DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

Poziv za predaju radova – Peristil, znanstveni časopis za povijest umjetnosti

Pozivamo autore da svojim znanstvenim radovima doprinesu razvoju i međunarodnoj vidljivosti časopisa Peristil, renomiranog znanstvenog godišnjaka za povijest umjetnosti.

O časopisu
Peristil je znanstveni godišnjak koji redovito izdaje Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske od 1954. godine. Časopis objavljuje recenzirane znanstvene i stručne radove iz područja povijesti umjetnosti i srodnih društveno-humanističkih znanosti. Peristil njeguje intelektualni diskurs u ovom području i doprinosi razvoju nacionalne i međunarodne znanstvene zajednice.

Standardi
Uredništvo časopisa pridržava se smjernica Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske za uređivanje znanstvenih časopisa. Također se ravna prema preporukama COPE i EASE.
https://publicationethics.org/guidance/Guidelines
https://ease.org.uk

Otvoreni pristup i indeksiranje
Peristil je časopis otvorenog pristupa (CC BY 4.0) koji omogućuje besplatan i neograničen pristup. Svi članci dostupni su na Portalu hrvatskih znanstvenih časopisa HRČAK https://hrcak.srce.hr/peristil

Časopis je u Hrvatskoj kategoriziran kao A1 znanstveni časopis i indeksiran u međunarodnim bazama: Scopus, ERIH PLUS, EBSCO, DOAJ.
Svaki broj tiska se u ograničenoj nakladi, a autor dobiva jedan besplatni primjerak. Peristil se dostavlja svim relevantnim knjižnicama u Hrvatskoj i inozemstvu.

Postupak recenziranja
Svaki rukopis prolazi rigorozan postupak recenzije. Prihvaćaju se isključivo prethodno neobjavljeni rukopisi.

Postupak recenziranja je povjerljiv, a identitet autora i recenzenata ostaje anoniman (dvostruko slijepa recenzija). U prosjeku, svaki rukopis prolazi kroz tri vanjske recenzije.
Uredništvo donosi konačnu odluku o kategoriji rada uzimajući u obzir mišljenja recenzenata.
Autori će biti obaviješteni o postupku recenzije, dodijeljenoj kategoriji članka te svim predloženim ispravcima ili dopunama koje je potrebno unijeti prije konačnog prihvaćanja rukopisa.

Autorska prava i tehničke upute
Autori su odgovorni za pokrivanje troškova autorskih prava za ilustracije, fotografije i arhitektonske crteže iz arhiva i drugih ustanova.

Rukopisi moraju pratiti tehničke upute Upute za objavljivanje priloga u Peristilu

Naknada za obradu članaka
Peristil ne naplaćuje naknade za obradu članaka (non-APC journal), osiguravajući ravnopravan pristup znanstvenom objavljivanju.

Rok za predaju rukopisa: 30. listopada 2025.

Za predaju rukopisa i dodatne informacije kontaktirajte uredništvo dpuh@inet.hr

http://www.dpuh.hr/index.php?show=page.php&idPage=127

Objavljivanje časopisa omogućeno je vlastitim sredstvima Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske te financijskom potporom Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih i Zaklade HAZU.

Peristil - call for papers

We invite authors to contribute to the development and international visibility of Peristil, a renowned annual scholarly journal of art history, through their research articles.

About the Journal
Peristil is a scholarly annual journal regularly published by the Croatian Society of Art Historians since 1954. The journal publishes peer-reviewed scientific and professional articles in the field of art history and related social sciences and humanities. Peristil fosters intellectual discourse in this field and contributes to the development of the national and international scholarly community.

Standards
The editorial board adheres to the guidelines set by the Ministry of Science, Education and Youth of the Republic of Croatia for scientific journals. It also follows the recommendations of COPE (https://publicationethics.org/guidance/Guidelines) and EASE (https://ease.org.uk).

Open Access and Indexing
Peristil is an open-access journal (CC BY 4.0) providing free and unrestricted access. All articles are available on the HRČAK Portal of Croatian Scientific Journals https://hrcak.srce.hr/en/peristil

The journal is classified as an A1 scientific journal in Croatia and indexed in international databases: Scopus, ERIH PLUS, EBSCO, DOAJ. Each issue is printed in a limited number of copies, and authors receive one free copy. Peristil is distributed to all relevant libraries in Croatia and abroad.

Peer Review Process
Each submitted manuscript undergoes a rigorous peer review process. Only previously unpublished manuscripts are accepted.

The review process is confidential, and the identities of authors and reviewers remain anonymous (double-blind peer review). On average, each manuscript undergoes three external reviews.

The editorial board makes the final decision on the article category, taking into account the reviewers’ recommendations. Authors are informed about the peer review process, the assigned article category, and any required revisions or additions before final acceptance.

Copyright and Technical Guidelines
Authors are responsible for covering copyright expenses for illustrations, photographs, and architectural drawings obtained from archives or other institutions.

Manuscripts must comply with the Submission Guidelines for Peristil

Article Processing Charges
Peristil does not charge article processing fees (non-APC journal), ensuring equitable access to scholarly publishing.

