DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

STRUČNO PUTOVANJE

OTOK KRK

SUBOTA, 25. TRAVNJA 2015. U 7.00

Program obuhvaća obilazak grada Krka s katedralom i franjevačkim samostanom, samostana na Košljunu i Vrbnika uz stručno vodstvo Marijana Bradanovića s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci.

Cijena: 180 kn za članove i 200 kn za ostale. Prijave i uplate do 22. travnja 2015. na dpuh@inet.hr ili 01 48 12 920. Polazak s parkirališta iza Cibone. U cijenu je uključen prijevoz na otok Košljun i ulaznice. Ne planira se stanka za ručak.

ČETVRTAK, 9. TRAVNJA 2015. U 17.00

UMJETNIČKI PAVILJON

Kolekcija Vugrinec: remek-djela hrvatske moderne

Kolekcija Vugrinec sadrži najreprezentativnija djela hrvatskih umjetnika moderne, od Nikole Mašića preko predstavnika tzv. zagrebačke šarene škole do djela münchenskih đaka i praške četvorice.

Stručno vodstvo: Petra Vugrinec i Darija Alujević

SRIJEDA, 8. travnja 2015. u 18:30
DPUH, Preradovićeva 44

Sandi Bulimbašić

Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Splitu

                    

Društvo hrvatskih umjetnika „Medulić“ (1908. – 1919.)

Osnivanje Društva hrvatskih umjetnika „Medulić“, regionalnog društva umjetnika iz Dalmacije, u Splitu 1908. označilo je prvi ozbiljniji raskol na hrvatskoj umjetničkoj sceni, do tada prilično ujedinjenoj u Društvu umjetnosti na čelu s Isom Kršnjavijem. Za razliku od konzervativnog i apolitičnog Društva umjetnosti, „medulićevci“ sa školovanja u inozemstvu donose impulse novih umjetničkih strujanja, a osim zaštite staleških interesa svojih članova, program Društva imao je i jasno određen politički
cilj – nezavisnost hrvatskog naroda te kulturno i političko ujedinjenje južnoslavenskih naroda. Uz Ivana Meštrovića, glavnog ideologa, jezgra Društva bili su E. Vidović, V. Bukovac, M. Rački, T. Krizman, T. Rosandić i drugi istaknuti, većinom dalmatinski umjetnici, ali i književnici, političari i likovni kritičari. Izlaganje će predstaviti povijest djelovanja Društva u svjetlu kulturnih i političkih zbivanja u Splitu i Hrvatskoj početkom 20. stoljeća, te u svjetlu novih saznanja, vezanih uz istraživanja za istoimenu doktorsku disertaciju. Posebna pažnja bit će posvećena valorizaciji doprinosa Društva u podizanju kvalitete umjetničkog života u Hrvatskoj, posebice kroz bogatu izložbenu djelatnost, oblikovanju nacionalnog izraza u umjetnosti, vrijednosnoj afirmaciji nacionalne umjetnosti kroz visoke standarde umjetničkog djelovanja, te brojnim drugim zaslugama za progresivni razvoj umjetnosti u našoj sredini. U svjetlu zbivanja po završetku Prvog svjetskog rata razjasnit će se okolnosti prestanka djelovanja Društva 1919.

 

Sandi Bulimbašić rođena je 1969. u Splitu. Diplomirala je povijest umjetnosti i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2014. obranila doktorsku disertaciju pod nazivom Društvo hrvatskih umjetnika „Medulić“ (1908.-1919.). Od 1999. zaposlena je u Konzervatorskom odjelu u Splitu; od 2009. u zvanju više stručne savjetnice – konzervatorice. Područje njezina znanstvenog i stručnog interesa su teme iz moderne i suvremene umjetnosti. Autorica je
retrospektivne izložbe Ante Verzotti: fotografije 1967.- 2003. (Galerija umjetnina u Splitu, 2004.) te niza predgovora u katalozima izložaba suvremenih hrvatskih umjetnika. Uz znanstvene radove, objavljuje i stručne tekstove, prikaze i kritike u Kvartalu, Konturi i drugim časopisima. Od 2014. suradnica je na znanstvenom projektu Croatia and Central Europe: Art and Politics in the Late Modern Period (1780-1945) pod vodstvom dr. sc. Dragana Damjanovića.  

