DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

22. ožujka 2022.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske upućuje državnim i lokalnim institucijama javnu kritiku za neučinkovitost u provedbi obnove a u povodu druge godišnjice od prvog potresa 22. ožujka 2020. koji je oštetio povijesno središte hrvatske metropole kao i brojne zaštićene građevine u svim dijelovima grada Zagreba i ugrozio egzistenciju njegovih građana.

Institucije bez osiguravanja uvjeta za provođenje obnove i birokratskim odnosom prema baštini koče razvoj grada Zagreba u 21. stoljeću, a stihijskim i nestručnim radovima čine štetu koju buduće generacije neće moći ispraviti. Temeljem učinjenoga ili neučinjenoga sa žaljenjem zaključujemo da javna tijela ne shvaćaju vrijednost baštine koja je nositelj našeg identiteta, a čijim će gubitkom Zagreb i Hrvatska ostati bez svojeg duhovnog i nacionalnog bića. U ožujku prije dvije godine u nesreći smo vidjeli priliku da se zajedničkom misijom javnog, privatnog i civilnog sektora stručno rehabilitira povijesni sloj Zagreba. Međutim postalo je jasno da ova vizija nije realna upravo zbog nerazumijevanja onih koji bi ju trebali omogućiti.

Kao struka kojoj su težišta istraživanje i valorizacija spomenika i kulturnih dobara, te njihovo čuvanje i zaštita, spremni smo i obvezni uključiti se u obnovu svim svojim znanjem, iskustvom i etičkim zasadama. Podsjećamo da Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske djeluje od 1956. godine kao nacionalno strukovno udruženje, a među petstotinjak članova danas je mnogo kolega s iskustvom u interdisciplinarnim pristupima konzervatorsko-restauratorskim radovima nakon katastrofalnih oštećenja. Više puta smo se kod naslovljenih institucija pozivali na suradnju, no na naša konkretna pitanja i ponude nismo dobili konkretne odgovore, a dana obećanja za uključivanje mladih kompetentnih kolega u rad nisu se ostvarila.

Još jednom Vas pozivamo da preuzmete odgovornost, jasno definirate ciljeve, u većoj mjeri konzultirate stručnu javnost i ubrzate radove.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

pismo upućeno na sljedeće adrese: Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović; Vlada Republike Hrvatske, predsjednik Andrej Plenković; Ministarstvo kulture i medija, ministrica Nina Obuljen Koržinek; Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, ministar Ivan Paladina; Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević; Zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet

Perspektive povjesničara umjetnosti u realnom sektoru

Razgovor s Teom Gudek Šnajdar i Danielom Tomičićem

srijeda, 9. ožujka 2022. u 14 sati

u živo: DPUH, Preradovićeva 44

na daljinu: DPUH Youtube kanal

Studiranje povijesti umjetnosti pruža stjecanje širokog znanja i širenje horizonta, a u javnom sektoru – obrazovanje, muzejska i konzervatorska djelatnost – nema mjesta za sve povjesničare umjetnosti. Godišnje u Hrvatskoj na sveučilištima u Zagrebu, Zadru, Rijeci i Splitu dodiplomski studij povijesti umjetnosti završi 90ak studenata, te još isto toliko uspješno završi diplomski studij. Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje trenutačno je registrirano 80ak nezaposlenih diplomiranih povjesničara umjetnosti.

Koje su mogućnosti povjesničara umjetnosti u realnom sektoru? Dvoje povjesničara umjetnosti koji uspješno vode svoje vlastite poslove u Hrvatskoj pitat ćemo kako su ih pokrenuli i što bi savjetovali mlađim kolegama.

Tea Gudek Šnajdar diplomirala je povijest umjetnosti 2012. godine, a 2016. godine osnovala je firmu Culture Tourist. Bavi se promocijom kulturnog turizma, baštine i muzeja diljem Europe, radi na raznim projektima u muzejskoj edukaciji i interpretaciji baštine. Rad Culture Tourista prepoznat je na europskoj razini, te je u 2021. dobio nagradu Europeane za storytelling u kulturi na društvenim mrežama i nagradu londonske agencije Traverse za inovacije (projekt: edukativni souvenir za Transromanicu).

