DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

OKRUGLI STOL

Znanstveni časopis Peristil ‒ kontinuirani rad i regionalna uloga

petak, 19. svibnja 2023., 10:30 sati

Kliofest – festival povijesti 2023.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica Zagreb

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske strukovno je udruženje koje već gotovo 70 godina djeluje na području humanističkih znanosti. Od svog osnutka izdaje znanstveni časopis Peristil u kojem se objavljuju istraživanja iz područja povijesti umjetnosti i srodnih društveno humanističkih znanosti. Svaki broj Peristila besplatno je dostupan u otvorenom pristupu na Portalu hrvatskih znanstvenih časopisa Hrčak te ima najviše preuzimanja u svojem polju humanistike. Peristil od 1954. godine kontinuirano komunicira sa znanstvenom zajednicom u Hrvatskoj i povezuje istraživače u zemljama iz našeg okruženja.

U posljednjem broju zahvaljujući suradnji sa znanstvenicama s Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u Beču objavljeno je 20 tekstova stručnjaka iz Hrvatske, Austrije, Njemačke i Mađarske na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku. Veliki broj tekstova kritički obrađuje ulogu bečke škole povijesti umjetnosti u razvoju struke na područjima Habsburške/Austro-Ugarske Monarhije s posebnim osvrtom na vrijeme nakon Drugog svjetskog rata. Zadaća znanstvenog izdavaštva je informiranje javnosti i komunikacija sa znanstvenom zajednicom. Upravo u segmentu povezivanja sa širom javnosti strukovna udruga pouzdani je partner sustavu znanosti i visokog obrazovanja.

Sudjeluju: Dino Milinović, predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, Zvonko Maković, glavni urednik časopisa Peristil, Dragan Damjanović, član uredništva Peristila, Filozofski fakultet u Zagrebu, Ivana Mance, članica uredništva Peristila, Institut za povijest umjetnosti, Martina Petrinović, izvršna urednica Peristila.

Program Kliofesta https://www.kliofest.hr/

KLIOFEST 2023. – Festival povijesti

16. –19. svibnja 2023.

od utorka do petka

od 10 do 19 sati

Nacionalna i sveučilišna knjižnica Zagreb

DPUH sudjeluje na jubilarnom 10. Festivalu povijesti – Kliofestu. Organizatori su ove godine pripremili čak 11 okruglih stolova – o kulturi sjećanja, sjećanju na Seljačku bunu 1573. i sjećanja u jugoistočnoj Europi, o primjeni digitalne humanistike u povijesnim istraživanjima, o uporabi fotografije u humanističkim znanostima, o časopisu povjesničara umjetnosti Peristil, a govorit će se i o problematici intelektualne povijesti žena ili pak o tom kako pisati povijest Jugoslavije, te o novim pogledima na filozofa Martina Heideggera. Na nekoliko će se tribina predstaviti istraživačke skupine ili projekti.

U sklopu festivala organiziran je sajam knjiga, na kojem DPUH sudjeluje sa samostalnim štandom.

Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske pozivaju na sudjelovanje u znanstvenom skupu

XVIII. Dani Cvita Fiskovića: »Umjetnički dodiri Istoka i Zapada na Jadranu«
Orebić, 4. – 8. listopada 2023.

Prostor Jadrana i njegova zaleđa odavna je prepoznat kao mjesto dodira dvaju kulturno-umjetničkih krugova. Iza sažetih odrednica Istoka i Zapada krije se pritom niz društvenih, političkih, vjerskih i likovnih fenomena ključnih za oblikovanje povijesnoumjetničke slike Mediterana od antike do modernoga doba. Jadran kao mjesto susreta velikih europskih i azijskih civilizacija predstavlja stoga trajnu i gotovo neiscrpnu temu znanstvenog proučavanja kako povjesničara, arheologa tako i povjesničara umjetnosti, kulturnih antropologa i drugih istraživača. Naznačeni povijesni dodiri obuhvaćaju pak složeni spektar procesa – poput utjecaja oblikovnih, stilskih i ikonografskih rješenja, migracija djela, tehnika, materijala, umjetnika i naručitelja – koji su se u širokom vremenskom luku odvijali duž rubova grčkoga i rimskoga svijeta, istočnoga i zapadnoga carstva, kršćanstva i islama.
Zadnja tri desetljeća fokus istraživanja povijesno-umjetničke struke u Hrvatskoj uglavnom je bio na proučavanju veza sa zapadnoeuropskim kulturnim krugom tijekom srednjega i ranoga novoga vijeka, dok su bogate i jednako tako značajne veze s Istokom, posebice istočnim Mediteranom i balkanskim regijama, bile ponešto zapostavljene. Cilj ovog znanstvenog skupa, stoga je novim i svježim pogledima rasvijetliti ulogu velikih istočnih i zapadnih kultura u stvaranju jedinstvenog jadranskog i prijadranskog umjetničkog kruga u širokom vremenskom razdoblju od kasne antike i ranobizantskog razdoblja VI. stoljeća, pa sve do propasti Osmanskog Carstva početkom XX. stoljeća.
Sudionici se pozivaju da unutar opisanih fenomena svoja izlaganja usmjere ka promišljanju unutar sljedećih tematskih cjelina, premda ne samo i isključivo njih:
1. Bizant i bizantizmi
2. Umjetnost i umjetnički dodiri na granici Osmanskog Carstva
3. Sefardska kultura i umjetnost

