DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

Danko Šourek

Otkriće povijesti

hrvatski i ugarski kraljevi, ilirski i slavenski predci

(17. i 18. stoljeće)

četvrtak, 22. siječnja 2026. 18:00

Galerija Klovićevi dvori, izložba U početku bijaše kraljevstvo - predavaonica u prizemlju

Podijeljen u više državnih zajednica i kulturnih krugova te bez konsolidiranoga političkog i simboličkog središta, hrvatski povijesni prostor u ranome novom vijeku nije mogao razviti koherentnu političku ikonografiju. Vladarske su galerije već stoljećima bile ispunjene prikazima vladara stranih dinastija, dok su se obrisi ključnih događaja iz starije nacionalne prošlosti tek fragmentarno razabirali kroz slojeve raznorodnih tradicija i heterogenih izvora. Ipak, historiografske interpretacije – a nerijetko i svjesne konstrukcije – pisaca koji su tijekom 17. i 18. stoljeća nastojali reafirmirati staru slavu Hrvatskoga Kraljevstva pronašle su svoj likovni odraz u ograničenom, ali konceptualno relevantnom korpusu novih i originalnih ikonografskih rješenja. Tijekom dvaju baroknih stoljeća hrvatska likovna baština, osobito ona kontinentalne, banske Hrvatske, bilježi tako više umjetničkih narudžbi koje su u vizualnome mediju nastojale artikulirati motive iz daleke, često i legendarne prošlosti Kraljevstva, odnosno iz razdoblja koje je prethodilo njegovu stupanju u državnopravnu zajednicu s Ugarskom.

Danko Šourek (Zagreb, 1979.) izvanredni je profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Autor je niza znanstvenih radova iz područja umjetničke baštine renesanse i baroka. Istraživačkim interesima usmjeren je na umjetnost kasnoga srednjega i ranoga novoga vijeka, a osobito teme s područja povijesti skulpture, ikonografije i naručiteljstva.

Ilustracija: Juraj Šubarić, Naslovna grafika knjige Jurja Ratkaja, Memoria regum et banorum Regnorum Dalmatiae, Croatiae et Sclavoniae (1652.)

Natječaj

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2025. godinu

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za životno djelo „Radovan Ivančević“ (jedna nagrada) dodjeljuje se povjesničarima umjetnosti za vrhunska ostvarenja na području povijesti umjetnosti tijekom duljeg razdoblja njihova radnoga vijeka, a koja su pridonijela razvoju i ugledu struke u Hrvatskoj i inozemstvu;

Godišnje nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuju se pojedincima ili ustanovama za ostvarenja na području povijesti umjetnosti u minuloj godini i povećanje ugleda povijesti umjetnosti u Hrvatskoj i inozemstvu u jednoj od kategorija (dodjeljuje se jedna nagrada po kategoriji):

- znanstvena ili stručna knjiga,

- izložba (za godinu u kojoj je otvorena),

- zaštita kulturne baštine,

- popularizacija struke,

- promicanje vizualne kulture

- pedagoški rad.

Nagrade za izvrstan diplomski rad (do tri nagrade) dodjeljuju se povjesničarima umjetnosti za diplomski rad obranjen na jednom od odsjeka za povijest umjetnosti u Hrvatskoj u minuloj godini.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuje se hrvatskim državljanima i ustanovama, a iznimno stranim državljanima i ustanovama.

Prijedloge za Nagradu DPUH-a „Radovan Ivančević“ i Godišnju nagradu DPUH-a mogu podnijeti pojedinci ili ustanove. Pojedinci ne mogu predložiti sami sebe.Prijedloge za Nagradu za izvrstan diplomski rad mogu podnijeti odsjeci na kojima je rad obranjen ili mentori. Prijedlozi moraju biti pismeno obrazloženi.

Upravni odbor DPUH-a imenuje Povjerenstvo za dodjelu nagrade koje se sastoji od pet redovnih članova Društva, koji na temelju primljenih prijedloga odlučuju o dobitnicima. Povjerenstvo može promijeniti kategoriju prijave kod godišnjih nagrada.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske sastoji se od povelje i novčane nagrade. Visinu novčanog iznosa određuje Upravni odbor DPUH-a u skladu s visinom osiguranih sredstava za tekuću godinu.

