DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

Zagreb, 19 – 21 May 2022

Trg bana Jelačića 3/1 (DAZ, UHA)

online stream DPUH YouTube channel

Programme and book of abstracts

Marijan Špoljar

Božidar Beck – kustos i direktor u socijalizmu

četvrtak, 5. svibnja 2022. u 14 sati

u živo: DPUH, Preradovićeva 44

na daljinu: DPUH Youtube kanal 

Predavanje će biti posvećeno Božidaru Becku, dugogodišnjem ravnatelju Galerija grada Zagreba, ali i poziciji kustosa i direktora institucije suvremene umjetnosti u vremenima izrazitih modernizacijskih tendencija u našoj kulturi. Nastojeći približiti i interpretirati jedan bogati životni i radni opus, pokušat će se dati i prilog povijesti kustoskih praksi u nas, odnosno suvremenim kulturnim i umjetničkim stremljenjima u specifičnim društvenim i političkim okolnostima socijalističkog društva.

Manje teoretičar i kritičar, Božidar Beck (Đurđevac, 1926. – Zagreb, 2000.) od sredine pedesetih godina bio je kulturni animator u najširem smislu riječi, urednik likovnih monografija, direktor značajne institucije suvremene umjetnosti, član umjetničkih tijela i selektorskih komisija, pokretač i voditelj mnogobrojnih velikih projekata (na primjer, Novih tendencija), jedan od središnjih ličnosti modernizacije naše kulture u 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća. Verzirani, educirani i senzibilni povjesničar umjetnosti, s izrazitom naklonošću prema suvremenim umjetničkim vrijednostima, okrenut prema komunikaciji sa svijetom, visokih, univerzalnih, a ne lokalnih kriterija u umjetnosti, a istovremeno bez kompromisa oko temeljnih vrijednosti Beck je, dakako, prošao kroz različita iskušenja i pritiske umjetničkog ceha, kulturne birokracije i političkih moćnika. Međutim, iz svih tih životnih i profesionalnih okolnosti uspio je izaći slijedeći svoja temeljna umjetnička, kulturna, pa i politička opredjeljenja.

Marijan Špoljar (1950.), povjesničar umjetnosti, bio je dugogodišnji kustos, voditelj Galerije Koprivnica i ravnatelj Muzeja grada Koprivnice, a preko 20 godina djeluje kao privatni poduzetnik u kulturi. Sada je voditelj poduzeća, unutar kojeg djeluje Galerija S, specijalizirana za produkciju grafika suvremenih autora. Priredio je nekoliko stotina izložaba u različitim galerijama te objavio veliki broj predgovora, kritika i studija, uglavnom s područja moderne i suvremene umjetnosti te šire kulturne problematike. Živi i radi u Koprivnici.

DPUH, Preradovićeva 44

srijeda, 27. travnja 2022. u 18:00 sati

Jednogodišnji susreti nazvani Vizualne umjetnosti i baština u medijima: dan sjećanja na Ružicu Šimunović – u počast likovnoj kritičarki Ružici Šimunović (Rijeka, 23. studenoga 1960. – Washington D.C., 27. travnja 2018.),koja je u svojim radijskim emisijama ostvarila dijalog između povjesničara umjetnosti, likovnih kritičara, umjetnika te medija– nakon prvoga okrugloga stola (2019.) dvije su godine potom zbog javnozdrastvene situacije i potresom oštećenih prostorija organizatora, Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, bili održani kao virtualna manifestacija. Na susretu zamišljenom kao otvorena platforma za rasprave i saznanja o medijskim i intermedijskim temama u jeku pandemije (27. travnja. 2020.) sudjelovala jedna od najpoznatijih britanskih umjetnica, Tacita Dean, video-performansom Event for a Stage (2015.). Godine 2021. DPUH je objavio publikaciju s tri ulomka iz Ružičinih tekstova, kratkim tekstovima mladih likovnih kritičara – Tihana Bertek, Maja Flajsig, Bojan Krištofić, Miona Muštra i Klara Petrović – ilustriranu duhovitim „kratkim rezovima“ kritičarskoga, kustoskoga i umjetničkoga života, to jest crteže iz crne Skizzenbuch Marka Goluba, likovnoga kritičara, kustosa, urednika i voditelja Galerije Hrvatskoga dizajnerskoga društva te dugogodišnjega Ružičina suradnika i sugovornika u radijskim emisijama.