Rok za prijavu do 1. 6. 2023.

I. 'Dani Cvita Fiskovića', Orebići, 1997., Izvor: Fototeka Radovana Ivančevića, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

četvrtak, 27. travnja 2023. u 18 sati

DPUH, Preradovićeva 44, Zagreb

Jednogodišnji susreti nazvani Vizualne umjetnosti i baština u medijima: dan sjećanja na Ružicu Šimunović – u počast likovnoj kritičarki Ružici Šimunović (Rijeka, 23. studenoga 1960. – Washington D.C., 27. travnja 2018.), koja je u svojim radijskim emisijama ostvarila dijalog između povjesničara umjetnosti, likovnih kritičara, umjetnikā te medija – do sada su održani u različitim formatima: prvi je bio okrugli stol (2019.) s izlaganjima na temu naslova susreta, drugi je virtualno ugostio jednu od najpoznatijih britanskih umjetnica, Tacitu Dean, koja je 27. travanja 2020. omogućila pristup video-performansu Event for a Stage (2015.), treće godine priređena je e-publikacija o likovnoj kritici s tri ulomka iz Ružičinih tekstova te kratkim tekstovima mladih likovnih kritičara – Tihane Bertek, Maje Flajsig, Bojana Krištofića, Mione Muštra i Klare Petrović – ilustriranu duhovitim „kratkim rezovima“ likovnoga kritičara i kustosa Marka Goluba, a četvrte godine umjetnica i dramaturginja, Pavlica Bajsić Brazzoduro, ravnateljica Centra mladih „Ribnjak“ u Zagrebu premijerno je prikazala radio-dokumentarac posvećen Ružici Šimunović, nakon čega je – uz sudjelovanje nazočnih likovnih kritičara, urednika na radiju i u novim medijima – razgovor uživo posvećen temi intermedijalnosti i pitanjima kako je radio kao medij prošao kroz „slikovni obrat“, tako značajan za suvremeno iskustvo života a onda, dakako, umjetnosti i likovne kritike (27. travnja 2022.).

Ove godine Vizualne umjetnosti i baština u medijima: dan sjećanja na Ružicu Šimunović održat će se u djelomično obnovljenom prostoru Društva povjesničara umjetnosti, a naglasak će biti po prvi put na izravnom glasu umjetnika u dijalogu između umjetnosti i likovne kritike. Stoga će na ovogodišnjem susretu u počast Ružici Šimunović gostovati suvremeni umjetnik Silvio Vujičić (Zagreb, 1978.), čija je umjetnička praksa raznovrsna, a reference vode u razna područja povijesti umjetnosti, znanosti, kulture i pop-kulture, antropologije i imagologije pa su zbog složene strukture i gustih referentnih polja izazov za likovnu kritiku (Parfem 2006.; Alkemijski poliptih, 2009., Roşu, 2012., Diskurzivni objekti, 2022.). O svojim iskustvima s predstavljanjem vlastite djelatnosti u medijima, o razumijevanju ili nerazumijevanju s likovnom kritikom, o vizualnom i verbalnom u komunikaciji te o ulozi likovne kritike u široj recepciji svojih radova razgovarat će s likovnom kritičarkom, teoretičarkom i kustosicom, Sunčicom Ostoić (Zagreb, 1976.), suosnivačicom udruge Kontejner ‒ biro suvremene umjetničke prakse (2002.), čija su istraživačka, organizacijska, stručna i nastavna iskustva vezana za novu medijsku kulturu.