Prijedlog nagrade za životno djelo i za godišnje nagrade mora sadržavati obrazloženje, biografiju i bibliografiju. U obrazloženju valja jasno naglasiti za koju kategoriju nagrade i za što je predloženik nominiran.

Prijave koje nisu u skladu s navedenim zahtjevima neće se razmatrati.

Prijave vrijede isključivo ukoliko su poslane do objavljenog roka. Prijave se šalju elektroničkom poštom na dpuh@inet.hr, a knjige, publikacije i katalozi šalju se poštom na adresu DPUH, Preradovićeva 44, Zagreb. Materijali se ne vraćaju i ostaju u knjižnici DPUH-a. Diplomski radovi dostavljaju se u digitalnom obliku isključivo putem poveznice na repozitorij u kojem je rad pohranjen, koja se navodi u prijavi. Rok za slanje: 15. ožujka 2026.

Pravilnik o dodjeli Nagrade DPUH-a

POZIV NA SUDJELOVANJE

povjesničar umjetnosti kao autor

Zagreb, 11. – 13. lipnja 2026., Muzej suvremene umjetnosti

Organizator: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske sa zadovoljstvom najavljuje 6. kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti, koji će se održati u Zagrebu od 11. do 13. lipnja 2026. godine. Kongres se odvija u godini u kojoj DPUH obilježava 70 godina kontinuiranog rada na okupljanju povjesničara umjetnosti u Hrvatskoj, promicanju struke u javnosti te njegovanju veza među kolegama u zemlji i inozemstvu.

Nakon što je 4. kongres održan 2016. godine bio posvećen institucijama povijesti umjetnosti, a 5. kongres 2022. temama obnove kulturne baštine nakon razornih potresa, 6. kongres tematski se vraća temeljnim pitanjima same struke – povjesničaru umjetnosti kao autoru.

Odabir ove središnje teme vraća nas razmatranju uloge povjesničara umjetnosti kao autora, koji se svojim djelom upisuje u tradiciju povijesti umjetnosti kao humanističke discipline, obilježene doprinosima velikih prethodnika i prethodnica. Jednom riječju, vraćamo se na postavke povijesti umjetnosti koja, kao humanistička disciplina, sudjeluje u stvaranju, čuvanju i promicanju znanja, pridonoseći razvoju našega društva.

Poput drugih humanističkih disciplina, povijest umjetnosti ne može postojati bez autora. Izrasla je na autoritetu velikih imena u prošlosti poput Johanna Joachima Winckelmanna, Aloisa Riegla, Heinricha Wölfflina, Erwina Panofskog, Ernsta Gombricha i brojnih drugih. Povijest umjetnosti u Hrvatskoj ne bi imala tradiciju dugu više od stoljeća i pol kada iza nje ne bi stajali autori poput Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ise Kršnjavoga, Gjure Szabe, Ljube Karamana, Grge Gamulina, Milana Preloga, Olge Maruševski, Radovana Ivančevića, Vere Horvat Pintarić i drugih. Njihove knjige, članci i rasprave u kojima se nude metode za istraživanje, interpretaciju i razumijevanje bogatog i slojevitog svijeta likovne umjetnosti i arhitekture, stekle su kanonski status za generacije povjesničara umjetnosti. Njihova su djela polazišta za nova promišljanja i istraživanja. Ulogu i važnost njihova autoriteta, ugrađenog u temeljne postavke povijesti umjetnosti valja, čini se, iznova naglašavati. U novije doba humanističke su discipline sve više usmjerene prihvaćanju kriterija i metoda prirodnih i tehničkih znanosti i prilagođavanju digitalnim oruđima. Pritom se sve više relativizira, pa i osporava nekoć neupitni autoritet autora – pojedinca kao kreativnog središta naše discipline te iz vida gubi središnji autoritet struke – autor kao stvaralački istraživač, kreator i promotor novih spoznaja. U tom se kontekstu otvara pitanje: svjedočimo li danas postmodernističkoj „smrti autora“ kao neizbježnoj posljedici primjene različitih metoda dekonstrukcije narativa i autoriteta, kojima se koristi i povijest umjetnosti kao znanost? Ili smo pak zatočeni u još neispisanim pravilima nekog novog diskursa, čiji su sastavni dio sve izraženiji trendovi birokratizacije i depersonalizacije istraživanja te čitave znanstvene infrastrukture? Nije li proces depersonalizacije istodobno i simptom dublje krize humanistike?

