DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

Godišnja konferencija Radne skupine za teoriju i naobrazbu u održavanju spomenika (AKTLD)

Potresenost: Zemlja i baština u krizi

Erschütterung: Erde und Erbe in der Krise Jahrestagung des Arbeitskreis Theorie und Lehre der Denkmalpflege e.V. (AKTLD)

28. rujna - 1. listopada 2023., Arheološki muzej Zagreb

Procjena promjena sastavni je dio održavanja spomenika. Osim postupnih transformacijskih procesa, važan dio povijesti i prakse očuvanja spomenika razvio se kao odgovor na iznenadne, vidljive i opipljive promjene okoliša uzrokovane nasilnim prirodnim i ljudskim događajima. Ovisno o poticaju, dojmovi raspadanja, (djelomičnog) razaranja dovode do različitih emotivnih reakcija. Zagreb, ovogodišnje mjesto okupljanja Radne skupine za teoriju i naobrazbu u održavanju spomenika (AKTLD), i okolna područja 2020. godine pogodilo je nekoliko potresa koji su uzrokovali ozbiljne štete na spomenicima i objektima kulturne baštine. Stoga je potrebno govoriti o promjeni društvenog i prirodnog okoliša kao posljedici katastrofe. Mučni događaji, bilo da se radi o potresima, ratnim razaranjima, društvenim nemirima ili prirodnim katastrofama, uvijek su imali i nastavljaju imati trajne posljedice u različitim društvenim skupinama, uključujući zajednicu koja se bavi očuvanjem baštine. Stanja šoka, previranja, užasa, nesigurnosti ili neizvjesnosti konkretne su posljedice naglih promjena u izgrađenom okolišu koji se shvaća kao složeni nositelj vrijednosti kulturnog naslijeđa. Šok je transformativni događaj – ali često je riječ o procesima koji su dugo bili skriveni a naglo ili postupno postaju vidljivi. Šok traumatičnih zbivanja često dovodi do ishitrenih, nezrelih ili kratkovidnih reakcija koje su suprotne zahtjevima očuvanja spomenika. Zato će se na ovoj međunarodnoj konferenciji raspraviti o mogućnostima ublažavanja tih procesa i optimalnog održavanja spomenika.

Jezik konferencije: njemački i engleski

Molimo zainteresirane članove DPUH-a za sudjelovanje na konferenciji da se zbog ograničenog broja sudionika najave Marku Špikiću na mail: mspikic@ffzg.hr

program događanja

Izložba

Govor boje

utorak, 26. rujna – nedjelja, 1. listopada 2023.

Zagrebački velesajam, Paviljon 7

Otvorenje izložbe: utorak, 26. rujna 2023., Zagrebački velesajam, paviljon 7

„Općenito uzevši, boja je dakle sredstvo izravnog utjecaja na dušu. Boja je tipka. Oko je batić. Duša je klavir s mnogo žica.“ Vasilij Kandinski, O duhovnom u umjetnosti, 1912.

Fascinantna tema boje bila je zadatak za povjesničare umjetnosti koji su sudjelovali u praktikumu pod nazivom "Dijalog povijesti umjetnosti i suvremene umjetničke produkcije - prilog razvoju kritičke misli #2". Iva Brižan, Karla Čudina, Hana Kantoci, Lorena Šimić, Dorian Ruljančić, Ema Tomić, Željka Zdelar i Sofija Žagar su sudjelovali u razgovorima s povjesničarima umjetnosti, kustosima i umjetnicima i rezultirali su izložbom koja će vas zasigurno inspirirati.

Tema izložbe, Boja, je duboko ukorijenjena u umjetničkoj praksi i povijesti umjetnosti. Boja nije samo vizualni element, već i jezik sam po sebi. Izložba istražuje načine na koje boje komuniciraju s gledateljima i umjetnicima jer boje nisu samo estetski odabir umjetnika - one nose duboka značenja koja često prelaze granice riječi. Od tradicionalnih tehnika do suvremenih eksperimenata, ova se izložba bavi širokim spektrom kreativnih pristupa. Ova izložba je prilika za dublje razumijevanje moći boje u umjetničkom izražavanju i nudi nam uvid u različite načine na koje umjetnici koriste boju kako bi komunicirali svoje ideje i emocije. Umjetnici: Grgur Akrap, Iris Jambrek, Anita Kontrec, Marija Koruga, Ivan Prerad, Ana Ratković Sobota, Damir Sobota, Jelena Sokić, Marko Tadić, Matko Vekić, Matej Vuković.

