DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

Upravni odbor DPUH-a objavljuje Natječaj za dodjelu Nagrade DPUH-a za 2023. godinu.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za životno djelo „Radovan Ivančević“ (jedna nagrada) do­djeljuje se povjesničarima umjetnosti za vrhunska ostva­renja na području povijesti umjetnosti tijekom duljeg razdoblja njihova radnoga vijeka, a koja su pridonijela razvoju i ugledu struke u Hrvatskoj i inozemstvu;

Godišnje nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuju se pojedincima ili ustanovama za ostvarenja na području povijesti umjetnosti u minuloj godini i povećanje ugleda povijesti umjetnosti u Hrvat­skoj i inozemstvu u jednoj od kategorija (dodjeljuje se jedna nagrada po kategoriji):

- znanstvena ili stručna knjiga

- izložba

- zaštita kulturne baštine

- popularizacija struke

- promicanje interdisciplinarnosti i vizualne kulture

Nagrade za izvrstan diplomski rad (do tri nagrade) do­djeljuju se povjesničarima umjetnosti za diplomski rad obranjen na jednom od odsjeka za povijest umjetnosti u Hrvatskoj u minuloj godini.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske do­djeljuje se hrvatskim državljanima i ustanovama, a izni­mno stranim državljanima i ustanovama.

Prijedloge za Nagradu DPUH-a „Radovan Ivančević“ i Godišnju nagradu DPUH-a mogu podnijeti pojedinci ili ustanove. Prijedloge za Nagradu za izvrstan diplomski rad mogu podnijeti odsjeci na kojima je rad obranjen ili mentori. Prijedlozi moraju biti pismeno obrazloženi.

Upravni odbor DPUH-a imenuje Povjerenstvo za dodjelu nagrade koje se sastoji od pet redovnih članova Društva, koji na temelju primljenih prijedloga odlučuju o dobit­nicima. Povjerenstvo može promijeniti kategoriju prijave kod godišnjih nagrada.

Upravni odbor DPUH-a potvrđuje odluku Povjerenstva za dodjelu nagrade.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske sa­stoji se od povelje i novčane nagrade. Visinu novčanog iznosa određuje Upravni odbor DPUH-a u skladu s visi­nom osiguranih sredstava za tekuću godinu.

Prijedlog nagrade za životno djelo i za godišnje nagrade mora sadržavati obrazloženje, biografiju i bibliografiju. U obrazloženju valja jasno naglasiti za koju kategoriju na­grade i za što je predloženik nominiran.

Prijave koje nisu u skladu s navedenim zahtjevima neće se razmatrati.

Prijave vrijede isključivo ukoliko su poslane do objav­ljenog roka. Prijave se šalju elektroničkom poštom na dpuh@inet.hr, a knjige, publikacije i katalozi šalju se po­štom na adresu DPUH, Preradovićeva 44, Zagreb. Materi­jali se ne vraćaju i ostaju u knjižnici DPUH-a.

Rok za slanje: 15. ožujka 2024.

HRVATSKI POVJESNIČARI UMJETNOSTI

VINKO ZLAMALIK (1923. - 1991.)

četvrtak, 7. prosinca 2023.

DPUH, Preradovićeva 44

Vinko Zlamalik, dugogodišnji predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske i upravitelj Strossmayerove galerije starih majstora HAZU, bio je istaknuti povjesničar umjetnosti koji je dao značajan doprinos razvoju hrvatske povijesti umjetnosti. U povodu obilježavanja stote godišnjice njegova rođenja, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske u suradnji s projektom Hrvatske zaklade za znanost „Istraživanje provenijencije umjetnina u zagrebačkim zbirkamaˮ koji se provodi u Strossmayerovoj galeriji starih majstora organizira znanstveno-stručni skup.

Ovaj skup dio je ciklusa skupova posvećenih radu istaknutih povjesničara umjetnosti. Do sada su u sklopu ovog projekta održani skupovi posvećeni Arturu Schneideru, Radovanu Ivančeviću, Gjuri Szabi, Lelji Dobronić, Olgi Maruševski i Ljubi Karamanu. Ovim projektom Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske objedinjuje spoznaje o radu hrvatskih povjesničara umjetnosti i njihovo nasljeđe kod novih generacija. Nastavljajući i povezujući ključne prinose poznavanju hrvatske umjetničke baštine i cjelokupne kulture, Društvo kontinuirano pridonosi novim istraživanjima i stvaranju povijesti struke povijesti umjetnosti u Hrvatskoj.

