DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

Prosljeđujemo poziv Slovenske agencije za istraživanje i inovacije (ARIS) recenzentima izvan Slovenije za sudjelovanje u procesu vrednovanja istraživačkih i inovacijskih projekata. Ako ste zainteresirani, molimo vas da ispunite i pošaljete upitnik do 15. siječnja 2025. godine. Upitnik je dostupan putem sljedeće poveznice https://anketa.arrs.si/a/cc2d2bba. Ispunjavanje upitnika traje otprilike 5 minuta.

ARIS je pravni nasljednik Slovenske istraživačke agencije (ARRS), a zadužen je za neovisno vrednovanje istraživačkih i inovacijskih projekata. Agencija proširuje svoj fokus na inovacije, uz nastavljanje misije ARRS-a, s ciljem promicanja izvrsnosti u istraživanju i inovacijama.

Za dodatne informacije slobodno se obratite na info-reviewers@aris-rs.si.

Napomena: Ovaj upitnik predstavlja preliminarni korak, a detalji o ugovoru i naknadi bit će pruženi prilikom poziva za sudjelovanje u konkretnim natječajima.

Percepcija urbanog prostora

petak, 17. siječnja 2025. 19:00

Društvo arhitekata Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 3/1

Zlatko Grgić, Zlatko Bourek i drugi, Profesor Baltazar, Zagreb film, 1967. ‒ 1978. (prizor iz epizode „Rođendanska priča“)

Arhitektura, sociologija, povijest umjetnosti – tri discipline, jedan zajednički cilj: razumijevanje urbanog prostora. Kroz tri različita i inspirativna pogleda na funkcioniranje i transformacije urbanog prostora, arhitekt i urbanist Tihomir Jukić, sociologinja Jana Vukić i povjesničar umjetnosti Frano Dulibić podijelit će svoja promišljanja o tome kako se gradovi mijenjaju, kako oblikuju naše živote i kako mi utječemo na njih. Nakon njihovih izlaganja, pozivamo vas da se pridružite interdisciplinarnoj raspravi i doprinesete dijalogu o suvremenom urbanom prostoru.

Organizatori: DAZ i DPUH

Tihomir Jukić: Grad koji zaslužuje urbanizam

Što reći o gradu arhitektima kada … svi znamo sve ‒ i o teoriji i o praksi. Naslov je izazovan kako bi potakao razgovor. Sigurno da grad zaslužuje urbanizam samo je pitanje kakav, humani, kao odraz moći, vojni, utilitaran,… Možemo se složiti oko tvrdnje da je kroz povijest grad uvijek bio odraz društva i manje ili više oslikavao je uvjete života i društveno uređenje. U raspravi o gradu pitanje je da li je bitnija percepcija pojedinca ili kvaliteta života u njemu. No naravno možemo govoriti i o percepciji grada, samo je pitanje s čijeg i kojeg gledišta.

Grad je neizmjerno vrelo inspiracije u književnost, umjetnosti, glazbi, stripu i u svim porama našeg života, a mi smo kao educirani  stručnjaci arhitekti,  urbanisti, sociolozi, itd., pozvani ne samo da „crtamo planove“ kako neki to pogrešno misle, nego da usklađujemo različite i suprotne interese u istom prostoru, uvažavajući tradiciju, suvremene potrebe, etiku i zakonsku regulativu. Ali ne sami ‒ jer to je posao za sve nas ‒ i o nama svima ovisi kakav bi grad mogao biti u budućnosti. Urbanizam nisu samo planovi nego i ono što im prethodi, a to je zajednička svijest o prostoru. Želja nam je živjeti u sređenom društvu, a odraz toga bit će i takav grad, grad koji zaslužuje urbanizam.

