DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

SUBOTA 15. studenoga 2014.
Topusko i Gora 

Program obuhvaća obilazak Topuskog i rekonstruirane ranogotičke templarske crkve Uznesenja Bl. Dj. Marije u Gori uz stručno vodstvo konzervatora Drage Miletića.
Polazak u 8.00, parkiralište iza Cibone
Cijena prijevoza: 100 kn za članove i 110 kn za ostale. Prijave i uplate do 12. studenoga 2014. na dpuh@inet.hr ili 01 48 12 920.

Napomena: ručak i pauza za ručak nisu planirani. 

SRIJEDA, 22. listopada 2014. u 18:30
DPUH, Preradovićeva 44

Daniel Zec
Muzej likovnih umjetnosti, Osijek

Osječki kipari prve polovine 20. stoljeća: Leović, Živić, Nemon, Švagel-Lešić

Glavni nositelji kiparstva u Osijeku u prvoj polovini 20. stoljeća bili su do sada nedovoljno poznati i slabo istraženi kipari Josip Leović (1885. – 1963.), Mihajlo Živić (1899. – 1942.), Oscar Nemon (1906. – 1985.) i Rudolf Švagel-Lešić (1911. – 1975.). Likovni izričaj Josipa Leovića u mnogome je određen školovanjem u Beču početkom 20. stoljeća. Upravo je simbolizam obilježio ponajbolje Leovićeve kiparske radove, a posebno one stvarane pod mecenatom osječkog industrijalca Rudolfa Povischila, koji mu je postao mecena preko kojega dobiva različite likovne narudžbe. Još od samih početaka studija na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu, evidentan je snažan utjecaj Ivana Meštrovića na kiparsko stvaranje Mihajla Živića. Osim najranijih radova, to jasno pokazuju i djela nastala neposredno po svršetku studija 1929. ili ona kasnija. Još kao gimnazijalac i kao samouki kipar, Oscar Nemon priređuje u Osijeku dvije izložbe svojih kiparskih radova, 1923. i 1924. Već 1925. odlazi u Beč, a potom u Bruxelles, gdje ostvaruje karijeru portretiste i medaljara. Portret Sigmunda Freuda (1931.) donosi mu svjetsku slavu. Rudolf Švagel-Lešić nakon studija na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu vraća se 1934. u svoj zavičaj i radi kao slobodni umjetnik, a u Osijek dolazi 1939. i ondje djeluje do 1945. Na žalost, većina njegovih osječkih narudžbi zbog ratnih okolnosti nije bila realizirana u cijelosti. Ni jednom osječkom kiparu nije pošlo za rukom ostaviti za sobom dubljega traga u povijesti osječke umjetnosti prve polovine 20. stoljeća. Ostali su i na margini nacionalnoga kiparskog stvaranja. Ovaj prikaz, prema tome, ne otkriva velike kipare i senzacionalne kiparske opuse, pa ni reprezentativna pojedinačna kiparska djela. Njime se neće izazvati perturbacije u poznavanju nacionalnoga kiparstva moderne, ali tom poznavanju može biti validan prinos.

Daniel Zec zaposlen je kao viši kustos u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku. Diplomirao je povijest umjetnosti i arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2003. godine. Magistrirao je 2011. radom Kiparstvo u Osijeku između dva svjetska rata na istom fakultetu, a 2012. upisuje doktorski studij. 

Program su financijski podržali Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba.

Na godišnjoj i izbornoj skupštini Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske održane 18. listopada 2014. izabrani su članovi tijela upravljanja:

Predsjednik:
Zvonko Maković

Dopredsjednici:
Frano Dulibić, Ivana Mance

Upravni odbor:
Mario Braun, Višnja Bralić, Nada Grujić, Irena Kraševac, Marko Špikić, Danko Zelić

Nadzorni odbor:
Ariana Kralj, Dino Milinović, Milan Pelc

Izdavački savjet:
Željka Čorak, Dragan Damjanović, Frano Dulibić, Đurđa Kovačić, Irena Kraševac

Sud časti:
Željka Čorak, Igor Fisković, Tonko Maroević

srijeda, 15. listopada 2014. u 13.00 sati
DPUH, Preradovićeva 44 

akademik Vladimir Marković
Studije iz povijesti umjetnosti renesanse i baroka

Povijesnoumjetničke studije 2

Na predstavljanju će govoriti urednik dr. sc. Danko Zelić i recenzentica dr. sc. Sanja Cvetnić.

DPUH je 2011. godine pokrenuo Biblioteku digitalnih izdanja u kojoj se objavljuju antologijski tekstovi hrvatske povijesti umjetnosti te ih ponovno „oživljavamo“ u digitalnim faksimilnim izdanjima. Odabrane studije iz povijesti umjetnosti renesanse i baroka akademika Vladimira Markovića, umirovljenog redovnog profesora na odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu sadrže 48 tekstova na ukupno 595 stranica nastalih od 1969. do 2013. godine, a prethodno su objavljeni u znanstvenim i stručnim časopisima, zbornicima sa znanstvenih skupova te u knjigama.