U tom smislu, ponovno objavljivanje klasika povijesti umjetnosti u izdanju Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske predstavlja poziv na ponovni dijalog s autorima koji su upisani u zlatnu knjigu naše discipline. Naglasak na njihovu doprinosu djelomice je i odgovor na dominaciju tema koje su posljednjih nekoliko desetljeća imale veliki odjek u struci, bilo da su bile otvorene razvojem novih tehnologija i digitalizacije, bilo pojavom novih društvenih pokreta i prioriteta.

Vraćajući se temi povjesničara umjetnosti kao autora, preispitujemo i vrednujemo pojedinačni doprinos istraživačkom radu u struci, razmatramo kreativnost i ulogu koju autori imaju – ili bi trebali imati – u društvu.

Kao i u dosadašnjim izdanjima, Kongres će uključivati više tematskih panela posvećenih aktualnim likovnim i kulturnim fenomenima, recepciji i mjestu umjetnosti u suvremenom društvu, predstavljanju izdavačke djelatnosti, znanstvenih projekata i međunarodnih suradnji.

Predložene podteme:

• autori kao autoriteti na različitim poljima hrvatske povijesti umjetnosti
• od lokalnog prema (inter)nacionalnom – „veliki“ i „mali“ autori u hrvatskoj povijesti umjetnosti
• autori između ideologije i slobode: umjetnička kritika u Hrvatskoj
• autori i teorijski aspekti povijesti umjetnosti u Hrvatskoj
• u okvirima znanstvenog diskursa: internacionalna povijest umjetnosti i njezini odrazi na autore u Hrvatskoj u doba moderne i postmoderne
• autori i trendovi  konzervativizma, strukturalizma, poststrukturalizma, tehnicizma
• autori i mediji
• autori i postulat interdisciplinarnosti
• autori i politika

U radu 6. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti možete sudjelovati samostalnim izlaganjem ili organizacijom tematskog panela s pozvanim sudionicima.

Pozivamo sve kolegice i kolege, istraživače, nastavnike, stručnjake i studente povijesti umjetnosti da se pridruže 6. kongresu hrvatskih povjesničara umjetnosti.

Načini sudjelovanja

• Izlaganje (predviđeno trajanje: 15 minuta)
• Organizacija tematskog panela s pozvanim sudionicima (predviđeno trajanje: 60 minuta)
• Predstavljanje projekta u području povijesti umjetnosti (predviđeno trajanje: 15 minuta) (Napomena: Predstavljeni projekti ne moraju biti vezani uz središnju temu kongresa.)

Prijave sa sažecima (900 znakova) i kratkom biografijom (do 400 znakova) primaju se do 1. ožujka 2026.  putem online obrasca https://forms.gle/xJ38oZcYuS9YZawk9

Organizacijski odbor će prijavitelje obavijestiti o prihvaćanju do 30. ožujka 2026.

Kotizacija: 120,00 EUR (90,00 EUR za članove DPUH-a)

Zbornik radova: Za potrebe Zbornika radova, koji će biti objavljen nakon kongresa, konačne tekstove (do 10 kartica) potrebno je poslati do 15. rujna 2026. na adresu dpuh@inet.hr. Molimo autore da se u citiranju i tehničkoj opremi priloga pridržavaju standarda časopisa Peristil.

Uz kongres će biti organiziran i popratni program, uključujući sajam knjiga te predstavljanje najnovijih izdanja iz područja povijesti umjetnosti.