Vinko Zlamalik, rođen 21. prosinca 1923. u Gradačcu, BiH, a preminuo 22. siječnja 1991. u Zagrebu, ostavio je dubok trag u hrvatskoj povijesti umjetnosti. Tijekom svoje karijere, radio je u JAZU (današnja HAZU), prvo u Kabinetu za numizmatiku i medalje (1953. – 1958.), a zatim kao upravitelj Strossmayerove galerije starih majstora HAZU od 1964. godine dosmrti 1991. godine. U to vrijeme fundus Strossmayerove galerije darovima i otkupima obogaćen je s više stotina umjetnina. Zlamalik je zadužio kolege koje su ga naslijedili i zbog činjenice da je objavio posljednje kataloge stalnoga postava Strossmayerove galerije (prvo izdanje 1969. i drugo 1982.) kao i katalog čitavoga fundusa Strossmayerove galerije (1984.) te luksuzno izdanje koje je obuhvatilo odabrana djela tiskano na nekoliko jezika (1985.).

Zlamalik je bio aktivan i u nacionalnoj strukovnoj udruzi povjesničara umjetnosti od njezinog osnivanja 1956. godine. Dugi niz godina bio je na čelu Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske u ulozi predsjednika sve do 1991. godine, kada ga je naslijedio Radovan Ivančević. Tijekom Zlamalikovog predsjedavanja, Društvo je objavilo niz monografija o hrvatskoj likovnoj baštini koje i danas zadržavaju svoju važnost. Osim toga, Zlamalik je obnašao dužnost glavnog urednika znanstvenog časopisa Peristil od 1971. do 1990. godine.

Zlamalik je bio i ostao jedan od najaktivnijih pobornika i promicatelja umjetnosti medalje u Hrvatskoj i jedan je utemeljitelja Memorijala Ive Kerdića koji se od 1980. godine redovito održava kao tradicionalna izložba medaljerstva i male plastike.

Zlamalikova osobna istraživanja u struci obuhvaćala su širok spektar tema, uključujući stare majstore, modernu hrvatsku umjetnost, secesiju, simbolizam i medaljersko stvaralaštvo. Zlamalik je također autor kataloga i izložbi posvećenih medaljerskom stvaralaštvu, starim majstorima i modernim hrvatskim umjetnicima kao što su Ljubo Babić, Jerolim Miše, Vasilije Jordan te važnim donacijama umjetničkih djela poput onih Josipa Jurja Strossmayera, Ante Topića Mimare i Josipa Kovačića.

Zlamalikov neumorni radni entuzijazam, poduzetnički duh i nadasve interes za vizualno kojeg je znao pretočiti u projekt značajno su obilježili područje povijesti umjetnosti u drugoj polovini 20. stoljeća, čineći umjetnost prisutnom, vidljivom i dostupnom u javnosti. Zlamalik je uspješno ostvario suradnje koje su rezultirale djelima i projektima od trajne važnosti. Unatoč tome što već više od tri desetljeća nije prisutan na strukovnoj sceni, njegova djela i dalje zadržavaju svoju relevantnost i polazišna su točka za današnja istraživanja. Među kolegama i prijateljima u struci jednostavno je bio poznat kao Veno, a povijest hrvatske povijesti umjetnosti zapisala ga je kao važnu kariku u razvoju naše struke u 20. stoljeću.

