IZDANJA
NOVO
Vladimir Crnković
Ivan Rabuzin
Kritička antologija od 1944. do kraja 1964. godine
Ivan Rabuzin (1921.–2008.) jedan je od najznačajnijih predstavnika hrvatske i europske naive, umjetnik čije je djelo od svojih početaka do danas zadržalo jednaku svježinu, prepoznatljivost i univerzalnost. Njegov put, od amaterskih početaka sredinom 1940-ih do zrelog i visoko artikuliranog opusa ranih 1960-ih, obilježen je postupnim, ali iznimno dosljednim izgrađivanjem singularne poetike prepoznatljive u njegovim vizionarskim pejzažima, idealiziranim oblicima prirode te karakterističnim „kozmologijama“ oblaka, brežuljaka i cvjetova.
Publikacija Ivan Rabuzin – Kritička antologija od 1944. do kraja 1964. godine povjesničara umjetnosti Vladimira Crnkovića predstavlja opsežnu stručno-znanstvenu studiju posvećenu ranim dvama desetljećima Rabuzinova stvaralaštva. Nastala je između 2020. i 2024. kao priprema za stotu godišnjicu umjetnikova rođenja. Posebnu vrijednost ovoj publikaciji daje činjenica da je Crnković tijekom više desetljeća blisko surađivao s Ivanom Rabuzinom, što mu je omogućilo jedinstven i iznimno informiran uvid u umjetnikov rad, razvoj i misaoni svijet.
Autor u knjizi sustavno analizira ključna Rabuzinova djela, njihove stilske mijene, recepciju te odnos s kritičarima poput Radoslava Putara i Dimitrija Bašičevića – Miće. Izvorno zamišljena kao bogato ilustrirana monografija s više od stotinu crno-bijelih i kolor reprodukcija, publikacija je nakon dovršenog prijeloma morala biti objavljena bez ijedne reprodukcije zbog neriješenih pitanja autorskih prava s dijelom Rabuzinovih nasljednika. Iako su slike uklonjene, tekst ostaje neizmijenjen. Autor je u opsežnim bilješkama precizno naveo sve izvore u kojima se pojedina djela mogu vidjeti, kao i institucije i zbirke u kojima se čuvaju.
Knjiga je ujedno osobna posveta Rabuzinovoj supruzi Ljubici, koja je podržala projekt. Unatoč izostanku vizualnog materijala, studija nastoji – i prema autoru uspijeva – jasno pokazati umjetnikov razvoj te potvrditi važnost i univerzalnu vrijednost Rabuzinova opusa u kontekstu hrvatske naive, moderne umjetnosti i globalne likovne scene.
Izdavač: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Grad Novi Marof, Kajkavsko spravišče, 2025.
Recenzenti: Ivana Mance Cipek, Zrinka Pillauer Marić i Marijan Špoljar
Oblikovanje: Boris Ljubičić, Studio international
Prijelom i priprema za tisak: Borut Benčina, Vizikulum
Fotoportreti: Marija Braut, Antun Bukovec, Petar Dabac, Gianni Berengo Gardin, Sloven Mosettig, Saša Novković i Goran Vranić
Lektura: Maja Matković
Opseg: 112 stranica
Naklada: 350 primjeraka
Cijena: 15 EUR
Zbornik radova znanstveno-stručnog skupa Hrvatski povjesničari umjetnosti: Olga Maruševski (1922.–2008.)
Zbornik radova znanstveno-stručnog skupa Hrvatski povjesničari umjetnosti Olga Maruševski (1922.–2008.) donosi priloge istraživača različitih generacija koji iz suvremenih perspektiva razmatraju tematske krugove u fokusu jedne od najistaknutijih hrvatskih povjesničarki umjetnosti.
Plodno polje svojega cjelokupnog znanstveno-istraživačkog rada Olga Maruševski pronašla je u razdoblju tzv. dugog 19. stoljeća. U brojnim je tekstovima među prvima valorizirala pojave i osobe koje su oblikovale hrvatsku umjetnost i kulturu toga doba, donoseći teorijsku utemeljenost u okviru širega srednjoeuropskog kruga, čime je njezin doprinos hrvatskoj povijesti umjetnosti od iznimnog značenja.