Daniel Tomičić 2003. diplomirao na Sveučilištu Zagrebu povijest umjetnosti i povijest. Marketinšku agenciju Scuderia Zagreb osnovao je 2008. godine. 2014. pokreće međunarodni festival dizajna Zagreb Design Week, a 2017. sajam umjetnina Art Zagreb. Scuderia Zagreb specijalizirana je za promociju kulture automobila, dizajna i umjetnosti putem raznih medija — izložbe, konferencije, festivali, časopisi, filmovi, knjiga.

Važno: obavezno je predočenje COVID potvrde u prostoru DPUH-a. Broj sudionika je ograničen.

Dijalog povijesti umjetnosti i suvremene umjetničke produkcije — prilog razvoju kritičke misli

Praktikum za povjesničare umjetnosti

Povijest umjetnosti humanistička je disciplina koja u svojim zaključcima koristi spoznaje filozofije, povijesti, sociologije, psihologije, antropologije, političke znanosti, ali i tehničke i prirodne znanosti. Povijest umjetnosti tumači civilizacijska postignuća poput arhitekture, urbanizma i djela grana likovnih umjetnosti rekonstruirajući njihov povijesni kontekst i njihova specifična obilježja i vrijednosti. Povijest umjetnosti doprinosi razumijevanju različitih općih društvenih tema – primjerice, migracija, političkih previranja, vjerskog fanatizma, klimatskih promjena. Struka povijesti umjetnosti do svojih interpretacija dolazi istraživanjem povijesnih izvora i analizom i komparativnom analizom samih djela, te temeljem njih oblikuje hipoteze i predlaže evaluaciju.

Područje povijesti umjetnosti nije ograničeno ni prostorno niti vremenski. Ono seže od pretpovijesnih čovjekovih ostvarenja na svim kontinentima, pa sve do danas. Funkcije umjetničkih djela ili onoga što smatramo djelima likovne umjetnosti kroz povijest su bile različite ‒ magijska, kultna, didaktična, društveno-reprezentacijska, propagandna itd. ‒ estetska je najmlađa. Moderna svijest revalorizirala je velik dio likovne baštine koja nije nastajala u sustavu koji estetsku tj. oblikovnu kvalitetu izdvaja od drugih funkcija djela.

Možemo li temeljem ovih pozicija promisliti odnos povijesti umjetnosti prema suvremenim umjetničkim praksama? Mogu li povjesničari umjetnosti temeljem specifičnih, disciplinarnih znanja ponuditi interpretaciju i evaluaciju suvremenog umjetničkog djela? Ili se tim poslom danas isključivo bave srodne, ali ipak različite djelatnosti kustosa i likovnog kritičara? Imaju li povjesničari umjetnosti ulogu posredovatelja između muzejskih institucija, privatnih kolekcionara, galerista i umjetnika? Predstavlja li znalačka prosudba, kakva je nekoć bila prosudba jednoga Wilhelma Bodea ili Bernarda Berensona, još uvijek neosporan autoritet ili danas prevladavaju procesi evaluacije u kojima sud donosi publika i šira javnost? Možemo li razmotriti ulogu promišljenog i kritičkog povjesničara umjetnosti u vremenu pasivnog primanja informacija 21. stoljeća?

Kroz organizaciju i produkciju polaznici programa imat će priliku primijeniti stečeno teorijsko i upotpuniti praktično znanje. Sudionici programa će zajednički osmisliti i razraditi koncepciju izložbe, kontaktirati umjetnike, odabrati radove, napraviti katalog radova, sudjelovati u izradi autorskog teksta te promotivnih tekstova/najava za medije, osmisliti i sudjelovati u popratnim programima namijenjenima javnosti. Sastanci će se održavati od travnja do rujna 2022. na daljinu i uživo u prostorijama DPUH-a u Zagrebu.

U sklopu programa održat će se predavanja vezana za ulogu povjesničara umjetnosti u osmišljavanju autorske koncepcije izložbe, produkciju izložbe i autorskog teksta.