Program su financijski podržali Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba.

Raspored svih predavanja

http://www.dpuh.hr/predavanja2/

ČETVRTAK, 26. OŽUJKA 2015. U 12 sati
DPUH, Preradovićeva 44

Maja Žvorc

Portretna poprsja iz Muzeja Međimurja u Čakovcu

U knjizi autorica razmatra okolnosti nastanka zbirke dvadesetak kamenih poprsja danas izloženih u lapidariju Muzeja Međimurja u Čakovcu. Kipovi predstavljaju hrvatske i mađarske dostojanstvenike iz razdoblja druge polovine 17. stoljeća kada je Čakovcem upravljala obitelj Zrinski. Studija je nastala na temelju diplomskog rada obranjenog na Odsjeku za povijest umjetnosti u Zagrebu koji je dobio Nagradu DPUH-a „Radovan Ivančević“ za najbolji diplomski rad.

Knjigu će predstaviti: dr. sc. Zvonko Maković, predsjednik DPUH-a, mentorica dr. sc. Sanja Cvetnić, recenzent dr. sc. Milan Pelc i autorica.

Maja Žvorc rođena je 1987. godine u Čakovcu. Diplomirala je povijest umjetnosti i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Trenutačno pohađa Poslijediplomski doktorski studij povijesti umjetnosti i zaposlena je u Muzeju Međimurja.

Nakladnik: DPUH, 2014.

ISBN 978-953-6089-33-8
96 stranica

Cijena: 70 kn

PRODUŽUJEMO POZIV DO 8. TRAVNJA 2015.

Molimo studentice/studente povijesti umjetnosti zainteresirane za rad na digitalizaciji izdanja Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske da se jave do 30. ožujka 2015. na mail dpuh@inet.hr.

Iva Prosoli
Muzej grada Zagreba             

Fotografski iskoraci i filmska fotografija amaterskih filmova 1930-ih u Hrvatskoj – međusobni utjecaji i veze

U trećem desetljeću 20. stoljeća nekolicina domaćih foto­grafa (Franjo Mosinger, Milan Pavić, Milan Fizi, Tošo Dabac, Đuro Janeković) prakticirali su eksperimente kao što su dvostruka ekspozicija, ekstremni donji i gornji rakurs ili krupni plan. Bili su rijetko izlagani zbog tada dominant­ne izlagačke politike temeljene na idejama piktorijalizma. Međutim, slične tendencije javile su se i u filmskoj foto­grafiji nekih kratkih filmova iz istog razdoblja (prvenstveno amaterskim filmovima Oktavijana Miletića). Predavanje se fokusira na fotografije Toše Dabca, filmsku fotografiju i rad Sergija Tagatza i Oktavijana Miletića te njihove međusobne veze. Početak profesionalne karijere Toše Dabca vezan je uz film. Dabac je započeo kao voditelj propagande i pre­vodilac u Fanametu 1927., da bi zatim iste dužnosti obav­ljao u zagrebačkoj podružnici MGM-a, gdje je uređivao i glasilo Metro Megafon. S MGM-om su u istom razdoblju surađivali i Oktavijan Miletić i Sergije Tagatz. Godine 1929. Dabac je sudjelovao u nastanku filma Vodica za kurajžu, koji se prikazivao u zagrebačkom kinu Europa palace, a čiji je snimatelj bio Sergije Tagatz.

Iva Prosoli rođena je 1980. u Zagrebu. Diplomirala je po­vijest umjetnosti i njemački jezik i književnost na Filo­zofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje trenutno pohađa Poslijediplomski doktorski studij povijesti um­jetnosti. Radi u Muzeju grada Zagreba kao viša kustosica i voditeljica Zbirke zagrebačkih fotoreportera. Od 2010. vodi kolegij pod nazivom Fotografija i umjetnička praksa od 1960-ih do danas na diplomskom studiju fotografije Akademije dramske umjetnosti. Povremeno prevodi s nje­mačkog jezika. Autorica je većeg broja tekstova i izložbi s područja fotografije.