Jana Vukić: Javni prostori suživota

Gradovi su kroz povijest mjesta inovacija, mjesta različitosti i susreta, pokretači i nositelji društvenog razvoja, ali i mjesta koncentracije „društvenih problema“ poput različitih oblika društvenih nejednakosti, stratifikacije, ali i društvene segregacije te devijantnosti i kriminala. Ono što ih karakterizira je činjenica da velik broj ljudi s vrlo heterogenim značajkama živi na relativno malom prostoru. Kad se tome dodaju povijesni i kulturni slojevi društvenih promjena onda dobivamo veliko kulturno bogatstvo i kulturnu heterogenost koja se proteže kroz prostor i vrijeme. Zato gradovi mogu biti i kroz povijest jesu inspiracija za utopijske i distopijske vizije u jednakoj mjeri! Ljepota grada je u tome što je u njemu uvijek jedno i drugo, potencijal i ograničenje, utopija i distopija, a na nama je da biramo i ostvarujemo svoju i zajedničku viziju – pritom se sve navedeno očituje u javnim prostorima kao prostorima (su)života!

Frano Dulibić: Grad kao protagonist medija popularne kulture

Svi mediji proizlaze iz urbanih sredina, prikazuju prostor, propituju, interpretiraju ga. Prikaz grada predočava određeni način življenja, specifični urbani karakter prikazanog mjesta i mentalitet njegovih stanovnika, određeno stanje svijesti. Promjene u načinima prikazivanja grada odraz su promjena unutar političkog, ekonomskog, tehnološkog i kulturnog konteksta. Odabrani primjeri pokazuju na koje načine i kada se slika grada mijenja između utopijskih i distopijskih prikaza kao i njihovih različitih kombinacija. Ikonografska analiza karikature, stripa i animiranog filma pokazuje načine na koje mediji popularne kulture često interpretiraju prostor stvarnosti, kao i viziju prostora budućnosti.

professor emeritus dr. sc. Tihomir Jukić, ing. arh. cijenjeni stručnjak za urbanizam, bio je dugogodišnji nastavnik na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je oblikovao generacije arhitekata i urbanista. Njegovo bogato iskustvo u nastavi i praksi, kao i sudjelovanje u brojnim projektima planiranja i razvoja gradova, čini ga nezaobilaznim sugovornikom u raspravama o budućnosti urbanih sredina.

izv. prof. dr. sc. Jana Vukić, predstojnica Katedre za urbanu sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, bavi se urbanom sociologijom, kvalitetom života, održivim razvojem i zaštitom kulturne baštine. Predaje kolegije iz sociologije grada i participacije u urbanom planiranju te sudjeluje u domaćim i međunarodnim projektima vezanim uz prostorno planiranje.

red. prof. dr. sc. Frano Dulibić, povjesničar umjetnosti iredoviti profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, bavi se istraživanjem hrvatske umjetnosti 20. stoljeća, s posebnim naglaskom na karikaturu, ilustraciju i slikarstvo. Autor je niza monografija i izložaba. Njegova najnovija knjiga, Prikazi grada između utopije i distopije u karikaturi, stripu i animiranom filmu između 1945. i 2020. (DPUH, 2024.), poslužila je kao inspiracija za ovu tribinu.

Danijel Žeželj, Sun City, Kaspar i Radio 101, Zagreb, 1993.

Upravni odbor DPUH-a objavljuje Natječaj za dodjelu Nagrade DPUH-a za 2024. godinu.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za životno djelo „Radovan Ivančević“ (jedna nagrada) dodjeljuje se povjesničarima umjetnosti za vrhunska ostvarenja na području povijesti umjetnosti tijekom duljeg razdoblja njihova radnoga vijeka, a koja su pridonijela razvoju i ugledu struke u Hrvatskoj i inozemstvu;

Godišnja nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuje se pojedincima ili ustanovama za ostvarenja na području povijesti umjetnosti u minuloj godini i povećanje ugleda povijesti umjetnosti u Hrvatskoj i inozemstvu. Nagrada se dodjeljuje u ovim kategorijama (dodjeljuje se jedna nagrada po kategoriji):

- znanstvena ili stručna knjiga

- izložba

- zaštita kulturne baštine

- popularizacija struke

- promicanje interdisciplinarnosti i vizualne kulture

Nagrada za izvrstan diplomski rad (do tri nagrade) dodjeljuje se povjesničarima umjetnosti za diplomski rad obranjen na jednom od odsjeka za povijest umjetnosti u Hrvatskoj u minuloj godini.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuje se hrvatskim državljanima i ustanovama, a iznimno stranim državljanima i ustanovama.

Prijedloge za Nagradu DPUH-a za životno djelo „Radovan Ivančević“ i Godišnju nagradu DPUH-a mogu podnijeti pojedinci ili ustanove.

