DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

11. – 14. prosinca 2025.

Art Zagreb, Oktogon NMMU

Otvorenje: četvrtak 19-22 h

Radno vrijeme: petak, 16-22 h; subota, 11-22 h, nedjelja: 11-15h

ulaz slobodan

U sklopu sajma suvremene umjetnosti Art Zagreb 2025. održava se izložba polaznika Praktikuma za povjesničare umjetnosti 2025. Program praktikuma „Dijalog povijesti umjetnosti i suvremene umjetničke produkcije — prilog razvoju kritičke misli #4“ započinje u rujnu 2025. susretima na daljinu, a završava izložbom u prosincu. Zadatak ovogodišnjeg praktikuma bio je kritički promišljati i aktualizirati temeljni tekst Erwina Panofskog, „Ikonografija i ikonologija“, prvi put objavljen 1939. godine, te ispitati njegove potencijale i ograničenja u čitanju suvremene umjetničke prakse.

Ovogodišnje izdanje, koje organizira Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske uz podršku Instituta za suvremenu umjetnost, hrvatskog ogranka AICA-e i partnerstvo s Art Zagrebom, nastavlja promišljati odnos povijesti umjetnosti i suvremene umjetničke prakse te pružati povjesničarima umjetnosti priliku da teorijska znanja primijene u kontekstu aktualne umjetničke scene.

Polaznici praktikuma: Ana Plenča, Atonela Dilber, Dora Kokanović, Dora Meštrović, Dubravka Prpić Znaor, Ivana Bunoza, Ivana Skočibušić, Jelena Sedlar, Lorena Horvat, Sara Študir, Marija Runac, Marin Duić, Monika Cvetković, Nika Dobrić, Paula Špek, Marija Palikuča, Sofija Žagar

Umjetnici: Babaseka, Toni Fažon, Dora Ivković Cicko, Tisja Kljaković Braić, Ana Lešković, Lorena Milković, Ivana Mrčela, Mihaela Rašica, Sanda Anderlon, Stjepan Šandrk

IZLOŽBA

Ikolonogija potrošnje

U kulturi današnjice, u kojoj slike neprekidno kruže, a pažnja se raspršuje između bezbroj vizualnih podražaja, postaje sve teže zadržati usporen, promišljen odnos prema umjetnosti. Vizualna prezasićenost se nametnula kao univerzalno iskustvo, koje nastaje kao posljedica suvremenog konzumerističkog društva. Ono ne oblikuje samo navike gledanja, nego i sâmo poimanje umjetničkog sadržaja.

U takvome kontekstu, ova izložba vođena je metodologijom povjesničara umjetnosti Erwina Panofskog, čiji je pristup omogućio sustavno razumijevanje višeslojnosti umjetničkog djela. Njegova analiza razlikuje tri razine razumijevanja likovnog sadržaja – ono što najprije vidimo, zatim motive i simbole ukorijenjene u tradiciji i literarnim izvorima te, na kraju, suštinski sadržaj djela, gdje se otkriva šire kulturno značenje. Upravo ta posljednja, ikonološka razina omogućuje nam da u umjetničkom djelu iščitamo šire misaone obrasce društva koje ga je proizvelo. Kolektivni mentalitet, vrijednosti i ideje koje obilježavaju društvo talože se u umjetničkim djelima, a ikonološko čitanje omogućuje njihovo razotkrivanje. Djela ne moraju biti izravni odraz „duha vremena“, ali u njima prepoznajemo simptomatične obrasce mišljenja koji nas oblikuju. Izložba je prožeta sugestivnošću, naglašenim osjećajem ironije, modus koji postaje sve češćim jezikom komunikacije danas, no naglasak nije nužno na moralnoj osudi nego na zapažanju kritičke prirode.

