DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

Za naivnu umjetnost

utorak, 14. svibnja 2024. 10:30

Matica hrvatska, Strossmayerov trg 4, Zagreb

Dvorana Jure Petričevića

Naivna umjetnost nesumnjivo predstavlja jednu od najvrjednijih dionica likovno-umjetničkog modernizma u Hrvatskoj. Nasuprot popularnom mišljenju o samoniklosti te pojave, ona je bila brižno uzgajana u institucionalnom okrilju i pod paskom najuglednijih povjesničara umjetnosti i likovnih kritičara, što se odrazilo na visoke kriterije prosudbe djela naivne umjetnosti i jednako visoku razinu rasprave o njoj. U tome leži i osnovni razlog njezina internacionalnog uspjeha: malo koji odvjetak hrvatske umjetničke produkcije imao je u inozemstvu tako povoljnu recepciju i stekao takvu međunarodnu publiku, kakvu je imala tzv. naiva, a posebno pojedini njezini korifeji poput Ivana Generalića ili Ivana Rabuzina. I premda je naivna umjetnost danas umjetnički dovršen fenomen, vezan uz specifični povijesni kontekst, kao bitan segment hrvatske i svjetske modernističke baštine ona i nadalje privlači međunarodnu pažnju, i to ne samo poklonika već i stručnjaka zainteresiranih za pojave koje se opiru pojednostavljenom pogledu na modernu umjetničku epohu. Teško se je, međutim, oteti dojmu da današnja hrvatska kulturna javnost zaobilazi tu, riječima Tonka Maroevića, „slobodarsku i neukalupljenu crvenu nit modernizma“. Može se učiniti i da struka povijesti umjetnosti za nju dovoljno ne mari, unatoč spoznajama stečenim kroz dvije generacije vlastitih prethodnika. Prepuštena neobaviještenoj folklorizaciji i turističkom brendiranju, izostanku kvalitativne distinkcije ili jednostavno inerciji zaborava – bez angažmana struke naivna umjetnost izvjesno gubi svoju umjetničku bit.

Opravdano je stoga zapitati se kako je do toga došlo i što se može učiniti da iznova potaknemo zanimanje za proučavanje toga izuzetno važnog segmenta hrvatske likovne baštine. Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske poziva na tribinu na kojoj će se stručnjaci u području naivne i autsajderske umjetnosti podsjetiti njezinih početaka i vrhunaca, obazreti se na povijest njezine institucionalizacije i muzealizacije, ali i zapitati se o razlozima prekida u kontinuitetu razumijevanja i vrednovanja te razmotriti poteze koje struka može napraviti za njezinu buduću kritičku fortunu.

Tribina je organizirana u suradnji s Odjelom za likovne umjetnosti Matice hrvatske.

Sudjeluju: Vladimir Crnković, Marijan Špoljar, Ante Žaja

Moderatorica: Ivana Mance

11. festival povijesti Kliofest

od utorka do petka // 7. - 10. svibnja 2024.

Nacionalna i Sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Otvorenje: utorak, 7. svibnja 2024. u 11h

Radno vrijeme sajma: 10 - 19h

Program i raspored događanja u prilogu

Povijest umjetnosti i ove godine ima značajno mjesto u programu festivala. Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske sudjeluje samostalnim štandom gdje će volontirati naši članovi i rado odgovoriti na sva vaša pitanja vezana uz povijest umjetnosti.

Za više informacija o programu i rasporedu događanja, posjetite web stranicu https://www.kliofest.hr/.

Vidimo se na Kliofestu!

Vizualne umjetnosti i baština u medijima: dan sjećanja na Ružicu Šimunović

Društvo arhitekata Zagreb, Trg bana Jelačića 3/I

srijeda, 24. travnja 2024., 18.00

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske organizira jednogodišnji susret nazvan Vizualne umjetnosti i baština u medijima: dan sjećanja na Ružicu Šimunović – u počast likovnoj kritičarki Ružici Šimunović (Rijeka, 23. studenoga 1960. – Washington D.C., 27. travnja 2018.) – šestu godinu zaredom. Zbog sanacije potresnih oštećenja na zgradi u kojoj je sjedište DPUH-a, susret je ove godine ljubazno udomilo Društvo arhitekata Zagreb. Gošće susreta su Ana Krois i Sonja Batinić s Hrvatskoga radija, urednice dviju emisija – Kretanje točke i Iskustvo prostora – koje se u redovitom tjednom ritmu emitiraju na Prvom programu. Umjesto postavljanja pitanja i komentara zbivanja na likovnoj i arhitektonskoj sceni, u ovogodišnjem susretu urednice Ana Krois i Sonja Batinić će same odgovarati na pitanja o iskustvima u uređivanju tih specifičnih i iznimno važnih radijskih programa te komentirati izazove njihove medijske uloge.  