Prijedloge za Nagradu za izvrstan diplomski rad mogu podnijeti odsjeci na kojima je rad obranjen ili mentori.

Prijedlozi moraju biti pismeno obrazloženi.

Upravni odbor DPUH-a imenuje Povjerenstvo za dodjelu nagrada koje se sastoji od pet redovnih članova Društva, koji na temelju primljenih prijedloga odlučuju o dobitnicima. Povjerenstvo može promijeniti kategoriju prijave kod godišnjih nagrada.

Upravni odbor DPUH-a potvrđuje odluku Povjerenstva za dodjelu nagrada.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske sastoji se od povelje i novčane nagrade. Visinu novčanog iznosa određuje Upravni odbor DPUH-a u skladu s visinom osiguranih sredstava za tekuću godinu.

Prijedlog Nagrade za životno djelo "Radovan Ivančević" i za Godišnju nagradu mora sadržavati obrazloženje, biografiju i bibliografiju. U obrazloženju valja jasno naglasiti za koju kategoriju nagrade i za što je predloženik nominiran.

Prijave koje nisu u skladu s navedenim zahtjevima neće se razmatrati.

Prijave vrijede isključivo ukoliko su poslane do objavljenog roka. Prijave se šalju elektroničkom poštom na dpuh@inet.hr, a knjige, publikacije i katalozi poštom na adresu DPUH, Preradovićeva 44, Zagreb. Diplomski radovi šalju se u digitalnom obliku elektroničkom poštom ili se omogućuje pristup na repozitorij gdje je rad pohranjen. Materijali se ne vraćaju i ostaju u knjižnici DPUH-a.

ROK ZA SLANJE: 15. ožujka 2025.

pravilnik i dobitnici 

Izložba

(Re)Forma binarnoga

12. – 15. prosinca 2024.

Art Zagreb, Dom HDLU (Meštrovićev paviljon)

Otvorenje: četvrtak 19-22 h

Radno vrijeme: petak, 16-22 h; subota, 11-22 h, nedjelja: 11-18h

ulaz slobodan

Izložba (Re)Forma binarnog nastala je u sklopu praktikuma za povjesničare umjetnosti Dijalog povijesti umjetnosti i suvremene umjetničke produkcije – prilog razvoju kritičke misli 2024., kojeg Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske provodi u suradnji s Art Zagrebom od 2021. godine. Ovogodišnja tema bila je knjiga švicarskog povjesničara umjetnosti Heinricha Wölfflina Temeljni pojmovi povijesti umjetnosti, djelo koje je obilježilo našu disciplinu, a zbog formalističkog pristupa analizi likovnih djela bilo je predmet osporavanja dijela stručne javnosti.

Uoči 110. obljetnice objave prvog izdanja i u kontekstu današnje vizualne zasićenosti, smatrali smo primjerenim da polaznice praktikuma kroz prizmu Wölfflinovih pojmova istraže suvremenu umjetničku produkciju u Hrvatskoj.

postoji povijest gledanja – drugim riječima, svako doba vidi stvari svojim vlastitim očima

• Tristan Weddigen (Heinrich Wölfflin) 

Kroz povijest povijesti umjetnosti, nezaobilazna je stanica djelo Heinricha Wölfflina „Temeljni pojmovi povijesti umjetnosti“ napisano 1915. godine kroz koje je tadašnji svijet naučio gledati umjetnost pomoću pet parova formalnih opozicija. Što je to što i dalje privlači čitatelje ovom tekstu sto i deset godina kasnije? Wölfflinovi parovi podsjećaju nas da umjetnost nije samo sustav povijesnih činjenica, sadržaja i narativa, već je jedinstveni kulturni fenomen s vlastitim jezikom. 

