DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

Peristil, znanstveni časopis za povijesti umjetnosti, nalazi se u otvorenom pristupu na portalu Hrčak. Peristil br. 66 obrađuje različite teme iz aspekta povijesti umjetnosti od antike do suvremenog doba.

Duško Čikara

Decoding Vitruvius — Modulation of a Sequenced Nominal Value of a Fixed Module by Ad Triangulum Geometry

Dekodiranje Vitruvija — modulacija redane nazivne vrijednosti zadanog modula geometrijom ad Triangulum

https://doi.org/10.17685/Peristil.66.1

Karla Papeš

Sakralno u vojnome: kapele i crkve u ranonovovjekovnim tvrđavama Šibenika i Splita

The Sacred in the Military: Chapels and Churches of the Early Modern Fortresses in Šibenik and Split

https://doi.org/10.17685/Peristil.66.2

Petar Strunje

Crkve svetoga Đurđa i Gospe od Milosrđa: asimilacija klasičnoga jezika u Dubrovniku

St. George and Our Lady of Mercy: Assimilation of the Classical Language in Dubrovnik

https://doi.org/10.17685/Peristil.66.3

Sanja Cvetnić

Slika Bogorodica s Djetetom i sv. Antun Padovanski iz radionice Denisa Calvaerta zvanoga Dionisio Fiammingo u zbirci biskupa Kokše

Virgin and Child with St. Anthony of Padua by the Workshop of Denis Calvaert (Dionisio Fiammingo) in the Collection of Bishop Kokša

https://doi.org/10.17685/Peristil.66.4

Petar Puhmajer

Main Guardhouse — A Military Public Building of the 18th century

Glavna straža — prilog poznavanju vojnih javnih zgrada 18. stoljeća

https://doi.org/10.17685/Peristil.66.5

Ioana Rus-Cacovean

The Unfortunate Fate of a Neoclassical Architect and His Neglected Transylvanian Buildings

Sudbina arhitekta neoklasicizma i njegovih ostvarenja u Transilvaniji

https://doi.org/10.17685/Peristil.66.6

Lucija Burić

Donacija slika Ivana Ružića Strossmayerovoj galeriji

Ivan Ružić's Donation of Paintings to the Strossmayer Gallery

https://doi.org/10.17685/Peristil.66.7

Ana Kaniški

Prilog atribuciji nadgrobnoga spomenika obitelji Jagić u Varaždinu

On the Attributions of the Grave Monument of the Jagić Family in Varaždin

https://doi.org/10.17685/Peristil.66.8

Josipa Alviž & Jasmina Nestić

Art History at the Polytechnic (later the Technical Faculty) in Zagreb — the work of Professors Fetisov, Knoll, and Mohorovičić Povijest umjetnosti na Visokoj tehničkoj školi (poslije Tehničkom fakultetu) u Zagrebu — djelovanje profesora Fetisova, Knolla I Mohorovičića

https://doi.org/10.17685/Peristil.66.9

Ivana Rončević Elezović

Slika Izgradnja (1919.) Ljube Babića kao paradigma modernističke tematike nove urbanizacije

Ljubo Babić’s (1919) Painting as an Example of the Modernist Theme of New Urbanization

https://doi.org/10.17685/Peristil.66.10

Daniel Zec

Oscar Nemon’s Center of Universal Ethics Project: Modernist Tendencies and Russian Constructivism

Centar univerzalne etike Oskara Nemona: modernističke tendencije i ruski konstruktivizam

https://doi.org/10.17685/Peristil.66.11

Ivan Kokeza

Historijsko slikarstvo u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata: društveno-politički status žanra u drugoj polovini 1940-ih godina

History Painting in Croatia after World War II: Socio-Political Status of the Genre in the Second Half of the 1940s

https://doi.org/10.17685/Peristil.66.12

Jovana Milovanović

Arhitektura i vizuelne umetnosti u jugoslovenskom kontekstu: 1918 – 1941.

