DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

Izložba

(Re)Forma binarnoga

12. – 15. prosinca 2024.

Art Zagreb, Dom HDLU (Meštrovićev paviljon)

Otvorenje: četvrtak 19-22 h

Radno vrijeme: petak, 16-22 h; subota, 11-22 h, nedjelja: 11-18h

ulaz slobodan

Izložba (Re)Forma binarnog nastala je u sklopu praktikuma za povjesničare umjetnosti Dijalog povijesti umjetnosti i suvremene umjetničke produkcije – prilog razvoju kritičke misli 2024., kojeg Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske provodi u suradnji s Art Zagrebom od 2021. godine. Ovogodišnja tema bila je knjiga švicarskog povjesničara umjetnosti Heinricha Wölfflina Temeljni pojmovi povijesti umjetnosti, djelo koje je obilježilo našu disciplinu, a zbog formalističkog pristupa analizi likovnih djela bilo je predmet osporavanja dijela stručne javnosti.

Uoči 110. obljetnice objave prvog izdanja i u kontekstu današnje vizualne zasićenosti, smatrali smo primjerenim da polaznice praktikuma kroz prizmu Wölfflinovih pojmova istraže suvremenu umjetničku produkciju u Hrvatskoj.

postoji povijest gledanja – drugim riječima, svako doba vidi stvari svojim vlastitim očima

• Tristan Weddigen (Heinrich Wölfflin) 

Kroz povijest povijesti umjetnosti, nezaobilazna je stanica djelo Heinricha Wölfflina „Temeljni pojmovi povijesti umjetnosti“ napisano 1915. godine kroz koje je tadašnji svijet naučio gledati umjetnost pomoću pet parova formalnih opozicija. Što je to što i dalje privlači čitatelje ovom tekstu sto i deset godina kasnije? Wölfflinovi parovi podsjećaju nas da umjetnost nije samo sustav povijesnih činjenica, sadržaja i narativa, već je jedinstveni kulturni fenomen s vlastitim jezikom. 

Linearnost ili slikovitost, ploha naspram dubini, zatvorena ili otvorena forma, mnoštvo nasuprot jedinstvu, jasnost ili nejasnost; ovisno o polovici para koja je zastupljenija u djelu, Wölfflin djelo svrstava u renesansu ili barok. Je li njegova metodologija jednako primjenjiva i za suvremenu umjetnost koju gotovo da i nije moguće čitati bez razumijevanja konteksta? Prema riječima Tristana Weddigena, Wölfflinov koncept može se primijeniti gotovo normativno na sve vizualno. U tom pogledu, temeljni pojmovi povijesti umjetnosti zahtjevaju  transfiguraciju s razvitkom novih medija u suvremeni jezik ‒ kako navedene kategorije staviti u odnos prema interdisciplinarnoj i multimedijalnoj umjetnosti ili pak interaktivnim instalacijama? Pri primjeni formalnih opozicija na suvremenu umjetnost nailazimo na zanimljivu pojavu ‒ dolazi do fluidnosti i ispreplitanja granica spomenutih kategorija.

Izložba (Re)Forma binarnoga fokus stavlja na prva dva Wölfflinova para kroz različita suvremena djela i tehnike te poziva na aktivno gledanje ‒ od tematike radova bitniji nam je njihov formalni sadržaj. Linearnost naglasak stavlja na jasne obrise i oštro definirane konture elemenata, dok se slikovitost očituje kroz boju i svjetliju atmosferu s mekšim prijelazima između oblika. Plošnim se opisuje djelo čije je težište na dvodimenzionalnosti, a elementi se organiziraju paralelno s ravninom slike. S druge strane, dubinsko podrazumijeva korištenje perspektive za stvaranje osjećaja prostorne dubine.

U Wölfflinovoj maniri, pozivamo i Vas, draga publiko, na aktivno sudjelovanje i diskusiju; što je u izloženim djelima linearno ili slikovito te plošno ili dubinski?