Knjižica sažetaka i program

Program

10:00

Otvaranje skupa

Pozdravni i uvodni govori

Dino Milinović, predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske

Miroslav Gašparović, kustos i dugogodišnji suradnik Vinka Zlamalika u Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt u miru

10:15 – 11:00

Josipa Alviž, Jasmina Nestić: Zlamalikovi studentski dani na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Sanja Cvetnić: Projekt Vinka Zlamalika „Verifikacija atribucija u Strossmayerovoj galerijiˮ ‒ radovi u tijeku

11:15 – 12:15

Ivan Ferenčak: Vinko Zlamalik i Ante Topić Mimara

Domagoj Marić: Vinko Zlamalik o Draganu Plamencu ‒ podaci otrgnuti zaboravu

Ivan Mirnik: Vinko Zlamalik, promicatelj umjetnosti medalje

12:45 – 13:45

Nina Kudiš: Vinko Zlamalik i Panel blaženog Leona Bemba iz Vodnjana

Husein Sejko Mekanović: Slike iz Kraljeve Sutjeske u Strossmayerovoj galeriji

Ljerka Dulibić: Vinko Zlamalik i katalozi Strossmayerove galerije

14:00 – 15:00

Mario Pintarić: Venecijanski đak Giovanni Simonetti i oltarna pala Uznesenja u riječkoj crkvi svetog Vida

Mihaela Cik: Vinko Zlamalik o Beli Čikošu Sesiji ili o biografskom pristupu u povijesti umjetnosti

Petar Prelog: Interpretacija iz blizine – Vinko Zlamalik o Ljubi Babiću

Organizatori:

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

HRZZ projekt IP-2020-02-1356 Istraživanje provenijencije umjetnina u zagrebačkim zbirkama (Strossmayerova galerija starih majstora HAZU)

Organizacijski odbor: Ljerka Dulibić, Zvonko Maković, Dino Milinović, Martina Petrinović

Dijalog povijesti umjetnosti i suvremene umjetničke produkcije

srijeda, 29. studenoga 2023., 18:30

DPUH, Preradovićeva 44

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske već treću godinu zaredom realiziralo je program pod nazivom "Dijalog povijesti umjetnosti i suvremene umjetničke produkcije" s glavnim ciljem razvoja kritičkog mišljenja, pružajući praktično iskustvo povjesničarima umjetnosti putem konceptualizacije i provedbe izložbe suvremene hrvatske umjetnosti u sklopu međunarodnog festivala Art Zagreb. Uz podršku iskusnijih povjesničara umjetnosti, inicijativa teži poticanju mlađih kolega da razvijaju vlastiti sadržaj, koristeći teorijsko znanje stečeno kroz obrazovanje, a bez nepotrebnog preuzimanja konstrukata.

Osim toga, program ima za cilj stvaranje kvalitetne i poticajne atmosfere između povjesničara umjetnosti i umjetnika te poticanje njihove buduće suradnje. Kroz partnerstvo s organizatorom Art Zagreba, sudionici praktikuma imaju priliku primijeniti stečeno teorijsko znanje i obogatiti svoje praktične vještine kroz organizaciju i produkciju izložbe.

Nakon uspješnih izložbi u Paviljonu V Tehničkog muzeja u Zagrebu (2021.) i u prostoru Akademije likovnih umjetnosti u Ilici (2022.), polaznici praktikuma ove su godine realizirali izložbu na Zagrebačkom velesajmu. Kvalitetan sadržaj o suvremenoj umjetnosti predstavljen je na događaju s tisućama posjetitelja i uz izraženu medijsku pažnju.

S obzirom na to, možemo zaključiti da je šira hrvatska javnost zainteresirana za suvremenu umjetnost, a uloga povjesničara umjetnosti može biti ključna u približavanju suvremene hrvatske umjetnosti javnosti, ali i potencijalnim kupcima ili investitorima. Postavlja se pitanje kako možemo doprinijeti stvaranju održivog modela za umjetnike i povjesničare umjetnosti. Pitanje koje se nameće je može li povjesničar umjetnosti, s obzirom na svoja specifična disciplinarna znanja, pružiti interpretaciju i evaluaciju suvremenog umjetničkog djela, ili je ta uloga isključiva domena kustosa i likovnih kritičara. Također, postavlja se pitanje o ulozi povjesničara umjetnosti kao posrednika između muzejskih institucija, privatnih kolekcionara, galerista i samih umjetnika, posebno u doba pasivnog konzumiranja informacija.

Na tribini će sudjelovati povjesničari umjetnosti koji su bili dio praktikuma, njihove mentorice, kolege koje su doprinijele predavanjima u višemjesečnim radionicama, te sami umjetnici čija su djela izlagana. Raspravljat će se o temama poput tržišta umjetnina u Hrvatskoj, izazova komunikacije suvremene umjetnosti s javnošću, te uloge povjesničara umjetnosti u tim područjima.