Ana Krois (Zagreb, 1970.) preuzela je od Ružice Šimunović emisiju Kretanje točke i iznimno uspješno nastavila s redovitim tjednim ritmom radijske kronike koja se bavi „pitanjima u području vizualne umjetnosti, prati kritičke i teorijske prinose povijesti umjetnosti, usredotočuje se na aktualna događanja, projekte i izložbe na domaćoj te donosi teme s međunarodne scene“ (iz najave). U suši rubrika iz kulture, a posebno one likovne, emisija Kretanje točke je jedna od rijetkih otvorenih i dostupnih platformi za javno predstavljanje izložbenih događaja, umjetnikā i fenomena suvremene umjetnosti, kao i za medijsku prezentaciju istraživanjā s područja povijesti umjetnosti.

Sonja Batinić (Zagreb, 1976.) prva je urednica Iskustva prostora, emisije „o arhitekturi i dizajnu“, koju u najavi predstavlja: „kritički se osvrćemo na goruće prostorne probleme, dajemo uvid u recentna arhitektonska i dizajnerska ostvarenja i prakse, pratimo gostovanja stranih arhitekata i dizajnera u našoj zemlji, ali i ističemo naše domaće i međunarodne uspjehe.“ U emisiji su gostovali najveći hrvatski i brojni svjetski arhitekti i dizajneri, a kalendar događanja određuje ritam i sadržaje emisija, od prikaza godišnjih i bijenalnih smotri arhitekture i dizajna do dodjela strukovnih nagradā i prezentacije važnih projekata te rasprava o pravnim i strukovnim okvirima za njihovo provođenje.

O tome kako se točka kreće u eteru te kakvo je radijsko iskustvo prostora s urednicama Anom Krois i Sonjom Batinić razgovarat će Sanja Cvetnić i Irena Kraševac, organizatorice susretā.

Korišteni vizual: Željko Badurina

Praktikum za povjesničare umjetnosti 2024.

Dijalog povijesti umjetnosti i suvremene umjetničke produkcije — prilog razvoju kritičke misli #3

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatskesa zadovoljstvom najavljuje treći Praktikum za povjesničare umjetnosti. Cilj ovog programa je omogućiti povjesničarima umjetnosti praktično iskustvo u osmišljavanju i realizaciji izložbe suvremene umjetnosti.

Povijest umjetnosti je humanistička disciplina koja dubinski istražuje razvoj i promjenu umjetnosti i vizualne kulture kroz vjekove, od prapovijesti do suvremenog doba. Uključuje proučavanje različitih umjetničkih medija poput slikarstva, kiparstva, arhitekture, fotografije, filma i drugih, te različitih kultura i stilova koji su oblikovali umjetnost kroz povijest. Suvremena svijest ponovno valorizira velik dio likovne baštine koja nije nastala u sustavu koji estetsku kvalitetu izdvaja od drugih funkcija djela. Iz tog razloga, postavlja se pitanje kako povijest umjetnosti može biti u dijalogu sa suvremenim umjetničkim praksama.

Kome je Praktikum namijenjen?

Praktikum je namijenjen diplomiranim povjesničarima umjetnosti svih generacija te studentima završnih godina studija iz cijele Hrvatske.

Što Praktikum nudi?

Kroz organizaciju i produkciju izložbe suvremene umjetnosti, polaznici praktikuma će imati priliku:

• primjeniti teorijsko znanje stečeno kroz studij u praktičnom kontekstu
• obogatiti praktične vještine
• razviti suradničke i timske vještine
• uspostaviti kontakte s kolegama povjesničarima umjetnosti, kustosima i umjetnicima
• sudjelovati u svim aspektima organizacije izložbe, od osmišljavanja koncepta do postavljanja i promocije.

Kako se prijaviti?

Prijave za Praktikum su otvorene do 2. svibnja 2024.. Prijaviti se možete putem online obrasca na sljedećem linku: https://forms.gle/jr7VbBGNEdghLVv16

Dodatne informacije:

• Sastanci praktikuma održavaju se na daljinu, pa su dobrodošli sudionici iz cijele Hrvatske.
• Uz online sastanke, bit će organizirani i razgovori s kolegama kustosima, umjetnicima i povjesničarima umjetnosti.
• Sudjelovanje u grupama s kolegama na pripremi materijala za izložbu je obavezno.
• Sudjelovanje u programu je besplatno.