Rasprave i studije akademika Vladimira Markovića objedinjene na jednom mjestu u digitalnom obliku, tvore logičnu cjelinu koja bitno dopunjuje naše znanje o renesansnoj i baroknoj umjetnosti u Hrvatskoj. Zrelim promišljanjem, jasnoćom uvida i razgovijetnim analizama, Marković „našu“ umjetnost na primjeren način inkorporira u europske tokove, ukazujući istovremeno na specifičnosti spomenika u graničnoj, perifernoj sredini. (Iz recenzije akademika Radoslava Tomića)

ISBN 978-953-6089-32-1
Izdavač: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske
Urednik: Danko Zelić
Recenzenti: Sanja Cvetnić i Radoslav Tomić
Oblikovanje: DZN studio
Naklada: 300
Zagreb, svibanj 2014.
Izdanje je priređeno uz potporu Ministarstva kulture RH; Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH te Grada Zagreba – Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport
Cijena: 50 kn

POPIS TEKSTOVA
 

PONEDJELJAK, 13. LISTOPADA 2014.

PRERADOVIĆEVA 44

Between Rococo and Classicism

Ceiling Painting in the Second Half of the 18th Century

Organizator: Institut za povijest umjetnosti

Sudionici: Milan Pelc, Werner Telesko, Herbert Karner, Barbara Murovec, Martin Mádl, Sanja Cvetnić, János Jernyei- Kiss, Szabolcs Serfőző, Jasmina Nestić, Frank Büttner, Mirjana Repanić-Braun, Stephan Hoppe, Ute Engel

Jezici skupa: engleski i njemački  

PROGRAM

UTORAK, 7. LISTOPADA 2014. U 17.00
ŽIDOVSKA OPĆINA ZAGREB, PALMOTIĆEVA 16

Židovska općina Zagreb poziva članove DPUH-a na razgledavanje izložbe Nepoznata Stella Skopal u Galeriji Milan i Ivo Steiner, projekciju filma Povijest židovskog naroda i tradicionalno druženje uz domjenak.

Umjetnička galerija Dubrovnik i Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske imaju čast pozvati Vas na predstavljanje knjige

Sanja Žaja Vrbica

Marko Rašica

u utorak, 30. rujna 2014. u 20 sati

Umjetnička galerija Dubrovnik, Put Frana Supila 23

Pozdravnu riječ održat će mr. sc. Vesna Delić Gozze, ravnateljica UGD, a o knjizi će govoriti dr. sc. Irena Kraševac, dr. sc. Željka Čorak, dr. sc. Antun Karaman i autorica dr. sc. Sanja Žaja Vrbica.

Monografijom Marka Rašice izvlači se iz zaborava zanimljiv opus umjetnika, koji je dugo vremena postojao isključivo na marginama regionalnoga stvaralaštva (dubrovačkog pejzažizma) iako je po svojim formativnim premisama upravo kozmopolitski. Slikar Rašica se formirao početkom 20. stoljeća u Beču i vrlo brzo je došao u dodir sa secesijskim tendencijama, zatim putovao i djelovao po mnogim europskim zemljama, ovladavši gotovo svim disciplinama likovnog rada, te svoje relativne vrhunce doživio u duhu art déco-a, da bi kasniju fazu posvetio nizu primijenjenih zadataka (posebno sakralne motivike) i izložbama stiliziranih krajolika, kojima je stekao relativnu popularnost širih krugova. Premda ni u jednom razdoblju svojega stvaralaštva nije bio prethodnikom ili vrhunskim majstorom, po rasponima i po kulturnoj ulozi (bio je scenografom Vojnoviću, pisao je, ilustrirao, radio karikature, djelovao u smjeru “nacionalnog” stila) opravdano zaslužuje kritičku i povjesničarsku pažnju i procjenu.

—iz recenzije akademika akademika Tonka Maroevića 

SADRŽAJ MONOGRAFIJE I IMPRESUM

POZIVNICA

ARHITEKTURA S POTPISOM 2

23. - 26. rujna 2014. 

Program specijaliziranih stručnih vodstava pod nazivom Arhitektura s potpisom obuhvaća djela istaknutih hrvatskih arhitekata 19. i 20. stoljeća u Zagrebu. Vizualnu prepoznatljivost i identitet grada kreirali su brojni arhitekti čiji se opus nastavljao na radove prethodnika, gradeći skladnu arhitekturu u stilu vremena u kojem su djelovali. Ovim programom željeli bismo skrenuti pozornost na vrijednu zagrebačku arhitektonsku baštinu i upozoriti na njezino današnje stanje.

PROGRAM

ČETVRTAK, 18. RUJNA 2014. U 17.00
HRVATSKI POVIJESNI MUZEJ, ZAGREB

Slike Velikog rata u Zbirci slika, grafika i skulptura Hrvatskog povijesnog muzeja uz stručno vodstvo autorice izložbe Marine Bregovac Pisk