Sudjeluju povjesničarke umjetnosti: Patricija Andrašić, Karla Despot, Rea Galić, Marija Generalić, Bruna Kocijan, Dorotea Korda, Franka Košta, Ana Marina Lozica, Dunja Mikec, Sara Simona Mojsović, Katarina Pintarić, Marija Palikuča, Iva Sočković, Marina Šafarić, Sofija Žagar

Mentorska podrška: DPUH, Krunoslav Kamenov, Ivana Mance Cipek, Martina Petrinović i Art Zagreb 

Izlažu: Anabel Zanze, Gordana Špoljar Andrašić, Ivana Geček, Karlo Drobnjak, Katarina Kožul, Borna Ivanuša, Marko Zbodulja, Gabrijela Perak, Petra Matković, Alma Drnovac, Luka Tomić, Bruno Butorac

Predstavljanje zbornika

Žene u/o umjetnosti - Zbornik Dana Cvita Fiskovića IX.

nedjelja, 15. prosinca 2024., 11:00 – 12:30

Art Zagreb, Dom HDLU

Tijekom povijesti žene su na različite načine aktivno sudjelovale u stvaranju, čuvanju i vrednovanju djela likovnih i drugih umjetnosti te arhitekture, i to kao autorice, naručiteljice, kolekcionarke, kustosice, restauratorice i konzervatorice, povjesničarke i teoretičarke. Također, specifično su za njih kreirani prostori i zdanja, likovna, književna i glazbena djela. Unatoč tome, uz iznimku nekoliko pionirskih studija, uloga žene u umjetničkoj kreaciji često je ostajala neprepoznata ili je bila namjerno marginalizirana u znanstvenom istraživanju područja jugoistočne Europe. Ovaj zbornik, pored toga što nudi uvid u stanje istraživanja u trećem desetljeću 21. stoljeća, pokazuje dugoročnu relevantnost istraživanja ženskih iskustava vezanih za umjetnost i arhitekturu u jugoistočnoj Europi, i to u široko postavljenom vremenskom rasponu od srednjovjekovlja do suvremenosti te daje poticaj za razmatranje novih pristupa i priloga ovoj temi.

Zbornik Žene u/o umjetnosti proizašao je iz izlaganja sa znanstvenog skupa XVII. Dani Cvita Fiskovića održanog u listopadu 2021. u Imotskom, u organizaciji Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.

Zbornik će predstaviti Ljerka Dulibić, Ivana Mance Cipek, Darija Alujević i Tamara Bjažić Klarin te urednice Jasenka Gudelj i Ana Marinković.

foto: Đuro Janeković, Fotografkinja - Sokolski slet, 1934., Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb

Sajam suvremene umjetnosti

12. – 15. prosinca 2024.

Art Zagreb, Dom HDLU (Meštrovićev paviljon)

Radno vrijeme: četvrtak 19:30-22 h; petak, 16-22 h; subota, 11-22 h; nedjelja: 11-18h

Od 12. do 15. prosinca, u sklopu festivala Art Zagreb, DPUH predstavit će svoja izdanja na prodajnom štandu.

PROGRAM ART ZAGREB 2024 https://www.artzagreb.com/satnica/

Tisja Kljaković, 2024.

Frano Dulibić

Prikazi grada između utopije i distopije u karikaturi, stripu i animiranom filmu između 1945. i 2020. godine

28. studenoga 2024., 19:30

Čitaonica i knjižnica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb

Ikonografska metoda, jedna od ključnih metoda povijesti umjetnosti koja se primjenjuje u istraživanju slikarstva, grafike i kiparstva, još uvijek je relativno rijetko korištena u istraživanjima popularne kulture. Mediji popularne kulture u Hrvatskoj najčešće su predmet proučavanja kulturne antropologije, komparativne književnosti, sociologije i medijskih studija, dok istraživanja iz perspektive povijesti umjetnosti je malo. Pionirski rad na tom polju započela je povjesničarka umjetnosti Vera Horvat Pintarić, a pridružili su joj se svojim radovima Ranko Munitić i Darko Glavan. Unatoč njihovim doprinosima, tradicionalna podjela na 'visoku' i 'popularnu' kulturu i dalje prevladava, uz stajalište da postoje 'ozbiljne' i 'neozbiljne' teme. Knjiga Frane Dulibića pruža pregled izuzetno dinamičnog razdoblja za medije popularne kulture. Ono započinje krajem Drugog svjetskog rata i euforijom novih početaka, sve do neizvjesnosti u shvaćanju grada i života u njemu, koju su 2020. godine obilježile pandemija i potresi u hrvatskim gradovima, koji su u temeljima promijenili život u gradovima, a posljedice ćemo tek trebati shvatiti. Posebnu pažnju autor posvećuje radovima velikog broja hrvatskih autora koji su utopijski i/ili distopijski prikazivali gradove koji su njihovim radovima ne samo pozornice već i akteri. Razumijevanje utjecaja popularne kulture na naše živote postaje sve važnije, a Dulibićeva knjiga predstavlja značajan doprinos tom području istraživanja. Kroz zanimljive primjere i jasno pisanje, autor analizira svijet karikature, stripa i animiranog filma, čineći ovu knjigu zanimljivom ne samo za stručnjake, već i za sve one koji žele bolje razumjeti kulturu u kojoj su odrastali.