Organizatorice: Sanja Cvetnić i Irena Kraševac

Korišteni vizual: Željko Badurina, Red Ružica, 2006.

STRUČNO PUTOVANJE U RIJEKU
subota, 22. travnja 2023.

Stručno putovanje u Rijeku uključuje posjet stalnom postavu Muzeja grada Rijeke na novoj lokaciji uz stručno vodstvo Ervina Dubrovića te posjet izložbi u Kockici posvećenoj ljekarničko-kozmetičkom laboratoriju Alga koji je u Rijeci i na Sušaku djelovao u razdoblju između dva svjetska rata. U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti Rijeka uz vodstvo kustosice Ksenije Orelj razgledat će se izložba suvremenog umjetnika Nikole Ukića. Izložba donosi nove radove zahtjevne produkcije i velikog formata, koji se razvijaju u dijalogu s prostorom i posredno upućuju na povijest zgrade i njezinu prenamjenu iz industrijske u muzejsku funkciju. Planira se posjet Trsatu uz vodstvo Marijana Bradanovića s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci.
Ne planiramo organizirani ručak za grupu.
Polazak iz Zagreba u 8 sati (parkiralište iza Cibone), povratak u Zagreb između 19 i 20 sati.
Cijena: 20 eura za članove DPUH-a, i 25 eura za ostale, 10 eura za studente dodiplomskih i diplomskih studija povijesti umjetnosti
Prijave i uplate do 7. travnja 2023. na mail dpuh@inet.hr

na daljinu i u živo

Rok za prijavu: 2. travnja 2023.

Povijest umjetnosti humanistička je interdisciplinarna znanstvena disciplina koja proučava razvoj umjetnosti i vizualne kulture kroz povijest, od prapovijesti do suvremenog doba. Ona uključuje proučavanje različitih umjetničkih medija poput slikarstva, kiparstva, arhitekture, fotografije, filma i drugih, kao i različitih kultura i stilova koji su utjecali na umjetnost. Povijest umjetnosti se bavi različitim aspektima umjetničkih djela, uključujući njihovu formu, stil, tehnike i tehnologije koje su korištene za njihovo stvaranje, kao i njihovo značenje i funkciju u vremenu u kojem su nastala. Povijest umjetnosti može obuhvaćati i društveni, politički i ekonomski kontekst u kojem su djela stvorena, te utjecaj koji su imala na društvo i kulturu.  Moderna svijest revalorizirala je velik dio likovne baštine koja nije nastajala u sustavu koji estetsku tj. oblikovnu kvalitetu izdvaja od drugih funkcija djela. Možemo li temeljem ovih pozicija promisliti odnos povijesti umjetnosti prema suvremenim umjetničkim praksama? Mogu li povjesničari umjetnosti temeljem specifičnih, disciplinarnih znanja ponuditi interpretaciju i evaluaciju suvremenog umjetničkog djela? Ili se tim poslom danas isključivo bave srodne, ali ipak različite djelatnosti kustosa i likovnog kritičara? Imaju li povjesničari umjetnosti ulogu posredovatelja između muzejskih institucija, privatnih kolekcionara, galerista i umjetnika? Možemo li razmotriti ulogu promišljenog i kritičkog povjesničara umjetnosti u vremenu pasivnog primanja informacija 21. stoljeća?

Partner: Art Zagreb 2023

Trajanje praktikuma: od 11. travnja (svaki utorak) do rujna 2023., uz ljetnu stanku

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske osigurava stručnu i profesionalnu podršku, a partner programa i organizator festivala Art Zagreb 2023 osigurava logističku podršku u realizaciji izložbe.

Od kolegica i kolega povjesničara umjetnosti očekujemo aktivno povezivanje sa suvremenim hrvatskim umjetnicima, timsku suradnju i konstruktivno sudjelovanje s ciljem stvaranja kvalitetne i poticajne atmosfere. Praktikum je namijenjen isključivo diplomiranim povjesničarima umjetnosti i iznimno studentima diplomskog studija povijesti umjetnosti.

Molimo zainteresirane da se prijave ispunjavanjem obrasca https://forms.gle/FmnMLVUxSwTSwniL8 i pošalju: ime i prezime, kontakt, godina studija ili godina završetka studija, kratki životopis, i odgovore na nekoliko pitanja.

U slučaju većeg broja prijava prednost imaju članovi DPUH-a. Sudjelovanje je besplatno.