Želimo zahvaliti svim sudionicima praktikuma, kolegama povjesničarima umjetnosti i umjetnicima na njihovom predanom radu i doprinosu ovoj izložbi.

Nadamo se da će se ova suradnja i, ponajviše, komunikacija između povjesničara umjetnosti i umjetnika nastaviti i dalje, jer smo uvjereni da takav dijalog donosi obogaćenje suvremene umjetničke produkcije.

Otvorenje izložbe: utorak, 26. rujna 2023., Zagrebački velesajam, paviljon 7.

Art Zagreb međunarodni je sajam suvremene likovne umjetnosti. Pokrenut 2018. godine ubrzo se etablirao kao središnje događanje hrvatskog tržišta umjetnina. Jednom godišnje na Art Zagrebu predstavljaju se najbolje galerije i umjetnici hrvatskog tržišta umjetnina. Ovaj sajam jedinstveno je mjesto susreta galerista, kolekcionara, umjetnika, kustosa, povjesničara umjetnosti i ljubitelja umjetnosti općenito. Na jednom mjestu, nudi se pregled hrvatskog tržišta s fokusom na suvremenoj umjetnosti i živućim autorima. Osim sajmenog dijela, Art Zagreb organizira izložbe, panele, predavanja, radionice i projekcije dokumentarnih filmova. Zajednički nazivnik svim sadržajima promocija je tržišta umjetnina.

Višegodišnji partneri Art Zagreba su Akademija likovnih umjetnosti Zagreb i Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske. ALU Zagreb organizira izložbu likovnih akademija iz Hrvatske i svijeta, jedinstvenu priliku za upoznavanje s budućim dionicima tržišta umjetnina. DPUH organizira izložbu suvremenih hrvatskih autora kao rezultat praktikuma za povjesničare umjetnosti.

Više o izložbi: https://www.artzagreb.com/?portfolio=dpuh-2

Raspored događanja: https://www.artzagreb.com/?page_id=474

Za posjetitelje:

Zagrebački velesajam P7, P8

ULAZNICE: 7€ dnevna / 25€ festivalska, 15€ dnevna obiteljska, 4€ studentska, grupna i umirovljenička, ulaz besplatan za djecu do 10 godina, otvorenje ulaz besplatan

RADNO VRIJEME: UTO 17.00-24.00; SRI-NED 11.00-20:00 izložbeni prostori + koncerti i ostala događanja do 24:00

PANEL

Mogućnosti participatornog mapiranja kulturne i umjetničke baštine u udaljenom i ruralnom području

subota, 9. rujna 2023., 12:00

Brod Moravice, Etno udruga „Turanj“, Stjepana Radića 3

Organizatori: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Etno udruga „Turanj“

Suradnici: Martina Petrinović, Danko Dujmović, Marijan Bradanović, Eugen Burić, Daniel Štimac, Dejan Troha, Maja Turk, Katarina Tušek, Dražen Brajdić

Panel je dio inicijative dokumentiranja materijalne nepokretne i pokretne kulturne baštine na području Gorskog kotara koju je pokrenulo Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske. Sudioničko mapiranje dokazalo se kao iznimno koristan alat za očuvanje kulturne baštine, pri čemu članovi zajednice imaju priliku podijeliti svoje znanje. Panel okuplja stručnjake iz područja povijesti umjetnosti koji se već dugi niz godina posvećeno bave proučavanjem kulturne i umjetničke baštine u Hrvatskoj. Njihovo znanje, iskustvo i strast prema baštini bit će neprocjenjivi resursi u razumijevanju važnosti sudioničkog mapiranja i njegove primjene u ruralnim područjima. Načela humanističkih znanosti ugrađena su u službenu politiku Europske komisije. Ova inicijativa također doprinosi europskom kontekstu, naglašavajući važnost očuvanja kulturne baštine diljem Europe. Unatoč napretku, svjesni smo da postoje infrastrukturni izazovi. Panel će biti prilika za razmjenu ideja, iskustava i najboljih praksi. Pozivamo sve zainteresirane da se pridruže i da zajedno doprinesemo očuvanju kulturne riznice Gorskog kotara.