Submission Deadline: 30 October 2025

For manuscript submission and further information, please contact the editorial office: dpuh@inet.hr

http://www.dpuh.hr/index.php?show=page.php&idPage=127

Publication of the journal is made possible through the Society’s own resources and with financial support from the Ministry of Science, Education and Youth and the HAZU Foundation

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske objavilo je 67. broj znanstvenog časopisa Peristil (67/2024), koji neprekidno izlazi od 1954. godine i od 2024. godine je indeksiran u međunarodnoj bazi Scopus.

Novi broj donosi znanstvene radove autora iz Hrvatske i inozemstva, koji obuhvaćaju širok raspon tema iz povijesti umjetnosti — od antičke skulpture i srednjovjekovnog zlatarstva do modernih i suvremenih istraživanja hrvatske i europske umjetnosti.

Ahmad Dawa
Figural Corinthian Capitals in Syria During the Roman Period https://doi.org/10.17685/Peristil.67.1

Tin Turković
Portretna glava Vibije Sabine iz Salone – doprinos identifikaciji https://doi.org/10.17685/Peristil.67.2

Dana Khouli
Unveiling the Holy Trinity: Symbolic Depictions on Syrian Sarcophagi Reliquaries https://doi.org/10.17685/Peristil.67.3

Željko Bistrović
U potrazi za lokalnim zlatarskim radionicama 15. i 16. stoljeća - nekoliko sjevernojadranskih primjera zlatarskog obrta
https://doi.org/10.17685/Peristil.67.4

Danko Šourek
Između baroka i (neo)gotike: Andrea Menini i uređenje zagrebačke katedrale oko 1800. godine https://doi.org/10.17685/Peristil.67.5

Ljerka Dulibić i Iva Pasini Tržec
Donacija Gustava Koritića Mrazovečkog Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU 1927. godine
https://doi.org/10.17685/Peristil.67.6

Jasminka Najcer Sabljak
The Heritage of the Eltz Family in the Whirlwind of the Second World War and the Aftermath — The Fate of a Noble Art Collection in Light of New Research
https://doi.org/10.17685/Peristil.67.7

Kristijan Gotić i Ivan Kokeza
Historijsko slikarstvo u okviru djelatnosti Ratnoga arhiva i muzeja Nezavisne Države Hrvatske
https://doi.org/10.17685/Peristil.67.8

Jana Gamilec
Dva ljetnikovca arhitekta Đorđa Tabakovića u Trpnju na poluotoku Pelješcu https://doi.org/10.17685/Peristil.67.9

Sanja Cvetnić
Projekt dr. sc. Vinka Zlamalika „Verifikacija atribucija u Strossmayerovoj galeriji“: radovi u tijeku (Giovanni Serodine, Poduka crtanja)
https://doi.org/10.17685/Peristil.67.10

Domagoj Marić
Dragan Plamenac and Vinko Zlamalik: From Acquaintance to the Donation of Artworks to the Strossmayer Gallery of Old Masters of the Croatian Academy of Sciences and Arts https://doi.org/10.17685/Peristil.67.11

Josipa Alviž i Jasmina Nestić
Studentski dani povjesničara umjetnosti Vinka Zlamalika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
https://doi.org/10.17685/Peristil.67.12

Daniel Premerl
Andrija Medulić Schiavone – grafički genij manirizma
https://hrcak.srce.hr/335155

OSVRTI

Frano Dulibić
Petra Vugrinec: Hrvatsko slikarstvo simbolizma i secesije
https://hrcak.srce.hr/335156

Ana Šeparović
Darija Alujević: Mila Wod – prva hrvatska kiparica
https://hrcak.srce.hr/335157

Daniel Zec
Dragan Damjanović: Baština samostana Svetog Duha franjevaca konventualaca https://hrcak.srce.hr/335159

Zvonko Maković
Marijan Susovski: Složenost zbivanja
https://hrcak.srce.hr/335160

IN MEMORIAM

Zvonko Maković
Vera Horvat Pintarić (1926.-2024.)
https://hrcak.srce.hr/335161

Darka Bilić
Radoslav Tomić (1957.-2024.)
https://hrcak.srce.hr/335162

Glavni urednik: Dino Milinović, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske
Izvršna urednica: Martina Petrinović Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske
Članovi uredništva: Dubravka Botica, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Dragan Damjanović, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Irena Kraševac, Institut za povijest umjetnosti, Marina Vicelja-Matijašić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Marko Špikić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Umjetnost i transformacija prirode

Orebić, 5. – 8. listopada 2025., Pomorski muzej Orebić

Tema ovogodišnjeg izdanja, Umjetnost i transformacija prirode, okuplja brojne domaće i inozemne znanstvenike koji će kroz 38 znanstvenih izlaganja, rasprava i predstavljanja knjiga razmotriti odnos umjetničke prakse i prirodnog okruženja u različitim povijesnim i suvremenim kontekstima.

Skup se održava na poziv Dubrovačko-neretvanske županije te uz financijsku potporu Općine Orebić i Društva prijatelja dubrovačke starine. Stalno pokroviteljstvo skupa nosi VII. razred za likovne umjetnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Kao i prethodnih godina, Dani Cvita Fiskovića posvećeni su uspomeni na znamenitog povjesničara umjetnosti Cvita Fiskovića (1908.–1996.).

