DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

Očitovanje i apel o postupcima nakon potresa u Zagrebu

Nakon razornog potresa koji je 22. ožujka 2020. pogodio Zagreb i okolicu i doveo do oštećenja obiteljskih kuća, stambenih, poslovnih i javnih zgrada i vjerskih objekata, a u gradskoj jezgri i brojnih povijesnih spomenika, državne i gradske službe, kao i građani reagirali su brzo i solidarno. Uzimajući u obzir epidemiološko stanje, reakcije spasitelja i službi Grada Zagreba i države zaslužuju svaku pohvalu.

Dijelovi središta Zagreba, koji su od sredine 20. stoljeća zaštićivani kao urbanistička cjelina, imaju različite stupnjeve oštećenja i nakon obilaska pojedinih zgrada i utvrđivanja stanja statike donesene su prve upute građanima o mogućnosti nastavka stanovanja. Nakon prvih intervencija slijedi priprema zakonskog okvira i sazivanje tijela koje će u idućim godinama voditi složeni postupak koji se u javnosti najčešće naziva „obnova“.

Uzimajući u obzir sigurnost naših sugrađana, što razumljivo nagoni na hitnost djelovanja, javnost i odgovorne iz našeg područja ekspertize želimo upozoriti na potrebu temeljite pripreme za razdoblje koje nam slijedi. Želeći pružiti stručnu pomoć uključenima u rješavanje praktičnih problema naših sugrađana, nudimo sugestije i apeliramo da nas se uključi u rad odgovornih stručnih tijela.

U dosadašnjem djelovanju i iz dostupnih izjava nadležnih primjećujemo nekoliko pojava o kojima se želimo očitovati.

Posljedice potresa u valoriziranim i zaštićenim dijelovima zagrebačkog središta (Gornji i Donji grad i Kaptol) ne mogu se sagledavati punkcijski, već kao cjelina. To načelo ne treba vrijediti samo za najstarije dijelove zagrebačke jezgre Gradec i Kaptol, ključne za urbanu genezu Zagreba, već i za urbanizam donjogradskih blokova, iznimno vrijednu cjelinu i spomenik historicističke gradogradnje započete u drugoj polovini 19. stoljeća.

Uzimajući u obzir premisu da, pored praktičnih, ta heterogena cjelina ima povijesne, umjetničke, arhitektonske, urbanističke i ambijentalne vrijednosti – ne možemo prihvatiti pragmatični rječnik dosad dominantnih predstavnika građevinske struke, u kojem dominiraju ultimativni pojmovi poput „uklanjanja“ i „potpune obnove“.

Očuvanje povijesnih gradova dio je povijesti konzervatorske teorije i prakse te gradogradnje više od stotinu godina. U tom je razdoblju na globalnoj razini stečeno bogato praktično iskustvo, kako na održavanju i očuvanju, tako i na rekonstruiranju ili novom planiranju u gradovima koji su doživjeli postupne ili nagle, kreativne ili destruktivne promjene, izazvane ljudskim odlukama ili prirodnim silama.

Zato se prije donošenja ključnih odluka o zakonodavnom okviru i praktičnom djelovanju, koje mogu imati i štetne posljedice po pojedine spomenike i ambijent, mora započeti od najbolje prakse konzervatorskog i urbanističkog djelovanja u Hrvatskoj i svijetu. Zagreb nije ni prvi ni jedini grad pogođen prirodnom katastrofom. Isto tako, razmjeri nisu, kako je navedeno u medijima, usporedivi s ratnim razaranjima gradova poput Dresdena i Varšave. Kako se može zaključiti iz dosadašnjih izvješća i izravnih svjedočanstava, oštećenja variraju od težih statičkih pomaka i urušavanja dijela struktura do gubitka uresa na pročeljima povijesnih građevina.

Zahvati koji predstoje u Zagrebu trebaju se vidjeti kao prilika: ne za netransparentno djelovanje interesnih skupina bliskih trenutnim političkim strukturama, već za kvalitetnu prilagodbu postojećih sastavnica profesionalnog sustava zadaćama od prvorazrednog javnog interesa. Kako bi se to postiglo, provjereni stručnjaci, a ne dužnosnici, trebaju dobiti ključnu i odgovornu ulogu. Isto tako, zbog složenosti poslova koji se očekuju, stručno tijelo koje će donositi odluke o konceptu i metodologiji rada na svakom od pojedinih slučajeva (a uz stalnu brigu o vrijednostima cjeline) mora biti interdisciplinarno. Ako postoje validne usporedbe s prijašnjim razaranjima, tada se valja podsjetiti odgovora poljskih konzervatora nakon 1945. koji su u prvim mjesecima poraća počeli graditi profesionalni, administrativni i akademski sustav u cilju rekonstruiranja čitavih gradova. Niz je primjera europskih gradova koji se u budućnosti mogu sagledati i primijeniti na rješavanje pojedinih problema rada na arhitektonskoj baštini u Zagrebu.