Ove godine Vizualne umjetnosti i baština u medijima: dan sjećanja na Ružicu Šimunović ponovno se održava uživo – kao susret protagonista vizualne, medijske i povijesno-umjetničke scene – ove godine s iznimnom gošćom-umjetnicom, ali i dramatruginjom, redateljicom, radijskom perforemericom i istraživačicom zvuka i radijskoga medija, Pavlicom Bajsić Brazzoduro. Prezentacija njezina zvučnoga performansa – u počast Ružici Šimunović – otvorit će okrugli stol o mediju i intermedijalnosti, o radiju kao izazovu koji potiče nadahnuta rješenja, ali i o mediju u kome slika živi u zvuku i u izgovorenoj riječi pa je zanimljivo promisliti je li ga zaobišao „slikovni obrat“, tako značajan za suvremeno iskustvo života i, dakako, umjetnosti.

Pavlica Bajsić Brazzoduro (Zagreb, 1973.) diplomirala je dramaturgiju na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu te magistrirala estetiku na Université Paris VIII Vincennes – Saint-Denis u Parizu na temu dokumentarnosti i zvuka. Od 1995. godine bavi se radijem, kazalištem i filmom kao samostalna umjetnica. Osim djelovanja u područjima koja povezuju medije, istražuju i podučavaju o zvuku – Pavlica Bajsić Brazzoduro autorica je predstava koje se bave medijem i radijem: Hörspiel: mala igra za slušanje (i gledanje) [u njemačkoj inačici Aether über Berlin / Eter nad Berlinom], iz 2013. godine, Orfej sluša radio (2017.), a Halo, halo, ovdje Radio Zagreb (2022.), trenutno dominira repertoarom u Zagrebačkom kazalištu mladih.Za svoj je rad nagrađivana – Grand Prix de Suisse, Ake Blomstrom Memorial Prize, Prix Europa Guest of Honour i dr. – te je hrvatska predstavnica u antologiji o trideset godina svjetskoga radio-dokumentarca prema odabiru European Broadcasting Uniona. Njezine dokumentarne radio-drame i ars akustike emitirane su na slijedećim radiostanicama: Hrvatski radio, ORF, Švicarski radio, Rundfunk Berlin Brandenburg, Deutschlandradio Berlin, BBC, Chicago Public Radio i Australian Broadcasting Corporation, a radila je kao radijska novinarka i voditeljica u Zagrebu i Berlinu. Od 2021. godine Pavlica Bajsić Brazzoduro ravnateljica je Centra mladih „Ribnjak“.

Organizatorice: Sanja Cvetnić i Irena Kraševac

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske u travnju 2022. primljeno je u članstvo međunarodne zajednice koju je pokrenula Europska komisija u kojoj će naša udruga imati priliku razmjenjivati ​​znanje i promicati dijalog s više od 200 organizacija, pridonoseći izgradnji održive i inkluzivne zajedničke budućnosti.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske novi je partner međunarodne zajednice pod nazivom New European Bauhaus (NEB). Cilj inicijative je razvijati komunikaciju i stvarati veze između različitih sredina, povezivati discipline i otvarati prilike za suradnju na svim razinama, nadahnjujući i usmjeravajući transformaciju naših društava s ovim neodvojivim vrijednostima: održivost (klimatski ciljevi, kružno gospodarstvo, nulta stopa zagađenja i bioraznolikost); sklad (kvaliteta doživljaja i stila, iznad funkcionalnosti); inkluzija (uvažavanje raznolikosti, dostupnost i pristupačnost).

Kao član NEB zajednice, DPUH će osigurati da vrijednosti Novog europskog Bauhausa jačaju u našim postojećim aktivnostima te da se one ugrade u buduću strategiju ovog saveza. DPUH će unutar zajednice kao član i partner djelovati na nekoliko razina i aktivno sudjelovati u razmjeni znanja, širenju informacija, pokretanju projekata i promicanju aktivnosti NEB zajednice.