„Dani Cvita Fiskovića utemeljeni 1997. godine održavaju se kao forum za promicanje humanističkih znanja u našim vremenima te se održavaju u zavičaju zaslužnog znanstvenika. Spomen na njega znači želju i potrebu daljnjeg rada na mnogim područjima kojima se on plodno bavio, posebice na polju hrvatskog humanizma i renesanse, obrade arhivske građe i objavljivanja književnih tekstova te interpretacije umjetničkih spomenika, odnosno likovnih stvaralaca, znanstvenika i pisaca koji djelovahu u domovini i inozemstvu. Skupovima na tragu Cvita Fiskovića posvjedočit će se širina i dubina njegova naslijeđa, dobiti vjernija i zaokruženija slika o hrvatskoj baštini. A čovjeku koji je mnogostranim istraživanjem prošlosti Dalmacije praktički stvorio kategoriju zavičajnosti, najbolje ćemo se odužiti sjećanjem i kreativnim nadovezivanjem na njega u osobito mu dragom orebičko-korčulanskom prostoru.“ Tonko Maroević

Organizatori: Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

PROGRAM I KNJIŽICA SAŽETAKA

Scopus Day Workshop 

utorak, 16. rujna 2025. 13:00 - 17:00

NSK Zagreb (CroAtrium, Dvorana Judita), Ul. Hrvatske bratske zajednice 4

Hrvatska udruga za znanstvenu komunikaciju (CROASC / ZNAK) i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, u suradnji s Elsevierom, organiziraju Scopus Day – radionicu za urednike hrvatskih znanstvenih časopisa. Na radionici će biti predstavljen pregled hrvatskih znanstvenih časopisa i njihov status indeksiranja u Scopusu, uz praktične savjete za uključivanje časopisa u bazu podataka. Predstavnici CROASC-a i HRČAK-a objasnit će trendove razvoja časopisa te napore poduzete u posljednjih nekoliko godina radi poboljšanja kvalitete i vidljivosti hrvatskih časopisa. Poseban primjer bit će časopis Peristil i njegov put prema Scopusu. Urednici će također imati priliku dobiti odgovore na pitanja o uključivanju časopisa u Scopus ili prijedloge za unaprjeđenje časopisa.

Radni jezik radionice je engleski.

Link na program i registraciju https://www.znak.hr/index.php/23-hr/50-scopus-day-workshop-2025

The Croatian Association for Scholarly Communication (CROASC or ZNAK) and the National and University Library in Zagreb, in collaboration with Elsevier, are organising Scopus Day - Workshop for Croatian journal editors, which will take place on 16 September 2025 from 13 to 17 h CEST at the National and University Library in Zagreb (CroAtrium, Conference Hall Judita), Ul. Hrvatske bratske zajednice 4, Zagreb.

At the workshop, an overview of Croatian scientific journals and their indexing in Scopus will be given, along with useful tips for inclusion in the database. Also, CROASC and HRČAK representatives will show the trends in journal development and efforts for improving the quality and visibility of Croatian journals undertaken in recent years. An example of the journal Peristil and its path to Scopus will be shown.

Editors will also have the opportunity to receive answers to the questions about the inclusion of journals in Scopus or suggestions for the journals' improvements. Questions should be posted in the registration form, so we can prepare the answers in advance.

13:00 – 13:10   Welcome (prof. Ivanka Stričević, National and University Library in Zagreb)

13:10 – 13:40   Overview of Croatian journals' visibility and acceptance tendency and roadmap (Dr. Wim Meester, Scopus Content Director) – joining online

13:40 – 14:00   Status of Croatian journals, goals and trends in journal development (Iva Grabarić Andonovski, Croatian Association for Scholarly Communication)

14:00 – 14:20   Portal of Croatian scientific and professional journals HRČAK – supporting editors in improving quality and visibility of their journals (University of Zagreb University Computing Centre SRCE)

14:20 – 14:40   Journal Peristil path to Scopus (Martina Petrinović, Croatian Society of Art Historians)

14:40 – 15:15   Coffee Break

15:15 – 16:00   How to get your journal indexed and what’s next after submission/discussion around Croatia’s research and publishing position (Alison Ferrett and Galina Yakshonak, Elsevier)

16:00 – 17:00   Q&A to include pre-set question and answer session

HERITAGE AND DEPOPULATION IN EUROPE

Prague, August 27-29th 2025

Baština i depopulacija u Europi

Od 27. do 29. kolovoza 2025. u Pragu je održana međunarodna konferencija Heritage and Depopulation in Europe, koju su organizirali članovi projekta HerInDep i Fakultet humanističkih znanosti Karlovog sveučilišta u Pragu. Konferencija je okupila 106 izlagača iz 23 zemlje te pružila platformu za prezentacije i diskusije sa stručnjacima iz antropologije, etnologije, povijesti, arhitekture, prirodnih znanosti i drugih disciplina, kao i administracijom.