https://hrcak.srce.hr/319294

Sunčica Mustač

Marijan Bradanović: Branko Fučić, povjesničar umjetnosti i konzervator

https://hrcak.srce.hr/319295

Lada Ratković Bukovčan

Tugomir Lukšić (1950. — 2023.)

https://hrcak.srce.hr/319296

Glavni urednik: Dino Milinović

Uredništvo: Dubravka Botica, Dragan Damjanović, Irena Kraševac, Marko Špikić, Marina Vicelja-Matijašić

Izvršna urednica: Martina PetrinovićOgraničena naklada tiskanog izdanja bit će dostupna od rujna u prostorijama Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske (DPUH).

SVEČANA DODJELA NAGRADA DRUŠTVA POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE ZA 2023. GODINU

petak, 21. lipnja 2024. u 12:00

Knjižnica HAZU

Trg Josipa Jurja Strossmayera 14, Zagreb

Godišnje nagrade krovnog strukovnog udruženja hrvatskih povjesničara umjetnosti već su tradicionalno prilika za „inventuru stanja” hrvatske povijesti umjetnosti, koja se i dalje pokazuje kao aktivan dionik u suvremenom društvu, unatoč raznorodnim izazovima s kojima se, kao i svaka struka, kontinuirano susreće. U protekloj godini naši su kolege ostvarili cijeli niz relevantnih znanstvenih i stručnih rezultata prepoznatih i od struke i od šire javnosti, čega je jedan od pokazatelja i posjećenost događanja na umjetničkoj sceni te njihova popraćenost u medijskom prostoru. Za istaknuta ostvarenja u 2023. godini Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuje nagrade u kategorijama nagrade za životno djelo, nagradā za znanstvenu knjigu, izložbu, popularizaciju struke te promicanje interdisciplinarnosti i vizualne kulture, kao i nagrade za izvrsne diplomske radove na studiju povijesti umjetnosti.

Ovogodišnji dobitnik Nagrade za životno djelo „Radovan Ivančević” je Zvonko Maković, povjesničar umjetnosti koji svoju struku živi u punom smislu riječi, a koju je tijekom višedesetljetnoga djelovanja višestruko zadužio ne samo neumornim znanstvenim, stručnim i publicističkim radom, nego i činjenicom da je, bilo s katedre „šestice” zagrebačkog Filozofskog fakulteta, bilo u individualnim kontaktima, prema struci usmjerio brojne generacije povjesničara umjetnosti, uvijek potičući izvrsnost te ohrabrujući otvaranje novih tema i uvođenje svježih pristupa u sagledavanju onih naizgled dovršenih. Među zavidnom konkurencijom izložbenih projekata predstavljenih u 2023. godini, nagrada za izložbu dodjeljuje se autorima izložbe Achimu Gnannu iz Bečke Albertine i Milanu Pelcu iz zagrebačkog Instituta za povijest umjetnosti, kustosu izložbe Ivanu Rothu te osječkom Muzeju likovnih umjetnosti za organizacijski zahtjevno ostvarenje međunarodnoga predznaka Andrija Medulić Schiavone – grafički genij manirizma. Postav i koncepcija izložbe te cjelovitost interpretacije zavidnog broja izloženih djela, kao odrazi višegodišnjeg rada na njezinoj pripremi, čine izložbu grafičkoga opusa Andree Schiavonea u Osijeku poticajnim primjerom za buduće suradnje hrvatskih i inozemnih stručnjaka i institucija.

Međunarodna suradnja, umrežavanje i nadnacionalna kreativnost obilježili su i ovogodišnju nagradu za promicanje interdisciplinarnosti i vizualne kulture, dodijeljenu Projektu Kentridge na Animafestu 2023. Visoka razina profesionalnog angažmana u predstavljanju mnogostrukih umjetničkih formi koje obilježavaju stvaralaštvo Williama Kentridgea te njegovo povezivanje s hrvatskim umjetničkim snagama postavilo je nagrađeni projekt čvrsto uz bok srodnim događanjima na međunarodnoj sceni. Animafestu je u 2023. godini, zajedno s njegovim programskim direktorom Danielom Šuljićem te producenticom povjesničarkom umjetnosti Paolom Orlić i selektoricom Andrijanom Ružić, pošlo za rukom realizirati Projekt Kentridge.