Kontaktirajte nas za sva pitanja: dpuh@inet.hr

Promjenljivost i slojevitost jednog sklopa

Opatija sv. Marije na otoku Mljetu

utorak, 21. ožujka 2023. u 18 sati

DPUH, Preradovićeva 44

Utvrđeni benediktinski samostanski sklop, sa srednjovjekovnom crkvom sv. Marije i novovjekovnim samostanskim zgradama, nalazi se na otočiću sred Velikog jezera na sjeverozapadnom dijelu otoka Mljeta u prirodno zaštićenom prostoru Nacionalnog parka Mljet. Ta dobro očuvana višestoljetna graditeljska cjelina od izrazite je umjetničke, povijesne i ambijentalne vrijednosti, pa se s pravom ubraja u red znamenitijih spomenika graditeljskog naslijeđa na istočnoj obali Jadrana. Od iznimne vrijednosti je crkva sv. Marije, kao istaknuti spomenik romaničkog sakralnog graditeljstva na istočnom Jadranu, a posebice je važna za Dubrovnik i njegovu okolicu budući da je mljetska Sv. Marija jedina sačuvana reprezentativna romanička građevina na tom prostoru. Premda je značaj mljetskog samostana, a poglavito romaničke crkve, zarana prepoznat od strane domaćih i stranih stručnjaka, ovo je prva znanstvena monografija posvećena toj izrazito vrijednoj spomeničkoj cjelini naše starije baštine. O višestoljetnoj prošlosti mljetske opatije, kao i o romaničkoj crkvi sv. Marije te prostornim i graditeljskim transformacijama samostanskog sklopa tijekom srednjeg i ranog novog vijeka, ali i o sudbini mljetskog samostana nakon njegova ukinuća govorit će autorica monografije Opatija sv. Marije na otoku Mljetu / St Mary's Abbey on Mljet Island (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, FF-press; Dubrovačka biskupija, 2021.) Ivana Tomas, recenzenti Predrag Marković (Odsjek za povijest umjetnosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i Joško Belamarić (Institut za povijest umjetnosti ‒ Centar Cvito Fisković, Split).

Zbornik 140 godina podučavanja povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu

srijeda, 15. ožujka 2023. u 18 sati

DPUH, Preradovićeva 44

Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizirao je 2018. godine znanstveni skup kojim se obilježilo 140 godina kontinuirane nastave povijesti umjetnosti na Zagrebačkom sveučilištu. U prosincu 2022. objavljen je zbornik radova sa tog skupa u izdanju FFPressa. U zborniku je prikazana povijest duge tradicije podučavanja povijesti umjetnosti i razmatraju se neke od važnih prijelomnih točaka i promjena u toj dugoj povijesti. U fokusu su velikani struke i najvažniji protagonisti koji su bili djelatni na Katedri zatim  Seminaru i naposljetku Odsjeku za povijest umjetnosti, prikazani u istraživačkom i didaktičko-pedagoškom aspektu njihova djelovanja – Iso Kršnjavi, Milan Prelog, Grgo Gamulin, Radovan Ivančević, Jadranka Damjanov. Prikazano je i djelovanje nekih imena koja do sada nisu bila toliko zastupljena u fokusu struke i javnosti, kao Petar Knoll, Željko Jiroušek, Tihomil Stahuljak i Ante Kuman. Osvrt na povijest podučavanja povijesti umjetnosti zaključuje se pogledom u budućnost, promišljanjem novih nastavih metoda i kurikula ali i same struke povijesti umjetnosti okrenute prema izazovima budućnosti.

Zbornik 140 godina podučavanja povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu predstavit će urednici Dubravka Botica i Miljenko Jurković, recenzent Milan Pelc, pročelnik Odsjeka za povijest umjetnosti Franko Ćorić i predsjednik DPUH-a Dino Milinović. 