Tijekom trodnevnog događanja obrađivane su teme povezane s depopulacijom perifernih ruralnih područja i urbanih središta, te njezinim utjecajem na kulturnu i prirodnu baštinu u najširem smislu, uključujući odnos čovjeka i prirode. Demografski izazovi poput iseljavanja i starenja stanovništva rezultiraju ne samo napuštenim kućama i promjenom infrastrukture, nego i prekidom kulturne transmisije.

Projekt Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za mapiranje baštine Gorskog kotara predstavila je Martina Petrinović, dok je Danko Dujmović predstavio projekt suradnje Odsjeka za povijest umjetnosti u Rijeci s muzejskom zbirkom u Brodu Moravice. Na konferenciji je također najavljeno da će se veći desetogodišnji projekt u okviru inicijative Joint Programming Initiative on Cultural Heritage and Global Change proširiti na Hrvatsku, a institucija koja će predstavljati Hrvatsku bit će Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. https://www.heritageresearch-hub.eu/

HerInDep Team together with the Faculty of Humanities will host a conference on the impact of depopulation in Europe. During the three-day conference, you will have the opportunity to attend series of intersting presentations and discussions with experts and researchers from the disciplines of cultural anthropology, ethnology, history, architecture, natural sciences, and other fields. This conference will be covering topics related to the depopulation of peripheral rural areas and urban centres and the impact on cultural and natural heritage in the broadest sense, as well as the relationship between humans and nature.

27. - 29. 8. 2025

Faculty of Humanities, Charles University,

Pátkova 2137/5, 182 00, Prague 8 - Libeň

PROGRAM

6. kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti

povjesničar umjetnosti kao autor

Zagreb, 11. – 13. lipnja 2026.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske najavljuje 6. kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti, koji će se održati u Zagrebu od 11. do 13. lipnja 2026. godine. Kongres se odvija u godini u kojoj DPUH obilježava 70 godina kontinuiranog rada na okupljanju povjesničara umjetnosti u Hrvatskoj, promicanju struke u javnosti te njegovanju veza među kolegama u zemlji i inozemstvu.

Nakon što je 4. kongres održan 2016. godine bio posvećen institucijama povijesti umjetnosti, a 5. kongres 2022. temama obnove kulturne baštine nakon razornih potresa, 6. kongres tematski se vraća temeljnim pitanjima same struke – povjesničaru umjetnosti kao autoru.

Odabir ove središnje teme vraća nas razmatranju uloge povjesničara umjetnosti kao autora, koji se svojim djelom upisuje u tradiciju povijesti umjetnosti kao humanističke discipline, obilježene doprinosima velikih prethodnika i prethodnica. Jednom riječju, vraćamo se na postavke povijesti umjetnosti koja, kao humanistička disciplina, sudjeluje u stvaranju, čuvanju i promicanju znanja, pridonoseći razvoju našega društva.

Poput drugih humanističkih disciplina, povijest umjetnosti ne može postojati bez autora. Izrasla je na autoritetu velikih imena u prošlosti poput Johanna Joachima Winckelmanna, Aloisa Riegla, Heinricha Wölfflina, Erwina Panofskog, Ernsta Gombricha i brojnih drugih. Povijest umjetnosti u Hrvatskoj ne bi imala tradiciju dugu više od stoljeća i pol kada iza nje ne bi stajali autori poput Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ise Kršnjavoga, Gjure Szabe, Ljube Karamana, Grge Gamulina, Milana Preloga, Olge Maruševski, Radovana Ivančevića, Vere Horvat Pintarić i drugih. Njihove knjige, članci i rasprave u kojima se nude metode za istraživanje, interpretaciju i razumijevanje bogatog i slojevitog svijeta likovne umjetnosti i arhitekture, stekle su kanonski status za generacije povjesničara umjetnosti. Njihova su djela polazišta za nova promišljanja i istraživanja. Ulogu i važnost njihova autoriteta, ugrađenog u temeljne postavke povijesti umjetnosti valja, čini se, iznova naglašavati. U novije doba humanističke su discipline sve više usmjerene prihvaćanju kriterija i metoda prirodnih i tehničkih znanosti i prilagođavanju digitalnim oruđima. Pritom se sve više relativizira, pa i osporava nekoć neupitni autoritet autora – pojedinca kao kreativnog središta naše discipline te iz vida gubi središnji autoritet struke – autor kao stvaralački istraživač, kreator i promotor novih spoznaja. U tom se kontekstu otvara pitanje: svjedočimo li danas postmodernističkoj „smrti autora“ kao neizbježnoj posljedici primjene različitih metoda dekonstrukcije narativa i autoriteta, kojima se koristi i povijest umjetnosti kao znanost? Ili smo pak zatočeni u još neispisanim pravilima nekog novog diskursa, čiji su sastavni dio sve izraženiji trendovi birokratizacije i depersonalizacije istraživanja te čitave znanstvene infrastrukture? Nije li proces depersonalizacije istodobno i simptom dublje krize humanistike?

U tom smislu, ponovno objavljivanje klasika povijesti umjetnosti u izdanju Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske predstavlja poziv na ponovni dijalog s autorima koji su upisani u zlatnu knjigu naše discipline. Naglasak na njihovu doprinosu djelomice je i odgovor na dominaciju tema koje su posljednjih nekoliko desetljeća imale veliki odjek u struci, bilo da su bile otvorene razvojem novih tehnologija i digitalizacije, bilo pojavom novih društvenih pokreta i prioriteta.

