DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

Uvijek pred novim putovima i vremenom, međuratnu hrvatsku modernu kvalificiramo kao jedino pravo snažno uporište budućeg mogućeg puta, naravno ne u formalnom i doslovnom smislu, već na razini apstraktnog mišljenja, modernu vidimo kao povijesnost vremena koje živimo i koje je otvoreno pred nama.

Arhitekt Tomislav Premerl teoretičar je i povjesničar arhitekture. Rođen je 1939. u Zagrebu. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1969., gdje je i obranio doktorsku disertaciju (Hrvatska moderna arhitektura između dva rata – nova tradicija) 1985. godine. Radio je kao urednik za arhitekturu i likovnu struku u raznim časopisima te je kao samostalni projektant izveo više arhitektonskih djela i konzervatorskih zahvata na povijesnim sakralnim objektima. Autor je i glavni urednik nekoliko stručnih knjiga te je sudjelovao na više kritičkih arhitektonskih izložbi i samostalno izlagao vlastite crteže i pastele.

Napustila nas je naša draga kolegica, profesorica Jadranka Damjanov. Ispraćaj će se održati u srijedu, 18. svibnja 2016. u 14:30 na krematoriju na Mirogoju.

Sveta misa zadušnica služit će se 20. svibnja 2016. u 18 sati u crkve Svete Barbare u Gornjem Vrapču.

Ožalošćeni mole da umjesto vijenaca i buketa podržite udrugu „Jadranka Damjanov Dubravka Janda“ u osnutku.

Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku (1671.–1713.), nastala u obnovi grada nakon potresa 1667. godine, na jedinstveni način sjedinjuje visoke estetske standarde dubrovačkog naručitelja Stjepana Gradića i rimskog projektanta Andree Bufalinija, ali i pojedinih voditelja gradnje, među kojima se ističe Sicilijanac Tommaso Maria Napoli te Dubrovčanin Ilija Katičić. Na temelju dosada nerazmatranih arhivskih dokumenata, u predavanju se rekonstruira izvorni rimski projekt, kao i njegova promjena koju je u tijeku gradnje izveo sicilijanski arhitekt. Interpretacijom komparativnih primjera dolazi se do zaključka da dubrovačka katedrala zauzima istaknuto mjesto, na samo na hrvatskoj obali, već i u kontekstu rimske i sicilijanske barokne arhitekture.  

Katarina Horvat-Levaj diplomirala je povijest umjetnosti i arheologiju te magistrirala i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1982. godine zaposlena je u Institutu za povijest umjetnosti. U sklopu znanstvenog programa Instituta radila je na nizu tema vezanih uz arhitekturu i urbanizam starijih stilskih razdoblja, posebno baroka. Autorica je knjige Barokna arhitektura za koju je dobila godišnju nagradu Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2015. godinu. 

Obrazlozenja

Dosadašnji dobitnici

Renesansno obojeno drveno raspelo, koje je u Hrvatskom restauratorskom zavodu restaurirano pod vodstvom Miljenka Domijana, otvorilo je niz drugih spoznaja svakovrsnih baštinskih otočkih emanacija.

Miljenko Domijan rođen je u Rabu 1946. godine. Diplomirao je na Pedagoškoj akademiji u Rijeci likovnu umjetnost i potom povijest umjetnosti i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zadru. Početkom 70-ih radi u Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Zadru, od 1977. imenovan je za ravnatelja. Sredinom 90-ih imenovan je glavnim konzervatorom u Republici Hrvatskoj. Za svoj rad nagrađen je brojnim priznanjima. Godine 2012. dodijeljena mu je Nagrada za životno djelo „Vicko Andrić“.

Napustila nas je naša draga kolegica Doris Baričević (1923. - 2016.)

srijeda, 6. travnja 2016. u 18:30
DPUH, Preradovićeva 44
Organizator: Međunarodni institut za restauriranje povijesnih i umjetničkih djela IIC - Hrvatska grupa

Marta Estadella Colomé

Restauriranje u Kataloniji: kontekst i praksa

Prezentacija nudi pregled restauriranja u Kataloniji, usredotočujući se pretežno na dvije teme: prva je kontekst restauriranja, uz naglasak na suvremenoj legislativi, organizaciji i financiranju projekata restauriranja. U ovom dijelu izlaganja predstavit će se inovacije na području grafičkog dokumentiranja (baze podataka umjetnina, društvene mreže, grafička restauratorska izviješća i računalni software). Drugi dio prezentacije usmjerit će se na restauratorsku praksu, s naglaskom na restauriranje drvene polikromirane skulpture i slika na dasci. Suvremene metodologije i inovativne metode prikazat će se uz objašnjenja povezana s etičkim problemima, prednostima i nedostacima, kako bi se potaknula rasprava o suvremenoj praksi u Hrvatskoj.