Organizator: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

Mentorski tim: Ivana Mance, Jasenka Mirenić Bačić, Martina Petrinović, Patricia Počanić

Partner: Art Zagreb 2022

Trajanje praktikuma: od travnja do rujna 2022.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske osigurava stručnu i profesionalnu podršku, a partner programa i organizator festivala Art Zagreb 2022 osigurava logističku podršku u realizaciji.

Od kolegica i kolega povjesničara umjetnosti koji započinju svoj karijerni put u struci očekujemo aktivno povezivanje sa suvremenim hrvatskim umjetnicima, timsku suradnju i konstruktivno sudjelovanje s ciljem stvaranja kvalitetne i poticajne atmosfere.

Rok za prijavu: 20. ožujka 2022.

Molimo zainteresirane da nam ispunjavanjem obrasca https://forms.gle/FoF94bT8epgvBYrBA pošalju

- ime i prezime, kontakt, godina studija ili godina završetka studija

- kratki životopis

- motivacijsko pismo (do 1 kartice teksta)

Kontaktirajte nas za sva dodatna pitanja:

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

Preradovićeva 44, Zagreb

dpuh@inet.hr

www.dpuh.hr

01 48 12 920

Program Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske podupiru Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Grad Zagreb i Zaklada Kultura nova.

Očitovanje predstavnika Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske i člana Komisije za odabir likovnog rješenja za nacionalnu stranu RH na kovanom novcu eura - Dragana Damjanovića na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu Svaučilišta u Zagrebu

Obzirom na trenutne rasprave u medijima, a budući da sam od strane Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske bio predložen za člana Komisije za odabir likovnog rješenja nacionalne strane Republike Hrvatske na optjecajnome kovanom novcu eura htio bih razjasniti stavove koje sam zastupao radeći u Komisiji te komentirati neke netočnosti koje su iznesene u medijima.

1. Posla sam se prihvatio svim srcem svjestan važnosti odabira motiva koji predstavljaju poruku o tome što Hrvatska jeste. Htio sam da se kroz motive i putem njihova dizajna predstavimo kao moderna i otvorena država.

2. Pri odabiru motiva bio sam vrlo jasan i uporan zagovornik da se na svih osam kovanica prikažu različiti motivi i da se pri tome iskoriste za promociju baštine Hrvatske. Smatrao sam promašenim odabir motiva karte Hrvatske i kune. Većina je odlučila drugačije, no na potpuno demokratski način i bez ikakvih pritisaka i sugestija sa strane.

3. Svjestan da je kuna kao valuta prije 1990-ih postojala samo u NDH bio sam protiv njezina pojavljivanja na kovanicama eura. S druge strane kako je kuna doista bila prikazana na srednjovjekovnim banovcima pomirio sam se s izborom toga motiva, tim više što se radi i o simbolu moga rodnog kraja. I dalje, međutim, mislim da to nikome u Europi ništa neće značiti i da bi bilo daleko bolje da smo predstavili neki dio baštine ‒ recimo Dubrovnik.

4. Usprkos napisima u tisku, komisija za odabir kojoj sam bio član nije odlučivala o uvjetima natječaja, samo je poslije završenog natječaja raspravljala o tome jesu li uvjeti bili prikladni (tada je g. Payer istaknula svoje razočaranje uvjetima natječaja i pristiglim rješenjima). Mi dakle nismo niti mogli utjecati na to tko se sve na natječaj mogao prijaviti.

5. Mislim da je natječaj sa strane HNB-a organiziran u najboljoj namjeri i zbog toga je bio otvoren za sve (što je i najdemokratičniji postupak). Moram napomenuti da bi se i na natječaj koji bi bio otvoren samo za školovane umjetnike i dizajnere prvonagrađeni za rješenje s kunom opet mogao prijaviti. S druge strane trebali li uopće napominjati da ni svi dizajneri, pa ni neki od najtalentiranijih s područja Hrvatske, nemaju formalnu visokoškolsku naobrazbu, pa ne vidim razloga zašto bi se njima onemogućavalo sudjelovanje na natječaju. Veći je problem bio sastav Komisije, koji je bio oblikovan tako da se uključi što više stručnih udruga, no nažalost i prevelik broj ljudi iz političkog sustava.