Vraćajući se temi povjesničara umjetnosti kao autora, preispitujemo i vrednujemo pojedinačni doprinos istraživačkom radu u struci, razmatramo kreativnost i ulogu koju autori imaju – ili bi trebali imati – u društvu.

Kao i u dosadašnjim izdanjima, Kongres će uključivati više tematskih panela posvećenih aktualnim likovnim i kulturnim fenomenima, recepciji i mjestu umjetnosti u suvremenom društvu, predstavljanju izdavačke djelatnosti, znanstvenih projekata i međunarodnih suradnji.

Predložene podteme:

• autori kao autoriteti na različitim poljima hrvatske povijesti umjetnosti
• od lokalnog prema (inter)nacionalnom – „veliki“ i „mali“ autori u hrvatskoj povijesti umjetnosti
• autori između ideologije i slobode: umjetnička kritika u Hrvatskoj
• autori i teorijski aspekti povijesti umjetnosti u Hrvatskoj
• u okvirima znanstvenog diskursa: internacionalna povijest umjetnosti i njezini odrazi na autore u Hrvatskoj u doba moderne i postmoderne
• autori i trendovi  konzervativizma, strukturalizma, poststrukturalizma, tehnicizma
• autori i mediji
• autori i postulat interdisciplinarnosti
• autori i politika

U radu 6. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti možete sudjelovati samostalnim izlaganjem ili organizacijom tematskog panela s pozvanim sudionicima.

Pozivamo sve kolegice i kolege, istraživače, nastavnike, stručnjake i studente povijesti umjetnosti da nam se pridruže na 6. kongresu hrvatskih povjesničara umjetnosti u Zagrebu, te svojim izlaganjima pridonesu zajedničkom promišljanju o značenju autorskog doprinosa u povijesti umjetnosti.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2024. godinu

Svečana dodjela Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2024. godinu

Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 25. lipnja 2025.

Kao krovna udruga čitave struke, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske već gotovo dva desetljeća iskazuje posebno priznanje osobito zaslužnim članovima dodjelom godišnje nagrade. Osim Nagrade za životno djelo, koja nosi ime profesora Radovana Ivančevića – istaknutog povjesničara umjetnosti i dugogodišnjeg predsjednika Društva – dodjeljuje se i niz nagrada u više kategorija kojima se nastoji obuhvatiti različita područja djelovanja hrvatskih povjesničara umjetnosti tijekom protekle kalendarske godine.

Dodjela nagrada temelji se na nominacijama koje dolaze iz same struke, iz njezinih ustanova i od pojedinaca – članova Društva. Iako struka ni u 2024. godini nije pokazala zaostajanje u broju aktivnosti i intenzitetu javnog kulturnog djelovanja, u nekim kategorijama broj nominacija bio je premalen ili prijedlozi nisu zadovoljili kriterije izvrsnosti. Povjerenstvo je stoga Upravnom odboru predložilo da se nagrade ne dodijele u kategorijama Popularizacija struke i Zaštita kulturne baštine. Šteta je tim veća jer su upravo na tim područjima u 2024. ostvareni značajni rezultati, koji, nažalost, nisu pretočeni u adekvatne nominacije. Nadamo se da će se taj raskorak ispraviti već iduće godine, kada nagrada obilježava svoju okruglu obljetnicu.

Svečanost dodjele nagrada održana je 25. lipnja 2025. godine u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu. Dobitnicima su nagrade uručili članovi Povjerenstva za dodjelu Nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske te predsjednik Društva, Dino Milinović.

U kategoriji Nagrada DPUH-a za životno djelo Radovan Ivančević konkurencija je bila osobito jaka, a svi zaprimljeni prijedlozi odlikovali su se iznimnom kvalitetom. Povjerenstvo je imalo težak zadatak odabrati laureata među više izvanrednih kandidata. Nagrada je dodijeljena našem zaslužnom kolegi, likovnom kritičaru, muzealcu, autoru brojnih izložbenih projekata i studijskih izdanja – Vladimiru Crnkoviću, povjesničaru umjetnosti koji je čitavu svoju karijeru posvetio istraživanju, interpretaciji i promociji naivne odnosno samouke umjetnosti u Hrvatskoj. Njegov doprinos razumijevanju ove originalne i autohtone umjetničke struje trajno je ugrađen u povijest hrvatske umjetnosti 20. stoljeća.

Povodom primanja nagrade, Vladimir Crnković istaknuo je:

„Ovu nagradu doživljavam i kao šire priznanje naše struke jednom izdvojenom segmentu moderne umjetnosti kojim sam se cijeli život intenzivno bavio – riječ je o naivi, autsajderskoj umjetnosti i artbrutističkim tendencijama. Sve je to došlo do izražaja nakon što sam otpočeo raditi u Hrvatskom muzeju naivne umjetnosti, gdje sam nastojao na strogoj kritičkoj selekciji i stalnom usavršavanju muzejske zbirke.