Ulaz je slobodan.

povjesničari umjetnosti i umjetnici koji su sudjelovali u programu:

2023

povjesničari umjetnosti: Iva Brižan, Karla Čudina, Hana Kantoci, Lorena Šimić, Dorian Ruljančić, Ema Tomić, Željka Zdelar i Sofija Žagar

umjetnici: Grgur Akrap, Iris Jambrek, Anita Kontrec, Marija Koruga, Ivan Prerad, Ana Ratković Sobota, Damir Sobota, Jelena Sokić, Marko Tadić, Matko Vekić, Matej Vuković

2022

povjesničari umjetnosti: Brigita Siništaj, Danijela Pavlinović, Dorian Ruljančić, Karla Despot, Klara Macolić, Laura Kujundžić, Marija Generalić, Marina Šafarić, Nikola Zmijarević, Sanja Pažur, Tamara Majcen i Tia Pošta

umjetnici: Igor Gržetić, Ivana Geček, Vitar Drinković, Dalija Stanić, Manuela Košević, Leo Katunarić Kadele, Ivana Tkalčić, Vice Tomasović, Vedran Perkov, Siniša Lordan, Margareta Belančić, Marina Rajšić, Stjepan Šandrk, Mitar Matić, Matko Meštrović, Vida Meić, Eugen Varzić, Karlo Klen, Nataša Vuković, Jurica Mihinjač, Krešimir Katušić

2021

povjesničari umjetnosti: Ana Bedenko, Jozefina Ćurković, Tea Kantoci, Katarina Podobnik, Katerina Jovanović, Ana Žarković i Hana Katanić

umjetnici: Vitar Drinković, Katarina Juričić, Lina Kovačević, Luana Lojić, Bojan Mrđenović, Dominik Vuković, Rina Barbarić, Josip Knežević, Josipa Krolo, Marija Arakelyan Lučić, Michel Mesarić, Juraj Milardović, Gaia Radić, Marina Rajšić, Ivana Tkalčić, Dorotea Škrabo, Anamarija Podrebarac, Margareta Lekić, Ivana Đerić, Ela Štefanac, Danijela Mihić, Vjekoslav Filipović, Ivana Ožetski

Mira Wolf i Edda Dubravec

Židovski arhitekti

- graditelji modernog Zagreba

srijeda, 22. studenoga 2023., 18:30

DPUH, Preradovićeva 44

DPUH organizira projekciju dokumentarnog filma autorice i scenaristice Mire Wolf pod nazivom Židovski arhitekti graditelji modernog Zagreba. Film istražuje bogatstvo arhitektonskog nasljeđa u Zagrebu koje su oblikovali arhitekti židovskog podrijetla. Njihove realizacije, poznate i manje poznate, doprinose prepoznatljivom karakteru grada i oblikuju današnju arhitektonsku vizuru. Kroz atraktivne klasične snimke, bespilotne letjelice te tekst Edde Dubravec, film pruža uvid u grad koji često ostaje nepoznat i nedovoljno istražen.

Nakon projekcije slijedi razgovor s autoricama filma i drugim stručnjacima.

Ulaz na projekciju je slobodan.

Darija Alujević

Mila Wod ‒ prva hrvatska kiparica

srijeda, 15. studenoga 2023., 18:30

DPUH, Preradovićeva 44

Kiparica Mila Wod, punim imenom Ludmila Wodsedalek (Budimpešta, 18. 9. 1888. – Zagreb, 18. 10. 1968.) pripadala je prvoj, pionirskoj generaciji studenata kiparstva upisanih 1907. godine na Privremenu višu školu za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu, preteču današnje Akademije likovnih umjetnosti. Bila je prva od malobrojnih kiparica koja je studij kiparstva pod mentorstvom Rudolfa Valdeca i Roberta Frangeša Mihanovića 1911. s uspjehom i završila i time postala prva hrvatska školovana kiparica. Osim toga u hrvatsku povijest umjetnosti upisala se kao prva kiparica autorica javnog spomenika, jednog od prvih spomenika Stjepanu Radiću uopće, izrađenog 1929. godine za Petrinju. Kiparstvom se uz pedagoški rad bavila od rane mladosti do smrti. Predavanje će donijeti uvid u život i djelo kojem je posvećena i novoobjavljena knjiga istoimenog naslova Mila Wod - prva hrvatska kiparica u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Petrinji.