6. Za situaciju s prvonagrađenim rješenjem s motivom kune (za koje nisam dao niti jedan bod, odnosno nisam ga uopće stavio na rang listu) na prvom je mjestu odgovoran njegov autor. Suludo je bilo i misliti da u današnjemu svijetu neće biti otkriveno preuzimanje fotografije s interneta.

7. Slažem se s primjedbom da se Komisiji trebalo omogućiti pregledavanje pristiglih natječajnih rješenja i u fizičkom obliku, a ne samo u vidu digitalnih preslika no pretpostavljam da je ta okolnost dijelom bila posljedica i aktualne pandemije. Međutim, bizarno je da ta primjedba dolazi od člana povjerenstva koji je većini sjednica prisustvovao on-line. Da smo cijelo vrijeme svi bili tamo uživo možda bi se moglo i isposlovati pregledavanje pristiglih natječajnih rješenja i u fizičkom obliku, makar onih koja su ušla u uži krug .

8. Za kraj moram naglasiti, opet samo kako bih se referirao na neutemeljene napise u medijima, da za taj posao nisam bio plaćen ni kune. Doduše, da smo imali ugovore možda bi svi članovi Komisije revnije pristupili poslu pa bi sve skupa bolje ispalo.

Srdačan pozdrav,

Dragan Damjanović

Upravni odbor DPUH-a objavljuje Natječaj za dodjelu Nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2021. godinu.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za životno djelo „Radovan Ivančević“ (jedna nagrada) dodjeljuje se povjesničarima umjetnosti za vrhunska ostvarenja na području povijesti umjetnosti tijekom duljeg razdoblja njihova radnoga vijeka, a koja su pridonijela razvoju i ugledu struke u Hrvatskoj i inozemstvu;

Godišnje nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuju se pojedincima ili ustanovama za ostvarenja na području povijesti umjetnosti u minuloj godini i povećanje ugleda povijesti umjetnosti u Hrvatskoj i inozemstvu u jednoj od kategorija (dodjeljuje se jedna nagrada po kategoriji):

- znanstvena ili stručna knjiga

- izložba

- zaštita kulturne baštine

- popularizacija struke

- promicanje interdisciplinarnosti i vizualne kulture

Nagrade za izvrstan diplomski rad (do tri nagrade) dodjeljuju se povjesničarima umjetnosti za diplomski rad obranjen na jednom od odsjeka za povijest umjetnosti u Hrvatskoj u minuloj godini.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuje se hrvatskim državljanima i ustanovama, a iznimno stranim državljanima i ustanovama.

Prijedloge za Nagradu DPUH-a „Radovan Ivančević“ i Godišnju nagradu DPUH-a mogu podnijeti pojedinci ili ustanove.

Prijedloge za Nagradu za izvrstan diplomski rad mogu podnijeti odsjeci na kojima je rad obranjen ili mentori.

Prijedlozi moraju biti pismeno obrazloženi.

Upravni odbor DPUH-a imenuje Povjerenstvo za dodjelu nagrade koje se sastoji od pet redovnih članova Društva, koji na temelju primljenih prijedloga odlučuju o dobitnicima. Povjerenstvo može promijeniti kategoriju prijave kod godišnjih nagrada.

Upravni odbor DPUH-a potvrđuje odluku Povjerenstva za dodjelu nagrade.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske sastoji se od povelje i novčane nagrade. Visinu novčanog iznosa određuje Upravni odbor DPUH-a u skladu s visinom osiguranih sredstava za tekuću godinu.

Prijedlog nagrade za životno djelo i za godišnje nagrade mora sadržavati obrazloženje, biografiju i bibliografiju. U obrazloženju valja jasno naglasiti za koju kategoriju nagrade i za što je predloženik nominiran.

Prijave koje nisu u skladu s navedenim zahtjevima neće se razmatrati.

Prijave vrijede isključivo ukoliko su poslane do objavljenog roka. Prijave se šalju elektroničkom poštom na dpuh@inet.hr, a knjige, publikacije i katalozi šalju se poštom na adresu DPUH, Preradovićeva 44, Zagreb. Materijali se ne vraćaju i ostaju u knjižnici DPUH-a.

Rok za slanje: 1. travnja 2022.