Da nije bilo iznimnih umjetnika poput Generalića, Rabuzina, Skurjenija, Feješa i drugih, moj profesionalni put bio bi posve drukčiji. Suradnja s njima omogućila mi je da priredim niz izložbi i objavim brojne publikacije. Upravo tim majstorima i njihovim djelima, kao i djelima mnogih nespomenutih slikara i kipara s kojima sam također često surađivao, moram zahvaliti za sve što sam u životu postigao. Dakle, svi su oni zaslužni i za ovu nagradu koja je meni uručena.

Cijeli sam život proveo živeći za umjetnost, okružen umjetnošću, baveći se njezinom promocijom i interpretacijom. Družio sam se i družim s umjetnicima, a u brojnim sam prigodama i pripomagao da njihove umjetnosti budu šire prepoznate i prihvaćene. Pritom me nikada nije zanimala samo likovna umjetnost, nego svi oblici umjetničkog izražavanja – od književnosti, filma, muzike, fotografije do različitih oblika primijenjenih umjetnosti i dizajna.

Za mene je umjetnost uvijek bila i jest nešto uzvišeno, gotovo sveto, poput religije, što nam pomaže da ustrajemo i opstajemo. Sretnici su oni koji umiju stvarati umjetnost, ali postojimo i mi drugi, zaljubljenici u umjetnost, koji ne možemo živjeti bez umjetnosti, da nismo okruženi umjetnošću, da ne poniremo u umjetnost, koji se bavimo njezinom promocijom i interpretacijom, koji ispisujemo povijest umjetnosti.”

Godišnja nagrada za knjigu dodijeljena je povjesničaru umjetnosti Matku Marušiću za monografiju Drvena skulptura otočja Cresa i Lošinja do 1550. godine: pojavnost i vrijednost u izdanju Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba. Riječ je o prvoj sustavnoj obradi skulpture kasnog srednjeg i ranog novog vijeka na području nekadašnje Osorske biskupije, provedenoj na uzoran metodološki način, s odgovarajućom komparativnom dimenzijom i adekvatnim obuhvatom duhovne pozadine iz koje sačuvana kiparska građa dolazi.

Godišnja nagrada za izložbu dodijeljena je projektu Sjaj u tami. Nizozemsko slikarstvo 17. stoljeća u hrvatskim zbirkama, održanom u Galeriji Klovićevi dvori. Nagrada je pripala autoru Ivanu Ferenčaku, kustosici Valentini Bach te Galeriji Klovićevi dvori. Izložba je popraćena opsežnim, znanstveno koncipiranim katalogom koji će domaća i međunarodna stručna publika koristiti kao trajan rezultat istraživanja i kao polazište za daljnji kritički pristup prezentiranoj građi.

Godišnja nagrada za promicanje vizualne kulture dodijeljena je izložbi Sto godina Salona Galić, dojmljivoj memoriji galerijskog prostora koji je desetljećima promovirao vizualnu kulturu u Splitu. Nagrada se dodjeljuje autoricama Jasminki Babić i Sandi Bulimbašić, dizajneru Viktoru Popoviću te organizatorima – Hrvatskoj udruzi likovnih umjetnika Split i Galeriji umjetnina u Splitu.

Tri jednakovrijedne nagrade za izvrsne diplomske radove dodijeljene su:
– Maris Bjelančić (Arhitektonski opus Slobodana Janjića, FFZG – Split),
– Ivi Daliću (Pejzažno slikarstvo u Hrvatskoj u dugom XIX. stoljeću, FFZG – Zagreb),
– Luciani Fuks (Portreti u opusu Giovannija Simonettija, FF – Rijeka).

Njihovi radovi pokazuju visoki stupanj samostalnog istraživačkog rada i uspješno primjenjuju suvremene metode interpretacije građe. Želimo im uspjeh u daljnjem radu i vjerujemo da će im okolnosti omogućiti nastavak profesionalnog razvoja na dobrobit struke i zajednice.

Svim dobitnicima nagrada od srca čestitamo u ime Upravnog odbora i svih članova Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.

Povjerenstvo za dodjelu Nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2024. godinu:
Lidija Butković Mićin, Sanja Cvetnić, Ivan Kokeza, Milan Pelc, Patricia Počanić

Obrazloženja Povjerenstva

Dijalog povijesti umjetnosti i suvremene umjetničke produkcije — prilog razvoju kritičke misli #4

prijave do 20. srpnja 2025.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske najavljuje četvrti Praktikum za povjesničare umjetnosti, edukativni i praktični program namijenjen diplomiranim povjesničarima umjetnosti i studentima završnih godina studija povijesti umjetnosti iz Hrvatske i inozemstva. Realizaciji ovogodišnjeg praktikuma pridružili su se Institut za suvremenu umjetnost i hrvatski ogranak AICA-e, a završna izložba bit će održana u prosincu 2025. u sklopu izuzetno posjećenog sajma suvremene umjetnosti Art Zagreb, koji od samih početaka prati i podržava ovaj program.

Ovogodišnje izdanje također se fokusira na promišljanje dijaloga između povijesti umjetnosti i suvremene umjetničke prakse. Polaznici će obraditi jedan relevantan umjetničko-povijesni tekst – poput prošlogodišnjeg primjera Heinricha Wölfflina – te u dijalogu s kolegama, umjetnicima i kustosima osmisliti i realizirati izložbeni koncept inspiriran analiziranim tekstom. Cilj je potaknuti dublje razumijevanje teorijskog nasljeđa struke te njegovu moguću aktualizaciju i reinterpretaciju kroz suvremene umjetničke prakse.

