DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

DPUH predstavlja diplomce

Na inicijativu članova Društva koji predaju na Odsjeku za povijest umjetnosti u Zagrebu u Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske organiziraju se večernja izlaganja nedavno diplomiranih kolega iz Rijeke, Zadra i Zagreba. Namjera je okupiti povjesničare umjetnosti različitih generacija: mentore, mlade kolege s tek stečenom diplomom, studente koji započinju izradu diplomskoga rada i sve zainteresirane članove Društva i šire javnosti.

Temeljem pozitivnih iskustava u radu s diplomantima no i uz spoznaju da mnogi studenti nisu u mogućnosti upoznati se s radom kolega iz drugih sredina te da tokom studija nisu bili u prostorima svoje strukovne udruge, okupit ćemo diplomante koji će u kratkim izlaganjima prezentirati rezultate svojih radova. Radove su predložili mentori s navedenih odsjeka u našoj zemlji.

Ova okupljanja koncipirana su tako da studenti prezentiraju sažeta izlaganja u okviru vremena koji podsjeća na konferencijsko izlaganje, tako da izlagači steknu i to iskustvo, i to pred mlađim kolegama kojima bi sudjelovanje u raspravama predviđenim za kraj večernjih druženja bilo od pomoći pri koncipiranju vlastitih radova.

Mario Pintarić: Mramorna skulptura i altaristika Zborne crkve u Rijeci

Maja Pavlinić: Arhitektura izvangradskih posjeda obitelji Patačić

Margareta Škulac: Utjecaj pariške mode na kulturu odijevanja žena u Zagrebu od 1890. do 1918. godine

Matej Mihalić: Novi prostorni identitet grada Karlovca: interpolacije od 1930-ih do 1960ih godina

srijeda, 10. listopada 2018. u 18:00

DPUH, Preradovićeva 44

Upravni odbor poziva članove na redovitu godišnju i izbornu skupštinu.

Dnevni red

1. Otvaranje sjednice Godišnje i Izborne skupštine i utvrđivanje kvoruma

1. Imenovanje radnih tijela Skupštine

a) Imenovanje predsjedavajućeg Skupštine (1 član)

b) Imenovanje radnog predsjedništva (2 člana)

c) Imenovanje zapisničara (1 član)

d) Imenovanje ovjerovitelja zapisnika (2 člana)

e) Imenovanje izborne komisije (3 člana)

2. Usvajanje dnevnog reda

3. Predstavljanje i usvajanje kandidacijske liste za tijela upravljanja DPUH-a

4. Glasovanje za nove odbore upravljanja DPUH-a

5. Podnošenje izvještaja o radu Predsjednika i Predsjedništva te izvještaja o programskoj djelatnosti DPUH u 2018. godini i osvrt na četverogodišnje djelovanje tijela upravljanja

6. Razmatranje i usvajanje podnesenog izvještaja

7. Privremeni financijski izvještaj za 2018.

8. Razmatranje i usvajanje podnesenog izvještaja

9. Prijedlog programske djelatnosti i aktivnosti Društva u 2019. godini i financijski plan za 2019. godinu

10. Razmatranje i usvajanje podnesenih planova

11. Izvještaj izborne komisije

12. Proglašenje i usvajanje izbornih rezultata

13. Razno

STRUČNO PUTOVANJE

BEOGRAD

26.-28. listopada 2018.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske za svoje članove kao i za ostale kolege organizira stručno putovanje u Beograd od 26. do 28. listopada 2018. Organiziramo posjet Narodnom muzeju, Muzeju suvremene umjetnosti i Dvoru na Dedinju uz vodstvo kolega kustosa. 

Informacije o programu putovanja, cijeni i uvjetima plaćanja nalaze se u ponudi.

PONUDA 

Hrvatski povjesničari umjetnosti

Olga Maruševski (1922.  – 2008.)

Zagreb, 15. i 16. listopada 2018.

Nastavljajući programski serijal stručno-znanstvenih skupova pod nazivom Hrvatski povjesničari umjetnosti, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske organizira 2018. godine peti skup, posvećen Olgi Maruševski u povodu 10-te godišnjice smrti.