Pravilnik

Dobitnici Nagrade DPUH-a od 2006. do 2020. godine

Art history and discourse on the centre and periphery

‒An homage to Ljubo Karaman (1886‒1971)

Zagreb, 19–21 May 2022

Host: Croatian Society of Art Historians

Since its founding in 1956, the Croatian Society of Art Historians has brought art historians together to promote the importance of our profession through a variety of events and publishing projects. Over the past eight years, we have undertaken a project entitled Croatian Art Historians, which we believe will have an important impact on domestic and international dialogue.
This international conference encourages academics and scholars to meet and exchange ideas and views in a forum that will stimulate respectful dialogue by bringing together European and international university scholars to share ideas and research on the dualistic centre-periphery paradigm in terms of art history based on work by Ljubo Karaman.

Ljubo Karaman (1886‒1971) was a Croatian art historian. Karaman’s theoretical and practical work strongly marked the formative period of art history and conservation in Croatia between the two world wars and in the immediate postwar period. His most important contribution to the general history of art lies in his theoretical considerations of the notion of the periphery, the true historical basis of which is the artistic heritage of the Croatian regions. Karaman combined the theoretical results of his research experience in the study of national heritage in his book O djelovanju domaće sredine u umjetnosti hrvatskih krajeva (Über die Einwirkung des einheimischen Milieus auf die Entwicklung der Kunst in den kroatischen Ländern, Zagreb: Croatian Society of Art Historians, 1963). Karaman’s study was an internationally acclaimed contribution to thought on one of the key issues in contemporary art history and cultural history. This issue is still relevant today, as confirmed by the numerous international conferences, research networks, and projects that focus on it. Contemporary critical thought is trending towards the complete deconstruction and overcoming of ideologically manipulated dualism in the valorization of cultural production in the ‘periphery’. Such manipulation perpetuates the paradigms of the relationship between power and influence, which are dictated from the very centres in which they were created. The conference in Zagreb will contribute to a critical reflection on the origins, application, and challenges of the dualistic paradigm, primarily in art history between the Adriatic and Central Europe, which was the focus of Karaman’s work.

Ljubo Karaman was educated at the Vienna School of Art History at the beginning of the 20th century; his approach to historical art phenomena was essentially determined by the cosmopolitanism of the Vienna School and its affirmative attitude towards art in the ‘provinces’ (or peripheries). Another important element is his dialectical attitude towards the ideas of early 20th-century Austrian, Italian, Croatian, and Yugoslav art historians. Likewise, as a conservator, Karaman was delimited by the norms of the Austro-Hungarian Monarchy (k. k. Central Commission für Erforschung und Erhaltung der Baudenkmale), which was marked by the concepts and methodology of the new conservation movement in central Europe. In the field of conservation in the 20th century, Karaman was responsible for connecting European centres and the Croatian periphery.
Karaman's conservation work took place during a period of great changes and challenges, not only in the field of cultural heritage protection, but also in the field of politics. After the Italian occupation of Dalmatia in 1941, Karaman moved from Split to Zagreb, where he accepted the position of director of the State Conservation Institute during the Independent State of Croatia. He remained in this position in the new, socialist Yugoslavia until 1950, when he retired. His active and critical role in three different political, economic, and ideological structures still encourages reflection on the possibilities and achievements of art historians, conservators, museologists, and experts in related disciplines in the scientific interpretation of heritage and the protection of monuments, in ‘primitive’, local parochialist, or nationally ideologised environments, i.e. under totalitarian regimes and social systems. This simultaneously begs the issue of the freedom of art historians/conservators and the conscientious, professional, and impartial performance of their duties.
Conference participants should focus on one of the following issues in their presentations:
‒ critical reflection on the emergence, application, and challenges of the dualistic centre-periphery paradigm,
‒ the centre-periphery paradigm in the field of conservation and monument protection,
‒ the Vienna School of Art History and interpretation of the art of the periphery (provinces) during the monarchy and after its disintegration,
‒ national art histories and the centre-periphery paradigm,
‒ the professions of art history and conservation in the 20th century between provincialism, cosmopolitanism and political totalitarianism,
‒ new insights into the life and work of Ljubo Karaman,
‒ the reception of Ljubo Karaman's work from the perspective of "entangled" art history,
‒ the reception and implementation of conservation theories and conventions between 1920 and 1965.