Više o inicijativi New European Bauhaus: https://europa.eu/new-european-bauhaus/index_en

Perspektive povjesičara umjetnosti u realnom sektoru

Snimka razgovora s povjesničarima umjetnosti Teom Gudek Šnajdar i Danielom Tomičićem nalazi se na DPUH-ovom YouTube kanalu. 

Tea i Daniel pokrenuli su svoje poslove u sektorima turizma i kulture te ih uspješno vode već duži niz godina. Istaknuli su važnost umrežavanja i učenja te pozvali kolege zainteresirane za suradnju na zajedničkim projektima da im se jave.

https://www.youtube.com/watch?v=d3NSjb-6hfE&t=538s

WE ARE ALL TOGETHER TO RAISE AWARENESS OF CULTURAL HERITAGE

7. dani ICARUS Hrvatska “Baštinske inicijative, edukacija i digitalno okruženje”

Pleternica, 31. ožujka i 1. travnja 2022.

WAAT projekt Erasmus+ koji je službeno počeo 1. prosin­ca 2020. posvećen je promociji i razmjeni dobrih praksi te razvoju novih sadržaja koji će pridonijeti učinkovitom podučavanju odraslih o vrijednostima kulturne baštine između različitih europskih zemalja. Projektne aktiv­nosti uključuju: podizanje svijesti o kulturnoj baštini u neformalnom obrazovanju odraslih; istraživanje kulturne baštine; razmjenu dobrih praksi u prezentaciji kulturne baštine; stvaranje edukacijskih materijala za osposoblja­vanje za prezentaciju kulturne baštine; uključivanje jav­nosti u svijet kulturne baštine putem suradničke plat­forme Topoteka i izradu digitalne platforme za priče o kulturnoj baštini.

U projektu sudjeluje šest partnerskih organizacija sa stručnjacima i znanstvenicima iz područja kulture, uprav­ljanja baštinom i obrazovanja odraslih koji će zajednički raditi na razvoju novih sustava učenja i digitalnih sadr­žaja: Plungė Public Library (Litva), EGInA SRL (Italija), The Multidisciplinary European Research Institute Graz (Austrija), Centro de Educación de Adultos de Olmedo (Španjolska), Quiosq (Nizozemska) i ICARUS Hrvatska.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske uključilo se u projekt.

Članica DPUH-a Danijela Pavlinović iz Splita u suradnji s ostalim sudionicima izra­dila je video prilog s temom očuvanja ambijenata povijesnih gradskih jezgri na primjeru povijesnog središta grada Splita, te sudjeluje na konferenciji 7. dani ICARUS Hrvatska “Baštinske inicijative, edukacija i digitalno okruženje” u Pleternici 31. ožujka 2022.

Danijela Pavlinović (Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske): Pojam ambijenta u zaštiti kulturne baštine - Split

Video materijali nastali u sklopu projekta https://waatproject.eu/

Program konferencije odvijat će se u hibridnom formatu - uživo i na Zoom platformi. Prijave na mrežnoj stranici: https://www.icarushrvatska.hr/

22. ožujka 2022.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske upućuje državnim i lokalnim institucijama javnu kritiku za neučinkovitost u provedbi obnove a u povodu druge godišnjice od prvog potresa 22. ožujka 2020. koji je oštetio povijesno središte hrvatske metropole kao i brojne zaštićene građevine u svim dijelovima grada Zagreba i ugrozio egzistenciju njegovih građana.

Institucije bez osiguravanja uvjeta za provođenje obnove i birokratskim odnosom prema baštini koče razvoj grada Zagreba u 21. stoljeću, a stihijskim i nestručnim radovima čine štetu koju buduće generacije neće moći ispraviti. Temeljem učinjenoga ili neučinjenoga sa žaljenjem zaključujemo da javna tijela ne shvaćaju vrijednost baštine koja je nositelj našeg identiteta, a čijim će gubitkom Zagreb i Hrvatska ostati bez svojeg duhovnog i nacionalnog bića. U ožujku prije dvije godine u nesreći smo vidjeli priliku da se zajedničkom misijom javnog, privatnog i civilnog sektora stručno rehabilitira povijesni sloj Zagreba. Međutim postalo je jasno da ova vizija nije realna upravo zbog nerazumijevanja onih koji bi ju trebali omogućiti.

Kao struka kojoj su težišta istraživanje i valorizacija spomenika i kulturnih dobara, te njihovo čuvanje i zaštita, spremni smo i obvezni uključiti se u obnovu svim svojim znanjem, iskustvom i etičkim zasadama. Podsjećamo da Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske djeluje od 1956. godine kao nacionalno strukovno udruženje, a među petstotinjak članova danas je mnogo kolega s iskustvom u interdisciplinarnim pristupima konzervatorsko-restauratorskim radovima nakon katastrofalnih oštećenja. Više puta smo se kod naslovljenih institucija pozivali na suradnju, no na naša konkretna pitanja i ponude nismo dobili konkretne odgovore, a dana obećanja za uključivanje mladih kompetentnih kolega u rad nisu se ostvarila.

Još jednom Vas pozivamo da preuzmete odgovornost, jasno definirate ciljeve, u većoj mjeri konzultirate stručnu javnost i ubrzate radove.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

pismo upućeno na sljedeće adrese: Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović; Vlada Republike Hrvatske, predsjednik Andrej Plenković; Ministarstvo kulture i medija, ministrica Nina Obuljen Koržinek; Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, ministar Ivan Paladina; Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević; Zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet

Perspektive povjesničara umjetnosti u realnom sektoru

Razgovor s Teom Gudek Šnajdar i Danielom Tomičićem

srijeda, 9. ožujka 2022. u 14 sati

u živo: DPUH, Preradovićeva 44

na daljinu: DPUH Youtube kanal

Studiranje povijesti umjetnosti pruža stjecanje širokog znanja i širenje horizonta, a u javnom sektoru – obrazovanje, muzejska i konzervatorska djelatnost – nema mjesta za sve povjesničare umjetnosti. Godišnje u Hrvatskoj na sveučilištima u Zagrebu, Zadru, Rijeci i Splitu dodiplomski studij povijesti umjetnosti završi 90ak studenata, te još isto toliko uspješno završi diplomski studij. Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje trenutačno je registrirano 80ak nezaposlenih diplomiranih povjesničara umjetnosti.

Koje su mogućnosti povjesničara umjetnosti u realnom sektoru? Dvoje povjesničara umjetnosti koji uspješno vode svoje vlastite poslove u Hrvatskoj pitat ćemo kako su ih pokrenuli i što bi savjetovali mlađim kolegama.

Tea Gudek Šnajdar diplomirala je povijest umjetnosti 2012. godine, a 2016. godine osnovala je firmu Culture Tourist. Bavi se promocijom kulturnog turizma, baštine i muzeja diljem Europe, radi na raznim projektima u muzejskoj edukaciji i interpretaciji baštine. Rad Culture Tourista prepoznat je na europskoj razini, te je u 2021. dobio nagradu Europeane za storytelling u kulturi na društvenim mrežama i nagradu londonske agencije Traverse za inovacije (projekt: edukativni souvenir za Transromanicu).

Daniel Tomičić 2003. diplomirao na Sveučilištu Zagrebu povijest umjetnosti i povijest. Marketinšku agenciju Scuderia Zagreb osnovao je 2008. godine. 2014. pokreće međunarodni festival dizajna Zagreb Design Week, a 2017. sajam umjetnina Art Zagreb. Scuderia Zagreb specijalizirana je za promociju kulture automobila, dizajna i umjetnosti putem raznih medija — izložbe, konferencije, festivali, časopisi, filmovi, knjiga.

Važno: obavezno je predočenje COVID potvrde u prostoru DPUH-a. Broj sudionika je ograničen.

Dijalog povijesti umjetnosti i suvremene umjetničke produkcije — prilog razvoju kritičke misli

Praktikum za povjesničare umjetnosti

Povijest umjetnosti humanistička je disciplina koja u svojim zaključcima koristi spoznaje filozofije, povijesti, sociologije, psihologije, antropologije, političke znanosti, ali i tehničke i prirodne znanosti. Povijest umjetnosti tumači civilizacijska postignuća poput arhitekture, urbanizma i djela grana likovnih umjetnosti rekonstruirajući njihov povijesni kontekst i njihova specifična obilježja i vrijednosti. Povijest umjetnosti doprinosi razumijevanju različitih općih društvenih tema – primjerice, migracija, političkih previranja, vjerskog fanatizma, klimatskih promjena. Struka povijesti umjetnosti do svojih interpretacija dolazi istraživanjem povijesnih izvora i analizom i komparativnom analizom samih djela, te temeljem njih oblikuje hipoteze i predlaže evaluaciju.

Područje povijesti umjetnosti nije ograničeno ni prostorno niti vremenski. Ono seže od pretpovijesnih čovjekovih ostvarenja na svim kontinentima, pa sve do danas. Funkcije umjetničkih djela ili onoga što smatramo djelima likovne umjetnosti kroz povijest su bile različite ‒ magijska, kultna, didaktična, društveno-reprezentacijska, propagandna itd. ‒ estetska je najmlađa. Moderna svijest revalorizirala je velik dio likovne baštine koja nije nastajala u sustavu koji estetsku tj. oblikovnu kvalitetu izdvaja od drugih funkcija djela.

Možemo li temeljem ovih pozicija promisliti odnos povijesti umjetnosti prema suvremenim umjetničkim praksama? Mogu li povjesničari umjetnosti temeljem specifičnih, disciplinarnih znanja ponuditi interpretaciju i evaluaciju suvremenog umjetničkog djela? Ili se tim poslom danas isključivo bave srodne, ali ipak različite djelatnosti kustosa i likovnog kritičara? Imaju li povjesničari umjetnosti ulogu posredovatelja između muzejskih institucija, privatnih kolekcionara, galerista i umjetnika? Predstavlja li znalačka prosudba, kakva je nekoć bila prosudba jednoga Wilhelma Bodea ili Bernarda Berensona, još uvijek neosporan autoritet ili danas prevladavaju procesi evaluacije u kojima sud donosi publika i šira javnost? Možemo li razmotriti ulogu promišljenog i kritičkog povjesničara umjetnosti u vremenu pasivnog primanja informacija 21. stoljeća?

Kroz organizaciju i produkciju polaznici programa imat će priliku primijeniti stečeno teorijsko i upotpuniti praktično znanje. Sudionici programa će zajednički osmisliti i razraditi koncepciju izložbe, kontaktirati umjetnike, odabrati radove, napraviti katalog radova, sudjelovati u izradi autorskog teksta te promotivnih tekstova/najava za medije, osmisliti i sudjelovati u popratnim programima namijenjenima javnosti. Sastanci će se održavati od travnja do rujna 2022. na daljinu i uživo u prostorijama DPUH-a u Zagrebu.

U sklopu programa održat će se predavanja vezana za ulogu povjesničara umjetnosti u osmišljavanju autorske koncepcije izložbe, produkciju izložbe i autorskog teksta.

Organizator: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

Mentorski tim: Ivana Mance, Jasenka Mirenić Bačić, Martina Petrinović, Patricia Počanić

Partner: Art Zagreb 2022

Trajanje praktikuma: od travnja do rujna 2022.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske osigurava stručnu i profesionalnu podršku, a partner programa i organizator festivala Art Zagreb 2022 osigurava logističku podršku u realizaciji.

Od kolegica i kolega povjesničara umjetnosti koji započinju svoj karijerni put u struci očekujemo aktivno povezivanje sa suvremenim hrvatskim umjetnicima, timsku suradnju i konstruktivno sudjelovanje s ciljem stvaranja kvalitetne i poticajne atmosfere.

Rok za prijavu: 20. ožujka 2022.

Molimo zainteresirane da nam ispunjavanjem obrasca https://forms.gle/FoF94bT8epgvBYrBA pošalju

- ime i prezime, kontakt, godina studija ili godina završetka studija

- kratki životopis

- motivacijsko pismo (do 1 kartice teksta)

Kontaktirajte nas za sva dodatna pitanja:

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

Preradovićeva 44, Zagreb

dpuh@inet.hr

www.dpuh.hr

01 48 12 920

Program Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske podupiru Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Grad Zagreb i Zaklada Kultura nova.

Očitovanje predstavnika Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske i člana Komisije za odabir likovnog rješenja za nacionalnu stranu RH na kovanom novcu eura - Dragana Damjanovića na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu Svaučilišta u Zagrebu

Obzirom na trenutne rasprave u medijima, a budući da sam od strane Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske bio predložen za člana Komisije za odabir likovnog rješenja nacionalne strane Republike Hrvatske na optjecajnome kovanom novcu eura htio bih razjasniti stavove koje sam zastupao radeći u Komisiji te komentirati neke netočnosti koje su iznesene u medijima.

1. Posla sam se prihvatio svim srcem svjestan važnosti odabira motiva koji predstavljaju poruku o tome što Hrvatska jeste. Htio sam da se kroz motive i putem njihova dizajna predstavimo kao moderna i otvorena država.

2. Pri odabiru motiva bio sam vrlo jasan i uporan zagovornik da se na svih osam kovanica prikažu različiti motivi i da se pri tome iskoriste za promociju baštine Hrvatske. Smatrao sam promašenim odabir motiva karte Hrvatske i kune. Većina je odlučila drugačije, no na potpuno demokratski način i bez ikakvih pritisaka i sugestija sa strane.

3. Svjestan da je kuna kao valuta prije 1990-ih postojala samo u NDH bio sam protiv njezina pojavljivanja na kovanicama eura. S druge strane kako je kuna doista bila prikazana na srednjovjekovnim banovcima pomirio sam se s izborom toga motiva, tim više što se radi i o simbolu moga rodnog kraja. I dalje, međutim, mislim da to nikome u Europi ništa neće značiti i da bi bilo daleko bolje da smo predstavili neki dio baštine ‒ recimo Dubrovnik.

4. Usprkos napisima u tisku, komisija za odabir kojoj sam bio član nije odlučivala o uvjetima natječaja, samo je poslije završenog natječaja raspravljala o tome jesu li uvjeti bili prikladni (tada je g. Payer istaknula svoje razočaranje uvjetima natječaja i pristiglim rješenjima). Mi dakle nismo niti mogli utjecati na to tko se sve na natječaj mogao prijaviti.

5. Mislim da je natječaj sa strane HNB-a organiziran u najboljoj namjeri i zbog toga je bio otvoren za sve (što je i najdemokratičniji postupak). Moram napomenuti da bi se i na natječaj koji bi bio otvoren samo za školovane umjetnike i dizajnere prvonagrađeni za rješenje s kunom opet mogao prijaviti. S druge strane trebali li uopće napominjati da ni svi dizajneri, pa ni neki od najtalentiranijih s područja Hrvatske, nemaju formalnu visokoškolsku naobrazbu, pa ne vidim razloga zašto bi se njima onemogućavalo sudjelovanje na natječaju. Veći je problem bio sastav Komisije, koji je bio oblikovan tako da se uključi što više stručnih udruga, no nažalost i prevelik broj ljudi iz političkog sustava.

6. Za situaciju s prvonagrađenim rješenjem s motivom kune (za koje nisam dao niti jedan bod, odnosno nisam ga uopće stavio na rang listu) na prvom je mjestu odgovoran njegov autor. Suludo je bilo i misliti da u današnjemu svijetu neće biti otkriveno preuzimanje fotografije s interneta.

7. Slažem se s primjedbom da se Komisiji trebalo omogućiti pregledavanje pristiglih natječajnih rješenja i u fizičkom obliku, a ne samo u vidu digitalnih preslika no pretpostavljam da je ta okolnost dijelom bila posljedica i aktualne pandemije. Međutim, bizarno je da ta primjedba dolazi od člana povjerenstva koji je većini sjednica prisustvovao on-line. Da smo cijelo vrijeme svi bili tamo uživo možda bi se moglo i isposlovati pregledavanje pristiglih natječajnih rješenja i u fizičkom obliku, makar onih koja su ušla u uži krug .

8. Za kraj moram naglasiti, opet samo kako bih se referirao na neutemeljene napise u medijima, da za taj posao nisam bio plaćen ni kune. Doduše, da smo imali ugovore možda bi svi članovi Komisije revnije pristupili poslu pa bi sve skupa bolje ispalo.

Srdačan pozdrav,

Dragan Damjanović