Plodno polje svojega cjelokupnog znanstveno-istraživačkog rada Olga Maruševski pronašla je u razdoblju „dugog“ 19. stoljeća. U brojnim tekstovima među prvima je valorizirala pojave i osobe koje su kreirale hrvatsku umjetnost i kulturu toga doba, donoseći teorijsku utemeljenost u okviru šireg srednjoeuropskog kruga , te je njezin doprinos hrvatskoj povijesti umjetnosti od iznimna značenja. Tekstovi Olge Maruševski nemimoilazni su za razumijevanje i vrednovanje donendavno zanemarivanih povijesnih dionica hrvatske likovnosti i društvenog života, kulturnim sponama vezanima uz Beč a političkim s Budimpeštom, unutar kojih se Zagreb nastojao razvijati prema vlastitim potrebama i mogućnostima. Jedna od središnjih tema i preokupacija tijekom cjelokupnoga istraživačkog rada Olge Maruševski je grad Zagreb i njegov urbanistički i graditeljski razvitak u 19. stoljeću, te ključni arhitektonski projekti koji su danas neprijeporni simboli grada, katedrala, Umjetnički paviljon i Školski forum, Sabornica i maksimirski perivoj. Njezina studija o historijatu glavnog zagrebačkog trga, Jelačić placa, najiscrpnije obrađuje njegove povijesne mijene od najranijih početaka do naših dana minunciozno rekonsturirajući izgled Trga te stanovnike i život koji se na njemu odvijao. Nakon više od trideset godina Iso Kršanjavi kao graditelj neprijeporno je jedna od temeljnih knjiga koje obrađuju Kršnjavijevo kulturološko i povijesnoumjetničko značenje, a njezina znanstvena utemeljenost, slojevitost i  izuzetno zanimljiva interpretacija njegova djelovanja do danas nisu izgubile na aktualnosti. U hrvatskoj povijesti umjetnosti Olga Maruševski zapamćena je kao znanstvenica izuzetne širine i erudicije koja je na svojstven način objedinila dva područja, povijest umjetnosti i povijest kulture – dvije ključne humanističke grane koje se međusobno uvjetuju, prožimaju i nadopunjuju, kako to pokazuju njezine sjajne interpretacije i valorizacije našeg utemeljiteljskog doba. Skupom u serijalu Hrvatski povjesničari umjetnosti obilježujemo desetu godišnjicu smrti Olge Maruševski, nadovezujući generacije istraživača koji su stasali na temeljima njezina rada.

Okvirne teme skupa

- nagodbeno doba i umjetnost – hrvatska umjetnost u političkom i kulturnom kontekstu u razdoblju od 1868. do 1918. godine

- iz zagrebačke spomeničke baštine – novije spoznaje o urbanističkim i arhitektonskim zahvatima u Zagrebu 19. i 20. stoljeća

-od Društva umjetnosti do Hrvatskog društva likovnih umjetnika – 150 godina likovne umjetnosti u Zagrebu kroz prizmu Društva i ustanova koje je Društvo osnovalo i potaknulo: Muzej za umjetnost i obrt, Obrtna škola, Moderna galerija, Akademija likovnih umjetnosti

- Iso Kršnjavi – kulturološko i povijesnoumjetničko značenje „korisnog čovjeka“

- crkvena arhitektura i umjetnost 19. i prve polovine 20. stoljeća – revalorizacija jedne zanemarene epohe sakralne baštine

- umjetnički obrt – „mali“ majstori u opremanju zagrebačke arhitekture

- likovni elementi u tipografskoj i grafičkoj opremi starijih hrvatskih časopisa

- kultura vrtova i perivoja – priroda kao idealna slika svijeta

Molimo da naslov i sažetak prijedloga izlaganja (do 900 znakova) pošaljete na dpuh@inet.hr do 15. svibnja 2018.

Organizacijski odbor: Dragan Damjanović, Đurđa Kovačić, Irena Kraševac, Zvonko Maković i Milan Pelc.

DPUH će do kraja lipnja obavijestiti prijavljene o prihvaćanju teme izlaganja.

Kotizacija za izlagače čiji je rad prihvaćen je 200 kn, članovi DPUH-a ne plaćaju kotizaciju.

Izlaganja će biti objavljena u Zborniku skupa, a tekstovi se predaju do 15. studenoga 2018.

Nacrt prijedloga Zakona o muzejima je u postupku javne rasprave. Svoje prijedloge i komentare šaljite do 14.12.2017. na adresu Ministarstva kulture. Ministarstvo kulture provodi javna savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u svrhu prikupljanja informacija o interesima, stavovima i prijedlozima zainteresirane javnosti vezanim uz Nacrt prijedloga Zakona o audiovizualnim djelatnostima i Nacrt prijedloga Zakona o muzejima.

Savjetovanja sa zainteresiranom javnošću otvorena su do 14. prosinca 2017. godine, a nalaze se na poveznicama:

HERA TransCultAA

ponedjeljak, 24. travnja 2017. u 12

DPUH, Preradovićeva 44

Transfer of Cultural Objects in the Alpe Adria Region in the 20th Century (TransCultAA) je zajednički znanstveno-istraživački projekt četiri istraživačka tima iz četiri zemlje (Njemačka, Italija, Slovenija, Hrvatska, uz pridružene partnere iz Austrije), financiran od strane HERA JRP (Humanities in the European Research Area Joint Research Programme), kao jedan od osamnaest projekata od ukupno kandidiranih više od šest stotina projektnih prijedloga na HERA natječaju Uses of the Past 2016-2019.

Institucionalni nositelj hrvatskog dijela projekta je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, institucija u svojstvu pridruženog partnera za hrvatski dio projekta je Hrvatski restauratorski zavod, a daljnja institucionalna suradnja tijekom implementacije projekta u Hrvatskoj planirana je i s Odjelom za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru.