Organizing Committee
Franko Ćorić, PhD, Department of Art History Faculty of Humanities and Social Sciences University of Zagreb
Ljerka Dulibić, PhD, The Strossmayer Gallery of Old Masters of the Croatian Academy of Sciences and Arts
Jasenka Gudelj, PhD, Department of Philosophy and Cultural Heritage, Ca’ Foscari University Venice
Zvonko Maković, PhD, president of the Croatian Society of Art Historians
Predrag Marković, PhD, Department of Art History Faculty of Humanities and Social Sciences University of Zagreb
Milan Pelc, PhD, Institute of Art History, Zagreb
Martina Petrinović, secretary of the Croatian Society of Art Historians
Organizing Committee is responsible for nominating Keynote and Featured Speakers; developing the conference program and overseeing the reviewing of abstracts submitted to the conference

Location: Zagreb, Croatia
Conference dates: May 19, 2022 to May 21, 2022
Abstract Submission Deadline: January 25, 2022 – CLOSED

Presentation format: oral presentation (15 minutes) ‒ each presentation is followed by short discussion

Conference fee: 55 EUR (after acceptance)

Contact: Croatian Society of Art Historians // dpuh@inet.hr // www.dpuh.hr // Preradovićeva 44, Zagreb // +38514812920

CALL FOR PAPERS - pdf

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske poziva vas na predstavljanje knjige

MILAN PRELOG : SUDBINA GRADA

šeste i posljednje iz edicije DJELA

MUZEJ ZA UMJETNOST I OBRT, Trg Republike Hrvatske 10, Zagreb

u četvrtak 4. studenog 2021. u 12 sati

O knjizi će govoriti 

Zvonko Maković, predsjednik DPUH

Slavko Dakić, d.i.a.

Snješka Knežević

SNIMKA PREDSTAVLJANJA

Prema preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo posjetitelji trebaju predočiti Covid putovnicu, potvrdu o preboljenju ili važeći negativni test.

Knjiga je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Zagreba i Snješke Knežević.

U posthumnoj ediciji DJELA u šest knjiga objavljeni su tekstovi povjesničara umjetnosti Milana Preloga koji je kao znanstvenik i teoretičar, konzervator i sveučilišni profesor obilježio četrdesetak godina hrvatske humanistike. Edicija ga predstavlja u punom rasponu njegovih interesa, autentičnošću pristupa, teorijskim i spoznajnim dometima.

"Utvrđivanje postojanja dviju različitih sredina u europskom prostoru: stare, povijesne i nove, industrijsko-tehničke nema svrhu podcijeniti ili negirati vrijednost nove industrijsko-tehničke sredine, nego samo označiti njihovu temeljnu različitost. Ova se razlika često prikriva raznim tezama o mogućnosti kompromisa između starog i novog, iza čega se obično krije najbrutalnija likvidacija prošlosti. Ako je suvremeno društvo u svojoj evoluciji stiglo do stava da čovjek ima pravo i na drugačiju sredinu nego što je ona u kojoj radi, živi i obitava, onda je neophodno i na sasvim nov način odrediti i obranu te sredine." (Milan Prelog, Problem valorizacije povijesne sredine, 1976.)

"Trajno otvorena tematska i interesna znatiželja, izloženost gomilajućim intelektualnim izazovima poticala je naklonost prema raščlanjivanju i povezivanju, prema razumijevanju totaliteta. Težnja totalitetu za Preloga znanstvenika i pedagoga podrazumijeva stalni rad i učenje." (Slavko Dakić, Prelogova teorija povijesne sredine i poetika skromnosti, uvodni tekst, 2021.)

Izdavač: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 2021.

Pripremili: Snješka Knežević (izbor, redaktura, oprema) i Slavko Dakić (izbor, uvod)

ISBN 978-953-6089-55-0

204 str.