Za sva pitanja,slobodno nas kontaktirajte putem e-maila: dpuh@inet.hr

Očekujemo Vašu prijavu!

Organizator: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

Partner: Art Zagreb 2024

Trajanje praktikuma: od svibnja do rujna 2024. (sastanci na daljinu: 6., 13., 20. i 27. svibnja, 12. i 19. lipnja, 1. i 8. srpnja, 26. kolovoza)

Podrška: DPUH sudionicima osigurava stručnu i profesionalnu podršku, dok partner programa i organizator festivala Art Zagreb 2024 osigurava logističku podršku u realizaciji izložbe.

Srdačno Vas pozivamo na predstavljanje posljednjeg broja znanstvenog časopisa Peristil, koji Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske neprekidno izdaje već 70 godina.

The importance of Renate Wagner-Rieger for Central European art historiography

Peristil 65 nastao je djelomično u suradnji s kolegama iz Instituta za povijest umjetnosti u Beču, donosi radove uglednih povjesničara umjetnosti iz Austrije, Mađarske, Njemačke i Hrvatske. Tekstovi se bave radom i utjecajem bečke povjesničarke umjetnosti Renate Wagner-Rieger (1921.-1980.), koja je svojim radom u drugoj polovini 20. stoljeća značajno oblikovala struku te promijenila stav struke prema baštini 19. stoljeća, ne samo u Austriji, već i u susjednim zemljama.
Zahvalni smo austrijskim kolegama na iskazanom povjerenju i autorima što su svoje radove objavili upravo u našem časopisu.

Predstavljanje će se održati:

• Datum i vrijeme:10. travnja 2024. u 18 sati
• Mjesto:Universität Wien, Institut für Kunstgeschichte, Garnisongasse 13, 1090 Wien
• Sudjeluju:Dragan Damjanović,Filozofski fakultet u Zagrebu, Ingeborg Schemper-Sparholz,Universität Wien, Institut für Kunstgeschichte, Caroline Mang, Universität Wien, Institut für Kunstgeschichte
• Organizator: Kunsthistorische Gesellschaft

Peristil je dostupan u otvorenom pristupu na Hrčku https://hrcak.srce.hr/broj/23321

Prodaja vlastitih izdanja i višak knjiga dobivenih donacijom

četvrtak, 22. veljače – od 11 do 14 sati

petak, 23. veljače – od 11 do 14 sati

subota, 24. veljače  – od 11 do 14 sati

DPUH, Preradovićeva 44

Prodaja samo u uredu DPUH-a za gotovinu.

Franko Ćorić

Iran riječju i slikom

utorak, 13. veljače 2024. u 18:30

DPUH, Preradovićeva 44

Putopisno predavanje o proputovanju Iranom u studenom 2023. godine

U vremenu nakon što je započeo rat u Izraelu koji je prijetio (i još uvijek prijeti) eskalacijom sukoba na Bliskom Istoku proveli smo dva mirna tjedna u drevnom Iranu. Kombijem smo prešli oko 2200 kilometara te posjetili Teheran, Kašan, Esfahan, Jazd, Kerman, Mahan, pustinju Lut, Širaz, Perzepolis, Pasargad i Nakše Rostam s lokalitetima i umjetninama iz ahamenidskog, seldžučkog, ilkanatskog, safavidskog i kadžarskog razdoblja iranske umjetnosti kao i rezidenciju Niavaran u Teheranu iz razdoblja dinastije Pahlavi. Predavanje će dati pregled povijesnih i umjetničkih razdoblja na primjerima koje smo posjetili: ceremonijalne prijestolnice Ahamenidskog Carstva u Perzepolisu, petkovne džamije i trga Nakše Džahan u Esfahanu, Golestanske palače u Teherenu te umjetninama iz  Golestanske palače i Muzeja nacionalne umjetnosti u Esfahanu. Prenijet će i utiske o svakodnevnom životu kao i pregled pet perzijskih vrtova na Popisu svjetske baštine UNESCO-a (Vrt Golestanske palače u Teheranu, Vrt Fin u Kašanu, Vrt Dovlat Abad u Jazdu, Vrt Šazde u Mahanu te Vrt Eram u Širazu).