Knjiga nagrađena za 2023. godinu uzoran je primjer cjelovitog pristupa dosad zanemarenom poglavlju arhitekture Dubrovnika, grada čija povijesno slojevita baština i dalje nudi nove istraživačke poticaje, a na koje hrvatski povjesničari umjetnosti s neskrivenim žarom uspješno odgovaraju. Povjesničar umjetnosti Antun Baće pruža u monografiji Arhitektura Dubrovnika između dva svjetska rata cjelovit uvid u arhitekturu, graditeljstvo i urbani razvoj južne Hrvatske od Cavtata do Trstenog, uključujući i Elafitske otoke. U kontekstu statusa Dubrovnika kao visoko profilirane turističke destinacije u kojoj je očuvanje graditeljskog naslijeđa svakodnevni izazov, valorizacija njegove svekolike arhitektonske baštine, pa tako i one iz prošlosti koja nam se možda ne čini tako davnom, jedan je od osnovnih preduvjeta njezine zaštite.

O pokretačkoj snazi pojedinca na dobrobit struke svjedoči ovogodišnja dobitnica godišnje nagrade za popularizaciju struke Biserka Rajković Salata, koja kroz već devedeset brojeva kao glavna urednica časopisa Zagreb moj grad u suradnji s brojnim povjesničarima umjetnosti (i ne samo njima) neumorno razmata povijesne i kulturne slojeve zagrebačke prošlosti i sadašnjosti, čineći tako našu struku vidljivijom i pristupačnijom širem krugu čitatelja, ali i otkrivajući njezin potencijal mogućeg karijernog odabira za neke nove generacije povjesničara umjetnosti.

Lista nominiranih izvrsnih diplomskih radova uvjerila nas je da hrvatska povijest umjetnosti ima ambiciozne i sposobne mlade kolege čiji interesi daleko nadilaze tradicionalne okvire. Materijali koji su se pojavili u predloženim radovima iznimno su raznoliki, obuhvaćajući razdoblja od najstarijih vremena do današnjice. Mladi kolege čiji su diplomski radovi nagrađeni su Sabrina Nikolina Boj, Nina Stropnik i Matija Vinković.

U 2023. godini naša je struka ponovno pokazala da odabir dobitnika Nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske ne može biti jednostavan zadatak, na čemu smo kao povjerenstvo ipak zahvalni. Visoka kvaliteta predloženih ostvarenja u svim kategorijama još je jedan znak davno prijeđenih okvira generacijskih i geografskih zadatosti, te nova potvrda da hrvatska povijest umjetnosti ima svoj glas i mjesto i u domaćim i u međunarodnim okvirima.

Povjerenstvo za dodjelu Nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2023. godinu: Jasminka Najcer Sabljak, Dalibor Prančević, Daniel Premerl, Marija Tonković, Tanja Trška

OBRAZLOŽENJA

foto: DPUH, Maja Riznić

Hrvatski radio

Razgovor s povodom - emisija posvećena časopisu Peristil

gosti: Zvonko Maković i Dragan Damjanović

autorica emisije: Maja Peterlić

snimatelj: Toni Bertović

urednica: Manuela Frkić Žaja

https://youtu.be/HNLH3dVcfWo

Obavijest o održavanju simpozija "Srednjovjekovni umjetnički spomenici Dalmacije - nekad i danas"
10. - 12. svibnja 2024.
Zadar, Split, Trogir, Šibenik

Prije par je tjedana (10. - 12. svibnja 2024.) Klub studenata povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu (KSPUFF) organizirao simpozij namijenjen studentima. Povod za organizaciju bila je želja za obrađivanjem nacionalne srednjovjekovne umjetnosti, pri čemu je sudjelovalo čak 20 studenata. Većim su to dijelom studenti preddiplomskog i diplomskog studija Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, no uključili su se i studenti srodnih struka (Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) ili srodnih fakulteta (Odjel za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru).