Umjetnička zbirka biskupa Đure Kokše

Pečat vjere, trag umjetnosti

četvrtak, 9. veljače 2023. u 17:00

Galerija Klovićevi dvori, Zagreb

Tijekom svog života i rada biskup Kokša (1922.-1998.) sustavno je prikupljao umjetnička djela brojnih domaćih i stranih majstora iz različitih umjetničkih razdoblja u rasponu od pet stoljeća (16. – 20. st). Zbirku čine četiri zasebne, unutar sebe zaokružene cjeline: Zbirka slika starih majstora, Zbirka inozemnih umjetnika 20. stoljeća, Zbirka hrvatskih umjetnika 20. stoljeća te Zbirka hrvatskih naivnih umjetnika. Zbirku čine ostvarenja talijanskih, nizozemskih, francuskih, engleskih i drugih slikarskih škola od 16. do 19. stoljeća, radovi modernih i suvremenih inozemnih umjetnika među kojima se ističu radovi talijanskih futurista, potom djela ponajboljih domaćih umjetnika poput Ivana Meštrovića, Joze Kljakovića, Mate Celestina Medovića, Vanje Radauša, Gabrijela Jurkića i Jurja Škarpe pa sve do radova njegovih zemljaka, prvaka hrvatskog naivnog slikarstva Generalića, Rabuzina i Lackovića. Dio je njegove ostavštine predstavljen javnosti davne 1989. godine u tadašnjem Muzejskom prostoru, danas Galeriji Klovićevi dvori. (preuzeto iz najave izložbe)

Stručno vodstvo: Darija Alujević i Danijela Markotić, autorica izložbe i kustosica

Predavanja u Galeriji Klovićevi dvori, 1. kat, četvrtkom u 18:00

9. veljače Zvonko Maković,Djela njemačkih i francuskih modernih umjetnika iz Zbirke Kokša

16. veljače Sanja Cvetnić, Čežnja za slikama: Zbirka starih majstora biskupa Đure Kokše

23. veljače Darija Alujević, Skulptura 20. stoljeća u Zbirci biskupa Đure Kokše

Manirizam u hrvatskoj umjetnosti 20. i 21. stoljeća

petak, 10. veljače 2023. u 17:00

Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Kada danas navodimo pojam manirizma i manirističke umjetnosti, dakle, manirističku epohu u europskoj umjetnosti između 1520. i 1650. godine, u pravilu ju i struka percipira kao dekadentni otklon od svega klasičnog, petrificirani ili oslabljeni kôd ranijeg „čistog“ stila, maniru i maniriranost u negativnom kontekstu. Bez ozbira što su brojni suvremeni teoretičari i filozofi dali izniman prilog pravilnom tumačenju kompleksnosti manirističke epohe i umjetnosti (Gustav René Hocke, Wilhelm Weischedel, Ernesto Grassi, Arnold Gehlen, Karl Jaspers i dr.) ili što su mnogi nadrealisti otvoreno isticali kako se napajaju na umjetnosti manirizma (P. Klee, M. Ernst, F. Léger, H. Arp, S. Dali i dr.), manirizam još nije podignut na razinu čistog stilskog fenomena 20. i 21. stoljeća poput ekspresionizma ili nadrealizma. (preuzeto iz teksta autorice izložbe)

Stručno vodstvo: Iva Körbler, autorica izložbe

Besplatno za članove DPUH-a

STRUČNO PUTOVANJE U SPLIT

petak i subota, 24. i 25. veljače 2023.

Stručno putovanje organizira se na poziv kolega povjesničara umjetnosti i konzervatora u Splitu. Program uključuje posjet izložbi Dunava Rendića u Muzeju grada Splita, stalnim postavima Galerije Vidović, Galerije umjetnina i Muzeja sakralne umjetnosti u Splitu. Uz stručno vodstvo kolega na terenu razgledat će se recentne konzervatorsko-restauratorske obnove poput Hrvatskog doma, Gradske vijećnice, hotel i kavana Central, te Peristil u Splitu i povijesne jezgre u Trogiru. Po putu se planira posjet povijesnoj jezgri Šibenika ili Zadra.

Polazak iz Zagreba u petak u 7h (ispred Gradskog poglavarstva, parkiralište s južne strane, Trg Stjepana Radića 1), polazak za Zagreb u 17h, dolazak u subotu u večernjim satima.

Cijena: 100 eura (uključen prijevoz turističkim autobusom prema programu, jedno noćenje s doručkom u dvokrevetnoj sobi s pogledom na more u hotelu Pax 3* na Trsteniku u Splitu, doplata za jednokrevetnu sobu: 28 eura, boravišna pristojba uključena u cijenu)

Minimalan broj putnika: 30

Prijave i uplate do 1. veljače 2023.

Kontakt: agencija Kufer travel info@kufer-travel.com Damjan Beusan, mob 091 373 7335

DPUH će organizirati putovanje samo u slučaju minimalnog broja prijavljenih u navedenom roku.