Darija Alujević zaposlena je kao stručna savjetnica u Arhivu za likovne umjetnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Rođena je u Zagrebu gdje je 1999. završila studij povijesti umjetnosti i talijanskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu. Na istom fakultetu je 2020. i doktorirala s temom Život i djelo kiparice Mile Wod. Glavno područje interesa joj je hrvatska umjetnost kraja 19. i prve polovine 20. stoljeća, osobito skulptura te opusi i djelovanje likovnih umjetnica. Autorica je te koautorica više izložbenih projekata te znanstvenih i stručnih radova.

Zagrebački velesajam

7. - 12.  studenoga 2023.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske i ove godine sudjeluje na sajmu knjige Interliber na Zagrebačkom velesajmu. Naći ćete nas u paviljonu 7a, štand 13, gdje dijelimo prostor s Hrvatskim društvom dizajnera.

Na štandu su izložena naša izdanja, a povjesničari umjetnosti bit će prisutni kako bi vam pružili dodatne informacije o radu udruge i našoj nakladničkoj djelatnosti.

Radujemo se vašem posjetu.

Radno vrijeme Interlibera:

• utorak, srijeda i četvrtak: 10:00 - 20:00 h

• Petak i subota: 10:00 - 21:00 h

• Nedjelja: 10:00 - 20:00 h

Znanstveno-stručni skup Hrvatski povjesničari umjetnosti

Vinko Zlamalik (1923.‒1991.)

Pozivamo vas na znanstveno-stručni skup koji će se održati 7. prosinca 2023. u prostorima DPUH-a posvećen životu i djelu povjesničara umjetnosti Vinka Zlamalika (1923.‒1991.). Skup organizira Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske u suradnji s projektom Hrvatske zaklade za znanost „Istraživanje provenijencije umjetnina u zagrebačkim zbirkama“ koji se provodi u Strossmayerovoj galeriji starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti kako bi obilježili stotu godišnjicu rođenja našeg istaknutog kolege.

Vinko Zlamalik, rođen 21. prosinca 1923. u Gradačcu, BiH, a preminuo 22. siječnja 1991. u Zagrebu, ostavio je dubok trag u hrvatskoj povijesti umjetnosti. Tijekom svoje karijere, radio je u JAZU (današnja HAZU), prvo u Kabinetu za numizmatiku i medalje (1953.–1958.), a zatim kao upravitelj Strossmayerove galerije starih majstora HAZU od 1964. godine.

Zlamalik je bio dugogodišnji predsjednik DPUH-a i glavni urednik znanstvenog časopisa Peristil (1971.‒1990.). Njegova istraživanja obuhvaćala su širok spektar tema, uključujući stare majstore, modernu hrvatsku umjetnost, secesiju, simbolizam i medaljersko stvaralaštvo.

Zlamalik je također autor kataloga i izložbi posvećenih medaljerskom stvaralaštvu, starim majstorima i modernim hrvatskim umjetnicima kao što su Ljubo Babić, Jerolim Miše, te važnim donacijama umjetničkih djela od strane Josipa Jurja Strossmayera, Ante Topića Mimare i Josipa Kovačića.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske pokrenulo je 2013. godine projekt Hrvatski povjesničari umjetnosti. U ciklusu skupova posvećenih radu istaknutih povjesničara umjetnosti (Artur Schneider, Radovan Ivančević, Gjuro Szabo, Lelja Dobronić, Olga Maruševski i Ljubo Karaman) do sada su objavljena četiri zbornika. DPUH kontinuirano pridonosi novim istraživanjima i stvaranju povijesti struke povijesti umjetnosti u Hrvatskoj te tako dugoročno pridonosi njezinom razvoju. Ovim projektom objedinjuju se spoznaje o radu hrvatskih povjesničara umjetnosti i njihovo nasljeđe kod novih generacija, nastavljajući i povezujući ključne prinose poznavanju hrvatske umjetničke baštine i cjelokupne kulture.

Svi zainteresirani znanstvenici i stručnjaci pozvani su da svojim izlaganjima sudjeluju na skupu.