Panel je dio programa obilježavanja Dana europske baštine kojeg priprema Ministarstvo kulture i medija i tradicionalno se održava u rujnu i listopadu. Središnjom temom pod nazivom Živa baština želi se naglasiti važnost zajedničke kulturne baštine zajednice europskih naroda, a posebice nematerijalne kulturna baštine.

www.europeanheritagedays.com

www.min-kulture.gov.hr

13. srpnja 2023. na dnevnom redu su odluke koje se tiču upravljanja imovinom i davanja gradskih prostora u zakup udrugama i području kulture. Međutim, nacrti tih odluka ne zadovoljavaju potrebe udruga koje djeluju na području Zagreba i ne pridonose razvoju civilnog društva u našem glavnom gradu.

Udruge obavljaju važne socijalne, kulturne, humanitarne ili ekološke aktivnosti koje su od velike koristi za društvo. Podrška lokalnih vlasti tim udrugama omogućuje im da nastave s radom i pruže korisne usluge zajednici. Udruge su glas građana i omogućuju im sudjelovanje u donošenju odluka o pitanjima koja su im važna. Stoga je važno da vlasti podrže udruge kako bi priznale važnost participativnog procesa i promovirale demokratske vrijednosti.

Partnerstvo između javnog sektora i udruga donosi mnoge prednosti - sinergijske učinke, poboljšanje učinkovitosti programa i projekata te dijeljenje znanja i resursa za postizanje boljih rezultata. No, nažalost, Grad Zagreb nije konzultirao udruge ili uključio značajan broj njihovih predstavnika u izradu predloženih odluka.

Osim toga, kriteriji za dodjelu prostora i upravljanje imovinom ne priznaju dugogodišnje djelovanje udruga, vrijednost volontiranja i načelo neovisnosti udruge (Zakon o udrugama). Odluke se donose na temelju procjene kvalitete koju će vršiti povjerenstvo. DPUH se uključio u javnu raspravu na vrijeme – no naše i primjedbe ostalih udruga – odbijene su.

Pozivamo Grad Zagreb da revidira nacrte odluka i uključi udruge u proces donošenja odluka koje će odgovarati njihovim potrebama i pridonijeti razvoju civilnog društva. Samo zajedničkim djelovanjem možemo postići pozitivne promjene i graditi bolju budućnost za našu zajednicu!

Skupština je usvojila nacrte odluka bez dodatne rasprave.

Prijedlog odluke o davanju gradskih prostora udrugama i ostalim organizacijama civilnog društva

Prijedlog odluke o uvjetima i kriterijima za davanje u zakup gradskih prostora u području kulture

Primjedbe koje je Društvo povjesničara umjetnosti uputilo Gradu Zagrebu u javnom savjetovanju. 

Rasprodaja vlastitih izdanja i višak knjiga dobivenih donacijama

od 4. do 6. srpnja 2023.

od 12 do 19 sati

DPUH, Preradovićeva 44

prodaja samo u uredu DPUH-a za gotovinu

SVEČANA DODJELA NAGRADA DPUH-a ZA 2022. GODINU

SRIJEDA, 28. LIPNJA 2023., 12 sati

Arheološki muzej u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 19, Zagreb

U 2022. godini hrvatski su povjesničari umjetnosti ostvarili značajne rezultate i na različite načine potvrdili važnost struke u kulturnom i znanstvenom životu zajednice. Djelujući u svim relevantnim medijskim formatima, od znanstvenih i stručnih publikacija, preko izložbi, filmova, radio emisija, i virtualnih mreža do simpozija i javnih predavanja, povjesničari umjetnosti ostavili su prepoznatljiv, nadasve pozitivan i konstruktivan trag u životu društva izloženog izazovima i nedaćama političke i ekonomske zbilje. Istraživanje umjetničke baštine, njezina interpretacija u internacionalnom kontekstu, djelovanje na polju zaštite spomenika i podizanja svijesti o njihovoj važnosti za kulturni ugled Hrvatske, praćenje suvremenih umjetničkih praksi, poticanje interdisciplinarnosti, sudjelovanje u promicanju humanističkih i estetskih vrijednosti naspram površnosti i bezobzirnosti potrošačkog mentaliteta – sve su to značajke djelovanja naših kolegica i kolega, djelovanja kojim naša struka nastoji dati svoj mali, ali, nadamo se, nipošto zanemariv prilog izgradnji boljeg, otvorenijeg, tolerantnijeg i osjetljivijeg  društva.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuje nagrade u tri kategorije: 1. nagradu za životno djelo; 2. godišnje nagrade za promicanje interdisciplinarnosti, za izložbu, za znanstvenu i stručnu knjigu, za zaštitu spomenika, za popularizaciju struke, 3. godišnje nagrade za izvrsne diplomske radove.