Istodobno, izložba svjesno razotkriva vlastiti paradoks. Prikazana tijekom sajma umjetnina, ona se nalazi unutar prostora u kojem se umjetnost izravno susreće s tržišnom logikom. Slike su ovdje ujedno objekti kontemplacije i predmeti kupnje, što kritičkom tonu izložbe daje dodatnu razinu ironije. Komentiramo mehanizme konzumerističke kulture dok u njima neizbježno sudjelujemo. Upravo ta pozicija, umjesto da oslabi kritiku, otvara prostor za jasnije promišljanje: kako razumjeti umjetnost u sustavu koji je istodobno oblikuje, prodaje i troši.

Organizator praktikuma: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske
Partneri: Art Zagreb 2025, Institut za suvremenu umjetnost, AICA Hrvatska

Zašto još objavljujemo časopise?

četvrtak, 27. studenoga 2025. u 18:30 sati

ULUPUH, Preradovićeva 44 - 1. kat

Povodom objavljivanja novog broja znanstvenog časopisa Peristil i obilježavanja 70 godina njegova kontinuiranog izlaženja, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske organizira razgovor o časopisima koji povezuju znanstvenu, kulturnu i umjetničku zajednicu, koji otvaraju prostor za razmjenu ideja, kritičko mišljenje i javni dijalog.

Od 1954. godine Peristil je središnje mjesto stručne i znanstvene razmjene u području povijesti umjetnosti. U proteklih sedam desetljeća časopis je zadržao temeljna načela izdavaštva, a istodobno se prilagođavao novim okolnostima. Danas je dostupan u otvorenom pristupu i uvršten u prestižnu međunarodnu bazu Scopus.

Razgovor će biti o časopisima koje objavljuju nezavisni i nekomercijalni izdavači, nasljednici izvorne ideje znanstvenog izdavaštva kakvu su u 17. stoljeću utemeljili Philosophical Transactions of the Royal Society u Londonu i Le Journal des sçavans u Parizu (1665.). Ti su prvi časopisi nastali iz nezavisnog, nekomercijalnog impulsa za dijeljenjem znanja, a ne iz institucionalne ili komercijalne izdavačke logike. U suvremenom kontekstu, kada je znanstveno izdavaštvo postalo globalna industrija koju u inozemstvu predvode velike nakladničke kuće, ponovno se postavlja pitanje: koja je danas uloga časopisa – prostor znanstvene komunikacije, dijaloga i suradnje, ili tek platforma za akademska napredovanja?

U razgovoru će sudjelovati stručnjaci iz različitih područja koji se bave izdavaštvom, znanstvenom komunikacijom i vrednovanjem znanstvenog rada. Drago nam je što su se odazvali kolege ne samo iz našeg područja, već i iz šire znanstvene i kulturne zajednice, uključujući goste iz Hrvatske udruge za znanstvenu komunikaciju (ZNAK) i osnivači časopisa za suvremenu umjetnost ETC. iz Ljubljane koji dijeli sličan nezavisni pristup izdavaštvu.

Sudionici razgovora:

• Iva Grabarić Andonovski, predsjednica udruge ZNAK )Hrvatska udruga za znanstvenu komunikaciju) i urednica časopisa Food Technology and Biotechnology
• Dragan Damjanović, član uredništva Peristila, član Matičnog odbora Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj
• Lara Mejač, povjesničarka umjetnosti, suosnivačica časopisa ETC i jedna od njegovih kustosica
• Miroslav Rajter, suautor knjige Komunikacija o znanosti
• Marko Špikić, član uredništva časopisa Peristil i dopredsjednik DPUH-a
• Moderator: Martina Petrinović, izvršna urednica Peristila

Nakon razgovora slijedi domjenak uz druženje i neformalni nastavak obilježavanja obljetnice, a bit će moguće nabaviti i tiskani primjerak novog broja Peristila.