U nacrtu Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice primjećujemo nedostatak poštivanja tih temeljnih profesionalnih stečevina. Rad na saniranju šteta i donošenju odluka o pojedinim povijesnim građevinama sa spomeničkim vrijednostima u službi očuvanja tradicionalnog ambijenta ne treba biti isključivo posao građevinarske struke. Gdje postoje vrijednosti koje prelaze svakodnevnu uporabu, odnosno vrijednosti podsjećanja, u odlučivanje se, kao jednakopravni sudionici, trebaju uključiti povjesničari umjetnosti, konzervatori, arhitekti i urbanisti. Riječ je o povijesnoj prilici da ti stručnjaci donesu meritorne odluke o svim pitanjima udobnog življenja u skladu s gradskim spomeničkim vrijednostima.

Iz tih razloga tražimo da se u nacrt Zakona, pored kategorija obiteljske kuće, poslovne zgrade i stambeno-poslovne zgrade, mora unijeti i kategorija povijesnih građevina, odnosno kulturnih dobara. U trenutnom nacrtu se spomenička vrijednost dijelova zaštićenog ambijenta marginalizira, što nije prihvatljivo. Interes Republike Hrvatske i javni interes se na sastoji u radikalnim „uklanjanjima“ (čl. 3) ili u tzv. „potpunoj obnovi“ (čl. 13). Tom se simplifikacijom ne ide u korist djelovanju na zaštićenoj kulturnoj baštini. Postoji niz profesionalnih pojmova koji se u nacrtu ne spominju: konsolidiranje, popravak, konzerviranje, restauriranje, rekonstruiranje – i svi oni se, u najboljoj međunarodnoj praksi, već više od stoljeća razlikuju od generičkog i zlorabljenog pojma obnove.

S tim u vezi, držimo da Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja ne može biti ključni čimbenik u pripremi prijedloga mjera, kako se navodi u čl. 6, st. 2 nacrta Zakona. Njemu se mora pridružiti Ministarstvo kulture, koje ne može samo figurirati kao povremeni konzultativni subjekt, već biti ključni partner koji posjeduje potrebnu dokumentaciju i profesionalnu upravu. Njima se trebaju pridružiti i stručnjaci iz akademskih krugova, specijalizirani za aspekte očuvanja kulturne baštine te predstavnici profesionalnih udruga, od Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske do Društva arhitekata Zagreba.

Dominaciji specijalista građevinske struke, dakle, trebaju se pridružiti i stručnjaci s teorijskim i praktičnim znanjima o konzervatorskoj, arhitektonskoj i urbanističkoj problematici. Kada je riječ o spomeničkim vrijednostima ne možemo govoriti isključivo o tehničkim aspektima konstrukcija, iako one imaju iznimnu važnost u očuvanju sigurnosti građana. Kako u nacrtu Zakona, tako i u njegovoj provedbi i imenovanju odgovornih za ovaj višegodišnji posao, treba unijeti niz potrebnih izmjena kako bi povijesne i druge spomeničke vrijednosti Zagreba bile očuvane za naraštaje koji dolaze.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

Zagreb, 2. travnja 2020.

Nacrt Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice

Preradovićeva 44, Zagreb

www.dpuh.hr

dpuh@inet.hr

099 499 1009

PROGRAM U DPUH-u

Programska knjižica Dana europske baštine 2019.

Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku raspsao je natječaj za radno mjesto kustosa na neodredeno vrijeme s punim radnim vremenom.

DPUH predstavlja diplomce

Na inicijativu članova Društva koji predaju na Odsjeku za povijest umjetnosti u Zagrebu u Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske organiziraju se večernja izlaganja nedavno diplomiranih kolega iz Rijeke, Zadra i Zagreba. Namjera je okupiti povjesničare umjetnosti različitih generacija: mentore, mlade kolege s tek stečenom diplomom, studente koji započinju izradu diplomskoga rada i sve zainteresirane članove Društva i šire javnosti.

Temeljem pozitivnih iskustava u radu s diplomantima no i uz spoznaju da mnogi studenti nisu u mogućnosti upoznati se s radom kolega iz drugih sredina te da tokom studija nisu bili u prostorima svoje strukovne udruge, okupit ćemo diplomante koji će u kratkim izlaganjima prezentirati rezultate svojih radova. Radove su predložili mentori s navedenih odsjeka u našoj zemlji.