Sudjeluju: recenzenti Ivana Mance Cipek i Nikica Gilić, urednica Martina Petrinović te autor Frano Dulibić i predsjednik DPUH-a Dino Milinović

Izdavač: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

YouTube razgovor s autorom

INTERLIBER 2024.

12. – 17. studenoga 2024.

Zagrebački velesajam

Paviljon 7A, štand 15

Radno vrijeme: utorak-četvrtak i nedjelja od 10:00 do 20:00, petak i subota od 10:00 do 21:00

DPUH sudjeluje na Interliberu sa zajedničkim štandom s Društvom hrvatskih dizajnera. Prošlogodišnji sajam privukao je više od sto tisuća posjetitelja, čime Interliber i dalje ostaje najvećim sajmom knjiga u Hrvatskoj.

Martine Regert

Notre-Dame u Parizu nakon požara: ponovo otkrivanje katedrale

srijeda, 6. studenoga 2024., 18:00

Hrvatski državni arhiv, Trg Marka Marulića 21, Zagreb

Ubrzo nakon požara koji je zadesio parišku katedralu 15. travnja 2019., brojni znanstvenici mobilizirali su se kako bi prikupili, spasili i proučili znanstvene podatke sadržane u ostacima ranjenog spomenika. Njihova istraživanja usmjerena su na materijalne aspekte spomenika, ali i na nematerijalne, bilo da je riječ o odnosu prema baštini, pitanjima akustike i zvučnog pejzaža ili, pak, izradi digitalne kopije katedrale. U ovom izlaganju predstavit će se ta iznimna znanstvena i ljudska avantura, koja trenutno okuplja više od 150 stručnjaka s različitih, ali komplementarnih područja (povijest, povijest umjetnosti, arheologija, akustika, znanost o materijalima, antropologija itd.). Znanstvenica Martine Regert, jedna od voditeljica projekta Notre-Dame u Parizu govorit će o izazovima s kojima su se istraživači suočili, uz naglasak na prikupljeni, arhivirani, uskladišteni i istraženi materijal nakon požara, kao i o ograničenjima tipičnim za tu vrst istraživanja. Posebna pažnja posvetit će se podrijetlu materijala i načinima njihove nabave tijekom srednjeg vijeka. Bit će riječi o povijesti izgradnje katedrale s naglaskom na materijale korištene pri izgradnji, posebno na drvo i željezne elemente. Prikazat će se kako drvo može biti vrijedan izvor podataka o klimatskim promjenama u srednjem vijeku. Doista, kada katedrala 8. prosinca 2024. godine ponovo otvori vrata, to neće biti samo obnovljena građevina, već nanovo otkriveni spomenik. Zahvaljujući istraživanjima u proteklih pet godina, Notre-Dame je od jedne od najslabije poznatih katedrala izrasla u spomenik koji razumijemo do u detalje.

Martine Regertvoditeljica je istraživanja u Nacionalnom centru znanstvenih istraživanja (CNRS) u Nici (Francuska) u Laboratoriju za kulture i okoliš (CEPAM). Također je radila kao zamjenica znanstvenog ravnatelja Instituta za ekologiju i okoliš CNRS-a između 2017. i 2021. Diplomirana kemičarka, doktorica znanosti iz područja prapovijesti, kvalificirana u vođenju istraživanja u području kemije, razvija interdisciplinarna istraživanja kulturne baštine i arheoloških materijala. Trenutno je u sklopu CNRS-a zadužena za suvođenje znanstvenog projekta Notre-Dame u Parizu s Philippeom Dillmannom, Pascalom Liévauxom i Aline Magnien te zajedno s njima u tom kontekstu potpisuje rad „Notre-Dame u Parizu. Znanost na djelu” (zajedničko izdanje CNRS-a, Ministarstva kulture i naklade Le cherche midi).