Linearnost ili slikovitost, ploha naspram dubini, zatvorena ili otvorena forma, mnoštvo nasuprot jedinstvu, jasnost ili nejasnost; ovisno o polovici para koja je zastupljenija u djelu, Wölfflin djelo svrstava u renesansu ili barok. Je li njegova metodologija jednako primjenjiva i za suvremenu umjetnost koju gotovo da i nije moguće čitati bez razumijevanja konteksta? Prema riječima Tristana Weddigena, Wölfflinov koncept može se primijeniti gotovo normativno na sve vizualno. U tom pogledu, temeljni pojmovi povijesti umjetnosti zahtjevaju  transfiguraciju s razvitkom novih medija u suvremeni jezik ‒ kako navedene kategorije staviti u odnos prema interdisciplinarnoj i multimedijalnoj umjetnosti ili pak interaktivnim instalacijama? Pri primjeni formalnih opozicija na suvremenu umjetnost nailazimo na zanimljivu pojavu ‒ dolazi do fluidnosti i ispreplitanja granica spomenutih kategorija.

Izložba (Re)Forma binarnoga fokus stavlja na prva dva Wölfflinova para kroz različita suvremena djela i tehnike te poziva na aktivno gledanje ‒ od tematike radova bitniji nam je njihov formalni sadržaj. Linearnost naglasak stavlja na jasne obrise i oštro definirane konture elemenata, dok se slikovitost očituje kroz boju i svjetliju atmosferu s mekšim prijelazima između oblika. Plošnim se opisuje djelo čije je težište na dvodimenzionalnosti, a elementi se organiziraju paralelno s ravninom slike. S druge strane, dubinsko podrazumijeva korištenje perspektive za stvaranje osjećaja prostorne dubine.

U Wölfflinovoj maniri, pozivamo i Vas, draga publiko, na aktivno sudjelovanje i diskusiju; što je u izloženim djelima linearno ili slikovito te plošno ili dubinski?

Sudjeluju povjesničarke umjetnosti: Patricija Andrašić, Karla Despot, Rea Galić, Marija Generalić, Bruna Kocijan, Dorotea Korda, Franka Košta, Ana Marina Lozica, Dunja Mikec, Sara Simona Mojsović, Katarina Pintarić, Marija Palikuča, Iva Sočković, Marina Šafarić, Sofija Žagar

Mentorska podrška: DPUH, Krunoslav Kamenov, Ivana Mance Cipek, Martina Petrinović i Art Zagreb 

Izlažu: Anabel Zanze, Gordana Špoljar Andrašić, Ivana Geček, Karlo Drobnjak, Katarina Kožul, Borna Ivanuša, Marko Zbodulja, Gabrijela Perak, Petra Matković, Alma Drnovac, Luka Tomić, Bruno Butorac

Predstavljanje zbornika

Žene u/o umjetnosti - Zbornik Dana Cvita Fiskovića IX.

nedjelja, 15. prosinca 2024., 11:00 – 12:30

Art Zagreb, Dom HDLU

Tijekom povijesti žene su na različite načine aktivno sudjelovale u stvaranju, čuvanju i vrednovanju djela likovnih i drugih umjetnosti te arhitekture, i to kao autorice, naručiteljice, kolekcionarke, kustosice, restauratorice i konzervatorice, povjesničarke i teoretičarke. Također, specifično su za njih kreirani prostori i zdanja, likovna, književna i glazbena djela. Unatoč tome, uz iznimku nekoliko pionirskih studija, uloga žene u umjetničkoj kreaciji često je ostajala neprepoznata ili je bila namjerno marginalizirana u znanstvenom istraživanju područja jugoistočne Europe. Ovaj zbornik, pored toga što nudi uvid u stanje istraživanja u trećem desetljeću 21. stoljeća, pokazuje dugoročnu relevantnost istraživanja ženskih iskustava vezanih za umjetnost i arhitekturu u jugoistočnoj Europi, i to u široko postavljenom vremenskom rasponu od srednjovjekovlja do suvremenosti te daje poticaj za razmatranje novih pristupa i priloga ovoj temi.

Zbornik Žene u/o umjetnosti proizašao je iz izlaganja sa znanstvenog skupa XVII. Dani Cvita Fiskovića održanog u listopadu 2021. u Imotskom, u organizaciji Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.

Zbornik će predstaviti Ljerka Dulibić, Ivana Mance Cipek, Darija Alujević i Tamara Bjažić Klarin te urednice Jasenka Gudelj i Ana Marinković.

foto: Đuro Janeković, Fotografkinja - Sokolski slet, 1934., Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb

Sajam suvremene umjetnosti

12. – 15. prosinca 2024.