Milan Pelc

Teškim vremenima usprkos - opstanak kulture u doba humanizma i renesanse

četvrtak, 4. prosinca 2025., 18:00

Galerija Klovićevi dvori

Razdoblje od sredine 15. do konca 16. stoljeća u hrvatskim zemljama doima se poput medalje s jednom sjajnom i jednom mračnom stranom. Sjajna je strana kultura humanizma i renesanse koja se i na jugu i na sjeveru Hrvatske uspostavlja i razvija u mnogim oblicima i manifestacijama – ponajviše u književnosti i likovnoj umjetnosti. Mračna strana posljedica je osmanlijskog prodora prema zapadu Europe, pri čemu je Hrvatskoj pripala teška zadaća obrane kršćanstva (antemurale christianitatis). U predavanju će se pred izlošcima u prostoru Galerije Klovićevi dvori evocirati to razdoblje borbe za opstanak u kojem unatoč glasnom govoru oružja muze ipak ne šute.

Milan Pelc je povjesničar umjetnosti trajno usmjeren na razdoblje kasnog srednjeg vijeka i renesanse u Hrvatskoj i Europi. Posebno se bavi poviješću europske i hrvatske grafike te knjižne ilustracije ranoga novog vijeka (1400.–1700.), kao i poviješću hrvatske grafike 19. i ranog 20. stoljeća. Njegovi istraživački interesi obuhvaćaju i povijest knjige i vizualnih medija te povijest i teoriju povijesti umjetnosti. O tim je temama objavio niz znanstvenih i stručnih članaka, kataloge izložbi te više knjiga.

* predavanje u izložbenom prostoru izložbe "U početku bijaše kraljevstvo"

besplatno za članove DPUH-a,  za ostale se naplaćuje najpovoljnija grupna ulaznica od 5 EUR

O knjizi ˇ"Prikazi grada između utopije i distopije u karikaturi, stripu i animiranom filmu od 1945. do 2020. godine" na trećem programu Hrvatskog radija Josip Grozdanić razgovara s autorom knjige Franom Dulibićem

Razgovor možete slušati u Slušaonici Hrvatskog radija:

https://radio.hrt.hr/slusaonica/strip-na-trecem?epizoda=202511102200

DPUH na Interliberu 2025.

11. – 16. studenoga 2025.
Zagrebački velesajam, Paviljon 6, štand 12F

I ove godine Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske nastupa na zajedničkom štandu s Hrvatskim dizajnerskim društvom na 47. međunarodnom sajmu knjiga Interliber.

Radno vrijeme:

utorak, srijeda, četvrtak: 10:00 – 20:00

petak: 10:00 – 21:00

subota: 09:00 – 21:00

nedjelja: 09:00 – 19:00

Sajam očekuje oko 120.000 posjetitelja, a ulaz je besplatan.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske podržalo je inicijativu Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) kojom se predlaže uvođenje poreznih poticaja za ulaganja u kulturu i umjetnost.

Vjerujemo da bi takve mjere doprinijele razvoju i održivosti kulturnog sektora te potaknule suradnju između javnog i privatnog područja. DPUH je otvoren za daljnju suradnju i dijalog o mogućim modelima poticanja kulturnih i umjetničkih aktivnosti.

više o inicijativi na stranicama HDLU-a 

S dubokom tugom obavještavamo da je u četvrtak, 16. listopada 2025. godine, preminula naša draga kolegica i dugogodišnja članica Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, Snješka Knežević, istaknuta povjesničarka umjetnosti, prevoditeljica i znanstvenica.

Snješka Knežević bila je jedna od najvažnijih hrvatskih povjesničarki umjetnosti, kroničarka Zagreba i neumorna promicateljica zaštite arhitektonske i urbanističke baštine. Svojim je bogatim znanstvenim i publicističkim opusom, predavanjima i javnim istupima trajno zadužila hrvatsku kulturnu baštinu i suvremenu kulturnu scenu.

U znak poštovanja, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske uputilo je obitelji pismo sućuti, koje možete pročitati ovdje (PDF dokument).

Oproštaj od Snješke Knežević održat će se
u utorak, 21. listopada 2025. godine u 14 sati
na krematoriju u Zagrebu.

Pozivamo sve članove Društva, prijatelje i kolege da joj zajednički odaju posljednju počast.