Organizacijski odbor: Dino Milinović, Dubravka Botica, Irena Kraševac, Milan Pelc, Martina Petrinović, Petar Prelog, Vesna Meštrić

Kontakt
Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske
Preradovićeva 44, 10 000 Zagreb
dpuh@inet.hr
http://www.dpuh.hr

TEKST POZIVA U PDF FORMATU

11. – 14. prosinca 2025.

Art Zagreb, Oktogon NMMU

Otvorenje: četvrtak 19-22 h

Radno vrijeme: petak, 16-22 h; subota, 11-22 h, nedjelja: 11-15h

ulaz slobodan

U sklopu sajma suvremene umjetnosti Art Zagreb 2025. održava se izložba polaznika Praktikuma za povjesničare umjetnosti 2025. Program praktikuma „Dijalog povijesti umjetnosti i suvremene umjetničke produkcije — prilog razvoju kritičke misli #4“ započinje u rujnu 2025. susretima na daljinu, a završava izložbom u prosincu. Zadatak ovogodišnjeg praktikuma bio je kritički promišljati i aktualizirati temeljni tekst Erwina Panofskog, „Ikonografija i ikonologija“, prvi put objavljen 1939. godine, te ispitati njegove potencijale i ograničenja u čitanju suvremene umjetničke prakse.

Ovogodišnje izdanje, koje organizira Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske uz podršku Instituta za suvremenu umjetnost, hrvatskog ogranka AICA-e i partnerstvo s Art Zagrebom, nastavlja promišljati odnos povijesti umjetnosti i suvremene umjetničke prakse te pružati povjesničarima umjetnosti priliku da teorijska znanja primijene u kontekstu aktualne umjetničke scene.

Polaznici praktikuma: Ana Plenča, Antonela Dilber, Dora Kokanović, Dora Meštrović, Dubravka Prpić Znaor, Ivana Bunoza, Ivana Skočibušić, Jelena Sedlar, Lorena Horvat, Sara Študir, Marija Runac, Marin Duić, Monika Cvetković, Nika Dobrić, Paula Špek, Marija Palikuča, Sofija Žagar

Umjetnici: Babaseka, Toni Fažon, Dora Ivković Cicko, Tisja Kljaković Braić, Ana Lešković, Lorena Milković, Ivana Mrčela, Mihaela Rašica, Sanda Anderlon, Stjepan Šandrk

IZLOŽBA

Ikolonogija potrošnje

U kulturi današnjice, u kojoj slike neprekidno kruže, a pažnja se raspršuje između bezbroj vizualnih podražaja, postaje sve teže zadržati usporen, promišljen odnos prema umjetnosti. Vizualna prezasićenost se nametnula kao univerzalno iskustvo, koje nastaje kao posljedica suvremenog konzumerističkog društva. Ono ne oblikuje samo navike gledanja, nego i sâmo poimanje umjetničkog sadržaja.

U takvome kontekstu, ova izložba vođena je metodologijom povjesničara umjetnosti Erwina Panofskog, čiji je pristup omogućio sustavno razumijevanje višeslojnosti umjetničkog djela. Njegova analiza razlikuje tri razine razumijevanja likovnog sadržaja – ono što najprije vidimo, zatim motive i simbole ukorijenjene u tradiciji i literarnim izvorima te, na kraju, suštinski sadržaj djela, gdje se otkriva šire kulturno značenje. Upravo ta posljednja, ikonološka razina omogućuje nam da u umjetničkom djelu iščitamo šire misaone obrasce društva koje ga je proizvelo. Kolektivni mentalitet, vrijednosti i ideje koje obilježavaju društvo talože se u umjetničkim djelima, a ikonološko čitanje omogućuje njihovo razotkrivanje. Djela ne moraju biti izravni odraz „duha vremena“, ali u njima prepoznajemo simptomatične obrasce mišljenja koji nas oblikuju. Izložba je prožeta sugestivnošću, naglašenim osjećajem ironije, modus koji postaje sve češćim jezikom komunikacije danas, no naglasak nije nužno na moralnoj osudi nego na zapažanju kritičke prirode.