Art Zagreb, Dom HDLU (Meštrovićev paviljon)

Radno vrijeme: četvrtak 19:30-22 h; petak, 16-22 h; subota, 11-22 h; nedjelja: 11-18h

Od 12. do 15. prosinca, u sklopu festivala Art Zagreb, DPUH predstavit će svoja izdanja na prodajnom štandu.

PROGRAM ART ZAGREB 2024 https://www.artzagreb.com/satnica/

Tisja Kljaković, 2024.

Frano Dulibić

Prikazi grada između utopije i distopije u karikaturi, stripu i animiranom filmu između 1945. i 2020. godine

28. studenoga 2024., 19:30

Čitaonica i knjižnica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb

Ikonografska metoda, jedna od ključnih metoda povijesti umjetnosti koja se primjenjuje u istraživanju slikarstva, grafike i kiparstva, još uvijek je relativno rijetko korištena u istraživanjima popularne kulture. Mediji popularne kulture u Hrvatskoj najčešće su predmet proučavanja kulturne antropologije, komparativne književnosti, sociologije i medijskih studija, dok istraživanja iz perspektive povijesti umjetnosti je malo. Pionirski rad na tom polju započela je povjesničarka umjetnosti Vera Horvat Pintarić, a pridružili su joj se svojim radovima Ranko Munitić i Darko Glavan. Unatoč njihovim doprinosima, tradicionalna podjela na 'visoku' i 'popularnu' kulturu i dalje prevladava, uz stajalište da postoje 'ozbiljne' i 'neozbiljne' teme. Knjiga Frane Dulibića pruža pregled izuzetno dinamičnog razdoblja za medije popularne kulture. Ono započinje krajem Drugog svjetskog rata i euforijom novih početaka, sve do neizvjesnosti u shvaćanju grada i života u njemu, koju su 2020. godine obilježile pandemija i potresi u hrvatskim gradovima, koji su u temeljima promijenili život u gradovima, a posljedice ćemo tek trebati shvatiti. Posebnu pažnju autor posvećuje radovima velikog broja hrvatskih autora koji su utopijski i/ili distopijski prikazivali gradove koji su njihovim radovima ne samo pozornice već i akteri. Razumijevanje utjecaja popularne kulture na naše živote postaje sve važnije, a Dulibićeva knjiga predstavlja značajan doprinos tom području istraživanja. Kroz zanimljive primjere i jasno pisanje, autor analizira svijet karikature, stripa i animiranog filma, čineći ovu knjigu zanimljivom ne samo za stručnjake, već i za sve one koji žele bolje razumjeti kulturu u kojoj su odrastali.

Sudjeluju: recenzenti Ivana Mance Cipek i Nikica Gilić, urednica Martina Petrinović te autor Frano Dulibić i predsjednik DPUH-a Dino Milinović

Izdavač: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

YouTube razgovor s autorom

INTERLIBER 2024.

12. – 17. studenoga 2024.

Zagrebački velesajam

Paviljon 7A, štand 15

Radno vrijeme: utorak-četvrtak i nedjelja od 10:00 do 20:00, petak i subota od 10:00 do 21:00

DPUH sudjeluje na Interliberu sa zajedničkim štandom s Društvom hrvatskih dizajnera. Prošlogodišnji sajam privukao je više od sto tisuća posjetitelja, čime Interliber i dalje ostaje najvećim sajmom knjiga u Hrvatskoj.