Nagradu Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za životno djelo koja nosi ime Radovana Ivančevića, istaknutog povjesničara umjetnosti i dugogodišnjeg predsjednika naše udruge, ove godine dodjeljujemo zaslužnom povjesničaru umjetnosti Vladimiru P. Gossu. Njegov doprinos tumačenju hrvatske umjetničke i kulturne baštine kao jednakovrijedne sastavnice kulturne povijesti Europe i svijeta ostat će trajan poticaj i orijentir u promišljanju doprinosa jedne male sredine univerzalnoj kulturi.  Šireći  granice struke, svojim nekonvencionalnim pristupom otvorio je mogućnost razumijevanja i valorizacije kreativnih potencijala zajednice i pojedinaca, potencijala koji se tijekom vremena u  interakciji s prostorom i povijesnim čimbenicima pretaču u djela umjetnosti i kulture.  

Zahvaljujući mnogim vrsnim postignućima i ove je godine bilo teško izdvojiti pojedince i ustanove kojih su ostvarenja obilježila minulu godinu. Na temelju pristiglih nominacija povjerenstvo je izabralo radove za godišnju nagradu u pet kategorija. Za promicanje interdiciplinarnosti i vizualne kulture godišnju nagradu dobiva HS AICA za programe Izložbene kartografijei AICA: Dijalozi. Među prošlogodišnjim izložbenim projektima najboljim je proglašena izložba Korijeni i krila – Vlaho Bukovac u Zagrebu, Cavtatu i Beču, održana u Klovićevim dvorima u Zagrebu. Nagrada je, dakle, dodijeljena ustanovi koja je mnogim izvrsnim izložbama obogatila kulturni život Zagreba i čitave Hrvatske. Godišnju nagradu za najbolju knjigu u struci dobila je Arijana Koprčina, voditeljica Zbirke metala u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, za monografiju Zlatarstvo u Zagrebu 1450.‒1550. Liturgijski predmeti i nakit  u izdanju Školske knjige i Muzeja za umjetnost i obrt. Kolegica Koprčina, autorica brojnih studija i kataloga posvećenih zlatarstvu u Hrvatskoj, ovom je vizualno izvrsno opremljenom knjigom okrunila svoj dosadašnji rad na tom području.  U kategoriji zaštite kulturne baštine nagrada je dodijeljena Odsjeku za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu i Muzeju Radboa i Radoboju za izložbeni i znanstveno-popularizacijski projekt SOS za svece. Istraživački i konzervatorski radovi na preostalom drvenom inventaru kapele sv. Jakoba na Očuri. Nagrada za popularizaciju struke u 2022. godini dodjeljuje se Snješki Knežević za serijal emisija na Hrvatskom radiju Baština, mi i svijetzačak dvadeset godina emitiranja koji je iznimno pridonio popularizaciji različitih tema s polja povijesti umjetnosti i stoga je ovom nagradom prepoznat rad i nastojanje njegove autorice u jačanju odnosa našeg društva prema vrijednostima kulturne baštine.

Najteža je zadaća prosudbenog povjerenstva izabrati izvrsne diplomske radove, jer u pravilu svi su nominirani radovi na visokoj razini kvalitete, koja odražava trud i znanje nominiranih kandidata i njihovih mentora. Nagradu za 2022. godinu dobile su mlade diplomirane povjesničarke umjetnosti Lucija Burić sa Sveučilišta u Zagrebu, Karla Čudina sa Sveučilišta u Splitu i  Karla Despot sa Sveučilišta u Zadru. Njihovi diplomski radovi pokazuju visoki stupanj samostalnog istraživanja, težnju za interdisciplinarnošću, kao i nastojanje oko implementacije suvremenih metoda u interpretaciji građe. Želimo im uspjeh u daljnjem profesionalnom radu i nadamo se da će im društvo pružiti uvjete za daljnji razvoj na dobrobit struke i čitave zajednice.