Istodobno, izložba svjesno razotkriva vlastiti paradoks. Prikazana tijekom sajma umjetnina, ona se nalazi unutar prostora u kojem se umjetnost izravno susreće s tržišnom logikom. Slike su ovdje ujedno objekti kontemplacije i predmeti kupnje, što kritičkom tonu izložbe daje dodatnu razinu ironije. Komentiramo mehanizme konzumerističke kulture dok u njima neizbježno sudjelujemo. Upravo ta pozicija, umjesto da oslabi kritiku, otvara prostor za jasnije promišljanje: kako razumjeti umjetnost u sustavu koji je istodobno oblikuje, prodaje i troši.

Organizator praktikuma: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske
Partneri: Art Zagreb 2025, Institut za suvremenu umjetnost, AICA Hrvatska

Zašto još objavljujemo časopise?

četvrtak, 27. studenoga 2025. u 18:30 sati

ULUPUH, Preradovićeva 44 - 1. kat

Povodom objavljivanja novog broja znanstvenog časopisa Peristil i obilježavanja 70 godina njegova kontinuiranog izlaženja, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske organizira razgovor o časopisima koji povezuju znanstvenu, kulturnu i umjetničku zajednicu, koji otvaraju prostor za razmjenu ideja, kritičko mišljenje i javni dijalog.

Od 1954. godine Peristil je središnje mjesto stručne i znanstvene razmjene u području povijesti umjetnosti. U proteklih sedam desetljeća časopis je zadržao temeljna načela izdavaštva, a istodobno se prilagođavao novim okolnostima. Danas je dostupan u otvorenom pristupu i uvršten u prestižnu međunarodnu bazu Scopus.

Razgovor će biti o časopisima koje objavljuju nezavisni i nekomercijalni izdavači, nasljednici izvorne ideje znanstvenog izdavaštva kakvu su u 17. stoljeću utemeljili Philosophical Transactions of the Royal Society u Londonu i Le Journal des sçavans u Parizu (1665.). Ti su prvi časopisi nastali iz nezavisnog, nekomercijalnog impulsa za dijeljenjem znanja, a ne iz institucionalne ili komercijalne izdavačke logike. U suvremenom kontekstu, kada je znanstveno izdavaštvo postalo globalna industrija koju u inozemstvu predvode velike nakladničke kuće, ponovno se postavlja pitanje: koja je danas uloga časopisa – prostor znanstvene komunikacije, dijaloga i suradnje, ili tek platforma za akademska napredovanja?

U razgovoru će sudjelovati stručnjaci iz različitih područja koji se bave izdavaštvom, znanstvenom komunikacijom i vrednovanjem znanstvenog rada. Drago nam je što su se odazvali kolege ne samo iz našeg područja, već i iz šire znanstvene i kulturne zajednice, uključujući goste iz Hrvatske udruge za znanstvenu komunikaciju (ZNAK) i osnivači časopisa za suvremenu umjetnost ETC. iz Ljubljane koji dijeli sličan nezavisni pristup izdavaštvu.

Sudionici razgovora:

• Iva Grabarić Andonovski, predsjednica udruge ZNAK )Hrvatska udruga za znanstvenu komunikaciju) i urednica časopisa Food Technology and Biotechnology
• Dragan Damjanović, član uredništva Peristila, član Matičnog odbora Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj
• Lara Mejač, povjesničarka umjetnosti, suosnivačica časopisa ETC i jedna od njegovih kustosica
• Miroslav Rajter, suautor knjige Komunikacija o znanosti
• Marko Špikić, član uredništva časopisa Peristil i dopredsjednik DPUH-a
• Moderator: Martina Petrinović, izvršna urednica Peristila

Nakon razgovora slijedi domjenak uz druženje i neformalni nastavak obilježavanja obljetnice, a bit će moguće nabaviti i tiskani primjerak novog broja Peristila.