Predavanje na francuskom uz konsekutivni prijevod na hrvatski, ulaz slobodan

Organizatori: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Veleposlanstvo Republike Francuske u Hrvatskoj, Francuski institut Zagreb

Umjetnost i granice / Umetnost in meje

7. ‒ 9. listopada 2024.

Posavski muzej Brežice, Viteška dvorana

Brežice, Slovenija

Program

ponedjeljak, 7. 10. 2024

10:00 pozdravni govori

10:30 - 11:30

Nataša Golob, Meje in brezmejnost: primer dveh srednjeveških fragmentov

Sara Turk Marolt, Plasti in mejniki: poslikava kornih kapel cerkve sv. Frančiška v Vidmu

12:00 – 13:30

Husein Sejko Mekanović, Srednjeveške cerkve Sv. Martina v Bosni

Ivana Peškan, Umjetnost bez granica - kulturni krajolik 15. stoljeća na području posjeda grofova Celjskih – novi prilozi istraživanjima arhitektonske plastike

Mija Oter Gorenčič, Doprinos grofov Celjskih k brezmejnosti kartuzijanske arhitekture

15:00 – 16:30

Renata Novak Klemenčič, Vloga geografskih in političnih mej v jadranskem prostoru pri širjenju umetnostnih vplivov v poznem srednjem veku

Matevž Remškar, K stari razpravi o meji med gotiko in renesanso in pojavu oblik all'antica v dubrovniškem slikarstvu

Mojca Marjana Kovač, Oltar sv. Roka v koprski stolnici: izhodišča za hipotetično rekonstrukcijo oltarja

17:00 – 18:30

Gorazd Bence, Loretske kapele kot simbolna obrambna linija v zaledju Vojne krajine

Jure Donša, Kristusov zadnji počitek: pasijonski motiv baročnih figuralnih znamenj med historično Štajersko in severno Hrvaško

Danko Šourek, In arce Bresacz: Brežice i oporuka Vuka Krste Frankapana (1649.)

utorak, 8. 10. 2024

10:00 – 11:30

Gabrijela Kovačič, Provenienca desetih portretov grofov Thurnov iz Celja na gradu Pliberk

Dubravka Botica, Granica kao prostor razmjene: mreže naručitelja i graditeljskih radionica u 18. stoljeću u Hrvatskoj i Sloveniji

Dajana Vlaisavljević, Zemljopisne granice, kultura i umjetnost iz perspektive

jednog dnevnog migranta

10:00 – 11:30

Nina Kudiš, The Donor Is Present: Self-Celebration on 17th-Century Paintings in the Serenissima and Inner Austria

Neža Lukančič, Dedni poklon Karlu VI. leta 1728 v Gorici, Trstu in na Reki: vprašanje reprezentacije v obmejnih notranjeavstrijskih deželah

Frančiška Oražem, Meje znotraj delovanja cehovskih združenj: pravila in izjeme

Frančiška Oražem, Meje znotraj delovanja cehovskih združenj. Pravila in izjeme

15:00 – 16:30

Damir Tulić, Kolanje ideja, materijala i umjetnika: kipari i altaristi u pograničnim zonama Istre i Kvarnera u prvoj polovici 18. stoljeća

Mario Pintarić, Kipar Orazio Bonetti između Habsburške Monarhije i Mletačke Republike

Mateja Jerman, Umjetnički utjecaji na zlatarskim djelima u crkvenim riznicama na jugozapadnoj granici Habsburškog Carstva

17:00 – 18:30

Matej Klemenčič, Niti kamen niti les: nekaj novih podrobnosti o baročnih štukmarmornih oltarjih na Štajerskem in Kranjskem

Sanja Cvetnić, Kad je nebo granica:  slavni pavlini na svodu nekadašnjega ljetnoga refektorija u pavlinskom samostanu u Lepoglavi

Maja Žvorc, Između Althanna i Attemsa: prilog poznavanju opusa Franza Ignaza Josefa Flurera

srijeda, 9. 10. 2024.