Autori priloga u Zborniku su: Andrea Baotić-Rustanbegović, Magdalena Blažić, Vanja Brdar Mustapić, Sanja Cvetnić, Dragan Damjanović, Frano Dulibić, Andrea Klobučar, Snješka Knežević, Ivan Kokeza, Irena Kraševac, Ozana Martinčić, Lina Šojat, Rafaela Tassotti i Antonija Tomić.
Posebnu vrijednost Zborniku daje prvi put objavljen autobiografski tekst Olge Maruševski (rođene Tanhofer) "Zapisci. Opasno je nagnuti se van prije osamdesete". On donosi intimno, britko i autoironično svjedočanstvo o životu, radu i duhu vremena – od Drugog svjetskog rata do 2004. godine, nudeći ujedno i jedinstven pogled na zagrebački intelektualni i građanski milje.
Zbornik je objavljen u okviru projekta Hrvatski povjesničari umjetnosti, koji Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske od 2013. godine sustavno razvija s ciljem istraživanja i valorizacije djelovanja istaknutih povjesničara umjetnosti te pisanja povijesti struke u Hrvatskoj.
Izdavač: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 2025.
Urednice: Irena Kraševac i Martina Petrinović
Recenzentice: Ljerka Dulibić i Ivana Mance Cipek
Oblikovanje: Tomislav Vlainić
Lektura: Sanja Graša i Maja Trinajstić
UDK oznake: Ivana Majer
Kazalo: Đurđa Kovačić
Naklada: 150 primjeraka
ISBN 978-953-6089-60-4
Oprema knjige
- format 15,5 x 24 cm
- 448 stranica
- crno-bijeli tisak
- uvez: meki
- kazalo imena
- bibliografija Olge Maruševski
Cijena: 20,00 eur
Frano Dulibić
Prikazi grada između utopije i distopije u karikaturi, stripu i animiranom filmu od 1945. do 2020. godine
Ikonografska metoda, jedna od ključnih metoda povijesti umjetnosti koja se primjenjuje u istraživanju slikarstva, grafike i kiparstva, još uvijek je relativno rijetko korištena u istraživanjima popularne kulture. Mediji popularne kulture u Hrvatskoj najčešće su predmet proučavanja kulturne antropologije, komparativne književnosti, sociologije i medijskih studija, dok istraživanja iz perspektive povijesti umjetnosti je malo. Pionirski rad na tom polju započela je povjesničarka umjetnosti Vera Horvat Pintarić, a pridružili su joj se svojim radovima Ranko Munitić i Darko Glavan. Unatoč njihovim doprinosima, tradicionalna podjela na 'visoku' i 'popularnu' kulturu i dalje prevladava, uz stajalište da postoje 'ozbiljne' i 'neozbiljne' teme. Knjiga Frane Dulibića pruža pregled izuzetno dinamičnog razdoblja za medije popularne kulture. Ono započinje krajem Drugog svjetskog rata i euforijom novih početaka, sve do neizvjesnosti u shvaćanju grada i života u njemu, koju su 2020. godine obilježile pandemija i potresi u hrvatskim gradovima, koji su u temeljima promijenili život u gradovima, a posljedice ćemo tek trebati shvatiti. Posebnu pažnju autor posvećuje radovima velikog broja hrvatskih autora koji su utopijski i/ili distopijski prikazivali gradove koji su njihovim radovima ne samo pozornice već i akteri. Razumijevanje utjecaja popularne kulture na naše živote postaje sve važnije, a Dulibićeva knjiga predstavlja značajan doprinos tom području istraživanja. Kroz zanimljive primjere i jasno pisanje, autor analizira svijet karikature, stripa i animiranog filma, čineći ovu knjigu zanimljivom ne samo za stručnjake, već i za sve one koji žele bolje razumjeti kulturu u kojoj su odrastali.
