/1

Zlatko Grgić, Zlatko Bourek i drugi, Profesor Baltazar, Zagreb film, 1967. ‒ 1978. (prizor iz epizode „Rođendanska priča“)

Arhitektura, sociologija, povijest umjetnosti – tri discipline, jedan zajednički cilj: razumijevanje urbanog prostora. Kroz tri različita i inspirativna pogleda na funkcioniranje i transformacije urbanog prostora, arhitekt i urbanist Tihomir Jukić, sociologinja Jana Vukić i povjesničar umjetnosti Frano Dulibić podijelit će svoja promišljanja o tome kako se gradovi mijenjaju, kako oblikuju naše živote i kako mi utječemo na njih. Nakon njihovih izlaganja, pozivamo vas da se pridružite interdisciplinarnoj raspravi i doprinesete dijalogu o suvremenom urbanom prostoru.

Organizatori: DAZ i DPUH

Tihomir Jukić: Grad koji zaslužuje urbanizam

Što reći o gradu arhitektima kada … svi znamo sve ‒ i o teoriji i o praksi. Naslov je izazovan kako bi potakao razgovor. Sigurno da grad zaslužuje urbanizam samo je pitanje kakav, humani, kao odraz moći, vojni, utilitaran,… Možemo se složiti oko tvrdnje da je kroz povijest grad uvijek bio odraz društva i manje ili više oslikavao je uvjete života i društveno uređenje. U raspravi o gradu pitanje je da li je bitnija percepcija pojedinca ili kvaliteta života u njemu. No naravno možemo govoriti i o percepciji grada, samo je pitanje s čijeg i kojeg gledišta.

Grad je neizmjerno vrelo inspiracije u književnost, umjetnosti, glazbi, stripu i u svim porama našeg života, a mi smo kao educirani  stručnjaci arhitekti,  urbanisti, sociolozi, itd., pozvani ne samo da „crtamo planove“ kako neki to pogrešno misle, nego da usklađujemo različite i suprotne interese u istom prostoru, uvažavajući tradiciju, suvremene potrebe, etiku i zakonsku regulativu. Ali ne sami ‒ jer to je posao za sve nas ‒ i o nama svima ovisi kakav bi grad mogao biti u budućnosti. Urbanizam nisu samo planovi nego i ono što im prethodi, a to je zajednička svijest o prostoru. Želja nam je živjeti u sređenom društvu, a odraz toga bit će i takav grad, grad koji zaslužuje urbanizam.

Jana Vukić: Javni prostori suživota

Gradovi su kroz povijest mjesta inovacija, mjesta različitosti i susreta, pokretači i nositelji društvenog razvoja, ali i mjesta koncentracije „društvenih problema“ poput različitih oblika društvenih nejednakosti, stratifikacije, ali i društvene segregacije te devijantnosti i kriminala. Ono što ih karakterizira je činjenica da velik broj ljudi s vrlo heterogenim značajkama živi na relativno malom prostoru. Kad se tome dodaju povijesni i kulturni slojevi društvenih promjena onda dobivamo veliko kulturno bogatstvo i kulturnu heterogenost koja se proteže kroz prostor i vrijeme. Zato gradovi mogu biti i kroz povijest jesu inspiracija za utopijske i distopijske vizije u jednakoj mjeri! Ljepota grada je u tome što je u njemu uvijek jedno i drugo, potencijal i ograničenje, utopija i distopija, a na nama je da biramo i ostvarujemo svoju i zajedničku viziju – pritom se sve navedeno očituje u javnim prostorima kao prostorima (su)života!

Frano Dulibić: Grad kao protagonist medija popularne kulture

Svi mediji proizlaze iz urbanih sredina, prikazuju prostor, propituju, interpretiraju ga. Prikaz grada predočava određeni način življenja, specifični urbani karakter prikazanog mjesta i mentalitet njegovih stanovnika, određeno stanje svijesti. Promjene u načinima prikazivanja grada odraz su promjena unutar političkog, ekonomskog, tehnološkog i kulturnog konteksta. Odabrani primjeri pokazuju na koje načine i kada se slika grada mijenja između utopijskih i distopijskih prikaza kao i njihovih različitih kombinacija. Ikonografska analiza karikature, stripa i animiranog filma pokazuje načine na koje mediji popularne kulture često interpretiraju prostor stvarnosti, kao i viziju prostora budućnosti.

professor emeritus dr. sc. Tihomir Jukić, ing. arh. cijenjeni stručnjak za urbanizam, bio je dugogodišnji nastavnik na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je oblikovao generacije arhitekata i urbanista. Njegovo bogato iskustvo u nastavi i praksi, kao i sudjelovanje u brojnim projektima planiranja i razvoja gradova, čini ga nezaobilaznim sugovornikom u raspravama o budućnosti urbanih sredina.

izv. prof. dr. sc. Jana Vukić, predstojnica Katedre za urbanu sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, bavi se urbanom sociologijom, kvalitetom života, održivim razvojem i zaštitom kulturne baštine. Predaje kolegije iz sociologije grada i participacije u urbanom planiranju te sudjeluje u domaćim i međunarodnim projektima vezanim uz prostorno planiranje.

red. prof. dr. sc. Frano Dulibić, povjesničar umjetnosti iredoviti profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, bavi se istraživanjem hrvatske umjetnosti 20. stoljeća, s posebnim naglaskom na karikaturu, ilustraciju i slikarstvo. Autor je niza monografija i izložaba. Njegova najnovija knjiga, Prikazi grada između utopije i distopije u karikaturi, stripu i animiranom filmu između 1945. i 2020. (DPUH, 2024.), poslužila je kao inspiracija za ovu tribinu.

Danijel Žeželj, Sun City, Kaspar i Radio 101, Zagreb, 1993.