Povijest umjetnosti humanistička je disciplina koja koristi spoznaje filozofije, povijesti, sociologije, psihologije, antropologije, političkih znanosti, kao i tehničkih i prirodnih znanosti. Ona interpretira civilizacijska postignuća – arhitekturu, urbanizam, vizualne umjetnosti – rekonstruirajući njihova povijesna značenja i vrijednosti. No može li povjesničar umjetnosti ponuditi relevantnu i artikuliranu evaluaciju suvremenog umjetničkog djela? Ili je ta uloga prešla u ruke kustosa i likovnih kritičara?

Postavljamo pitanja: Imaju li povjesničari umjetnosti danas funkciju interpretatora i posrednika između muzeja, tržišta i publike? Je li moguće vratiti autoritet prosudbe – poput onoga kakav su imali Wilhelm Bode ili Bernard Berenson – u vrijeme algoritamski oblikovanih mišljenja i pasivnog konzumiranja sadržaja? Može li analiza poznavatelja još uvijek biti temelj oblikovanja izložbenog narativa?

Kroz organizaciju i produkciju skupne izložbe suvremene umjetnosti, polaznici će imati priliku primijeniti teorijska znanja u kontekstu suvremene hrvatske umjetnosti, interpretirati klasične i moderne umjetničko-povijesne tekstove u odnosu na suvremenu produkciju, aktivno sudjelovati u svim fazama pripreme izložbe – od istraživanja i konceptualizacije do postava i promocije.

Prijave su otvorene do 20. srpnja 2025.

Sudjelovanje je besplatno, u slučaju većeg broja prijava prednost imaju članovi DPUH-a
Molimo zainteresirane da putem online obrasca dostave osnovne podatke, kratak životopis te odgovore na nekoliko pitanja https://forms.gle/fzn3tfX9QzTtPkri8

Sastanci praktikuma održavat će se online od rujna do prosinca 2025., uz nekoliko susreta u živo (detaljan raspored bit će dogovoren sa sudionicima)

Organizator: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske
Partneri: Art Zagreb 2025, Institut za suvremenu umjetnost, AICA Hrvatska

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2024. godinu

srijeda, 25. lipnja 2025. 12:00

Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2. kat

Kao krovna udruga čitave struke Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske već gotovo dva puna desetljeća iskazuje posebno priznanje osobito zaslužnim članovima dodjeljivanjem godišnje nagrade. Osim nagrade za životno djelo koje nosi ime profesora Radovana Ivančevića, istaknutog povjesničara umjetnosti i dugogodišnjeg predsjednika Društva, dodjeljuje se niz nagrada u više kategorija kojima se pokušavaju obuhvatiti različita područja djelovanja hrvatskih povjesničara umjetnosti u protekloj kalendarskoj godini. Pritom treba reći da se dodjela nagrade oslanja na nominacije koje dolaze od same struke, iz njezinih ustanova i od pojedinaca, članova našega Društva. Premda po broju aktivnosti i intenzitetu javnog kulturnog djelovanja struka u 2024. ne pokazuje nikakvo zaostajanje za prethodnim godinama, neke su kategorije u dodjeli nagrade imale premali broj nominacija, ili nominacije nisu bile dovoljno uvjerljive. Povjerenstvo je stoga Upravnom odboru predložilo da se nagrade ne dodijele u kategorijama Popularizacija struke i Zaštita kulturne baštine. To je šteta, jer su na oba ta područja djelovanja povjesničara umjetnosti u 2024. godini ostvareni značajni rezultati. Na žalost oni nisu pretočeni u adekvatne nominacije za dodjelu nagrade. Nadamo se da će se taj raskorak ispraviti već naredne godine, u kojoj nagrada obilježava okruglu obljetnicu.

Ipak, kad je riječ o kategoriji nagrade za životno djelo, treba istaknuti da su nominacije bile vrlo kvalitetne. Povjerenstvo je imalo težak zadatak da između nekoliko izvrsnih prijedloga izabere onaj koji je, moglo bi se reći, prvi među jednakima. Ta se nagrada dodjeljuje našem zaslužnom kolegi, likovnom kritičaru, muzealcu, autoru brojnih izložbenih projekata i studijskih izdanja, Vladimiru Crnkoviću, povjesničaru umjetnosti koji je čitavu svoju stručnu karijeru posvetio istraživanju, interpretaciji i promociji naivne ili samouke umjetnosti u Hrvatskoj. Njegov doprinos poznavanju i razumijevanju te originalne i autohtone umjetničke struje ostat će trajno ugrađen u povijest hrvatske umjetnosti 20. stoljeća.

Godišnja nagrada za knjigu dodjeljuje se kolegi Matku Marušiću za monografiju Drvena skulptura otočja Cresa i Lošinja do 1550. godine: pojavnost i vrijednostu izdanju Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba. Riječ o prvoj sustavnoj obradi skulpture kasnoga srednjega i ranoga novoga vijeka na području nekadašnje Osorske biskupije, provedenoj na uzoran metodološki način, s odgovarajućom komparativnom dimenzijom i adekvatnim obuhvatom duhovne pozadine iz koje sačuvana kiparska građa dolazi.