10:30 – 11:30

Polona Vidmar, Orientalizmi v arhitekturi ob meji z nekdanjim Osmanskim cesarstvom

Franci Lazarini, Arhitekturna naročila Nemcev na Kranjskem in Štajerskem v zadnjih desetletjih habsburške monarhije in njihove povezave s češkimi Nemci

Helena Seražin, Brežiška podružnica Društva v varstvo domačije in ustvarjanje kulturnih meja na Spodnjem Štajerskem

12:00 – 13:30

Nataša Ülen, Meje letoviške arhitekture 19. stoletja na Slovenskem

Miha Valant, Češki umetnik Adolf Liebscher in poslikava zastora Deželnega gledališča v Ljubljani

Vanja Prohinar, Beneški renesančni strop v ladji župnijske cerkve sv. Jurija v Piranu

15:00 – 16:30

Tina Košak, Preko meja po izkušnje, status in naročnike: flamski in nizozemski slikarji ter njihova klientela med Ljubljano in Gradcem

Marjeta Ciglenečki, Romanja k sv. Avguštinu in fotografije Stojana Kerblerja

Organizacijski odbor: Helena Seražin, Dino Milinović, Matej Klemenčič, Mija Oter Gorenčič, Polona Vidmar, Alenka Černelič Grošelj, Martina Petrinović

Organizatori: Slovensko umetnostnozgodovinsko društvo, DPUH, Umetnostnozgodovinski inštitut Franceta Steleta ZRC SAZU, Oddelek za umetnostno zgodovino Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani in Oddelek za umetnostno zgodovino Filozofske fakultete Univerze v Mariboru, Posavski muzej Brežice.

ilustracija: Frančišek Karel Remb, Kiparstvo, 1703, Viteška dvorana, Posavski muzej Brežice (foto: Andrej Furlan, (c) ZRC SAZU UIFS)

Peristil, znanstveni časopis za povijesti umjetnosti, nalazi se u otvorenom pristupu na portalu Hrčak. Peristil br. 66 obrađuje različite teme iz aspekta povijesti umjetnosti od antike do suvremenog doba.

Duško Čikara

Decoding Vitruvius — Modulation of a Sequenced Nominal Value of a Fixed Module by Ad Triangulum Geometry

Dekodiranje Vitruvija — modulacija redane nazivne vrijednosti zadanog modula geometrijom ad Triangulum

https://doi.org/10.17685/Peristil.66.1

Karla Papeš

Sakralno u vojnome: kapele i crkve u ranonovovjekovnim tvrđavama Šibenika i Splita

The Sacred in the Military: Chapels and Churches of the Early Modern Fortresses in Šibenik and Split

https://doi.org/10.17685/Peristil.66.2

Petar Strunje

Crkve svetoga Đurđa i Gospe od Milosrđa: asimilacija klasičnoga jezika u Dubrovniku

St. George and Our Lady of Mercy: Assimilation of the Classical Language in Dubrovnik

https://doi.org/10.17685/Peristil.66.3

Sanja Cvetnić

Slika Bogorodica s Djetetom i sv. Antun Padovanski iz radionice Denisa Calvaerta zvanoga Dionisio Fiammingo u zbirci biskupa Kokše

Virgin and Child with St. Anthony of Padua by the Workshop of Denis Calvaert (Dionisio Fiammingo) in the Collection of Bishop Kokša

https://doi.org/10.17685/Peristil.66.4

Petar Puhmajer

Main Guardhouse — A Military Public Building of the 18th century

Glavna straža — prilog poznavanju vojnih javnih zgrada 18. stoljeća

https://doi.org/10.17685/Peristil.66.5

Ioana Rus-Cacovean

The Unfortunate Fate of a Neoclassical Architect and His Neglected Transylvanian Buildings