Tijekom simpozija su, osim uobičajenog držanja sesija u dvoranama, bila predviđena i izlaganja pred samim spomenicima, zbog čega je on organiziran u obliku trodnevnog putovanja dalmatinskom obalom. Kao polazišna točka odabrana je knjiga Rudolfa Eitelbergera von Edelberga, čiji se naslov očituje u imenu simpozija. Ona osim toga ove godine slavi 140 godišnjicu objave drugog proširenog izdanja. Radi te je prigode fokus izlaganja stavljen na usporedbu nekadašnjih i današnjih metoda struke, znanja o spomenicima te restauratorsko-konzervatorskih zahvata. To se u raznim izlaganjima različito interpretiralo, a većinom je uključivalo obradu historiografije spomenika, popisivanje konzervatorskih zahvata ili iznošenje (od Eitelbergerovog vremena novog) znanja koje je u 19. stoljeću bilo potpuno nepoznato.

Pritom su obrađeni spomenici Zadra (katedrala sv. Stošije i njezin zvonik, crkva sv. Donata, crkva sv. Krševana, reljefi crkve sv. Lovre i sv. Nediljice, škrinja sv. Šimuna)
Splita (katedrala sv. Dujma, njezin zvonik i interijer, Dioklecijanov akvedukt, sarkofag s prikazom prijelaza Izraelaca preko Crvenog mora)
Trogira (katedrala sv. Lovre: njezin interijer, zvonik, krstionica, kapela sv. Ivana te njezina prethodna crkva)
i Šibenika (katedrala sv. Jakova).
Osim ovih spomenika održana su i predavanja o samom Eitebergeru u kontekstu njegovog vremena, o proučavanju hrvatske srednjovjekove epigrafije te o metodologiji proučavanja dislociranih kamenih ulomaka.

Knjižica sažetaka tekstova simpozija dostupna je na poveznici: https://drive.google.com/file/d/1B41JiK82UTQEk43Q6jsw72kd3yg2PSbP/view?usp=drivesdk

Paralelno uz održavanje simpozija provodio se i srodni projekt "Jeka srednjeg vijeka - crtice o baštini" koji podrazumijeva snimanje kratkih dokumentarno-edukativnih filmova o istim spomenicima. Nastao je kao posljedica istraživanja za izlaganja pri čemu je namjera stvaranje razumljivog pregleda umjetničke baštine za širu publiku. Rad na ovogodišnjoj kampanji tog projekta nastavit će se u sljedećih nekoliko mjeseci.

Mentor simpozija izvanredni je profesor Odsjeka za povijest umjetnosti dr. sc. Franko Ćorić. Organizator je Klub studenata povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a organizacijski odbor čine studenti diplomskog i preddiplomskog studija Ivan Komar i Ana Leko. Simpozij je financiran sredstvima Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a omogućili su ga Odjel za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zadru i  Muzej hrvatskih arheoloških spomenika. Za vizualni identitet i prijelom knjižice sažetaka zaslužna je Dora Mihinjač.

--

KSPUFF

Klub studenata povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Znanstveni časopis Peristil u 2024. godini obilježava 70 godina postojanja i kontinuiranog objavljivanja radova iz područja povijesti umjetnosti i srodnih disciplina.

Pozivamo sve autore da svojim provedenim istraživanjem doprinesu Peristilu, znanstvenom časopisu za povijest umjetnosti. Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske objavljuje Peristil jednom godišnje. Od svog prvog broja 1954. godine Peristil je posvećen njegovanju intelektualnog diskursa u području povijesti umjetnosti i srodnih društvenih i humanističkih znanosti.

Rok za predaju priloga: 1. srpnja 2024.