Autor o knjizi na DPUH YouTube kanalu
Frano Dulibić rođen je u Zagrebu, gdje je diplomirao povijest umjetnosti i etnologiju na Filozofskom fakultetu. Magistrirao je 1997., doktorirao 2002., a u zvanje redovitog profesora izabran je 2016. godine. Predaje izborne kolegije na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju, uključujući Povijest karikature u Hrvatskoj i Metode istraživanja slikarstva i kiparstva moderne. Autor je knjiga Povijest karikature u Hrvatskoj do 1940. (2009.), Oto Reisinger (2008.), Slikarstvo Vladimira Varlaja (2011.) i Omer Mujadžić (2015.). Istražuje hrvatsko slikarstvo prve polovine 20. stoljeća, karikaturu, ilustraciju, strip, plakat i skulpturu. Redovito objavljuje znanstvene radove i priređuje izložbe.Nakladnički niz: Studije DPUH 3
Nakladnik: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske
Za nakladnika: Dino Milinović
Recenzenti: Nikica Gilić, Ivana Mance Cipek
Urednica: Martina Petrinović
Grafičko oblikovanje: DZN studio
Lektura:Sanja Graša
Korektura i kazalo: Đurđa Kovačić
Prijevod: Martina Petrinović
Naklada: 300 primjeraka
ISBN 978-953-6089-53-6
Oprema knjige
- format 15,5 x 23 cm
- 160 stranica
- tisak u boji
- uvez: meki
- sažetak na engleskom jeziku
- kazalo imena
- bibliografija
Cijena: 20,00 eur
Milan Prelog
Prostor Vrijeme
Kada je prije više od pola stoljeća izašlo prvo izdanje knjige Prostor – vrijeme Milana Preloga, autor se u uvodu pitao o aktualnosti pojedinih tu objavljenih tekstova, budući je vremenski razmak u kome su oni nastajali i objavljivani bio dug desetljeće i pol. Točnije rečeno, u knjizi koju je 1973. godine objavilo Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, sabrani su tekstovi što ih je Prelog objavljivao od 1958. do 1972. godine. Zaista, za neke teme o kojima raspravlja može se reći da su izgubile na aktualnosti koju su imale kada su prvi puta izašle na stranicama nekog časopisa. Pa ipak, teze koje Milan Prelog u njima nudi nipošto se ne smiju gledati kao izvješća o trenutačnome stanju s obvezujućim pretenzijama. Autor u njima nudi nešto što nadilazi aktualnost i svoj referentni krug traži u širem i općenitijem kontekstu. Drugo izdanje ove knjige izašlo je 1991. kada njezina autora više nije bilo među nama, a u predgovoru Žarko Domljan ističe razloge zašto se knjiga iznova pojavljuje i ključni argument za tu činjenicu vidi u »živoj i neprolaznoj aktualnosti ideja koje su u njoj iznesene.« I to je bilo zaista točno, a upravo je to razlog zašto knjiga ima i sadašnje izdanje. Godina 1991. na neki nam je način iznimno važna u općem smislu riječi, budući da u njoj ulazimo u nove, bitno drugačije političke, ekonomske i društvene okolnosti, a razlikuje se od prvog izdanja 1973. godine i današnjega vremena kao svojevrsna prekretnica, kao zrcalo u kome se prelamaju događaji o kojima Milan Prelog piše u doba kada su tekstovi knjige nastajali, ali i svega onoga što mi danas iz njih baštinimo. (iz predgovora Zvonka Makovića)
U svim tekstovima plodno se prelamaju i sociološka istraživanja, s ciljem uočavanja povezanosti oblika i života i prostorne organizacije i umjetničkih oblika pojedinih prostora. Relevantnost te metode superiorno je potvrđena primjenom na dva tako različita prostora, kao što su jadranski i zagrebački. Humanistička obojenost te metode ogleda se u upornom upućivanju na posebnost pojedinih prostornih oblika kao manifestaciju stvarnih, posebnih oblika života kojima su uvjetovani. Još je manifestniji Prelogov humanizam u doista originalnom doprinosu da se povežu velika pitanja razvoja grada sa svakodnevnim životom njegovih stanovnika (Čovjek u gradu, Porodica u urbanom prostoru). Knjiga Prostor Vrijeme uzorak je kako se i najsloženija pitanja mogu iskazati jednostavnim jasnim riječima, a opet bogatstvom izričaja koji odražava do kraja domišljena i savladana istraživana polja. Iza te lakoće izraza doduše stoje sati brušenja misli koje su na papir stavljene tek kad su otklonjene i posljednje nedoumice. Ta ne tako očita autorska osobitost odaje i stav profesora Preloga prema kulturi javne riječi i poštovanja čitaoca. Duboko sam uvjeren kako se u slučaju ove knjige radi ne samo o jednom izuzetnom autorskom djelu, već o doista specifičnom, u međuvremenu spontano posvojenom spomeniku kulture. (iz predgovora Slavka Dakića)
Milan Prelog (1919.–1988.), povjesničar umjetnosti i profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, bio je pionir u istraživanju srednjovjekovne umjetnosti i urbanizma. Razvio je interdisciplinarni pristup valorizaciji povijesnih naselja. Njegova djela i studije ostaju relevantne u raspravama danas.