Rok za prijavu: 30. listopada 2023. na mail dpuh@inet.hr

Prijava mora sadržavati sažetak izlaganja (do 1500 znakova s razmacima), naslov izlaganja, kratak životopis izlagača (do 400 znakova).

Izlaganja su usmena, uz prezentaciju, u trajanju od 20 minuta.

Sudionici ne plaćaju kotizaciju. Organizatori ne planiraju objavljivanje zbornika radova.

Organizacijski odbor: Ljerka Dulibić, Zvonko Maković, Dino Milinović, Martina Petrinović

Hrvojka Paljan

Kako je projekt jednog naselja doprinio kvaliteti života njegovih stanovnika

Primjer stambenog naselja Gorica 3 – Galženica jug u Velikoj Gorici iz 1970ih

srijeda, 18. listopada 2023. 18:30

DPUH, Preradovićeva 44

Urbanističko rješenje i projekt zgrada stambenog naselja Gorica 3 - Galženica jug u Velikoj Gorici, nastalo sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća već pet desetljeća svojim stanovnicima pruža kvalitetan život. Hrvojka Paljan, autorica projekta u svome predavanju govorit će o željama i specifičnim zahtjevima koji su utjecali na razvoj projekta, kao i o značaju javnog prostora u naselju. „Želja je bila osmisliti urbano naselje, ne „spavaonicu“ i ukloniti nedostatke na koje su tada upozoravali sociolozi ‒ a to je nedostatak javnog prostora, gdje odraslim stanovnicima nije pružena mogućnost višeg oblika socijalizacije, što je u prošlosti bio trg.“ Projekt naselja Gorica 3 - Galženica jug bio je rezultat želja i zadanih tehnoloških zahtjeva.Važno je napomenuti da je ugradnja industrijski proizvedenih građevinskih elemenata bila strogo propisana. U realizaciji naselja sudjelovalo je više od 1000 sudionika, uključujući projektante raznih struka, građevinske  i industrijske radnike i obrtnike.Arhitektica Paljan također će se osvrnuti na fenomen trga danas i njegovo značenje za stanovnike naselja i šire.

Ovo predavanje pružit će nam jedinstvenu priliku da bolje razumijemo kako arhitektura može oblikovati naše živote i utjecati na našu svakodnevicu. Arhitektica Paljan ima bogato iskustvo i imala je jedinstvenu priliku  pratiti razvoj naselja gotovo 50 godina. Stoga smo izuzetno počašćeni što će s nama podijeliti svoje znanje i iskustvo.

Hrvojka Paljan (Mali Zdenci, Daruvar) diplomirala je 1966. na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Nakon rada u Njemačkoj, pridružila se G. P. Industrogradnji u Zagrebu. Godine 1981. pohađala je Akademiju za likovne umjetnosti u Salzburgu. Posebno je istaknuta u projektiranju višestambenih zgrada, usredotočujući se na jednostavna i racionalna rješenja. Neki od njezinih radova uključuju stambeno naselje Gorica 3, Trg Stjepana Radića u Velikoj Gorici, Dom kulture u Travnom, te sudjelovanje u projektima tijekom Domovinskog rata. Sudjelovala je na UN-ovim konferencijama, upozoravajući na uništavanje kulturne baštine u Hrvatskoj 1990ih.

Poštovani autori,

s velikim zadovoljstvom upućujemo vam poziv da svojim provedenim istraživanjem doprinesete Peristilu, znanstvenom časopisu za povijest umjetnosti. Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske objavljuje Peristil jednom godišnje. Od svog prvog broja 1954. godine Peristil je posvećen njegovanju intelektualnog diskursa u području povijesti umjetnosti i srodnih društvenih i humanističkih znanosti.