Sudbina arhitekta neoklasicizma i njegovih ostvarenja u Transilvaniji

https://doi.org/10.17685/Peristil.66.6

Lucija Burić

Donacija slika Ivana Ružića Strossmayerovoj galeriji

Ivan Ružić's Donation of Paintings to the Strossmayer Gallery

https://doi.org/10.17685/Peristil.66.7

Ana Kaniški

Prilog atribuciji nadgrobnoga spomenika obitelji Jagić u Varaždinu

On the Attributions of the Grave Monument of the Jagić Family in Varaždin

https://doi.org/10.17685/Peristil.66.8

Josipa Alviž & Jasmina Nestić

Art History at the Polytechnic (later the Technical Faculty) in Zagreb — the work of Professors Fetisov, Knoll, and Mohorovičić Povijest umjetnosti na Visokoj tehničkoj školi (poslije Tehničkom fakultetu) u Zagrebu — djelovanje profesora Fetisova, Knolla I Mohorovičića

https://doi.org/10.17685/Peristil.66.9

Ivana Rončević Elezović

Slika Izgradnja (1919.) Ljube Babića kao paradigma modernističke tematike nove urbanizacije

Ljubo Babić’s (1919) Painting as an Example of the Modernist Theme of New Urbanization

https://doi.org/10.17685/Peristil.66.10

Daniel Zec

Oscar Nemon’s Center of Universal Ethics Project: Modernist Tendencies and Russian Constructivism

Centar univerzalne etike Oskara Nemona: modernističke tendencije i ruski konstruktivizam

https://doi.org/10.17685/Peristil.66.11

Ivan Kokeza

Historijsko slikarstvo u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata: društveno-politički status žanra u drugoj polovini 1940-ih godina

History Painting in Croatia after World War II: Socio-Political Status of the Genre in the Second Half of the 1940s

https://doi.org/10.17685/Peristil.66.12

Jovana Milovanović

Arhitektura i vizuelne umetnosti u jugoslovenskom kontekstu: 1918 – 1941.

https://hrcak.srce.hr/319294

Sunčica Mustač

Marijan Bradanović: Branko Fučić, povjesničar umjetnosti i konzervator

https://hrcak.srce.hr/319295

Lada Ratković Bukovčan

Tugomir Lukšić (1950. — 2023.)

https://hrcak.srce.hr/319296

Glavni urednik: Dino Milinović

Uredništvo: Dubravka Botica, Dragan Damjanović, Irena Kraševac, Marko Špikić, Marina Vicelja-Matijašić

Izvršna urednica: Martina PetrinovićOgraničena naklada tiskanog izdanja bit će dostupna od rujna u prostorijama Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske (DPUH).

SVEČANA DODJELA NAGRADA DRUŠTVA POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE ZA 2023. GODINU

petak, 21. lipnja 2024. u 12:00

Knjižnica HAZU

Trg Josipa Jurja Strossmayera 14, Zagreb

Godišnje nagrade krovnog strukovnog udruženja hrvatskih povjesničara umjetnosti već su tradicionalno prilika za „inventuru stanja” hrvatske povijesti umjetnosti, koja se i dalje pokazuje kao aktivan dionik u suvremenom društvu, unatoč raznorodnim izazovima s kojima se, kao i svaka struka, kontinuirano susreće. U protekloj godini naši su kolege ostvarili cijeli niz relevantnih znanstvenih i stručnih rezultata prepoznatih i od struke i od šire javnosti, čega je jedan od pokazatelja i posjećenost događanja na umjetničkoj sceni te njihova popraćenost u medijskom prostoru. Za istaknuta ostvarenja u 2023. godini Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuje nagrade u kategorijama nagrade za životno djelo, nagradā za znanstvenu knjigu, izložbu, popularizaciju struke te promicanje interdisciplinarnosti i vizualne kulture, kao i nagrade za izvrsne diplomske radove na studiju povijesti umjetnosti.

Ovogodišnji dobitnik Nagrade za životno djelo „Radovan Ivančević” je Zvonko Maković, povjesničar umjetnosti koji svoju struku živi u punom smislu riječi, a koju je tijekom višedesetljetnoga djelovanja višestruko zadužio ne samo neumornim znanstvenim, stručnim i publicističkim radom, nego i činjenicom da je, bilo s katedre „šestice” zagrebačkog Filozofskog fakulteta, bilo u individualnim kontaktima, prema struci usmjerio brojne generacije povjesničara umjetnosti, uvijek potičući izvrsnost te ohrabrujući otvaranje novih tema i uvođenje svježih pristupa u sagledavanju onih naizgled dovršenih. Među zavidnom konkurencijom izložbenih projekata predstavljenih u 2023. godini, nagrada za izložbu dodjeljuje se autorima izložbe Achimu Gnannu iz Bečke Albertine i Milanu Pelcu iz zagrebačkog Instituta za povijest umjetnosti, kustosu izložbe Ivanu Rothu te osječkom Muzeju likovnih umjetnosti za organizacijski zahtjevno ostvarenje međunarodnoga predznaka Andrija Medulić Schiavone – grafički genij manirizma. Postav i koncepcija izložbe te cjelovitost interpretacije zavidnog broja izloženih djela, kao odrazi višegodišnjeg rada na njezinoj pripremi, čine izložbu grafičkoga opusa Andree Schiavonea u Osijeku poticajnim primjerom za buduće suradnje hrvatskih i inozemnih stručnjaka i institucija.