Čestitamo svim dobitnicima nagrada!

Obrazloženja nagrada.

Povjerenstvo za dodjelu Nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2022. godinu: Ariana Kralj, dr. sc. Krasanka Majer Jurišić, dr. sc. Jasmina Nestić, dr. sc. Milan Pelc, dr. sc. Daniel Zec

17th EASE General Assembly and Conference

Quality Scientific Publishing

od 1. do 3. lipnja 2023., Istanbul

DPUH sudjeluje na 17. međunarodnoj konferenciji europskog udruženja urednika u znanstvenom izdavaštvu. Ovogodišnja tema skupa na kojem sudjeluju stručnjaci iz cijelog svijeta je kvaliteta znanstvenog izdavaštva. DPUH sudjeluje posterskim izlaganjem na temu otvorenog pristupa i utjecaja humanističkih istraživanja u vizualnom društvu.

Odgovornost izdavača prema društvu oduvijek je bila osigurati jednostavnu, smislenu i direktnu komunikaciju znanstvenih istraživanja sa širom javnosti. U humanističkim znanostima, posebna važnost pridaje se dostupnosti istraživanja jer ona potiče širenje znanja i razumijevanja različitih pogleda, kultura i povijesti. To omogućuje informirane rasprave, kritičko razmišljanje te potiče inkluzivnije i informiranije društvo. No, unatoč obilju dostupnih informacija, samo ta dostupnost ne stvara znanje, posebno u doba kada je prisutna ogromna količina sadržaja. Razvoj digitalnih medija, kao što su društvene mreže, online videozapisi i općenito online komunikacija, znatno je povećao prisutnost i značaj vizualnog sadržaja. Taj trend rezultirao je povećanim vizualnim opterećenjem u našem svakodnevnom životu. U suvremenom društvu, sve veći značaj ima sposobnost interpretacije i razumijevanja vizualnih informacija. Vizualna pismenost, koja uključuje kritičku analizu i interpretaciju vizualnih medija, postala je cijenjena vještina.

Povijest umjetnosti dokazuje da su slike često korištene kao alat propagande, za promociju određenih ideologija ili utjecaj na javno mnijenje. Kroz stoljeća, vladari, vlade i vjerske institucije naručivale su umjetnička djela kako bi promovirali svoja uvjerenja, vrijednosti ili namjere ‒ ljudima koji nisu bili vješti u čitanju i pisanju.

Je li vrijeme da znanstvenici koriste slične metode kako bi došli do šire javnosti?

Autori postera: 

Martina Petrinović, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, izvršna urednica znanstvenog časopisa Peristil

Tomislav Vlainić, Studij dizajna na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer Vizualne komunikacije

Nagrada u kategoriji neznanstvenog postera 

Poster na repozitoriju CERN-a 

17 EASE Conference, Istanbul, Istanbul teknik üniversitesi, June 1, 2023, Tomislav Vlainić, Martina Petrinović, Cem Uzum

GORSKI KOTAR

subota, 17. lipnja 2023.