Razgovor sa Snješkom Knežević, koji je Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske snimilo 2022. godine u njezinu domu, možete pogledati na DPUH Youtube kanalu.

https://youtu.be/nmMGTveiXuU?si=TfeJmFhT7VGGUaej

Poziv za predaju radova – Peristil, znanstveni časopis za povijest umjetnosti

Pozivamo autore da svojim znanstvenim radovima doprinesu razvoju i međunarodnoj vidljivosti časopisa Peristil, renomiranog znanstvenog godišnjaka za povijest umjetnosti.

O časopisu
Peristil je znanstveni godišnjak koji redovito izdaje Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske od 1954. godine. Časopis objavljuje recenzirane znanstvene i stručne radove iz područja povijesti umjetnosti i srodnih društveno-humanističkih znanosti. Peristil njeguje intelektualni diskurs u ovom području i doprinosi razvoju nacionalne i međunarodne znanstvene zajednice.

Standardi
Uredništvo časopisa pridržava se smjernica Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske za uređivanje znanstvenih časopisa. Također se ravna prema preporukama COPE i EASE.
https://publicationethics.org/guidance/Guidelines
https://ease.org.uk

Otvoreni pristup i indeksiranje
Peristil je časopis otvorenog pristupa (CC BY 4.0) koji omogućuje besplatan i neograničen pristup. Svi članci dostupni su na Portalu hrvatskih znanstvenih časopisa HRČAK https://hrcak.srce.hr/peristil

Časopis je u Hrvatskoj kategoriziran kao A1 znanstveni časopis i indeksiran u međunarodnim bazama: Scopus, ERIH PLUS, EBSCO, DOAJ.
Svaki broj tiska se u ograničenoj nakladi, a autor dobiva jedan besplatni primjerak. Peristil se dostavlja svim relevantnim knjižnicama u Hrvatskoj i inozemstvu.

Postupak recenziranja
Svaki rukopis prolazi rigorozan postupak recenzije. Prihvaćaju se isključivo prethodno neobjavljeni rukopisi.

Postupak recenziranja je povjerljiv, a identitet autora i recenzenata ostaje anoniman (dvostruko slijepa recenzija). U prosjeku, svaki rukopis prolazi kroz tri vanjske recenzije.
Uredništvo donosi konačnu odluku o kategoriji rada uzimajući u obzir mišljenja recenzenata.
Autori će biti obaviješteni o postupku recenzije, dodijeljenoj kategoriji članka te svim predloženim ispravcima ili dopunama koje je potrebno unijeti prije konačnog prihvaćanja rukopisa.

Autorska prava i tehničke upute
Autori su odgovorni za pokrivanje troškova autorskih prava za ilustracije, fotografije i arhitektonske crteže iz arhiva i drugih ustanova.

Rukopisi moraju pratiti tehničke upute Upute za objavljivanje priloga u Peristilu

Naknada za obradu članaka
Peristil ne naplaćuje naknade za obradu članaka (non-APC journal), osiguravajući ravnopravan pristup znanstvenom objavljivanju.

Rok za predaju rukopisa: 30. listopada 2025.

Za predaju rukopisa i dodatne informacije kontaktirajte uredništvo dpuh@inet.hr

http://www.dpuh.hr/index.php?show=page.php&idPage=127

Objavljivanje časopisa omogućeno je vlastitim sredstvima Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske te financijskom potporom Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih i Zaklade HAZU.

Peristil - call for papers

We invite authors to contribute to the development and international visibility of Peristil, a renowned annual scholarly journal of art history, through their research articles.

About the Journal
Peristil is a scholarly annual journal regularly published by the Croatian Society of Art Historians since 1954. The journal publishes peer-reviewed scientific and professional articles in the field of art history and related social sciences and humanities. Peristil fosters intellectual discourse in this field and contributes to the development of the national and international scholarly community.