Martine Regert

Notre-Dame u Parizu nakon požara: ponovo otkrivanje katedrale

srijeda, 6. studenoga 2024., 18:00

Hrvatski državni arhiv, Trg Marka Marulića 21, Zagreb

Ubrzo nakon požara koji je zadesio parišku katedralu 15. travnja 2019., brojni znanstvenici mobilizirali su se kako bi prikupili, spasili i proučili znanstvene podatke sadržane u ostacima ranjenog spomenika. Njihova istraživanja usmjerena su na materijalne aspekte spomenika, ali i na nematerijalne, bilo da je riječ o odnosu prema baštini, pitanjima akustike i zvučnog pejzaža ili, pak, izradi digitalne kopije katedrale. U ovom izlaganju predstavit će se ta iznimna znanstvena i ljudska avantura, koja trenutno okuplja više od 150 stručnjaka s različitih, ali komplementarnih područja (povijest, povijest umjetnosti, arheologija, akustika, znanost o materijalima, antropologija itd.). Znanstvenica Martine Regert, jedna od voditeljica projekta Notre-Dame u Parizu govorit će o izazovima s kojima su se istraživači suočili, uz naglasak na prikupljeni, arhivirani, uskladišteni i istraženi materijal nakon požara, kao i o ograničenjima tipičnim za tu vrst istraživanja. Posebna pažnja posvetit će se podrijetlu materijala i načinima njihove nabave tijekom srednjeg vijeka. Bit će riječi o povijesti izgradnje katedrale s naglaskom na materijale korištene pri izgradnji, posebno na drvo i željezne elemente. Prikazat će se kako drvo može biti vrijedan izvor podataka o klimatskim promjenama u srednjem vijeku. Doista, kada katedrala 8. prosinca 2024. godine ponovo otvori vrata, to neće biti samo obnovljena građevina, već nanovo otkriveni spomenik. Zahvaljujući istraživanjima u proteklih pet godina, Notre-Dame je od jedne od najslabije poznatih katedrala izrasla u spomenik koji razumijemo do u detalje.

Martine Regertvoditeljica je istraživanja u Nacionalnom centru znanstvenih istraživanja (CNRS) u Nici (Francuska) u Laboratoriju za kulture i okoliš (CEPAM). Također je radila kao zamjenica znanstvenog ravnatelja Instituta za ekologiju i okoliš CNRS-a između 2017. i 2021. Diplomirana kemičarka, doktorica znanosti iz područja prapovijesti, kvalificirana u vođenju istraživanja u području kemije, razvija interdisciplinarna istraživanja kulturne baštine i arheoloških materijala. Trenutno je u sklopu CNRS-a zadužena za suvođenje znanstvenog projekta Notre-Dame u Parizu s Philippeom Dillmannom, Pascalom Liévauxom i Aline Magnien te zajedno s njima u tom kontekstu potpisuje rad „Notre-Dame u Parizu. Znanost na djelu” (zajedničko izdanje CNRS-a, Ministarstva kulture i naklade Le cherche midi).

Predavanje na francuskom uz konsekutivni prijevod na hrvatski, ulaz slobodan

Organizatori: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Veleposlanstvo Republike Francuske u Hrvatskoj, Francuski institut Zagreb

Umjetnost i granice / Umetnost in meje

7. ‒ 9. listopada 2024.

Posavski muzej Brežice, Viteška dvorana

Brežice, Slovenija

Program

ponedjeljak, 7. 10. 2024

10:00 pozdravni govori

10:30 - 11:30

Nataša Golob, Meje in brezmejnost: primer dveh srednjeveških fragmentov

Sara Turk Marolt, Plasti in mejniki: poslikava kornih kapel cerkve sv. Frančiška v Vidmu

12:00 – 13:30

Husein Sejko Mekanović, Srednjeveške cerkve Sv. Martina v Bosni

Ivana Peškan, Umjetnost bez granica - kulturni krajolik 15. stoljeća na području posjeda grofova Celjskih – novi prilozi istraživanjima arhitektonske plastike

Mija Oter Gorenčič, Doprinos grofov Celjskih k brezmejnosti kartuzijanske arhitekture

15:00 – 16:30

Renata Novak Klemenčič, Vloga geografskih in političnih mej v jadranskem prostoru pri širjenju umetnostnih vplivov v poznem srednjem veku

Matevž Remškar, K stari razpravi o meji med gotiko in renesanso in pojavu oblik all'antica v dubrovniškem slikarstvu

Mojca Marjana Kovač, Oltar sv. Roka v koprski stolnici: izhodišča za hipotetično rekonstrukcijo oltarja

17:00 – 18:30

Gorazd Bence, Loretske kapele kot simbolna obrambna linija v zaledju Vojne krajine

Jure Donša, Kristusov zadnji počitek: pasijonski motiv baročnih figuralnih znamenj med historično Štajersko in severno Hrvaško

Danko Šourek, In arce Bresacz: Brežice i oporuka Vuka Krste Frankapana (1649.)

