DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

PRESS RELEASE

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske i Društvo prijatelja dubrovačke starine pozivaju vas na predstavljanje zbornika Društvo prijatelja dubrovačke starine, Povijest i rad na spomenicima kulture 1952.—2016. i otvaranje izložbe
Društvo – grad – ljudi autora Ljube Gamulina. Rad na knjizi potaknuo je višesmjerna istraživanja koja će pokazati smisao postojanja Društva prijatelja dubrovačke starine, načela i načine njegovog djelovanja te najvažnije – službu
javnom, općem i zajedničkom interesu, a to je u specifičnom slučaju Dubrovnika njegova baština.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske pridružuje se apelu Hrvatskog društva likovnih umjetnika Osijek i podržava borbu HDLU Osijek za očuvanje Galerije Kazamat.

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Osijek od 2002. godine raspolaže prostorom u Tvrđi, a u čijem je sastavu i ugledna Galerija Kazamat. Taj prostor obnovilo je Ministarstvo kulture RH u mandatu ministra dr. sc. Antuna Vujića, a tijekom svih narednih godina upravo je ovo Ministarstvo financiralo izlagačke  programe Galerije Kazamat. Osječki umjetnici i kulturna javnost svojim su iznimnim zalaganjem ovu galeriju učinili jednom od najrespektabilnijih galerijskih ustanova u zemlji. U nedostatku sredstava radili su volonterski, a zalagali se za što bogatiji kulturni život u svojem gradu. Kada je nedavno Osijek sudjelovao u natjecanju za Europsku prijestolnicu kulture i ušao u drugi krug, upravo su barokna Tvrđa i svi kulturni sadržaji koji se ovdje nude bili važan element kulturne ponude.

Ovih dana gradska je uprava odlučila oduzeti te dragocjene i odavno etablirane prostore onima koji njima upravljaju i vode brigu od 2002. godine, a to je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Osijek. Gradska uprava namjerava u jednom dijelu ovdje smjestiti urede jedne političke stranke (Hrvatski laburisti), a drugi dio dati udruzi koja se bavi sportsko-rekreativnim aktivnostima.

Grad Osijek četvrti je grad po veličini u Hrvatskoj, a Galerija Kazamat ključno je mjesto okupljanja i prezentiranja umjetničkih događanja ne samo u Gradu, nego i znatno šire u ionako osiromašenoj regiji.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske apelira na gradske vlasti Osijeka da shvate kako je takva odluka štetna i opasna, a od njezine moguće provedbe teško bi stradao kulturni život Osijeka i svi oni koji stvaraju kulturu u tome gradu i u Hrvatskoj općenito.

dr. sc. Zvonko Maković
predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske

SRIJEDA, 15. veljače 2017. u 18:30
DPUH, Preradovićeva 44

KAKO ŠTITIMO ARHITEKTURU MODERNIZMA?

Krajem 2016. godine srušena je kuća Matulja u okolici Šibenika, djelo arhitekata Ante i Vlaste Vulin iz 1963. godine. Kuća je imala status preventivno zaštićenog kulturnog dobra RH, da bi rušenje bilo izvedeno u pravnom vakuumu između privremene i trajne zaštite.

Ovaj slučaj još je jednom ukazao na ranjivost baštine, odnosno prvenstveno na manjkavu i nedostatnu pravnu, a time i društvenu skrb nad vrijednim arhitektonskim i urbanističkim ostvarenjima.

Tribina će prezentirati slučaj kuće Matulja, ali staviti i fokus na baštinu iz razdoblja socijalizma kroz neke od istaknutih arhitektonskih primjera, uključujući djela primijenjene umjetnosti, poput dizajna i opreme interijera.

O stanju modernističke baštine druge polovice 20. stoljeća, o formalnim aspektima zaštite, dosadašnjim iskustvima i problemima koji se u praksi Konzervatorskih odjela i Ministarstva kulture javljaju te općenito o otvorenim proceduralnim pitanjima raspravljat će: mr. sc. Anuška Deranja Crnokić i dr. sc. Martina Ivanuš (Ministarstvo kulture RH), dr. sc. Zrinka Paladino (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb), dr. sc. Marko Špikić (Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu) i dr. sc. Iva Ceraj (Hrvatski muzej arhitekture).

Kako bi se spriječila daljnja devastacija novijeg kulturnog nasljeđa, potrebno je kritički sagledati postojeće kriterije i metodologiju pravne zaštite kulturnih dobara, ali i potaknuti sustavniju i pravodobniju valorizaciju ovog izrazito produktivnog perioda za hrvatsku arhitekturu.