Standards
The editorial board adheres to the guidelines set by the Ministry of Science, Education and Youth of the Republic of Croatia for scientific journals. It also follows the recommendations of COPE (https://publicationethics.org/guidance/Guidelines) and EASE (https://ease.org.uk).

Open Access and Indexing
Peristil is an open-access journal (CC BY 4.0) providing free and unrestricted access. All articles are available on the HRČAK Portal of Croatian Scientific Journals https://hrcak.srce.hr/en/peristil

The journal is classified as an A1 scientific journal in Croatia and indexed in international databases: Scopus, ERIH PLUS, EBSCO, DOAJ. Each issue is printed in a limited number of copies, and authors receive one free copy. Peristil is distributed to all relevant libraries in Croatia and abroad.

Peer Review Process
Each submitted manuscript undergoes a rigorous peer review process. Only previously unpublished manuscripts are accepted.

The review process is confidential, and the identities of authors and reviewers remain anonymous (double-blind peer review). On average, each manuscript undergoes three external reviews.

The editorial board makes the final decision on the article category, taking into account the reviewers’ recommendations. Authors are informed about the peer review process, the assigned article category, and any required revisions or additions before final acceptance.

Copyright and Technical Guidelines
Authors are responsible for covering copyright expenses for illustrations, photographs, and architectural drawings obtained from archives or other institutions.

Manuscripts must comply with the Submission Guidelines for Peristil

Article Processing Charges
Peristil does not charge article processing fees (non-APC journal), ensuring equitable access to scholarly publishing.

Submission Deadline: 30 October 2025

For manuscript submission and further information, please contact the editorial office: dpuh@inet.hr

http://www.dpuh.hr/index.php?show=page.php&idPage=127

Publication of the journal is made possible through the Society’s own resources and with financial support from the Ministry of Science, Education and Youth and the HAZU Foundation

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske objavilo je 67. broj znanstvenog časopisa Peristil (67/2024), koji neprekidno izlazi od 1954. godine i od 2024. godine je indeksiran u međunarodnoj bazi Scopus.

Novi broj donosi znanstvene radove autora iz Hrvatske i inozemstva, koji obuhvaćaju širok raspon tema iz povijesti umjetnosti — od antičke skulpture i srednjovjekovnog zlatarstva do modernih i suvremenih istraživanja hrvatske i europske umjetnosti.

Ahmad Dawa
Figural Corinthian Capitals in Syria During the Roman Period https://doi.org/10.17685/Peristil.67.1

Tin Turković
Portretna glava Vibije Sabine iz Salone – doprinos identifikaciji https://doi.org/10.17685/Peristil.67.2

Dana Khouli
Unveiling the Holy Trinity: Symbolic Depictions on Syrian Sarcophagi Reliquaries https://doi.org/10.17685/Peristil.67.3

Željko Bistrović
U potrazi za lokalnim zlatarskim radionicama 15. i 16. stoljeća - nekoliko sjevernojadranskih primjera zlatarskog obrta
https://doi.org/10.17685/Peristil.67.4

Danko Šourek
Između baroka i (neo)gotike: Andrea Menini i uređenje zagrebačke katedrale oko 1800. godine https://doi.org/10.17685/Peristil.67.5

Ljerka Dulibić i Iva Pasini Tržec
Donacija Gustava Koritića Mrazovečkog Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU 1927. godine
https://doi.org/10.17685/Peristil.67.6

Jasminka Najcer Sabljak
The Heritage of the Eltz Family in the Whirlwind of the Second World War and the Aftermath — The Fate of a Noble Art Collection in Light of New Research
https://doi.org/10.17685/Peristil.67.7

Kristijan Gotić i Ivan Kokeza
Historijsko slikarstvo u okviru djelatnosti Ratnoga arhiva i muzeja Nezavisne Države Hrvatske
https://doi.org/10.17685/Peristil.67.8

Jana Gamilec
Dva ljetnikovca arhitekta Đorđa Tabakovića u Trpnju na poluotoku Pelješcu https://doi.org/10.17685/Peristil.67.9