utorak, 8. 10. 2024

10:00 – 11:30

Gabrijela Kovačič, Provenienca desetih portretov grofov Thurnov iz Celja na gradu Pliberk

Dubravka Botica, Granica kao prostor razmjene: mreže naručitelja i graditeljskih radionica u 18. stoljeću u Hrvatskoj i Sloveniji

Dajana Vlaisavljević, Zemljopisne granice, kultura i umjetnost iz perspektive

jednog dnevnog migranta

10:00 – 11:30

Nina Kudiš, The Donor Is Present: Self-Celebration on 17th-Century Paintings in the Serenissima and Inner Austria

Neža Lukančič, Dedni poklon Karlu VI. leta 1728 v Gorici, Trstu in na Reki: vprašanje reprezentacije v obmejnih notranjeavstrijskih deželah

Frančiška Oražem, Meje znotraj delovanja cehovskih združenj: pravila in izjeme

Frančiška Oražem, Meje znotraj delovanja cehovskih združenj. Pravila in izjeme

15:00 – 16:30

Damir Tulić, Kolanje ideja, materijala i umjetnika: kipari i altaristi u pograničnim zonama Istre i Kvarnera u prvoj polovici 18. stoljeća

Mario Pintarić, Kipar Orazio Bonetti između Habsburške Monarhije i Mletačke Republike

Mateja Jerman, Umjetnički utjecaji na zlatarskim djelima u crkvenim riznicama na jugozapadnoj granici Habsburškog Carstva

17:00 – 18:30

Matej Klemenčič, Niti kamen niti les: nekaj novih podrobnosti o baročnih štukmarmornih oltarjih na Štajerskem in Kranjskem

Sanja Cvetnić, Kad je nebo granica:  slavni pavlini na svodu nekadašnjega ljetnoga refektorija u pavlinskom samostanu u Lepoglavi

Maja Žvorc, Između Althanna i Attemsa: prilog poznavanju opusa Franza Ignaza Josefa Flurera

srijeda, 9. 10. 2024.

10:30 – 11:30

Polona Vidmar, Orientalizmi v arhitekturi ob meji z nekdanjim Osmanskim cesarstvom

Franci Lazarini, Arhitekturna naročila Nemcev na Kranjskem in Štajerskem v zadnjih desetletjih habsburške monarhije in njihove povezave s češkimi Nemci

Helena Seražin, Brežiška podružnica Društva v varstvo domačije in ustvarjanje kulturnih meja na Spodnjem Štajerskem

12:00 – 13:30

Nataša Ülen, Meje letoviške arhitekture 19. stoletja na Slovenskem

Miha Valant, Češki umetnik Adolf Liebscher in poslikava zastora Deželnega gledališča v Ljubljani

Vanja Prohinar, Beneški renesančni strop v ladji župnijske cerkve sv. Jurija v Piranu

15:00 – 16:30

Tina Košak, Preko meja po izkušnje, status in naročnike: flamski in nizozemski slikarji ter njihova klientela med Ljubljano in Gradcem

Marjeta Ciglenečki, Romanja k sv. Avguštinu in fotografije Stojana Kerblerja

Organizacijski odbor: Helena Seražin, Dino Milinović, Matej Klemenčič, Mija Oter Gorenčič, Polona Vidmar, Alenka Černelič Grošelj, Martina Petrinović

Organizatori: Slovensko umetnostnozgodovinsko društvo, DPUH, Umetnostnozgodovinski inštitut Franceta Steleta ZRC SAZU, Oddelek za umetnostno zgodovino Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani in Oddelek za umetnostno zgodovino Filozofske fakultete Univerze v Mariboru, Posavski muzej Brežice.

ilustracija: Frančišek Karel Remb, Kiparstvo, 1703, Viteška dvorana, Posavski muzej Brežice (foto: Andrej Furlan, (c) ZRC SAZU UIFS)

Peristil, znanstveni časopis za povijesti umjetnosti, nalazi se u otvorenom pristupu na portalu Hrčak. Peristil br. 66 obrađuje različite teme iz aspekta povijesti umjetnosti od antike do suvremenog doba.