Nakon što je 2022. godine Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske pokrenulo inicijativu Participatorno mapiranje kulturne baštine Gorskog kotara, organiziramo stručno putovanje u to područje. Iako Gorski kotar obiluje pokretnom i nepokretnom kulturnom baštinom na površini od otprilike 1.400 km2, prostor još uvijek nije dovoljno istražen i adekvatno valoriziran, što se odražava i u nedostatku relevantne literature. Mapiranje je polazišna točka za daljnje, temeljitije i interdisciplinarno istraživanje, koje uključuje detaljniju povijesnoumjetničku stilsku analizu svakog pojedinog značajnog kulturnog dobra, kao i njihovu sistematizaciju i katalogiziranje prema naseljima u kojima se nalaze. Iako se radi o bogatom spomeničkom području smještenom na geografski jasno definiranom prostoru, još uvijek postoje mnoge nedoumice koje treba istražiti, što pruža veliki potencijal za detaljnije razumijevanje stilskog izraza ovog područja te definiranje parametara za očuvanje baštine od propadanja i njezino trajno vrednovanje. Definirane su kategorije za mapiranje različitih objekata i koristeći besplatni online servis kreira se povijesnoumjetnička topografija na digitalnoj karti koja će besplatno biti dostupna široj javnosti. Prednost ovog istraživačkog projekta je što su povjesničari umjetnosti koji sudjeluju domaći stručnjaci koji dobro poznaju područje kojim se bave. Inicijativa je predstavljena na međunarodnim skupovima „Digital Humanities and Heritage” (Rijeka, rujan 2022., organizator DARIAH-HR) i „Improving Discovery and Collaboration in Open Science“ (Bonn, veljača 2023., organizator: GoTriple platforma).
U sklopu jednodnevnog putovanja posjetit ćemo tek dio lokacija poput Manastira Gomirje, Brod Moravice, Čabar, Prezid, Gerovo i Lokvarsko jezero koje se trenutačno isušuje zbog čišćenja, pa je moguće vidjeti naselje i staru cestu s mostovima koji su potopljeni 1950ih godina za potrebe hidrocentrale. Umjesto organiziranog ručka u restoranu bit ćemo na događanju u Prezidu, kuhanje kotlića tradicionalnih jela u organizaciji Udruge Britveca.Članovi tima i voditelji stručnog putovanja: Eugen Burić, Katarina Tušek, Daniel Štimac, Dejan Troha te Danko Dujmović i Martina Petrinović.

Polazak iz Zagreba u 9 sati (parkiralište iza Cibone), povratak u Zagreb između 18 i 19 sati.

Cijena prijevoza: 25 € za članove DPUH-a, i 30 € za ostaleKontakt: dpuh@inet.hr ili 099 499 1009

Odjel za likovne umjetnosti Matice hrvatske, Odjel za povijest Matice hrvatske, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske i Društvo povjesničara umjetnosti Rijeke

pozivaju Vas na predstavljanje knjige

Marijana Bradanovića

BRANKO FUČIĆ povjesničar umjetnosti i konzervator

četvrtak, 1. lipnja 2023. u 12 sati Matica hrvatska, Dvorana Jure Petričevića Strossmayerov trg 4, Zagreb

Pozdravna riječ:  Dino Milinović Tomislav Galović

O knjizi u izdanju Društva povjesničara umjetnosti Rijeka govore: Marko Špikić, Franko Ćorić, Berislav Valušek i autor

Radujemo se Vašem dolasku!

Riječki povjesničar umjetnosti, konzervator i sveučilišni profesor Marijan Bradanović objavio je koncem 2022. godine monografsku knjigu o jednom od najvažnijih hrvatskih pisaca o spomenicima Branku Fučiću. Knjigu je objavilo Društvo povjesničara umjetnosti Rijeke. Riječ je o dulje očekivanoj i prvoj cjelovitoj monografskoj studiji o Fučićevu životu i djelu. Knjiga se oslanja na dvije uspostavljene prakse u suvremenoj historiografiji hrvatske povijesti umjetnosti. S jedne se strane nastavlja na inicijative Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, koje godinama kontinuirano organizira skupove i tiska zbornike o djelovanju znamenitih istraživača, od Radovana Ivančevića i Artura Schneidera do Gjure Szabe, Lelje Dobronić i Đurđice Cvitanović. S druge se strane ova knjiga pojavljuje u biblioteci riječkog Društva povjesničara umjetnosti, koje je dosad objavilo studije o Borisu Vižintinu, Vandi Ekl i Radmili Matejčić, njegujući znanstveno-istraživački odnos prema prethodnicima u profesiji. Knjiga o Fučiću broji preko 250 stranica i strukturirana je u sedam poglavlja, prateći životni i profesionalni put vrijednog istraživača, konzervatora, publicista i akademika. Pored vrijednih i dosad manje poznatih ili nepoznatih arhivskih fotografija, autor je monografskoj obradi Fučićeva života i djela pridružio kratka i dragocjena poglavlja posvećena životopisu i najvažnijim nagradama i priznanjima, potom analitički ustrojen izbor iz bibliografije, od objavljenih knjiga i monografija preko stručnih i znanstvenih radova, natuknica iz enciklopedija i leksikona, tekstova sastavljenih za radijske emisije i dokumentarne filmove, napisa za izložbe, do likovnih kritika, osvrta i pjesničko-proznih sastava. (Marko Špikić)