Upute za autore

____________________________________________

We are delighted to extend a warm invitation to you to contribute your scholarly work to Peristil, the prestigious journal of art history published annually by The Croatian Society of Art Historians since 1954. Peristil is committed to fostering intellectual discourse in the field of art history and related social sciences and humanities, and we welcome your valuable contributions to enrich our scholarly community.

Submission deadline: 1 July 2024

Author's Submission Guidelines

Za naivnu umjetnost

utorak, 14. svibnja 2024. 10:30

Matica hrvatska, Strossmayerov trg 4, Zagreb

Dvorana Jure Petričevića

Naivna umjetnost nesumnjivo predstavlja jednu od najvrjednijih dionica likovno-umjetničkog modernizma u Hrvatskoj. Nasuprot popularnom mišljenju o samoniklosti te pojave, ona je bila brižno uzgajana u institucionalnom okrilju i pod paskom najuglednijih povjesničara umjetnosti i likovnih kritičara, što se odrazilo na visoke kriterije prosudbe djela naivne umjetnosti i jednako visoku razinu rasprave o njoj. U tome leži i osnovni razlog njezina internacionalnog uspjeha: malo koji odvjetak hrvatske umjetničke produkcije imao je u inozemstvu tako povoljnu recepciju i stekao takvu međunarodnu publiku, kakvu je imala tzv. naiva, a posebno pojedini njezini korifeji poput Ivana Generalića ili Ivana Rabuzina. I premda je naivna umjetnost danas umjetnički dovršen fenomen, vezan uz specifični povijesni kontekst, kao bitan segment hrvatske i svjetske modernističke baštine ona i nadalje privlači međunarodnu pažnju, i to ne samo poklonika već i stručnjaka zainteresiranih za pojave koje se opiru pojednostavljenom pogledu na modernu umjetničku epohu. Teško se je, međutim, oteti dojmu da današnja hrvatska kulturna javnost zaobilazi tu, riječima Tonka Maroevića, „slobodarsku i neukalupljenu crvenu nit modernizma“. Može se učiniti i da struka povijesti umjetnosti za nju dovoljno ne mari, unatoč spoznajama stečenim kroz dvije generacije vlastitih prethodnika. Prepuštena neobaviještenoj folklorizaciji i turističkom brendiranju, izostanku kvalitativne distinkcije ili jednostavno inerciji zaborava – bez angažmana struke naivna umjetnost izvjesno gubi svoju umjetničku bit.

Opravdano je stoga zapitati se kako je do toga došlo i što se može učiniti da iznova potaknemo zanimanje za proučavanje toga izuzetno važnog segmenta hrvatske likovne baštine. Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske poziva na tribinu na kojoj će se stručnjaci u području naivne i autsajderske umjetnosti podsjetiti njezinih početaka i vrhunaca, obazreti se na povijest njezine institucionalizacije i muzealizacije, ali i zapitati se o razlozima prekida u kontinuitetu razumijevanja i vrednovanja te razmotriti poteze koje struka može napraviti za njezinu buduću kritičku fortunu.

Tribina je organizirana u suradnji s Odjelom za likovne umjetnosti Matice hrvatske.

Sudjeluju: Vladimir Crnković, Marijan Špoljar, Ante Žaja

Moderatorica: Ivana Mance

11. festival povijesti Kliofest

od utorka do petka // 7. - 10. svibnja 2024.

Nacionalna i Sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Otvorenje: utorak, 7. svibnja 2024. u 11h

Radno vrijeme sajma: 10 - 19h

Program i raspored događanja u prilogu

Povijest umjetnosti i ove godine ima značajno mjesto u programu festivala. Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske sudjeluje samostalnim štandom gdje će volontirati naši članovi i rado odgovoriti na sva vaša pitanja vezana uz povijest umjetnosti.

Za više informacija o programu i rasporedu događanja, posjetite web stranicu https://www.kliofest.hr/.