Duško Čikara

Decoding Vitruvius — Modulation of a Sequenced Nominal Value of a Fixed Module by Ad Triangulum Geometry

Dekodiranje Vitruvija — modulacija redane nazivne vrijednosti zadanog modula geometrijom ad Triangulum

https://doi.org/10.17685/Peristil.66.1

Karla Papeš

Sakralno u vojnome: kapele i crkve u ranonovovjekovnim tvrđavama Šibenika i Splita

The Sacred in the Military: Chapels and Churches of the Early Modern Fortresses in Šibenik and Split

https://doi.org/10.17685/Peristil.66.2

Petar Strunje

Crkve svetoga Đurđa i Gospe od Milosrđa: asimilacija klasičnoga jezika u Dubrovniku

St. George and Our Lady of Mercy: Assimilation of the Classical Language in Dubrovnik

https://doi.org/10.17685/Peristil.66.3

Sanja Cvetnić

Slika Bogorodica s Djetetom i sv. Antun Padovanski iz radionice Denisa Calvaerta zvanoga Dionisio Fiammingo u zbirci biskupa Kokše

Virgin and Child with St. Anthony of Padua by the Workshop of Denis Calvaert (Dionisio Fiammingo) in the Collection of Bishop Kokša

https://doi.org/10.17685/Peristil.66.4

Petar Puhmajer

Main Guardhouse — A Military Public Building of the 18th century

Glavna straža — prilog poznavanju vojnih javnih zgrada 18. stoljeća

https://doi.org/10.17685/Peristil.66.5

Ioana Rus-Cacovean

The Unfortunate Fate of a Neoclassical Architect and His Neglected Transylvanian Buildings

Sudbina arhitekta neoklasicizma i njegovih ostvarenja u Transilvaniji

https://doi.org/10.17685/Peristil.66.6

Lucija Burić

Donacija slika Ivana Ružića Strossmayerovoj galeriji

Ivan Ružić's Donation of Paintings to the Strossmayer Gallery

https://doi.org/10.17685/Peristil.66.7

Ana Kaniški

Prilog atribuciji nadgrobnoga spomenika obitelji Jagić u Varaždinu

On the Attributions of the Grave Monument of the Jagić Family in Varaždin

https://doi.org/10.17685/Peristil.66.8

Josipa Alviž & Jasmina Nestić

Art History at the Polytechnic (later the Technical Faculty) in Zagreb — the work of Professors Fetisov, Knoll, and Mohorovičić Povijest umjetnosti na Visokoj tehničkoj školi (poslije Tehničkom fakultetu) u Zagrebu — djelovanje profesora Fetisova, Knolla I Mohorovičića

https://doi.org/10.17685/Peristil.66.9

Ivana Rončević Elezović

Slika Izgradnja (1919.) Ljube Babića kao paradigma modernističke tematike nove urbanizacije

Ljubo Babić’s (1919) Painting as an Example of the Modernist Theme of New Urbanization

https://doi.org/10.17685/Peristil.66.10

Daniel Zec

Oscar Nemon’s Center of Universal Ethics Project: Modernist Tendencies and Russian Constructivism

Centar univerzalne etike Oskara Nemona: modernističke tendencije i ruski konstruktivizam

https://doi.org/10.17685/Peristil.66.11

Ivan Kokeza

Historijsko slikarstvo u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata: društveno-politički status žanra u drugoj polovini 1940-ih godina

History Painting in Croatia after World War II: Socio-Political Status of the Genre in the Second Half of the 1940s

https://doi.org/10.17685/Peristil.66.12

Jovana Milovanović

Arhitektura i vizuelne umetnosti u jugoslovenskom kontekstu: 1918 – 1941.

https://hrcak.srce.hr/319294

Sunčica Mustač

Marijan Bradanović: Branko Fučić, povjesničar umjetnosti i konzervator

https://hrcak.srce.hr/319295

Lada Ratković Bukovčan

Tugomir Lukšić (1950. — 2023.)

https://hrcak.srce.hr/319296

Glavni urednik: Dino Milinović

Uredništvo: Dubravka Botica, Dragan Damjanović, Irena Kraševac, Marko Špikić, Marina Vicelja-Matijašić

Izvršna urednica: Martina PetrinovićOgraničena naklada tiskanog izdanja bit će dostupna od rujna u prostorijama Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske (DPUH).