Ova okupljanja koncipirana su tako da studenti prezentiraju sažeta izlaganja u okviru vremena koji podsjeća na konferencijsko izlaganje, tako da izlagači steknu i to iskustvo, i to pred mlađim kolegama kojima bi sudjelovanje u raspravama predviđenim za kraj večernjih druženja bilo od pomoći pri koncipiranju vlastitih radova.

Mario Pintarić: Mramorna skulptura i altaristika Zborne crkve u Rijeci

Maja Pavlinić: Arhitektura izvangradskih posjeda obitelji Patačić

Margareta Škulac: Utjecaj pariške mode na kulturu odijevanja žena u Zagrebu od 1890. do 1918. godine

Matej Mihalić: Novi prostorni identitet grada Karlovca: interpolacije od 1930-ih do 1960ih godina

srijeda, 10. listopada 2018. u 18:00

DPUH, Preradovićeva 44

Upravni odbor poziva članove na redovitu godišnju i izbornu skupštinu.

Dnevni red

1. Otvaranje sjednice Godišnje i Izborne skupštine i utvrđivanje kvoruma

1. Imenovanje radnih tijela Skupštine

a) Imenovanje predsjedavajućeg Skupštine (1 član)

b) Imenovanje radnog predsjedništva (2 člana)

c) Imenovanje zapisničara (1 član)

d) Imenovanje ovjerovitelja zapisnika (2 člana)

e) Imenovanje izborne komisije (3 člana)

2. Usvajanje dnevnog reda

3. Predstavljanje i usvajanje kandidacijske liste za tijela upravljanja DPUH-a

4. Glasovanje za nove odbore upravljanja DPUH-a

5. Podnošenje izvještaja o radu Predsjednika i Predsjedništva te izvještaja o programskoj djelatnosti DPUH u 2018. godini i osvrt na četverogodišnje djelovanje tijela upravljanja

6. Razmatranje i usvajanje podnesenog izvještaja

7. Privremeni financijski izvještaj za 2018.

8. Razmatranje i usvajanje podnesenog izvještaja

9. Prijedlog programske djelatnosti i aktivnosti Društva u 2019. godini i financijski plan za 2019. godinu

10. Razmatranje i usvajanje podnesenih planova

11. Izvještaj izborne komisije

12. Proglašenje i usvajanje izbornih rezultata

13. Razno

STRUČNO PUTOVANJE

BEOGRAD

26.-28. listopada 2018.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske za svoje članove kao i za ostale kolege organizira stručno putovanje u Beograd od 26. do 28. listopada 2018. Organiziramo posjet Narodnom muzeju, Muzeju suvremene umjetnosti i Dvoru na Dedinju uz vodstvo kolega kustosa. 

Informacije o programu putovanja, cijeni i uvjetima plaćanja nalaze se u ponudi.

PONUDA 

Hrvatski povjesničari umjetnosti

Olga Maruševski (1922.  – 2008.)

Zagreb, 15. i 16. listopada 2018.

Nastavljajući programski serijal stručno-znanstvenih skupova pod nazivom Hrvatski povjesničari umjetnosti, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske organizira 2018. godine peti skup, posvećen Olgi Maruševski u povodu 10-te godišnjice smrti.

Plodno polje svojega cjelokupnog znanstveno-istraživačkog rada Olga Maruševski pronašla je u razdoblju „dugog“ 19. stoljeća. U brojnim tekstovima među prvima je valorizirala pojave i osobe koje su kreirale hrvatsku umjetnost i kulturu toga doba, donoseći teorijsku utemeljenost u okviru šireg srednjoeuropskog kruga , te je njezin doprinos hrvatskoj povijesti umjetnosti od iznimna značenja. Tekstovi Olge Maruševski nemimoilazni su za razumijevanje i vrednovanje donendavno zanemarivanih povijesnih dionica hrvatske likovnosti i društvenog života, kulturnim sponama vezanima uz Beč a političkim s Budimpeštom, unutar kojih se Zagreb nastojao razvijati prema vlastitim potrebama i mogućnostima. Jedna od središnjih tema i preokupacija tijekom cjelokupnoga istraživačkog rada Olge Maruševski je grad Zagreb i njegov urbanistički i graditeljski razvitak u 19. stoljeću, te ključni arhitektonski projekti koji su danas neprijeporni simboli grada, katedrala, Umjetnički paviljon i Školski forum, Sabornica i maksimirski perivoj. Njezina studija o historijatu glavnog zagrebačkog trga, Jelačić placa, najiscrpnije obrađuje njegove povijesne mijene od najranijih početaka do naših dana minunciozno rekonsturirajući izgled Trga te stanovnike i život koji se na njemu odvijao. Nakon više od trideset godina Iso Kršanjavi kao graditelj neprijeporno je jedna od temeljnih knjiga koje obrađuju Kršnjavijevo kulturološko i povijesnoumjetničko značenje, a njezina znanstvena utemeljenost, slojevitost i  izuzetno zanimljiva interpretacija njegova djelovanja do danas nisu izgubile na aktualnosti. U hrvatskoj povijesti umjetnosti Olga Maruševski zapamćena je kao znanstvenica izuzetne širine i erudicije koja je na svojstven način objedinila dva područja, povijest umjetnosti i povijest kulture – dvije ključne humanističke grane koje se međusobno uvjetuju, prožimaju i nadopunjuju, kako to pokazuju njezine sjajne interpretacije i valorizacije našeg utemeljiteljskog doba. Skupom u serijalu Hrvatski povjesničari umjetnosti obilježujemo desetu godišnjicu smrti Olge Maruševski, nadovezujući generacije istraživača koji su stasali na temeljima njezina rada.