Vidimo se na Kliofestu!

Vizualne umjetnosti i baština u medijima: dan sjećanja na Ružicu Šimunović

Društvo arhitekata Zagreb, Trg bana Jelačića 3/I

srijeda, 24. travnja 2024., 18.00

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske organizira jednogodišnji susret nazvan Vizualne umjetnosti i baština u medijima: dan sjećanja na Ružicu Šimunović – u počast likovnoj kritičarki Ružici Šimunović (Rijeka, 23. studenoga 1960. – Washington D.C., 27. travnja 2018.) – šestu godinu zaredom. Zbog sanacije potresnih oštećenja na zgradi u kojoj je sjedište DPUH-a, susret je ove godine ljubazno udomilo Društvo arhitekata Zagreb. Gošće susreta su Ana Krois i Sonja Batinić s Hrvatskoga radija, urednice dviju emisija – Kretanje točke i Iskustvo prostora – koje se u redovitom tjednom ritmu emitiraju na Prvom programu. Umjesto postavljanja pitanja i komentara zbivanja na likovnoj i arhitektonskoj sceni, u ovogodišnjem susretu urednice Ana Krois i Sonja Batinić će same odgovarati na pitanja o iskustvima u uređivanju tih specifičnih i iznimno važnih radijskih programa te komentirati izazove njihove medijske uloge.  

Ana Krois (Zagreb, 1970.) preuzela je od Ružice Šimunović emisiju Kretanje točke i iznimno uspješno nastavila s redovitim tjednim ritmom radijske kronike koja se bavi „pitanjima u području vizualne umjetnosti, prati kritičke i teorijske prinose povijesti umjetnosti, usredotočuje se na aktualna događanja, projekte i izložbe na domaćoj te donosi teme s međunarodne scene“ (iz najave). U suši rubrika iz kulture, a posebno one likovne, emisija Kretanje točke je jedna od rijetkih otvorenih i dostupnih platformi za javno predstavljanje izložbenih događaja, umjetnikā i fenomena suvremene umjetnosti, kao i za medijsku prezentaciju istraživanjā s područja povijesti umjetnosti.

Sonja Batinić (Zagreb, 1976.) prva je urednica Iskustva prostora, emisije „o arhitekturi i dizajnu“, koju u najavi predstavlja: „kritički se osvrćemo na goruće prostorne probleme, dajemo uvid u recentna arhitektonska i dizajnerska ostvarenja i prakse, pratimo gostovanja stranih arhitekata i dizajnera u našoj zemlji, ali i ističemo naše domaće i međunarodne uspjehe.“ U emisiji su gostovali najveći hrvatski i brojni svjetski arhitekti i dizajneri, a kalendar događanja određuje ritam i sadržaje emisija, od prikaza godišnjih i bijenalnih smotri arhitekture i dizajna do dodjela strukovnih nagradā i prezentacije važnih projekata te rasprava o pravnim i strukovnim okvirima za njihovo provođenje.

O tome kako se točka kreće u eteru te kakvo je radijsko iskustvo prostora s urednicama Anom Krois i Sonjom Batinić razgovarat će Sanja Cvetnić i Irena Kraševac, organizatorice susretā.

Korišteni vizual: Željko Badurina

Praktikum za povjesničare umjetnosti 2024.

Dijalog povijesti umjetnosti i suvremene umjetničke produkcije — prilog razvoju kritičke misli #3

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatskesa zadovoljstvom najavljuje treći Praktikum za povjesničare umjetnosti. Cilj ovog programa je omogućiti povjesničarima umjetnosti praktično iskustvo u osmišljavanju i realizaciji izložbe suvremene umjetnosti.