Projekt i tijek dosadašnjega istraživanja predstavit će voditeljica hrvatskog istraživačkog tima Ljerka Dulibić, članovi hrvatskog istraživačkog tima Iva Pasini Tržec, Antonija Mlikota i Ivan Ferenčak te Višnja Bralić.

HERA TransCultAA

ponedjeljak, 24. travnja 2017. u 12

DPUH, Preradovićeva 44

Transfer of Cultural Objects in the Alpe Adria Region in the 20th Century (TransCultAA) je zajednički znanstveno-istraživački projekt četiri istraživačka tima iz četiri zemlje (Njemačka, Italija, Slovenija, Hrvatska, uz pridružene partnere iz Austrije), financiran od strane HERA JRP (Humanities in the European Research Area Joint Research Programme), kao jedan od osamnaest projekata od ukupno kandidiranih više od šest stotina projektnih prijedloga na HERA natječaju Uses of the Past 2016-2019.

Institucionalni nositelj hrvatskog dijela projekta je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, institucija u svojstvu pridruženog partnera za hrvatski dio projekta je Hrvatski restauratorski zavod, a daljnja institucionalna suradnja tijekom implementacije projekta u Hrvatskoj planirana je i s Odjelom za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru.

Projekt i tijek dosadašnjega istraživanja predstavit će voditeljica hrvatskog istraživačkog tima Ljerka Dulibić, članovi hrvatskog istraživačkog tima Iva Pasini Tržec, Antonija Mlikota i Ivan Ferenčak te Višnja Bralić.

UTORAK, 24. SIJEČNJA 2017. U 17:00

STROSSMAYEROVA GALERIJA STARIH MAJSTORA HAZU

Slike mrtve prirode u Strossmayerovoj galeriji

Izložba Slike mrtve prirode u Strossmayerovoj galeriji pri­ređena je s namjerom prezentiranja jedne tematske cjeli­ne unutar zbirnoga fonda Strossmayerove galerije starih majstora HAZU. Na izložbi je zastupljeno tridesetak slika mrtve prirode nastalih u rasponu od 17. do 20. stoljeća. Osim djela starih majstora iz različitih europskih slikarskih škola, izložena su i djela hrvatskih slikara 20. stoljeća, čije su slike također dio fundusa Strossmayerove galerije. Uz izložbu je objavljen i prateći katalog u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, s tekstom autora izložbe Ive Pasini Tržec, Borivoja Popovčaka i Ljerke Dulibić.

Stručno vodstvo: autori izložbe

Dok je u srednjovjekovnom razdoblju prostor Banovine imao izuzetno značenje, danas je to prometno slijepo crijevo, gospodarski mrtvo, prostor koji stanovnici ostalog dijela Hrvatske rijetko, ili nikako ne posjećuju, stoga niti ga ne poznaju, niti za njega kroz to bilo što osjećaju, pa stoga niti za njega ne mare. Takav se naš odnos prema Banovini najbolje odražava na stanje u kojem se nalaze njezini spomenici kulture.

U prostoru međurječja donjih tokova rijeke Kupe na sjeveru i rijeke Une na jugu, te Posavine na istoku i Korduna na zapadu, razmješten je razmjerno njegovoj veličini velik broj iznimno značajnih profanih i sakralnih spomenika kulture od srednjega vijeka do 20. stoljeća.

Istraživanjem i prezentacijom tog niza izuzetnih spomenika kulture stvara se temeljna kulturna infrastruktura za turističko otvaranje tog sada posve zapostavljenog, ali iznimno atraktivnog prostora Banovine. Krajnje je vrijeme da se odlučnije poradi na prelasku s jedva tromjesečne intenzivne turističke sezone vezane isključivo uz našu jadransku obalu, na cjelogodišnju turističku aktivnost na svim prostorima Lijepe naše. Uz prirodne ljepote Banovine, upravo su spomenici kulture ti koji mogu postati zamašnjak njezinog gospodarskog oživljavanja. Prethodno bi oni koji su zaduženi za osmišljavanje i provođenje kulturnog i gospodarskog razvoja Države trebali prepoznati potencijal Banovine i jednog takvog programa, te na temelju razrađenog projekta osigurati sustavno financiranje i koordinirano provesti njegovu realizaciju kroz suradnju s nekoliko Ministarstva.

Drago Miletić, povjesničar umjetnosti, konzervator savjetnik u mirovini, radni vijek proveo je u Hrvatskom restauratorskom zavodu posvetivši se istraživanju, zaštiti, obnovi i prezentaciji napuštenih povijesnih gradova i burgova.  Godine 2011. dobitnik je s kolegicom Marijom Valjato Fabris godišnje nagrade Vicko Andrić za dovršetak konzervatorsko-restauratorskih radova na plemićkom gradu Sokolac u Brinju, a 2007. Povelje Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za unapređenje i promicanje struke. Autor je knjige Plemićki gradovi kontinentalne Hrvatske u izdanju Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.