Franko Ćorić, izvanredni profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 2015. godine nositelj predmeta Povijest i teorija konzerviranja u Hrvatskoj u 19. i 20. stoljeću. Znanstveni interesi su mu povijest i teorija konzerviranja, veze s njemačkim govornim područjem te suvremena konzervatorska teorija i praksa. Privatno voli umjetnost, povijest, duhovnost, kulinarstvo i glazbu, a imao je i nekoliko samostalnih slikarskih izložbi. Govori i piše njemački i engleski, služi se talijanskim i portugalskim jezikom, a trenutno uči perzijski.

Natječaj

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2023. godinu

Upravni odbor DPUH-a objavljuje Natječaj za dodjelu Nagrade DPUH-a za 2023. godinu.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za životno djelo „Radovan Ivančević“ (jedna nagrada) dodjeljuje se povjesničarima umjetnosti za vrhunska ostvarenja na području povijesti umjetnosti tijekom duljeg razdoblja njihova radnoga vijeka, a koja su pridonijela razvoju i ugledu struke u Hrvatskoj i inozemstvu;

Godišnje nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuju se pojedincima ili ustanovama za ostvarenja na području povijesti umjetnosti u minuloj godini i povećanje ugleda povijesti umjetnosti u Hrvatskoj i inozemstvu u jednoj od kategorija (dodjeljuje se jedna nagrada po kategoriji):znanstvena ili stručna knjiga, izložba, zaštita kulturne baštine, popularizacija struke, promicanje interdisciplinarnosti i vizualne kulture.

Nagrade za izvrstan diplomski rad (do tri nagrade) dodjeljuju se povjesničarima umjetnosti za diplomski rad obranjen na jednom od odsjeka za povijest umjetnosti u Hrvatskoj u minuloj godini.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuje se hrvatskim državljanima i ustanovama, a iznimno stranim državljanima i ustanovama.

Prijedloge za Nagradu DPUH-a „Radovan Ivančević“ i Godišnju nagradu DPUH-a mogu podnijeti pojedinci ili ustanove.

Prijedloge za Nagradu za izvrstan diplomski rad mogu podnijeti odsjeci na kojima je rad obranjen ili mentori.

Prijedlozi moraju biti pismeno obrazloženi.

Upravni odbor DPUH-a imenuje Povjerenstvo za dodjelu nagrade koje se sastoji od pet redovnih članova Društva, koji na temelju primljenih prijedloga odlučuju o dobitnicima. Povjerenstvo može promijeniti kategoriju prijave kod godišnjih nagrada.

Upravni odbor DPUH-a potvrđuje odluku Povjerenstva za dodjelu nagrade.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske sastoji se od povelje i novčane nagrade. Visinu novčanog iznosa određuje Upravni odbor DPUH-a u skladu s visinom osiguranih sredstava za tekuću godinu.

Prijedlog nagrade za životno djelo i za godišnje nagrade mora sadržavati obrazloženje, biografiju i bibliografiju. U obrazloženju valja jasno naglasiti za koju kategoriju nagrade i za što je predloženik nominiran.

Prijave koje nisu u skladu s navedenim zahtjevima neće se razmatrati.

Prijave vrijede isključivo ukoliko su poslane do objavljenog roka. Prijave se šalju elektroničkom poštom na dpuh@inet.hr, a knjige, publikacije i katalozi šalju se poštom na adresu DPUH, Preradovićeva 44, Zagreb. Materijali se ne vraćaju i ostaju u knjižnici DPUH-a.

Rok za slanje prijava:15. ožujka 2024.