Tribina je organizirana u suradnji projekta Motel Trogir i Odbora za baštinu i prostor DPUH-a.

Projekt Motel Trogir  u 2017. godini podržavaju Ministarstvo kulture RH i Zaklada Kultura nova. Motel Trogir je projekt Slobodnih veza — udruge za suvremene umjetničke prakse. 

PONEDJELJAK, 13. veljače 2017. u 12:00
DPUH, Preradovićeva 44

Art History – the Future is Now

Zbornik Art History –the Future is Now (Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2017.), izdan je povodom sedamdesetpetog rođendana Vladimira Petera Gossa (Gvozdanovića), professora emeritusa Povijesti umjetnosti Sveučilišta u Rijeci. Zbornik je višejezična zbirka priloga (hrvatski, engleski, talijanski) 26 znanstvenika iz Austrije, Češke, Hrvatske, Italije, Izraela, Makedonije, Mađarske, Slovačke i SAD. Uz priloge uvaženih znanstvenika (Katičić, Belaj, Rendić-Miočević, Calzona, Benešovska...) više od trećine Zbornika sadrži radove mladih, perspektivnih istraživača, naglašavajući tako naslov knjige, to jest da se povijest umjetnosti i humanističke znanosti uopće stalno obnavljaju i da nova pokoljenja grade na postigućima svojih prethodnika.

Zbornik će predstaviti: dr. sc. Zvonko Maković, predsjednik DPUH-a, dr. sc. Milan Pelc, ravnatelj Instituta za povijest umjetnosti, dr. sc. Ivan Mirnik, recenzent, dr. sc. Vjekoslav Jukić, urednik i dr. sc. Vladimir P. Goss.

Izdavač: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2017.

Hrvatski povjesničari umjetnosti:

Lelja Dobronić (1920. — 2006.)

Zagreb, 15. i 16. svibnja 2017.

Govoriti o Karamanu znači govoriti o najistaknutijem hrvatskom povjesničaru umjetnosti 20. stoljeća. Karamanove znamenite teorijske teze o provincijskoj, graničnoj i periferijskoj sredini uklapaju se u metodsku paradigmu geografije umjetnosti, koja u okvirima europske povijesti umjetnosti ima dugu tradiciju. Elementi te metode isprepleteni su s elementima paradigme o nacionalnom karakteru umjetnosti. Karaman je obje paradigme kritički primijenio u  svojim razmišljanjima o hrvatskoj umjetničkoj baštini, međutim, on nije uspio prevladati onaj temporalni aspekt umjetnosti periferije, koji se u njegovo doba (pa i kasnije) interpretirao kao kašnjenje u odnosu prema centru. O toj i o drugim značajkama Karamanove teorijske ostavštine bit će govora u predavanju posvećenom 130. obljetnici njegova rođenja.

Milan Pelc diplomirao je povijest umjetnosti i germanistiku te magistrirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1993. radi u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. Ravnatelj je Instituta od 2003. godine. Područja znanstvenoga istraživanja: povijest europske i hrvatske grafike i knjižne ilustracije; razdoblje kasnog srednjeg vijeka i renesanse; povijest i teorija povijesti umjetnosti; povijest knjige i vizualnih medija. Autor je knjige Renesansa u Hrvatskoj za koju je dobio godišnju nagradu Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2007. godinu.

Upravni odbor objavljuje Natječaj za dodjelu Nagrade DPUH-a „Radovan Ivančević“ za 2016. godinu:

1. Nagrada DPUH-a „Radovan Ivančević“ za životno djelo (1 nagrada)

2. Godišnja nagrada DPUH-a „Radovan Ivančević“ (1 nagrada)

3. Povelje DPUH-a za unapređenje i promicanje povijesti umjetnosti (do 3 povelje)

4. Nagrade za najbolji diplomski rad (do 3 nagrade)

Prijedlog nagrade za životno djelo i godišnju nagradu mora sadržavati obrazloženje, biografiju i bibliografiju. U obrazloženju valja jasno naglasiti za koju nagradu i za što je kandidat nominiran.

Prijave koje nisu u skladu s navedenim zahtjevima neće se razmatrati.

Prijave vrijede isključivo ukoliko su poslane do objavljenog roka, a uvažava se datum poštanskog pečata.

Sve prijave za natječaj primaju se isključivo poštom na adresu: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Preradovićeva 44, 10000 Zagreb

NATJEČAJ JE OTVOREN DO 15. ožujka 2017.

Raspored i knjigu sažetaka 4. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti možete preuzeti ovdje.