Nakladnik: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske
Za nakladnika: Dino Milinović
Monografska izdanja: knjiga 68
Godina izdanja: 2024.
Recenzenti: Joško Belamarić, Dragan Damjanović
Urednik: Zvonko Maković
Pripremili: Snješka Knežević (redaktura, oprema), Irena Šimić (skeniranje, korektura, identifikacija ilustracija), Vlastimir Djokić (nov, upotpunjen popis radova Milana Preloga)
Autori grafičkih priloga i fotografija: Ivan Tenšek, Krešimir Tadić (Institut za povijest umjetnosti)
Izvršna urednica: Martina Petrinović
Likovno i grafičko oblikovanje: Franjo Kiš
Priprema za tisak: ArTresor naklada
Tisak: Kerschoffset d.o.o., Zagreb
Naklada: 200
ISBN 978-953-6089-58-1
Oprema knjige
- format: 30 x 24
- 198 stranica
- crno bijeli tisak
- tvrdi uvez s ovitkom
- bibliografija
Cijena: 29,00 eur
Milan Prelog
Sudbina grada
cijena: 26,54 eur (200 kn)
Drago Miletić
Medvedgrad na Oltaru domovine - pogled izbliza
cijena: 18 eur
Lovorka Magaš Bilandžić
Sergije Glumac
cijena: 33 eur
Zbornik 4. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti
Institucije povijesti umjetnosti
rasprodaja: 5 eur
Olga Maruševski
Društvo umjetnosti 1868.-1879.-1941. /Iz zapisaka Hrvatskog društva likovnih umjetnika (2004.)
cijena: 13 eur
Sandi Bulimbašić
Društvo hrvatskih umjetnika „Medulić“ (1908.–1919.): umjetnost i politika, 2016.
cijena: 33 eur
Ivanka Reberski
Bruno Bulić - likovna monografija (2010.)
cijena: 20 eur
Sanja Žaja Vrbica
Marko Rašica - likovna monografija (2014.)
cijena: 13 eur
Jelena Uskoković
Ksenija Kantoci - likovna monografija (1990.)
rasprodaja: 2 eur (15,10 kn)
Stanko Špoljarić
Tomislav Ostoja - likovna monografija (1992.)
rasprodaja: 2 eur (15,10 kn)
Maja Vetrih
Antun Šojat - likovna monografija (1998.)
rasprodaja: 2 eur (15,10 kn)
Grgo Gamulin
Josip Račić – život i djelo, likovna monografija (2010.)
cijena: 25 eur
Grgo Gamulin
Na Itaci svijet otajni (1990.)
rasprodaja: 2 eur (15,10 kn)
Elena Cvetkova
Intervjui. Četiri desetljeća s umjetnicima hrvatske likovne scene (2016.)
cijena: 20 eur
Duško Kečkemet
Dujam Penić - likovna monografija (1979.)
PRODANO
Drago Miletić
Plemićki gradovi kontinentalne Hrvatske - monografija (2013.)
cijena: 35 eur
Ivo Maroević
Sadašnjost baštine (1986.)
cijena: 35 eur
Tihomil Stahuljak
Gjuro Szabo – Djelo jednog života (1995.)
rasprodaja: 5 eur
Zbornik radova znanstveno-stručnog skupa Hrvatski povjesničari umjetnosti:
Artur Schneider (1879. – 1946.), 2016.
DPUH na Facebooku