Pravilnik za dodjelu Nagrade DPUH-a

MIMARINE DONACIJE NARODU HRVATSKE — PROJEKCIJA FILMA „ZAMETENI TRAG“

SRIJEDA, 31. SIJEČNJA 2024. 18:30

DPUH, PRERADOVIĆEVA 44

Donacije Ante Topića Mimare „narodu Hrvatske“ tema je koju hrvatska povijest umjetnosti još uvijek nije rasvije­tlila, a niti približno zatvorila. Povod za organiziranje ove tribine je dokumentarni film povjesničara umjetnosti Bo­rislava Benažića „Zameteni trag" (Zagreb film, 1972.), zbog kojeg je Benažić posjetio Mimaru u njegovom austrij­skom domu, dvorcu Neuhaus kod Salzburga. Međutim, ovo je film o čovjeku koji se u njemu – ne pojavljuje, a predstavljen je kao slikar, restaurator, trgovac umjetni­na, kolekcionar i donator Ante Topić Matutina Mimara (Korušce, 1898. – Zagreb, 1987.). Benažić također posje­ćuje Mimarino rodno selo u Dalmatinskoj zagori, gdje o siromašnom djetinjstvu svjetski poznatog kolekcionara govori njegov brat Ivan. Tema filma, međutim, nije samo Mimarin životopis, već i njegova prva donacija od 140 umjetnina Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetno­sti u Zagrebu 1948. godine. No prema Mimarinim riječima, trag je za 14 umjetnina na putu do Strossmayerove galerije u Zagrebu zameten. Film je nakon samo nekoliko dana prikazivanja na Zagrebačkom salonu, sljedeće 1973. godine povučen s festivala dokumentarnog filma u Beogradu i bunkeriran do prvih Dana hrvatskog filma 1992. godine.

Zbog obnove nakon potresa, muzejske institucije u Za­grebu koje čuvaju Mimarine donacije umjetnina su tre­nutno zatvorene i nedostupne javnosti, što dodatno ak­tualizira temu.

Na tribini sudjeluju ravnateljica Muzeja Mimara Lada Ratković Bukovčan, kustos i znanstveni suradnik Strossmayerove galerije starih majstora Ivan Ferenčak i autor filma Borislav Benažić, koji je s Mimarom razgova­rao. Tribinu moderira Dino Milinović.

Zahvaljujemo Zagreb filmu na ustupanju prava za objav­ljivanje.

Upravni odbor DPUH-a objavljuje Natječaj za dodjelu Nagrade DPUH-a za 2023. godinu.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za životno djelo „Radovan Ivančević“ (jedna nagrada) do­djeljuje se povjesničarima umjetnosti za vrhunska ostva­renja na području povijesti umjetnosti tijekom duljeg razdoblja njihova radnoga vijeka, a koja su pridonijela razvoju i ugledu struke u Hrvatskoj i inozemstvu;

Godišnje nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuju se pojedincima ili ustanovama za ostvarenja na području povijesti umjetnosti u minuloj godini i povećanje ugleda povijesti umjetnosti u Hrvat­skoj i inozemstvu u jednoj od kategorija (dodjeljuje se jedna nagrada po kategoriji):

- znanstvena ili stručna knjiga

- izložba

- zaštita kulturne baštine

- popularizacija struke

- promicanje interdisciplinarnosti i vizualne kulture

Nagrade za izvrstan diplomski rad (do tri nagrade) do­djeljuju se povjesničarima umjetnosti za diplomski rad obranjen na jednom od odsjeka za povijest umjetnosti u Hrvatskoj u minuloj godini.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske do­djeljuje se hrvatskim državljanima i ustanovama, a izni­mno stranim državljanima i ustanovama.

Prijedloge za Nagradu DPUH-a „Radovan Ivančević“ i Godišnju nagradu DPUH-a mogu podnijeti pojedinci ili ustanove. Prijedloge za Nagradu za izvrstan diplomski rad mogu podnijeti odsjeci na kojima je rad obranjen ili mentori. Prijedlozi moraju biti pismeno obrazloženi.

Upravni odbor DPUH-a imenuje Povjerenstvo za dodjelu nagrade koje se sastoji od pet redovnih članova Društva, koji na temelju primljenih prijedloga odlučuju o dobit­nicima. Povjerenstvo može promijeniti kategoriju prijave kod godišnjih nagrada.

Upravni odbor DPUH-a potvrđuje odluku Povjerenstva za dodjelu nagrade.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske sa­stoji se od povelje i novčane nagrade. Visinu novčanog iznosa određuje Upravni odbor DPUH-a u skladu s visi­nom osiguranih sredstava za tekuću godinu.

Prijedlog nagrade za životno djelo i za godišnje nagrade mora sadržavati obrazloženje, biografiju i bibliografiju. U obrazloženju valja jasno naglasiti za koju kategoriju na­grade i za što je predloženik nominiran.

Prijave koje nisu u skladu s navedenim zahtjevima neće se razmatrati.

Prijave vrijede isključivo ukoliko su poslane do objav­ljenog roka. Prijave se šalju elektroničkom poštom na dpuh@inet.hr, a knjige, publikacije i katalozi šalju se po­štom na adresu DPUH, Preradovićeva 44, Zagreb. Materi­jali se ne vraćaju i ostaju u knjižnici DPUH-a.

Rok za slanje: 15. ožujka 2024.