Ključna obilježja Peristila

Standardi: Uredništvo časopisa Peristil pridržava se standarda koje je postavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske za uređivanje znanstvenih časopisa, kao i preporuka Povjerenstva za publikacijsku etiku (COPE) i Europske udruge znanstvenih urednika (EASE).

https://publicationethics.org/guidance/Guidelines

https://ease.org.uk/

Izvrsnost otvorenog pristupa: Peristil je časopis otvorenog pristupa koji omogućuje besplatan i neograničen pristup. Svi članci dostupni su na Portalu hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa HRČAK https://hrcak.srce.hr/hr/peristil pod licencijom CC BY 4.0. Peristil je u Hrvatskoj kategoriziran kao A1 znanstveni časopis i indeksiran je u međunarodnim bazama podataka kao što su ERIH i EBSCO, te u Directory of Open Access Journals (DOAJ). Svaki broj se tiska u ograničenoj nakladi te autor ima pravo na jedan besplatni autorski primjerak. Peristil se dostavlja svim relevantnim knjižnicama u Hrvatskoj i inozemstvu.

Postupak recenziranja: Svaki predani rukopis prolazi rigorozan postupak recenziranja. Prihvaćamo samo prethodno neobjavljene rukopise, osiguravajući najviše standarde akademske čestitosti. Postupak recenziranja je povjerljiv kako bi se očuvao integritet ocjenjivanja. Identitet autora i recenzenata ostaje anoniman (dvostruko slijepa recenzija).

Uredničke upute: Uredništvo donosi konačnu odluku o kategoriji vašeg članka, uzimajući u obzir prijedloge recenzenata.

Transparentna komunikacija: Autori će dobiti detaljne informacije o postupku recenziranja, dodijeljenoj kategoriji članka, i svim predloženim dodacima ili ispravcima potrebnim za konačno prihvaćanje rukopisa.

Pravovremene izmjene: Molimo autore da slijede upute naših recenzenata i uredništva te da predaju revidirane rukopise u roku od 20 dana. Ovaj rok je ključan za objavu; rukopisi koji nisu primljeni unutar ovog vremenskog okvira ne mogu se razmatrati za objavljivanje.

Autorska prava: Autori su odgovorni za pokrivanje troškova autorskih prava za ilustracije, fotografije i arhitektonske crteže iz arhiva i drugih institucija koji se objavljuju u njihovom radu.

Tehničke upute: Rukopisi moraju pratiti tehničke upute za besprijekoran proces objavljivanja.

Naknada za obradu članaka: Peristil ne naplaćuje naknade za obradu članaka (non-APC journal), osiguravajući ravnopravan pristup znanstvenom objavljivanju.

Rok za predaju priloga: 15. listopada 2023.

Za dodatne informacije, molimo posjetite našu web stranicu ili kontaktirajte uredništvo na dpuh@inet.hr

Očekujemo vaše vrijedne doprinose obogaćivanju naše znanstvene zajednice.

S poštovanjem,

Dino Milinović

predsjednik DPUH-a i glavni urednik Peristila

Dear Esteemed Authors,

We are delighted to extend a warm invitation to you to contribute your scholarly work to Peristil, the prestigious journal of art history published annually by The Croatian Society of Art Historians since 1954. Peristil is committed to fostering intellectual discourse in the field of art history and related social sciences and humanities, and we welcome your valuable contributions to enrich our scholarly community.

Key Features of Peristil:

Standards: The Editorial Board of Peristil adheres to the standards set by the Ministry of Science and Education of the Republic of Croatia for the editing of scientific journals, as well as the recommendations of the Committee on Publication Ethics (COPE) and the European Association of Science Editors (EASE).

https://publicationethics.org/guidance/Guidelines

https://ease.org.uk/

Open Access Excellence: Peristil is an open-access journal, that provides free and unrestricted access to a global audience. It has been a cornerstone of art historical scholarship for decades. All articles are available on the Portal of Croatian scientific and professional journals HRČAK https://hrcak.srce.hr/en/peristilunder a CC BY 4.0 license. Peristil is indexed in international databases such as ERIH and EBSCO, as well as in the Directory of Open Access Journals (DOAJ). Each issue is printed in a limited number, and each author receives a copy.

Peer Review Excellence: Every submitted manuscript undergoes a rigorous peer review process. We accept only previously unpublished manuscripts, ensuring the highest standards of academic integrity.

Confidential Peer Review: The peer review process is confidential to uphold the integrity of the evaluation. The authors' and reviewers' identities remain anonymous throughout (double-blind peer review).

Editorial Guidance: The Editorial Board makes the final decision on the category of your article, taking into account the peer review suggestions.