Međunarodna suradnja, umrežavanje i nadnacionalna kreativnost obilježili su i ovogodišnju nagradu za promicanje interdisciplinarnosti i vizualne kulture, dodijeljenu Projektu Kentridge na Animafestu 2023. Visoka razina profesionalnog angažmana u predstavljanju mnogostrukih umjetničkih formi koje obilježavaju stvaralaštvo Williama Kentridgea te njegovo povezivanje s hrvatskim umjetničkim snagama postavilo je nagrađeni projekt čvrsto uz bok srodnim događanjima na međunarodnoj sceni. Animafestu je u 2023. godini, zajedno s njegovim programskim direktorom Danielom Šuljićem te producenticom povjesničarkom umjetnosti Paolom Orlić i selektoricom Andrijanom Ružić, pošlo za rukom realizirati Projekt Kentridge.

Knjiga nagrađena za 2023. godinu uzoran je primjer cjelovitog pristupa dosad zanemarenom poglavlju arhitekture Dubrovnika, grada čija povijesno slojevita baština i dalje nudi nove istraživačke poticaje, a na koje hrvatski povjesničari umjetnosti s neskrivenim žarom uspješno odgovaraju. Povjesničar umjetnosti Antun Baće pruža u monografiji Arhitektura Dubrovnika između dva svjetska rata cjelovit uvid u arhitekturu, graditeljstvo i urbani razvoj južne Hrvatske od Cavtata do Trstenog, uključujući i Elafitske otoke. U kontekstu statusa Dubrovnika kao visoko profilirane turističke destinacije u kojoj je očuvanje graditeljskog naslijeđa svakodnevni izazov, valorizacija njegove svekolike arhitektonske baštine, pa tako i one iz prošlosti koja nam se možda ne čini tako davnom, jedan je od osnovnih preduvjeta njezine zaštite.

O pokretačkoj snazi pojedinca na dobrobit struke svjedoči ovogodišnja dobitnica godišnje nagrade za popularizaciju struke Biserka Rajković Salata, koja kroz već devedeset brojeva kao glavna urednica časopisa Zagreb moj grad u suradnji s brojnim povjesničarima umjetnosti (i ne samo njima) neumorno razmata povijesne i kulturne slojeve zagrebačke prošlosti i sadašnjosti, čineći tako našu struku vidljivijom i pristupačnijom širem krugu čitatelja, ali i otkrivajući njezin potencijal mogućeg karijernog odabira za neke nove generacije povjesničara umjetnosti.

Lista nominiranih izvrsnih diplomskih radova uvjerila nas je da hrvatska povijest umjetnosti ima ambiciozne i sposobne mlade kolege čiji interesi daleko nadilaze tradicionalne okvire. Materijali koji su se pojavili u predloženim radovima iznimno su raznoliki, obuhvaćajući razdoblja od najstarijih vremena do današnjice. Mladi kolege čiji su diplomski radovi nagrađeni su Sabrina Nikolina Boj, Nina Stropnik i Matija Vinković.

U 2023. godini naša je struka ponovno pokazala da odabir dobitnika Nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske ne može biti jednostavan zadatak, na čemu smo kao povjerenstvo ipak zahvalni. Visoka kvaliteta predloženih ostvarenja u svim kategorijama još je jedan znak davno prijeđenih okvira generacijskih i geografskih zadatosti, te nova potvrda da hrvatska povijest umjetnosti ima svoj glas i mjesto i u domaćim i u međunarodnim okvirima.