Okvirne teme skupa

- nagodbeno doba i umjetnost – hrvatska umjetnost u političkom i kulturnom kontekstu u razdoblju od 1868. do 1918. godine

- iz zagrebačke spomeničke baštine – novije spoznaje o urbanističkim i arhitektonskim zahvatima u Zagrebu 19. i 20. stoljeća

-od Društva umjetnosti do Hrvatskog društva likovnih umjetnika – 150 godina likovne umjetnosti u Zagrebu kroz prizmu Društva i ustanova koje je Društvo osnovalo i potaknulo: Muzej za umjetnost i obrt, Obrtna škola, Moderna galerija, Akademija likovnih umjetnosti

- Iso Kršnjavi – kulturološko i povijesnoumjetničko značenje „korisnog čovjeka“

- crkvena arhitektura i umjetnost 19. i prve polovine 20. stoljeća – revalorizacija jedne zanemarene epohe sakralne baštine

- umjetnički obrt – „mali“ majstori u opremanju zagrebačke arhitekture

- likovni elementi u tipografskoj i grafičkoj opremi starijih hrvatskih časopisa

- kultura vrtova i perivoja – priroda kao idealna slika svijeta

Molimo da naslov i sažetak prijedloga izlaganja (do 900 znakova) pošaljete na dpuh@inet.hr do 15. svibnja 2018.

Organizacijski odbor: Dragan Damjanović, Đurđa Kovačić, Irena Kraševac, Zvonko Maković i Milan Pelc.

DPUH će do kraja lipnja obavijestiti prijavljene o prihvaćanju teme izlaganja.

Kotizacija za izlagače čiji je rad prihvaćen je 200 kn, članovi DPUH-a ne plaćaju kotizaciju.

Izlaganja će biti objavljena u Zborniku skupa, a tekstovi se predaju do 15. studenoga 2018.

Nacrt prijedloga Zakona o muzejima je u postupku javne rasprave. Svoje prijedloge i komentare šaljite do 14.12.2017. na adresu Ministarstva kulture. Ministarstvo kulture provodi javna savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u svrhu prikupljanja informacija o interesima, stavovima i prijedlozima zainteresirane javnosti vezanim uz Nacrt prijedloga Zakona o audiovizualnim djelatnostima i Nacrt prijedloga Zakona o muzejima.

Savjetovanja sa zainteresiranom javnošću otvorena su do 14. prosinca 2017. godine, a nalaze se na poveznicama:

HERA TransCultAA

ponedjeljak, 24. travnja 2017. u 12

DPUH, Preradovićeva 44

Transfer of Cultural Objects in the Alpe Adria Region in the 20th Century (TransCultAA) je zajednički znanstveno-istraživački projekt četiri istraživačka tima iz četiri zemlje (Njemačka, Italija, Slovenija, Hrvatska, uz pridružene partnere iz Austrije), financiran od strane HERA JRP (Humanities in the European Research Area Joint Research Programme), kao jedan od osamnaest projekata od ukupno kandidiranih više od šest stotina projektnih prijedloga na HERA natječaju Uses of the Past 2016-2019.

Institucionalni nositelj hrvatskog dijela projekta je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, institucija u svojstvu pridruženog partnera za hrvatski dio projekta je Hrvatski restauratorski zavod, a daljnja institucionalna suradnja tijekom implementacije projekta u Hrvatskoj planirana je i s Odjelom za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru.

Projekt i tijek dosadašnjega istraživanja predstavit će voditeljica hrvatskog istraživačkog tima Ljerka Dulibić, članovi hrvatskog istraživačkog tima Iva Pasini Tržec, Antonija Mlikota i Ivan Ferenčak te Višnja Bralić.