Godišnja nagrada za izložbu pripala je izložbenom projektu Sjaj u tami. Nizozemsko slikarstvo 17. stoljeća u hrvatskim zbirkama, održanoj u Galeriji Klovićevi dvori. Nagrada se dodjeljuje autoru, Ivanu Ferenčaku, kustosici izložbe Valentini Bach i Galeriji Klovićevi dvori. Riječ je o izložbi s opsežnim, znanstveno koncipiranim katalogom, koji će domaća i međunarodna stručna i znanstvena publika koristiti kao trajan rezultat istraživanja iz kojih je izložba proizašla i kao polazište za daljnji kritički pristup prezentiranoj građi.

Godišnja nagrada za promicanje vizualne kulture dodijeljena je također izložbi, ali ovaj put drugačijega tipa. Naime, izložba Sto godina Salona Galićdojmljiva je memorija djelovanja galerijskog prostora koji je desetljećima promovirao vizualnu kulturu u Splitu i do danas, pod upravljanjem HULU-a Split, ostao važno mjesto njezina predstavljanja publici. Tako je sama izložba zavrijedila ovu nagradu, koja se dodjeljuje autoricama povjesničarkama umjetnosti Jasminki Babić, Sandi Bulimbašić i dizajneru Viktoru Popoviću, kao i organizatoru Hrvatskoj udruzi likovnih umjetnika Split te Galeriji umjetnina u Splitu.

Naposljetku, tri jednakovrijedne nagrade za izvrsne diplomske radove dobivaju Maris Bjelančić, Arhitektonski opus Slobodana Janjića(Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, mentor Željko Peković), Ivo Dalić, Pejzažno slikarstvo u Hrvatskoj u dugom XIX. stoljeću(Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, mentor Dragan Damjanović) i Luciana Fuks, Portreti u opusu Giovannija Simonettija(Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, mentorica Nina Kudiš). Njihovi diplomski radovi, kao kruna cjelokupnog obrazovanja, pokazuju visoki stupanj samostalnog istraživanja i nastojanje oko implementacije suvremenih metoda u interpretaciji građe. Želimo im uspjeh u daljnjem profesionalnom radu i nadamo se da će im vrijeme u kojem živimo i okolnosti koje nas okružuju pružiti uvjete za daljnji razvoj na dobrobit struke i čitave zajednice.

Svim dobitnicima nagrada od srca čestitamo u ime Upravnog odbora i svih članova Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.

Povjerenstvo za dodjelu Nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2024. godinu

Lidija Butković Mićin, Sanja Cvetnić, Ivan Kokeza, Milan Pelc, Patricia Počanić

Obrazloženja nagrada

Gdje smo danas? Iskustva i izazovi konstrukcijske obnove stambenih zgrada nakon potresa

srijeda, 11. lipnja 2025. 18:00

DPUH, Preradovićeva 44, Zagreb

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske organizira javnu stručnu tribinu posvećenu konstrukcijskoj i cjelovitoj obnovi zgrada nakon potresa 2020. godine, s posebnim naglaskom na stambene zgrade koje će biti u središtu rasprave.

Tribina se održava u prostorijama DPUH-a povodom završetka konstrukcijske obnove zgrade u kojoj se Udruga nalazi. Nakon provedene statičke sanacije, pred nama su opsežni unutarnji radovi, pa temu otvaramo i iz vlastite, neposredne perspektive.

Pet godina nakon potresa želimo potaknuti kritičku refleksiju o trenutačnom stanju obnove i otvoriti širu raspravu uz sudjelovanje svih dionika – suvlasnika, stanara, stručnjaka i predstavnika institucija. Postavljamo niz ključnih pitanja:
Koja je razlika između konstrukcijske i cjelovite obnove – i kako se s tim (i sličnim) pojmovima snalaze sami stanari?
Koliko je stambenih zgrada do sada konstrukcijski obnovljeno, neovisno o modelu financiranja – uključujući samoobnovu, državna sredstva i fondove EU?
Koje prepreke najčešće usporavaju proces obnove?
Koliko je zgrada još u postupku ili ih obnova tek očekuje, ali nisu uključene u proces zbog tehničkih, administrativnih ili drugih razloga?

Posebno nas zanima kako se u praksi usklađuju zahtjevi konzervatorske zaštite s tehničkim imperativima konstrukcijske sanacije – osobito u slučaju povijesnih stambenih zgrada koje nose dodatnu vrijednost kulturne baštine.
Želimo čuti konkretna iskustva i izazove s kojima se susreću svi sudionici ovog složenog i dugotrajnog procesa.

Sudjeluju:

Jadranka Kerin, predstavnica suvlasnika zgrade u kojoj je završena konstrukcijska obnova

Tihomil Matković, arhitekt i predsjednik Društva arhitekata Zagreba (2017. – 2023.)

Marijana Sironić, konzervatorica iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode

Marko Špikić, povjesničar umjetnosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu