DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

Bookaravision podcast

https://www.youtube.com/watch?v=MuBoe5pZFfg

Drago Miletić gostovao je u knjižari specijaliziranoj za književnost i kulturu Bookara u Maksimirskoj 39 u Zagrebu. Snimljeni razgovor o njegovoj knjizi, ali i o struci povijesti umjetnosti posebno u razdoblju od 1980ih do danasi voditeljice knjižare Martine Petrinjak možete pogledati na Bookaravision podcastu.

 „Dok su tisuće spomenika prepustili propadanju, druge tisuće razarali ratom, devedesetih su se brojni pseudostručnjaci fokusirali na Medvedgrad u nakani da mu dodaju lažni narativ i u njega utisnu svoj ego.“ ‒ Bookaravision

Galerija Galženica u Velikoj Gorici

Unutar ciklusa popularnih predavanja radionica koje će se tijekom 2021. održavati u Galeriji Galženica, u sklopu projekta „Razgovori o hrvatskim modernim i suvremenim umjetnicima (uz primjere iz fundusa Galerije Galženica)“ sudionici će na raspolaganju imati i monografska izdanja o hrvatskim umjetnicima u izdanju DPUH-a. Predavanja i prateće radionice namijenjene su razvoju lokalne publike,jačanju kulturne suradnje na području Grada Velika Gorica i Zagrebačke županije, te edukaciji lokalnog stanovništva o nekim od najznačajnijih hrvatskih umjetnika 20. i 21. stoljeća.

Voditeljica: Tea Gudek Šnajdar

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske doniralo je svoja izdanja knjižnici novoosnovanog Muzeja zlata i srebra u općini Smokvica na otoku Korčuli. U muzeju će biti izložena zbirka zlatnine i srebrnine u vlasništvu župne crkve Očišćenja Marijina.

Drago Miletić, autor knjige "Medvedgrad na Oltaru domovine - pogled izbliza" (DPUH, 2020.) na poziv organizatora festivala povijesti Kliofest, sudjeluje u okruglom stolu

DEVEDESETE – U POVODU 30. OBLJETNICE SAMOSTALNE HRVATSKE

Kliofest, petak, 14. svibnja 2021. u 11 sati, Nacionalna i sveučilišna knjižnica i Youtube Kliofest

Moderator Branimir Janković. Sudionici: Sven Cvek, Đurđica Čilić, Drago Miletić, Orlanda Obad

Od prijelomne 1991. godine – obilježene raspadom SFRJ i stvaranjem Republike Hrvatske te početkom rata u Hrvatskoj – prošlo je trideset godina. Mnogima se međutim čini kao da je sve bilo jučer. Okruženo živim sjećanjima sudionika i stalnim političkim i javnim govorom o tim prijelomnim događanjima, ni objavljivanje novih djela o njima nimalo ne gubi na intenzitetu. Naprotiv, o devedesetima posljednjih godina objavljuju i bore se oko njihova tumačenja ne samo povjesničari nego i autori iz niza drugih struka. Izbjegavajući često zazivano ostavljanje povijesti samo povjesničarima, željeli bismo ukazati ne samo njima nego i svima drugima na pristupe raznih disciplina, kao i na recentne knjige o vrlo različitim temama vezanim uz devedesete.

Stoga ćemo posebno izdvojiti knjige Svena Cveka, Jasne Račić, Snježane Ivčić "Borovo u štrajku: rad u tranziciji 1987.-1991." (2019), Zdravka Malića "Stazom pored druma. Dnevnik osamdesetih" (2018) i "Noć bez sna. Dnevnik devedesetih" (2019), Drage Miletića "Medvedgrad na Oltaru domovine – pogled izbliza" (2020) te Orlande Obad, Petra Bagarića (uredili) "Devedesete. Kratki rezovi" (2020). Iako se radi o prilično raznorodnim knjigama, zajedničko im je odmicanje od prevladavajućih nacionalnih narativa. Osim o navedenim knjigama, bit će riječi i o specifičnim osobnim i generacijskim iskustvima te posebno perspektivama stručnjaka više društvenih i humanističkih znanosti na razdoblje tranzicije 1980-ih i 1990-ih godina s primarnim naglaskom na period devedesetih. Cilj nam je predstaviti raznolike poglede na društvenu povijest devedesetih, koja toliko nedostaje u hrvatskoj historiografiji i koju ovim putem želimo dodatno potaknuti.

Okrugli stol je organiziran u suradnji s projektom Nasljeđe devedesetih: diskursi i svakodnevica koji se provodi na Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu.

Okrugli stol može se pratiti i preko weba te je kasnije dostupan kao snimka:

https://www.kliofest.hr/2021/04/29/okrugli-stol-devedesete-u-povodu-30-obljetnice-samostalne-hrvatske/

https://www.youtube.com/watch?v=9xOJWNcjfQU

Program Kliofesta  https://www.kliofest.hr/

Ovogodišnji susret Vizualne umjetnosti i baština u medijima: dan sjećanja na Ružicu Šimunović dočekali smo ponovno u epidemiološki nepovoljnim okolno­stima. Umjesto okupljanja u Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske i okrugloga stola s raspravom o temama koje je kroz svoj rad promicala povjesni­čarka umjetnosti i likovna kritičarka Ružica Šimunović (Rijeka, 23. studenoga 1960. – Washington D.C., 27. travnja 2018.), zaustavljeni smo u domovima, uda­ljeni jedni od drugih, okrenuti prema ekranima koji su postali virtualna polja ljudskih susreta. Prošle go­dine pomoć je pristigla iz Londona, grada u kome je Ružica Šimunović započela svoju likovno-kritičarsku djelatnost početkom 1990-ih te smo – zahvaljujući The Frith Street Gallery – umjesto susreta mogli pogledati snimani performans Event for a Stage (2015.) jedne od najpoznatijih britanskih umjetnica, Tacite Dean.

Ove godine odabrali smo tri ulomka iz objavljenih studija, razgovora i članaka Ružice Šimunović kao poticaj na razmišljanje o temama koje je istraživala i o kojima je pisala te ih posebno – kao urednica emisijā na Hrvatskom radiju Kretanje točke i U vizualnom kodu – promicala putem radijskih valova. Uz pomoć Marka Goluba, likovnoga kritičara, kustosa, urednika i voditelja galerije Hrvatskoga dizajnerskoga društva te dugogodišnjega Ružičina suradnika i sugovornika u radijskim emisijama, ovogodišnji virtualni susret nudi emblematski spoj imago i verbum. Naime, Mar­ko Golub ustupio je svoje duhovite „kratke rezove“ kritičarskoga, kustoskoga i umjetničkoga života, to jest crteže iz crnog skizzenbucha kao prilog ovogo­dišnjem događaju. S takvim poticajem pokušajmo razmisliti što se to događa s umjetničkom kritikom, ne samo kao dijagnostičari, poput Jamesa Elkinsa koji je zaključio da je ona na umoru: „[art criticism is] dying … massively produced, and massively ignored“, nego i u osluškivanju javljaju li se gdje svježi i uvjerljivi kritičarski glasovi i misli te kako ih podržati, s poseb­no nježnim sjećanjem na Ružicu Šimunović. Zamolili smo stoga nekoliko mladih likovnih kritičara – Tihanu Bertek, Maju Flajsig, Bojana Krištofića, Mionu Muštra i Klaru Petrović – da prilože kratko, osobno razmišlja­nje o likovnoj kritici bez određene teme ili pitanja na koje bi valjalo odgovoriti, ali s poticajem da na tren zastanu od svakodnevnoga rada i ... podijele svoja razmišljanja o poslu kojim se bave.

PDF: Vizualne umjetnosti i baština u medijima: dan sjećanja na Ružicu Šimunović

Art Zagreb 2021

30. rujna - 3. listopada 2021.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske u sklopu Art Zagreb 2021 priprema izložbu suvremene hrvatske umjetnosti. Pozivamo diplomirane povjesničare umjetnosti i (iznimno) studente diplomskog studija povijesti umjetnosti da osmisle temu/koncept izložbe. Izložba će se održati u sklopu sajma Art Zagreb od 30. rujna do 3. listopada 2021. u Hali V Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu.

Art Zagreb međunarodni je sajam umjetnina koji se organizira od 2018. godine, a zamišljen je kao mjesto susreta umjetnika, kolekcionara, galerista, kustosa i ljubitelja umjetnosti u najširem smislu. Uz umjetnička izlaganja organiziraju se paneli, predavanja, filmske projekcije i koncerti.

Od kolegica i kolega povjesničara umjetnosti očekujemo da osmisle temu izložbe i okupe suvremene hrvatske umjetnike. Očekujemo aktivnu timsku suradnju s kolegama povjesničarima umjetnosti i umjetnicima u osmišljavanju i provođenju izložbe. Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske i organizator Art Zagreba kolegama osiguravaju stručnu i profesionalnu podršku mentora i logističku podršku u provedbi. Sudionici trebaju biti u mogućnosti sudjelovati na dogovorima i sastancima tijekom svibnja i lipnja na daljinu ili u živo u prostorijama DPUH-a u Zagrebu te u rujnu za vrijeme pripreme i trajanja izložbe.

Mentorski tim: Ariana Kralj, Martina Petrinović, Patricia Počanić, Daniel Tomičić, Jadranka Vinterhalter

Zainteresirani trebaju poslati svoj kratki životopis te skicu koncepta izložbe koju bi htjeli prirediti.

Kontakt: dpuh@inet.hr, 0994991009

Rok za prijavu: 22. travnja 2021. putem online obrasca https://forms.gle/V6HrPcVaPx8cNeAs8

Reakcija Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske i Instituta za povijest umjetnosti na optužbe i objede, neobjektivne i neistinite medijske objave upućene Društvu prijatelja dubrovačke starine.

Društvo prijatelja dubrovačke starine je institucija civilnog društva u službi zaštite, očuvanja i obnove kulturnih dobara, koju bi osviještena gradska uprava i vlast trebala shvaćati i poštovati kao partnera u realizaciji svojega esencijalnog interesa: čuvanja baštine kao identiteta Grada i nacije. Ma kakvo bilo dugoročno rješenje njihova odnosa, Društvu treba ostaviti skrb za zidine, zato što za to ima najbolju organizaciju i dugogodišnje iskustvo.

I ovom prilikom, u ime dvije kapitalne institucije struke povijesti umjetnosti, podržavamo Društvo prijatelja dubrovačke starine u njegovu radu i pozivamo Grad Dubrovnik da omogući Društvu da nastavi svoju djelatnost i misiju.

dr. sc. Zvonko Maković
predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske

dr. sc. Katarina Horvat-Levaj
ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2020. godinu

Upravni odbor DPUH-a objavljuje Natječaj za dodjelu Nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2020. godinu.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuje se redovito od 2006. godine kao jedino i najmjerodavnije priznanje struke.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za životno djelo „Radovan Ivančević“ (jedna nagrada) dodjeljuje se povjesničarima umjetnosti za vrhunska ostvarenja na području povijesti umjetnosti tijekom duljeg razdoblja njihova radnoga vijeka, a koja su pridonijela razvoju i ugledu struke u Hrvatskoj i inozemstvu;

Godišnja nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuje se pojedincima ili ustanovama za ostvarenja na području povijesti umjetnosti u minuloj godini i povećanje ugleda povijesti umjetnosti u Hrvatskoj i inozemstvu. Nagrada se dodjeljuje u ovim kategorijama (dodjeljuje se jedna nagrada po kategoriji):

- znanstvena ili stručna knjiga
- izložba
- zaštita kulturne baštine
- popularizacija struke
- promicanje interdisciplinarnosti i vizualne kulture

Nagrada za izvrstan diplomski rad (do tri nagrade) dodjeljuje se povjesničarima umjetnosti za diplomski rad obranjen na jednom od odsjeka za povijest umjetnosti u Hrvatskoj u minuloj godini.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuje se hrvatskim državljanima i ustanovama, a iznimno stranim državljanima i ustanovama.

Prijedloge za Nagradu DPUH-a za životno djelo „Radovan Ivančević“ i Godišnju nagradu DPUH-a mogu podnijeti pojedinci ili ustanove.

Prijedloge za Nagradu za izvrstan diplomski rad mogu podnijeti odsjeci na kojima je rad obranjen ili mentori.

Prijedlozi moraju biti pismeno obrazloženi.

Upravni odbor DPUH-a imenuje Povjerenstvo za dodjelu nagrada koje se sastoji od pet redovnih članova Društva, koji na temelju pristiglih prijedloga odlučuju o dobitnicima. Povjerenstvo može promijeniti kategoriju prijave kod godišnjih nagrada.

Upravni odbor DPUH-a potvrđuje odluku Povjerenstva za dodjelu nagrada.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske sastoji se od povelje i novčane nagrade. Visinu novčanog iznosa određuje Upravni odbor DPUH-a u skladu s visinom osiguranih sredstava za tekuću godinu.

Prijedlog Nagrade za životno djelo "Radovan Ivančević" i za Godišnju nagradu mora sadržavati obrazloženje, biografiju i bibliografiju. U obrazloženju valja jasno naglasiti za koju kategoriju nagrade i za što je predloženik nominiran.

Prijave koje nisu u skladu s navedenim zahtjevima neće se razmatrati.

Prijave vrijede isključivo ukoliko su poslane do objavljenog roka. Prijave se šalju elektroničkom poštom na dpuh@inet.hr, a knjige, publikacije i katalozi poštom na adresu DPUH, Preradovićeva 44, Zagreb. Diplomski radovi šalju se u digitalnom obliku elektroničkom poštom ili se omogućuje pristup na repozitorij gdje je rad pohranjen. Materijali se ne vraćaju i ostaju u knjižnici DPUH-a.

ROK ZA SLANJE: 1. travnja 2021. - natječaj je zatvoren

Ivo Tenšek 

1941.-2021.

Arhitekt Ivan Tenšek radni vijek proveo je u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. Radio je na stvaranju i organiziranju dokumentacije umjetničke baštine. Svoje znanje i kompetencije uložio je u arhitektonsku obradu velikog broja spomenika, a posebno onih u Dubrovniku i čitavoj dubrovačkoj regiji. Njegov je rad pridonio i konzervatorskoj zaštiti i restauriranju niza objekata nakon potresa, jer je mogao dati precizne i egzaktne elemente izvorne zamisli i ranijega stanja. Arhitektonsko snimanje za Ivana Tenšeka nikada nije bilo puko tehničko izvođenje, nego je pretpostavljalo i prepoznavanje stilskih osobina i regionalnih karakteristika, a do toga je mogao doći samo iskustvom i skrupuloznošću.

Pa premda nije bio formiran kao povjesničar umjetnosti, postao je nezamjenjivim suradnikom u interpretaciji spomenika. Nije slučajno što su zaslužne kolegice Ana Deanović i Nada Grujić osjetile potrebu i obavezu da neke svoje studije potpišu zajedno s Ivanom Tenšekom, odajući mu tako zahvalnost za specijalističku pomoć u tumačenju strukturalnih svojstava obrađenih cjelina. A ulog Ivana Tenšeka u mnogim radovima i projektima Instituta za povijest umjetnosti toliki je da nadmašuje ograničenja stručnih obaveza, te znači prinos cjelokupnoj hrvatskoj povijesti umjetnosti. Ivan Tenšek primio je 2008. godine povelju Društva povjesničara umjetnosi Hrvatske. Bez doprinosa kolege Tenšeka poznavanje hrvatskog povijesnog graditeljstva i urbanizma bilo bi krnje, svakako manje jasno i prezentno.