Marta Estadella Colomé je restauratorica drvene skulpture iz Barcelone. Studirala je restauriranje skulpture na Visokoj školi za restauriranje u Kataloniji te završila poslijediplomski studij preventivnog konzerviranja. Usavršavala se u Italiji, Belgiji i Nizozemskoj. Surađuje s Hrvatskim restauratorskim zavodom na nekoliko projekata.

Marta Estadella Colomé

ConservationinCatalonia: context and practice

The presentation will take an overview of conservation in Catalonia (Spain), focusing mainly on two points: The first one is the context of conservation, with issues such as current legislation, organisation and funding for conservation projects. This part will include a section specially dedicated toinnovationson documentation (art-databases, social network, the use of graphical conservation reports and digital software). The second part of the presentation will talk about the conservation practice, focusing on wooden polychrome sculpture and panel paintings. Current methodologies and innovative methods will be shown and explained together with the ethical problems, advantages anddisadvantages, allowing a further discussion regarding the current practices in Croatia.

Marta Estadella Colomé is a wooden sculpture conservator from Barcelona. She studied sculpture conservation at the Superior School of Conservation and Restoration in Catalonia and later on a postgraduate studies in preventive conservation. After completing his studies she moved to Italy, Belgium and later the Netherlands to continue his training and work as a wooden sculpture conservator and on wooden support conservation. Before coming to Croatia she was doing a fellowship/grant at the department of wooden sculpture and panel paintings of the Center of Conservation and Restoration of Cultural Heritage in Catalonia, Spain. Presently she iscollaboratingwith the Croatian Conservation Institute on several projects.

Željka Čorak

Novi sakralni prostor: jedan pozitivni primjer

Crkvu u Dubravama kod Brčkog u Bosni i Hercegovini projektirao je akademik Ivan Štraus na mjestu stare crkve uništene u Domovinskom ratu. Unutrašnjost je oblikovao arhitekt Ivan Prtenjak u dogovoru i prema sugestijama franjevca Stjepana Pavića. Budući da je protagonist prostora svjetlost, liturgijski namještaj i umjetnine dozirane su u minimalnoj količini, ali su autorski snažne a scenografski smiono postavljene i izražajne. Temom predavanja nastavlja se problematika unutrašnjeg uređenja u ratu srušenih crkava, o čemu je ranije ove godine govorio kolega Drago Miletić, ukazujući na njihovo neprimjereno uređenje.

Željka Čorak diplomirala je povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1967. godine. Doktorirala je na istom fakultetu s temom Djelo Drage Iblera. Od 1972. do umirovljenja radi u Institutu za povijest umjetnosti. Bavi se poviješću hrvatske arhitekture i urbanizma, književnim i književno-prevoditeljskim radom te književnom i likovnom kritikom. Godine 2015. dodijeljena joj je Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske „Radovan Ivančević“ za životno djelo.

srijeda, 9. ožujka 2016. u 18:30
DPUH, Preradovićeva 44

Max Dvořák: Katekizam zaštite spomenika

Izdavač: Jesenski i Turk

U srijedu 9. ožujka 2016. s početkom u 18:30 sati u prostorijama Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske održat će se predstavljanje knjige Maxa Dvořáka Katekizam zaštite spomenika. Riječ je o kritičkom izdanju teksta koji je prevela Jasenka Mirenić Bačić, a za tisak pripremio Marko Špikić koji je sastavio predgovor, komentare uz Dvořákov tekst i bibliografiju.

Knjiga broji 255 stranica. Povodom stogodišnjice prve objave u Beču 1916. objavljena je integralno, sa svih 140 ilustracija i Dvořákovim komentarima te prevoditeljičinim primjedbama o današnjem stanju prikazanih spomenika i cjelina.

Knjigu će predstaviti Jasenka Mirenić Bačić, prof, doc. dr. Franko Ćorić i urednik knjige prof. dr. Marko Špikić s Katedre za zaštitu kulturne baštine Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.

Knjiga će se nakon predstavljanja moći kupiti s popustom, odnosno za 70 kuna.