Povijest umjetnosti je humanistička disciplina koja dubinski istražuje razvoj i promjenu umjetnosti i vizualne kulture kroz vjekove, od prapovijesti do suvremenog doba. Uključuje proučavanje različitih umjetničkih medija poput slikarstva, kiparstva, arhitekture, fotografije, filma i drugih, te različitih kultura i stilova koji su oblikovali umjetnost kroz povijest. Suvremena svijest ponovno valorizira velik dio likovne baštine koja nije nastala u sustavu koji estetsku kvalitetu izdvaja od drugih funkcija djela. Iz tog razloga, postavlja se pitanje kako povijest umjetnosti može biti u dijalogu sa suvremenim umjetničkim praksama.

Kome je Praktikum namijenjen?

Praktikum je namijenjen diplomiranim povjesničarima umjetnosti svih generacija te studentima završnih godina studija iz cijele Hrvatske.

Što Praktikum nudi?

Kroz organizaciju i produkciju izložbe suvremene umjetnosti, polaznici praktikuma će imati priliku:

• primjeniti teorijsko znanje stečeno kroz studij u praktičnom kontekstu
• obogatiti praktične vještine
• razviti suradničke i timske vještine
• uspostaviti kontakte s kolegama povjesničarima umjetnosti, kustosima i umjetnicima
• sudjelovati u svim aspektima organizacije izložbe, od osmišljavanja koncepta do postavljanja i promocije.

Kako se prijaviti?

Prijave za Praktikum su otvorene do 2. svibnja 2024.. Prijaviti se možete putem online obrasca na sljedećem linku: https://forms.gle/jr7VbBGNEdghLVv16

Dodatne informacije:

• Sastanci praktikuma održavaju se na daljinu, pa su dobrodošli sudionici iz cijele Hrvatske.
• Uz online sastanke, bit će organizirani i razgovori s kolegama kustosima, umjetnicima i povjesničarima umjetnosti.
• Sudjelovanje u grupama s kolegama na pripremi materijala za izložbu je obavezno.
• Sudjelovanje u programu je besplatno.

Za sva pitanja,slobodno nas kontaktirajte putem e-maila: dpuh@inet.hr

Očekujemo Vašu prijavu!

Organizator: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

Partner: Art Zagreb 2024

Trajanje praktikuma: od svibnja do rujna 2024. (sastanci na daljinu: 6., 13., 20. i 27. svibnja, 12. i 19. lipnja, 1. i 8. srpnja, 26. kolovoza)

Podrška: DPUH sudionicima osigurava stručnu i profesionalnu podršku, dok partner programa i organizator festivala Art Zagreb 2024 osigurava logističku podršku u realizaciji izložbe.

Srdačno Vas pozivamo na predstavljanje posljednjeg broja znanstvenog časopisa Peristil, koji Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske neprekidno izdaje već 70 godina.

The importance of Renate Wagner-Rieger for Central European art historiography

Peristil 65 nastao je djelomično u suradnji s kolegama iz Instituta za povijest umjetnosti u Beču, donosi radove uglednih povjesničara umjetnosti iz Austrije, Mađarske, Njemačke i Hrvatske. Tekstovi se bave radom i utjecajem bečke povjesničarke umjetnosti Renate Wagner-Rieger (1921.-1980.), koja je svojim radom u drugoj polovini 20. stoljeća značajno oblikovala struku te promijenila stav struke prema baštini 19. stoljeća, ne samo u Austriji, već i u susjednim zemljama.
Zahvalni smo austrijskim kolegama na iskazanom povjerenju i autorima što su svoje radove objavili upravo u našem časopisu.

Predstavljanje će se održati:

• Datum i vrijeme:10. travnja 2024. u 18 sati
• Mjesto:Universität Wien, Institut für Kunstgeschichte, Garnisongasse 13, 1090 Wien
• Sudjeluju:Dragan Damjanović,Filozofski fakultet u Zagrebu, Ingeborg Schemper-Sparholz,Universität Wien, Institut für Kunstgeschichte, Caroline Mang, Universität Wien, Institut für Kunstgeschichte
• Organizator: Kunsthistorische Gesellschaft

Peristil je dostupan u otvorenom pristupu na Hrčku https://hrcak.srce.hr/broj/23321