Transparent Communication: Authors will receive detailed information about the peer review process, the assigned article category, and any suggested additions or corrections necessary for final manuscript acceptance.

Timely Revisions: Authors are requested to follow the instructions of our reviewers and the Editorial Board, and to submit revised manuscripts within 20 days. This deadline is crucial for publication; manuscripts not received within this timeframe cannot be considered for publication.

Copyright Support: Authors are responsible for covering copyright expenses for illustrations, photographs, and architectural drawings from archives and other institutions to accompany their work.

Technical Guidelines: Please ensure your manuscripts adhere to the technical instructions for a seamless publication process.

No Article Processing Charges: We are proud to announce that Peristil does not charge any article processing fees, ensuring equitable access to scholarly publishing.

Author's Submission Guidelines:

• Submit the complete text of their contribution in a single .doc file (MS Word).
• Send the text via email to the editorial office (email address: dpuh@inet.hr).
• Contributions up to the size of one author's sheet are accepted (equivalent to 16 pages or 28,800 characters with spaces). The editorial board reserves the right to publish texts larger than 16 pages.

The contribution should include:

• Title
• Author's name and author's affiliation, ORCID of the author
• Keywords (up to 6 subject headings)
• Abstract (up to 450 characters with spaces)
• Summary of the text in English for translation into a Croatian language (summary – up to 1 page or 1,800 characters with spaces).
• At the author's expense, the contributor can translate the abstract, summary, and keywords into another language, specifying a qualified translator.
• List of visual materials (with brief descriptions and indicated authorship)
• Visual materials (10 to 12 attachments) should be provided in electronic format (jpg or tiff format). High-resolution quality for printing. Illustrations must be labeled with the author's name and the sequential number as referenced in the text.
• List of references at the end of the text

Formatting of Submitted Text:

• The text must be clear and unambiguous.
• Page numbering, the use of different styles and font sizes, formatting of chapters, and similar elements should be avoided.
• Additional and supporting notes should be provided at the end of the text (endnotes) and marked with Arabic numerals.
• Years and centuries should be spelled out in full.
• Terms that are abbreviated should be written out in full the first time they appear, with the abbreviation to be used subsequently. For example, "Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske (hereafter: DPUH)." In subsequent appearances, only the abbreviation is used.

Citation Style:

We use the Chicago Manual of Style citation system (Chicago Manual notes and bibliography system). For more information, please refer to https://www.chicagomanualofstyle.org/home.html

Deadline: 15 October 2023

If you have any further questions or need assistance, please do not hesitate to contact us at dpuh@inet.hr

Thank you for considering Peristil as the platform for your valuable contributions to the field of art history. We look forward to receiving your submissions.

Dino Milinović

president of the Croatian Society of Art Historians and Peristil editor-in-chief

Umjetnički dodiri između Istoka i Zapada

Orebić, 4. – 7. listopada 2023.

Na tragu širokog spektra povijesno-umjetničkih, književnih ali i kulturoloških tema kojima se bavio Cvito Fisković, te s obzirom na njegovu istaknutu ulogu u zaštiti spomenika i ove godine se na znanstvenom skupu okuplja četrdesetak sudionika iz Hrvatske i inozemstva.

Prostor Jadrana i njegova zaleđa odavna je prepoznat kao mjesto dodira dvaju kulturno-umjetničkih krugova. Iza sažetih odrednica Istoka i Zapada krije se pritom niz društvenih, političkih, vjerskih i likovnih fenomena ključnih za oblikovanje povijesnoumjetničke slike Mediterana od antike do modernoga doba. Jadran kao mjesto susreta velikih europskih i azijskih civilizacija predstavlja stoga trajnu i gotovo neiscrpnu temu znanstvenog proučavanja kako povjesničara, arheologa tako i povjesničara umjetnosti, kulturnih antropologa i drugih istraživača. Naznačeni povijesni dodiri obuhvaćaju pak složeni spektar procesa – poput utjecaja oblikovnih, stilskih i ikonografskih rješenja, migracija djela, tehnika, materijala, umjetnika i naručitelja – koji su se u širokom vremenskom luku odvijali duž rubova grčkoga i rimskoga svijeta, istočnoga i zapadnoga carstva, kršćanstva i islama.

Organizatori:

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

Program i knjižnica sažetaka