ČETVRTAK, 19. OŽUJKA 2015. U 17.00
GALERIJA KLOVIĆEVI DVORI

FOTO TONKA - tajne ateliera društvene kroničarke uz stručno vodstvo autorice izložbe Lovorke Magaš Bilandžić i kustosice izložbe Ive Sudec Andreis

Peristil

Zbornik radova za povijest umjetnosti

u povodu 60 godina izlaženja (1954. – 2014.)

utorak, 17. ožujka 2015. u 12 sati

DPUH, Preradovićeva 44, Zagreb

Na predstavljanju će govoriti prof. dr. sc. Zvonko Maković, predsjednik DPUH-a, dr. sc. Irena Kraševac, glavna urednica i akademik Igor Fisković

Časopis Peristil pokrenuli su profesori s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Grgo Gamulin i Milan Prelog kao prvi suvremeno koncipiran znanstveno-stručni časopis za povijest umjetnosti u Hrvatskoj. Prvi broj objavljen je 1954. godine u izdanju Povijesnog društva Hrvatske, a nakon 1957. kontinuirano ga objavljuje Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske. U Peristilu je dosad svoje radove objavilo 360 autora, a ovaj broj donosi cjelovitu bibliografiju i kazalo autora.

Peristil je kategoriziran domaći časopis koji se uzima u obzir pri vrednovanju radova za izbor u znanstvena zvanja iz područja humanističkih znanosti, a referiran je u bazama ERIH (European Reference Index for Humanities) i EBSCO (Art Source Database).

impresum i sadržaj

SRIJEDA, 11. ožujka 2015. u 18:30
DPUH, Preradovićeva 44

Lidija Butković Mićin
 

Urbanistički problem riječke Delte 1940-ih i 1950-ih

Razdoblje nakon završetka Drugog svjetskog rata u Rijeci je obilježeno korjenitim promjenama na političkom, gospodarskom i socijalnom planu koje su se odrazile na urbanističku i arhitektonsku djelatnost. Među brojnim zadacima koji su čekali reakciju urbanističke struke, osobito je zanimljivo i dugosežno bilo pitanje transformacije Delte, nasipanog zemljišta između Mrtvog kanala i preusmjerenog korita Rječine, koje je od sredine 19. stoljeća korišteno uglavnom u lučke svrhe. Naime, formalnopravno ujedinjenje Rijeke i Sušaka 1947. godine, u međuraću teritorijalno i upravno samostalnih gradova, nametnulo je rješavanje konkretnih problema prostornog i funkcionalnog povezivanja dvaju polutki grada opterećenih vlastitom tradicijom prostorno-planskih dokumenata. U novonastalim okolnostima Delta je percipirana kao dragocjeni prostorni resurs u samom središtu integriranoga grada koji, eliminacijom lučkih postrojenja, postaje idealni prostor za lociranje zgrada javne namjene te rekreativnih, kulturnih i zabavnih sadržaja okruženih zelenilom. U urbanističke planove iz vremena kasnih 40-ih i 50-ih godina na kojima su radili stručnjaci poput Zdenka Kolacija, Vlade Antolića, Branka Vasiljevića, Antuna Ulricha i Zdenka Sile, utkana je uzbudljiva perspektiva fizičkog i simboličkog objedinjenja Rijeke i Sušaka preko pojasa Delte i susjedne Brajdice, verzija budućnosti grada u kojoj je moguće pomirenje razvojnih interesa lučko-industrijskog sektora sa potrebama suvremenog gradskog života. Izlaganje će se koncentrirati na urbanističke planove te arhitektonske projekte za područje Delte iz tog vremena, kao i dokumente lokalnih i saveznih upravnih tijela koji svjedoče o raskoraku utopijskog, vizionarskog urbanizma i realnosti političko-ekonomske konstelacije poratnih godina FNR Jugoslavije.

Lidija Butković Mićin diplomirala je 2007. povijest umjetnosti i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Vanjski je suradnik Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci u naslovnom zvanju asistenta te polaznik Poslijediplomskog doktorskog studija povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom Arhitektura grada Rijeke od 1945. do 1960. godine. Realizirala je nekoliko izložbi iz područja ilustracije, stripa, dizajna i arhitekture. Suradnica je na projektima 1POSTOZAUMJETNOST i Motel Trogir usmjerenih na istraživanje i zaštitu spomeničkih i arhitektonskih ostvarenja nastalih nakon Drugog svjetskog rata .