Milan Pelc

Teškim vremenima usprkos - opstanak kulture u doba humanizma i renesanse

četvrtak, 4. prosinca 2025., 18:00

Galerija Klovićevi dvori

Razdoblje od sredine 15. do konca 16. stoljeća u hrvatskim zemljama doima se poput medalje s jednom sjajnom i jednom mračnom stranom. Sjajna je strana kultura humanizma i renesanse koja se i na jugu i na sjeveru Hrvatske uspostavlja i razvija u mnogim oblicima i manifestacijama – ponajviše u književnosti i likovnoj umjetnosti. Mračna strana posljedica je osmanlijskog prodora prema zapadu Europe, pri čemu je Hrvatskoj pripala teška zadaća obrane kršćanstva (antemurale christianitatis). U predavanju će se pred izlošcima u prostoru Galerije Klovićevi dvori evocirati to razdoblje borbe za opstanak u kojem unatoč glasnom govoru oružja muze ipak ne šute.

Milan Pelc je povjesničar umjetnosti trajno usmjeren na razdoblje kasnog srednjeg vijeka i renesanse u Hrvatskoj i Europi. Posebno se bavi poviješću europske i hrvatske grafike te knjižne ilustracije ranoga novog vijeka (1400.–1700.), kao i poviješću hrvatske grafike 19. i ranog 20. stoljeća. Njegovi istraživački interesi obuhvaćaju i povijest knjige i vizualnih medija te povijest i teoriju povijesti umjetnosti. O tim je temama objavio niz znanstvenih i stručnih članaka, kataloge izložbi te više knjiga.

* predavanje u izložbenom prostoru izložbe "U početku bijaše kraljevstvo"

besplatno za članove DPUH-a,  za ostale se naplaćuje najpovoljnija grupna ulaznica od 5 EUR

O knjizi ˇ"Prikazi grada između utopije i distopije u karikaturi, stripu i animiranom filmu od 1945. do 2020. godine" na trećem programu Hrvatskog radija Josip Grozdanić razgovara s autorom knjige Franom Dulibićem

Razgovor možete slušati u Slušaonici Hrvatskog radija:

https://radio.hrt.hr/slusaonica/strip-na-trecem?epizoda=202511102200

DPUH na Interliberu 2025.

11. – 16. studenoga 2025.
Zagrebački velesajam, Paviljon 6, štand 12F

I ove godine Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske nastupa na zajedničkom štandu s Hrvatskim dizajnerskim društvom na 47. međunarodnom sajmu knjiga Interliber.

Radno vrijeme:

utorak, srijeda, četvrtak: 10:00 – 20:00

petak: 10:00 – 21:00

subota: 09:00 – 21:00

nedjelja: 09:00 – 19:00

Sajam očekuje oko 120.000 posjetitelja, a ulaz je besplatan.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske podržalo je inicijativu Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) kojom se predlaže uvođenje poreznih poticaja za ulaganja u kulturu i umjetnost.

Vjerujemo da bi takve mjere doprinijele razvoju i održivosti kulturnog sektora te potaknule suradnju između javnog i privatnog područja. DPUH je otvoren za daljnju suradnju i dijalog o mogućim modelima poticanja kulturnih i umjetničkih aktivnosti.

više o inicijativi na stranicama HDLU-a 

S dubokom tugom obavještavamo da je u četvrtak, 16. listopada 2025. godine, preminula naša draga kolegica i dugogodišnja članica Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, Snješka Knežević, istaknuta povjesničarka umjetnosti, prevoditeljica i znanstvenica.

Snješka Knežević bila je jedna od najvažnijih hrvatskih povjesničarki umjetnosti, kroničarka Zagreba i neumorna promicateljica zaštite arhitektonske i urbanističke baštine. Svojim je bogatim znanstvenim i publicističkim opusom, predavanjima i javnim istupima trajno zadužila hrvatsku kulturnu baštinu i suvremenu kulturnu scenu.

U znak poštovanja, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske uputilo je obitelji pismo sućuti, koje možete pročitati ovdje (PDF dokument).

Oproštaj od Snješke Knežević održat će se
u utorak, 21. listopada 2025. godine u 14 sati
na krematoriju u Zagrebu.

Pozivamo sve članove Društva, prijatelje i kolege da joj zajednički odaju posljednju počast.

Razgovor sa Snješkom Knežević, koji je Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske snimilo 2022. godine u njezinu domu, možete pogledati na DPUH Youtube kanalu.

https://youtu.be/nmMGTveiXuU?si=TfeJmFhT7VGGUaej