Sanja Cvetnić
Projekt dr. sc. Vinka Zlamalika „Verifikacija atribucija u Strossmayerovoj galeriji“: radovi u tijeku (Giovanni Serodine, Poduka crtanja)
https://doi.org/10.17685/Peristil.67.10

Domagoj Marić
Dragan Plamenac and Vinko Zlamalik: From Acquaintance to the Donation of Artworks to the Strossmayer Gallery of Old Masters of the Croatian Academy of Sciences and Arts https://doi.org/10.17685/Peristil.67.11

Josipa Alviž i Jasmina Nestić
Studentski dani povjesničara umjetnosti Vinka Zlamalika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
https://doi.org/10.17685/Peristil.67.12

Daniel Premerl
Andrija Medulić Schiavone – grafički genij manirizma
https://hrcak.srce.hr/335155

OSVRTI

Frano Dulibić
Petra Vugrinec: Hrvatsko slikarstvo simbolizma i secesije
https://hrcak.srce.hr/335156

Ana Šeparović
Darija Alujević: Mila Wod – prva hrvatska kiparica
https://hrcak.srce.hr/335157

Daniel Zec
Dragan Damjanović: Baština samostana Svetog Duha franjevaca konventualaca https://hrcak.srce.hr/335159

Zvonko Maković
Marijan Susovski: Složenost zbivanja
https://hrcak.srce.hr/335160

IN MEMORIAM

Zvonko Maković
Vera Horvat Pintarić (1926.-2024.)
https://hrcak.srce.hr/335161

Darka Bilić
Radoslav Tomić (1957.-2024.)
https://hrcak.srce.hr/335162

Glavni urednik: Dino Milinović, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske
Izvršna urednica: Martina Petrinović Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske
Članovi uredništva: Dubravka Botica, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Dragan Damjanović, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Irena Kraševac, Institut za povijest umjetnosti, Marina Vicelja-Matijašić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Marko Špikić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Umjetnost i transformacija prirode

Orebić, 5. – 8. listopada 2025., Pomorski muzej Orebić

Tema ovogodišnjeg izdanja, Umjetnost i transformacija prirode, okuplja brojne domaće i inozemne znanstvenike koji će kroz 38 znanstvenih izlaganja, rasprava i predstavljanja knjiga razmotriti odnos umjetničke prakse i prirodnog okruženja u različitim povijesnim i suvremenim kontekstima.

Skup se održava na poziv Dubrovačko-neretvanske županije te uz financijsku potporu Općine Orebić i Društva prijatelja dubrovačke starine. Stalno pokroviteljstvo skupa nosi VII. razred za likovne umjetnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Kao i prethodnih godina, Dani Cvita Fiskovića posvećeni su uspomeni na znamenitog povjesničara umjetnosti Cvita Fiskovića (1908.–1996.).

„Dani Cvita Fiskovića utemeljeni 1997. godine održavaju se kao forum za promicanje humanističkih znanja u našim vremenima te se održavaju u zavičaju zaslužnog znanstvenika. Spomen na njega znači želju i potrebu daljnjeg rada na mnogim područjima kojima se on plodno bavio, posebice na polju hrvatskog humanizma i renesanse, obrade arhivske građe i objavljivanja književnih tekstova te interpretacije umjetničkih spomenika, odnosno likovnih stvaralaca, znanstvenika i pisaca koji djelovahu u domovini i inozemstvu. Skupovima na tragu Cvita Fiskovića posvjedočit će se širina i dubina njegova naslijeđa, dobiti vjernija i zaokruženija slika o hrvatskoj baštini. A čovjeku koji je mnogostranim istraživanjem prošlosti Dalmacije praktički stvorio kategoriju zavičajnosti, najbolje ćemo se odužiti sjećanjem i kreativnim nadovezivanjem na njega u osobito mu dragom orebičko-korčulanskom prostoru.“ Tonko Maroević

Organizatori: Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

PROGRAM I KNJIŽICA SAŽETAKA