Povjerenstvo za dodjelu Nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2023. godinu: Jasminka Najcer Sabljak, Dalibor Prančević, Daniel Premerl, Marija Tonković, Tanja Trška

OBRAZLOŽENJA

foto: DPUH, Maja Riznić

Hrvatski radio

Razgovor s povodom - emisija posvećena časopisu Peristil

gosti: Zvonko Maković i Dragan Damjanović

autorica emisije: Maja Peterlić

snimatelj: Toni Bertović

urednica: Manuela Frkić Žaja

https://youtu.be/HNLH3dVcfWo

Obavijest o održavanju simpozija "Srednjovjekovni umjetnički spomenici Dalmacije - nekad i danas"
10. - 12. svibnja 2024.
Zadar, Split, Trogir, Šibenik

Prije par je tjedana (10. - 12. svibnja 2024.) Klub studenata povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu (KSPUFF) organizirao simpozij namijenjen studentima. Povod za organizaciju bila je želja za obrađivanjem nacionalne srednjovjekovne umjetnosti, pri čemu je sudjelovalo čak 20 studenata. Većim su to dijelom studenti preddiplomskog i diplomskog studija Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, no uključili su se i studenti srodnih struka (Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) ili srodnih fakulteta (Odjel za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru).

Tijekom simpozija su, osim uobičajenog držanja sesija u dvoranama, bila predviđena i izlaganja pred samim spomenicima, zbog čega je on organiziran u obliku trodnevnog putovanja dalmatinskom obalom. Kao polazišna točka odabrana je knjiga Rudolfa Eitelbergera von Edelberga, čiji se naslov očituje u imenu simpozija. Ona osim toga ove godine slavi 140 godišnjicu objave drugog proširenog izdanja. Radi te je prigode fokus izlaganja stavljen na usporedbu nekadašnjih i današnjih metoda struke, znanja o spomenicima te restauratorsko-konzervatorskih zahvata. To se u raznim izlaganjima različito interpretiralo, a većinom je uključivalo obradu historiografije spomenika, popisivanje konzervatorskih zahvata ili iznošenje (od Eitelbergerovog vremena novog) znanja koje je u 19. stoljeću bilo potpuno nepoznato.

Pritom su obrađeni spomenici Zadra (katedrala sv. Stošije i njezin zvonik, crkva sv. Donata, crkva sv. Krševana, reljefi crkve sv. Lovre i sv. Nediljice, škrinja sv. Šimuna)
Splita (katedrala sv. Dujma, njezin zvonik i interijer, Dioklecijanov akvedukt, sarkofag s prikazom prijelaza Izraelaca preko Crvenog mora)
Trogira (katedrala sv. Lovre: njezin interijer, zvonik, krstionica, kapela sv. Ivana te njezina prethodna crkva)
i Šibenika (katedrala sv. Jakova).
Osim ovih spomenika održana su i predavanja o samom Eitebergeru u kontekstu njegovog vremena, o proučavanju hrvatske srednjovjekove epigrafije te o metodologiji proučavanja dislociranih kamenih ulomaka.

Knjižica sažetaka tekstova simpozija dostupna je na poveznici: https://drive.google.com/file/d/1B41JiK82UTQEk43Q6jsw72kd3yg2PSbP/view?usp=drivesdk

Paralelno uz održavanje simpozija provodio se i srodni projekt "Jeka srednjeg vijeka - crtice o baštini" koji podrazumijeva snimanje kratkih dokumentarno-edukativnih filmova o istim spomenicima. Nastao je kao posljedica istraživanja za izlaganja pri čemu je namjera stvaranje razumljivog pregleda umjetničke baštine za širu publiku. Rad na ovogodišnjoj kampanji tog projekta nastavit će se u sljedećih nekoliko mjeseci.

Mentor simpozija izvanredni je profesor Odsjeka za povijest umjetnosti dr. sc. Franko Ćorić. Organizator je Klub studenata povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a organizacijski odbor čine studenti diplomskog i preddiplomskog studija Ivan Komar i Ana Leko. Simpozij je financiran sredstvima Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a omogućili su ga Odjel za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zadru i  Muzej hrvatskih arheoloških spomenika. Za vizualni identitet i prijelom knjižice sažetaka zaslužna je Dora Mihinjač.

--

KSPUFF

Klub studenata povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu