DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

Znanstveni časopis Peristil u 2024. godini obilježava 70 godina postojanja i kontinuiranog objavljivanja radova iz područja povijesti umjetnosti i srodnih disciplina.

Pozivamo sve autore da svojim provedenim istraživanjem doprinesu Peristilu, znanstvenom časopisu za povijest umjetnosti. Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske objavljuje Peristil jednom godišnje. Od svog prvog broja 1954. godine Peristil je posvećen njegovanju intelektualnog diskursa u području povijesti umjetnosti i srodnih društvenih i humanističkih znanosti.

Rok za predaju priloga: 1. srpnja 2024.

Upute za autore

____________________________________________

We are delighted to extend a warm invitation to you to contribute your scholarly work to Peristil, the prestigious journal of art history published annually by The Croatian Society of Art Historians since 1954. Peristil is committed to fostering intellectual discourse in the field of art history and related social sciences and humanities, and we welcome your valuable contributions to enrich our scholarly community.

Submission deadline: 1 July 2024

Author's Submission Guidelines

Za naivnu umjetnost

utorak, 14. svibnja 2024. 10:30

Matica hrvatska, Strossmayerov trg 4, Zagreb

Dvorana Jure Petričevića

Naivna umjetnost nesumnjivo predstavlja jednu od najvrjednijih dionica likovno-umjetničkog modernizma u Hrvatskoj. Nasuprot popularnom mišljenju o samoniklosti te pojave, ona je bila brižno uzgajana u institucionalnom okrilju i pod paskom najuglednijih povjesničara umjetnosti i likovnih kritičara, što se odrazilo na visoke kriterije prosudbe djela naivne umjetnosti i jednako visoku razinu rasprave o njoj. U tome leži i osnovni razlog njezina internacionalnog uspjeha: malo koji odvjetak hrvatske umjetničke produkcije imao je u inozemstvu tako povoljnu recepciju i stekao takvu međunarodnu publiku, kakvu je imala tzv. naiva, a posebno pojedini njezini korifeji poput Ivana Generalića ili Ivana Rabuzina. I premda je naivna umjetnost danas umjetnički dovršen fenomen, vezan uz specifični povijesni kontekst, kao bitan segment hrvatske i svjetske modernističke baštine ona i nadalje privlači međunarodnu pažnju, i to ne samo poklonika već i stručnjaka zainteresiranih za pojave koje se opiru pojednostavljenom pogledu na modernu umjetničku epohu. Teško se je, međutim, oteti dojmu da današnja hrvatska kulturna javnost zaobilazi tu, riječima Tonka Maroevića, „slobodarsku i neukalupljenu crvenu nit modernizma“. Može se učiniti i da struka povijesti umjetnosti za nju dovoljno ne mari, unatoč spoznajama stečenim kroz dvije generacije vlastitih prethodnika. Prepuštena neobaviještenoj folklorizaciji i turističkom brendiranju, izostanku kvalitativne distinkcije ili jednostavno inerciji zaborava – bez angažmana struke naivna umjetnost izvjesno gubi svoju umjetničku bit.

Opravdano je stoga zapitati se kako je do toga došlo i što se može učiniti da iznova potaknemo zanimanje za proučavanje toga izuzetno važnog segmenta hrvatske likovne baštine. Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske poziva na tribinu na kojoj će se stručnjaci u području naivne i autsajderske umjetnosti podsjetiti njezinih početaka i vrhunaca, obazreti se na povijest njezine institucionalizacije i muzealizacije, ali i zapitati se o razlozima prekida u kontinuitetu razumijevanja i vrednovanja te razmotriti poteze koje struka može napraviti za njezinu buduću kritičku fortunu.

Tribina je organizirana u suradnji s Odjelom za likovne umjetnosti Matice hrvatske.

Sudjeluju: Vladimir Crnković, Marijan Špoljar, Ante Žaja

Moderatorica: Ivana Mance

11. festival povijesti Kliofest

od utorka do petka // 7. - 10. svibnja 2024.

Nacionalna i Sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Otvorenje: utorak, 7. svibnja 2024. u 11h

Radno vrijeme sajma: 10 - 19h

Program i raspored događanja u prilogu

Povijest umjetnosti i ove godine ima značajno mjesto u programu festivala. Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske sudjeluje samostalnim štandom gdje će volontirati naši članovi i rado odgovoriti na sva vaša pitanja vezana uz povijest umjetnosti.

Za više informacija o programu i rasporedu događanja, posjetite web stranicu https://www.kliofest.hr/.

Vidimo se na Kliofestu!

Vizualne umjetnosti i baština u medijima: dan sjećanja na Ružicu Šimunović

Društvo arhitekata Zagreb, Trg bana Jelačića 3/I

srijeda, 24. travnja 2024., 18.00

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske organizira jednogodišnji susret nazvan Vizualne umjetnosti i baština u medijima: dan sjećanja na Ružicu Šimunović – u počast likovnoj kritičarki Ružici Šimunović (Rijeka, 23. studenoga 1960. – Washington D.C., 27. travnja 2018.) – šestu godinu zaredom. Zbog sanacije potresnih oštećenja na zgradi u kojoj je sjedište DPUH-a, susret je ove godine ljubazno udomilo Društvo arhitekata Zagreb. Gošće susreta su Ana Krois i Sonja Batinić s Hrvatskoga radija, urednice dviju emisija – Kretanje točke i Iskustvo prostora – koje se u redovitom tjednom ritmu emitiraju na Prvom programu. Umjesto postavljanja pitanja i komentara zbivanja na likovnoj i arhitektonskoj sceni, u ovogodišnjem susretu urednice Ana Krois i Sonja Batinić će same odgovarati na pitanja o iskustvima u uređivanju tih specifičnih i iznimno važnih radijskih programa te komentirati izazove njihove medijske uloge.  

Ana Krois (Zagreb, 1970.) preuzela je od Ružice Šimunović emisiju Kretanje točke i iznimno uspješno nastavila s redovitim tjednim ritmom radijske kronike koja se bavi „pitanjima u području vizualne umjetnosti, prati kritičke i teorijske prinose povijesti umjetnosti, usredotočuje se na aktualna događanja, projekte i izložbe na domaćoj te donosi teme s međunarodne scene“ (iz najave). U suši rubrika iz kulture, a posebno one likovne, emisija Kretanje točke je jedna od rijetkih otvorenih i dostupnih platformi za javno predstavljanje izložbenih događaja, umjetnikā i fenomena suvremene umjetnosti, kao i za medijsku prezentaciju istraživanjā s područja povijesti umjetnosti.

Sonja Batinić (Zagreb, 1976.) prva je urednica Iskustva prostora, emisije „o arhitekturi i dizajnu“, koju u najavi predstavlja: „kritički se osvrćemo na goruće prostorne probleme, dajemo uvid u recentna arhitektonska i dizajnerska ostvarenja i prakse, pratimo gostovanja stranih arhitekata i dizajnera u našoj zemlji, ali i ističemo naše domaće i međunarodne uspjehe.“ U emisiji su gostovali najveći hrvatski i brojni svjetski arhitekti i dizajneri, a kalendar događanja određuje ritam i sadržaje emisija, od prikaza godišnjih i bijenalnih smotri arhitekture i dizajna do dodjela strukovnih nagradā i prezentacije važnih projekata te rasprava o pravnim i strukovnim okvirima za njihovo provođenje.

O tome kako se točka kreće u eteru te kakvo je radijsko iskustvo prostora s urednicama Anom Krois i Sonjom Batinić razgovarat će Sanja Cvetnić i Irena Kraševac, organizatorice susretā.

Korišteni vizual: Željko Badurina

Praktikum za povjesničare umjetnosti 2024.

Dijalog povijesti umjetnosti i suvremene umjetničke produkcije — prilog razvoju kritičke misli #3

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatskesa zadovoljstvom najavljuje treći Praktikum za povjesničare umjetnosti. Cilj ovog programa je omogućiti povjesničarima umjetnosti praktično iskustvo u osmišljavanju i realizaciji izložbe suvremene umjetnosti.

Povijest umjetnosti je humanistička disciplina koja dubinski istražuje razvoj i promjenu umjetnosti i vizualne kulture kroz vjekove, od prapovijesti do suvremenog doba. Uključuje proučavanje različitih umjetničkih medija poput slikarstva, kiparstva, arhitekture, fotografije, filma i drugih, te različitih kultura i stilova koji su oblikovali umjetnost kroz povijest. Suvremena svijest ponovno valorizira velik dio likovne baštine koja nije nastala u sustavu koji estetsku kvalitetu izdvaja od drugih funkcija djela. Iz tog razloga, postavlja se pitanje kako povijest umjetnosti može biti u dijalogu sa suvremenim umjetničkim praksama.

Kome je Praktikum namijenjen?

Praktikum je namijenjen diplomiranim povjesničarima umjetnosti svih generacija te studentima završnih godina studija iz cijele Hrvatske.

Što Praktikum nudi?

Kroz organizaciju i produkciju izložbe suvremene umjetnosti, polaznici praktikuma će imati priliku:

• primjeniti teorijsko znanje stečeno kroz studij u praktičnom kontekstu
• obogatiti praktične vještine
• razviti suradničke i timske vještine
• uspostaviti kontakte s kolegama povjesničarima umjetnosti, kustosima i umjetnicima
• sudjelovati u svim aspektima organizacije izložbe, od osmišljavanja koncepta do postavljanja i promocije.

Kako se prijaviti?

Prijave za Praktikum su otvorene do 2. svibnja 2024.. Prijaviti se možete putem online obrasca na sljedećem linku: https://forms.gle/jr7VbBGNEdghLVv16

Dodatne informacije:

• Sastanci praktikuma održavaju se na daljinu, pa su dobrodošli sudionici iz cijele Hrvatske.
• Uz online sastanke, bit će organizirani i razgovori s kolegama kustosima, umjetnicima i povjesničarima umjetnosti.
• Sudjelovanje u grupama s kolegama na pripremi materijala za izložbu je obavezno.
• Sudjelovanje u programu je besplatno.

Za sva pitanja,slobodno nas kontaktirajte putem e-maila: dpuh@inet.hr

Očekujemo Vašu prijavu!

Organizator: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

Partner: Art Zagreb 2024

Trajanje praktikuma: od svibnja do rujna 2024. (sastanci na daljinu: 6., 13., 20. i 27. svibnja, 12. i 19. lipnja, 1. i 8. srpnja, 26. kolovoza)

Podrška: DPUH sudionicima osigurava stručnu i profesionalnu podršku, dok partner programa i organizator festivala Art Zagreb 2024 osigurava logističku podršku u realizaciji izložbe.

Srdačno Vas pozivamo na predstavljanje posljednjeg broja znanstvenog časopisa Peristil, koji Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske neprekidno izdaje već 70 godina.

The importance of Renate Wagner-Rieger for Central European art historiography

Peristil 65 nastao je djelomično u suradnji s kolegama iz Instituta za povijest umjetnosti u Beču, donosi radove uglednih povjesničara umjetnosti iz Austrije, Mađarske, Njemačke i Hrvatske. Tekstovi se bave radom i utjecajem bečke povjesničarke umjetnosti Renate Wagner-Rieger (1921.-1980.), koja je svojim radom u drugoj polovini 20. stoljeća značajno oblikovala struku te promijenila stav struke prema baštini 19. stoljeća, ne samo u Austriji, već i u susjednim zemljama.
Zahvalni smo austrijskim kolegama na iskazanom povjerenju i autorima što su svoje radove objavili upravo u našem časopisu.

Predstavljanje će se održati:

• Datum i vrijeme:10. travnja 2024. u 18 sati
• Mjesto:Universität Wien, Institut für Kunstgeschichte, Garnisongasse 13, 1090 Wien
• Sudjeluju:Dragan Damjanović,Filozofski fakultet u Zagrebu, Ingeborg Schemper-Sparholz,Universität Wien, Institut für Kunstgeschichte, Caroline Mang, Universität Wien, Institut für Kunstgeschichte
• Organizator: Kunsthistorische Gesellschaft

Peristil je dostupan u otvorenom pristupu na Hrčku https://hrcak.srce.hr/broj/23321

Prodaja vlastitih izdanja i višak knjiga dobivenih donacijom

četvrtak, 22. veljače – od 11 do 14 sati

petak, 23. veljače – od 11 do 14 sati

subota, 24. veljače  – od 11 do 14 sati

DPUH, Preradovićeva 44

Prodaja samo u uredu DPUH-a za gotovinu.

Franko Ćorić

Iran riječju i slikom

utorak, 13. veljače 2024. u 18:30

DPUH, Preradovićeva 44

Putopisno predavanje o proputovanju Iranom u studenom 2023. godine

U vremenu nakon što je započeo rat u Izraelu koji je prijetio (i još uvijek prijeti) eskalacijom sukoba na Bliskom Istoku proveli smo dva mirna tjedna u drevnom Iranu. Kombijem smo prešli oko 2200 kilometara te posjetili Teheran, Kašan, Esfahan, Jazd, Kerman, Mahan, pustinju Lut, Širaz, Perzepolis, Pasargad i Nakše Rostam s lokalitetima i umjetninama iz ahamenidskog, seldžučkog, ilkanatskog, safavidskog i kadžarskog razdoblja iranske umjetnosti kao i rezidenciju Niavaran u Teheranu iz razdoblja dinastije Pahlavi. Predavanje će dati pregled povijesnih i umjetničkih razdoblja na primjerima koje smo posjetili: ceremonijalne prijestolnice Ahamenidskog Carstva u Perzepolisu, petkovne džamije i trga Nakše Džahan u Esfahanu, Golestanske palače u Teherenu te umjetninama iz  Golestanske palače i Muzeja nacionalne umjetnosti u Esfahanu. Prenijet će i utiske o svakodnevnom životu kao i pregled pet perzijskih vrtova na Popisu svjetske baštine UNESCO-a (Vrt Golestanske palače u Teheranu, Vrt Fin u Kašanu, Vrt Dovlat Abad u Jazdu, Vrt Šazde u Mahanu te Vrt Eram u Širazu).

Franko Ćorić, izvanredni profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 2015. godine nositelj predmeta Povijest i teorija konzerviranja u Hrvatskoj u 19. i 20. stoljeću. Znanstveni interesi su mu povijest i teorija konzerviranja, veze s njemačkim govornim područjem te suvremena konzervatorska teorija i praksa. Privatno voli umjetnost, povijest, duhovnost, kulinarstvo i glazbu, a imao je i nekoliko samostalnih slikarskih izložbi. Govori i piše njemački i engleski, služi se talijanskim i portugalskim jezikom, a trenutno uči perzijski.

Natječaj

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2023. godinu

Upravni odbor DPUH-a objavljuje Natječaj za dodjelu Nagrade DPUH-a za 2023. godinu.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za životno djelo „Radovan Ivančević“ (jedna nagrada) dodjeljuje se povjesničarima umjetnosti za vrhunska ostvarenja na području povijesti umjetnosti tijekom duljeg razdoblja njihova radnoga vijeka, a koja su pridonijela razvoju i ugledu struke u Hrvatskoj i inozemstvu;

Godišnje nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuju se pojedincima ili ustanovama za ostvarenja na području povijesti umjetnosti u minuloj godini i povećanje ugleda povijesti umjetnosti u Hrvatskoj i inozemstvu u jednoj od kategorija (dodjeljuje se jedna nagrada po kategoriji):znanstvena ili stručna knjiga, izložba, zaštita kulturne baštine, popularizacija struke, promicanje interdisciplinarnosti i vizualne kulture.

Nagrade za izvrstan diplomski rad (do tri nagrade) dodjeljuju se povjesničarima umjetnosti za diplomski rad obranjen na jednom od odsjeka za povijest umjetnosti u Hrvatskoj u minuloj godini.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuje se hrvatskim državljanima i ustanovama, a iznimno stranim državljanima i ustanovama.

Prijedloge za Nagradu DPUH-a „Radovan Ivančević“ i Godišnju nagradu DPUH-a mogu podnijeti pojedinci ili ustanove.

Prijedloge za Nagradu za izvrstan diplomski rad mogu podnijeti odsjeci na kojima je rad obranjen ili mentori.

Prijedlozi moraju biti pismeno obrazloženi.

Upravni odbor DPUH-a imenuje Povjerenstvo za dodjelu nagrade koje se sastoji od pet redovnih članova Društva, koji na temelju primljenih prijedloga odlučuju o dobitnicima. Povjerenstvo može promijeniti kategoriju prijave kod godišnjih nagrada.

Upravni odbor DPUH-a potvrđuje odluku Povjerenstva za dodjelu nagrade.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske sastoji se od povelje i novčane nagrade. Visinu novčanog iznosa određuje Upravni odbor DPUH-a u skladu s visinom osiguranih sredstava za tekuću godinu.

Prijedlog nagrade za životno djelo i za godišnje nagrade mora sadržavati obrazloženje, biografiju i bibliografiju. U obrazloženju valja jasno naglasiti za koju kategoriju nagrade i za što je predloženik nominiran.

Prijave koje nisu u skladu s navedenim zahtjevima neće se razmatrati.

Prijave vrijede isključivo ukoliko su poslane do objavljenog roka. Prijave se šalju elektroničkom poštom na dpuh@inet.hr, a knjige, publikacije i katalozi šalju se poštom na adresu DPUH, Preradovićeva 44, Zagreb. Materijali se ne vraćaju i ostaju u knjižnici DPUH-a.

Rok za slanje prijava:15. ožujka 2024.

Pravilnik za dodjelu Nagrade DPUH-a

MIMARINE DONACIJE NARODU HRVATSKE — PROJEKCIJA FILMA „ZAMETENI TRAG“

SRIJEDA, 31. SIJEČNJA 2024. 18:30

DPUH, PRERADOVIĆEVA 44

Donacije Ante Topića Mimare „narodu Hrvatske“ tema je koju hrvatska povijest umjetnosti još uvijek nije rasvije­tlila, a niti približno zatvorila. Povod za organiziranje ove tribine je dokumentarni film povjesničara umjetnosti Bo­rislava Benažića „Zameteni trag" (Zagreb film, 1972.), zbog kojeg je Benažić posjetio Mimaru u njegovom austrij­skom domu, dvorcu Neuhaus kod Salzburga. Međutim, ovo je film o čovjeku koji se u njemu – ne pojavljuje, a predstavljen je kao slikar, restaurator, trgovac umjetni­na, kolekcionar i donator Ante Topić Matutina Mimara (Korušce, 1898. – Zagreb, 1987.). Benažić također posje­ćuje Mimarino rodno selo u Dalmatinskoj zagori, gdje o siromašnom djetinjstvu svjetski poznatog kolekcionara govori njegov brat Ivan. Tema filma, međutim, nije samo Mimarin životopis, već i njegova prva donacija od 140 umjetnina Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetno­sti u Zagrebu 1948. godine. No prema Mimarinim riječima, trag je za 14 umjetnina na putu do Strossmayerove galerije u Zagrebu zameten. Film je nakon samo nekoliko dana prikazivanja na Zagrebačkom salonu, sljedeće 1973. godine povučen s festivala dokumentarnog filma u Beogradu i bunkeriran do prvih Dana hrvatskog filma 1992. godine.

Zbog obnove nakon potresa, muzejske institucije u Za­grebu koje čuvaju Mimarine donacije umjetnina su tre­nutno zatvorene i nedostupne javnosti, što dodatno ak­tualizira temu.

Na tribini sudjeluju ravnateljica Muzeja Mimara Lada Ratković Bukovčan, kustos i znanstveni suradnik Strossmayerove galerije starih majstora Ivan Ferenčak i autor filma Borislav Benažić, koji je s Mimarom razgova­rao. Tribinu moderira Dino Milinović.

Zahvaljujemo Zagreb filmu na ustupanju prava za objav­ljivanje.