Cijena: 200 kn (150 kn za redovne članove DPUH-a)

JAVNI NATJEČAJ za izbor i imenovanje ravnatelja/ravnateljice Muzeja grada Zagreba

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske zamoljeno je da obavijesti svoje članove o provođenju javnog natječaja Grada Zagreba

više o natječaju i roku prijave na stranicama Muzeja grada Zagreba

http://mgz.hr/hr/o-muzeju/natjecaji/

Dani europske baštine 2021.

Panel diskusija

Provenijencija umjetničkog djela

četvrtak, 16. rujna 2021. u 18 sati, Art Zagreb festival

Hala V Tehničkog muzeja „Nikola Tesla“ u sklopu ArtZagreb festivala

+ online DPUH YouTube kanal https://www.youtube.com/channel/UCP-2Kmwq388RFNmZnQe2O6A

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske već devetu godinu sudjeluje u obilježavanju Dana europske baštine pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske. U sklopu ovogodišnje manifestacije povjesničari umjetnosti predstavit će svoja istraživanja široj javnosti na festivalu Art Zagreb (15.-18. rujna 2021.).

Jednom kada napusti atelje, umjetničko djelo nadživi svog stvaratelja i postaje protagonist vrlo često živopisnih zbivanja, a povijest promjene vlasništva postaje zanimljiva baš kao i samo djelo. Upravo povjesničari umjetnosti često rekonstruiraju taj put. U tom kompleksom poslu moraju se uzeti u obzir političke i društvene okolnosti vremena, odnosno zakoni tržišta umjetnina i njegovi protagonisti te kolekcionari različitih pobuda i znalci različitih interesa. Provenijencija umjetničkog djela dio je potvrđivanja autentičnosti djela, ali i moralna odgovornost jer otkriva kontroverzne promjene vlasništva u vrijeme društvenih kriza i ratova. Članovi istraživačkog tima znanstvenog projekta Hrvatske zaklade za znanost „Istraživanje provenijencije umjetnina u zagrebačkim zbirkama“ predstavit će nekoliko odabranih primjera iz područja svojih istraživačkih interesa i otkriti cijeli niz motiva koji su sakupljačima nekada (jednako kao i danas?) bili poticaj i smjernice pri kupovini umjetnina.

Sudjeluju: Ljerka Dulibić (Strossmayerova galerija starih majstora HAZU), Tanja Trška (Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), Petra Vugrinec (Galerija Klovićevi dvori), Ivan Ferenčak (Strossmayerova galerija starih majstora HAZU)

Ulazak na ArtZagreb festival za članove DPUH-a je besplatan uz predočenje članske iskaznice.

Online prijenos: besplatan

Dani europske baštine

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske na festivalu Art Zagreb

srijeda, 15. rujna – subota, 18. rujna 2021.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske strukovna je udruga osnovana 1956. godine kada su zacrtani naši temeljni ciljevi: unapređivanje povijesti umjetnosti kao znanstvene discipline, promicanje likovne umjetnosti, afirmacija hrvatske likovne umjetnosti i kulturne baštine u zemlji i inozemstvu, briga o vrijednostima hrvatskoga kulturnog i prirodnog prostora te skrb za očuvanje, zaštitu i obnovu kulturne i umjetničke baštine. Sukladno ciljevima, Udruga djeluje na području kulture i umjetnosti te obrazovanja, znanosti i istraživanja.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske prvi put sudjeluje u programu festivala Art Zagreb. Želja nam je potaknuti konstruktivne razgovore o suvremenoj umjetnosti, potaknuti nove suradnje povjesničara umjetnosti i umjetnika. Kolegice koje su se odazvale na naš poziv artikulirale su svoje koncepcije i poglede na hrvatsku umjetničku produkciju i realizirale svoje ideje u obliku izložaba i panela.

Zahvaljujemo svim umjetnicima koji su sudjelovali te se nadamo da će se međustrukovni razgovori, druženja te razmjena ideja i iskustva nastaviti na dobrobit hrvatske kulture i razvoja kritičke misli.

IZLOŽBE

Survival kit

Faza 1 – predapokaliptični izolacijski bunker

Koncepcija: Ana Bedenko, Jozefina Ćurković, Tea Kantoci

Autori: Vitar Drinković, Katarina Juričić, Lina Kovačević, Luana Lojić, Bojan Mrđenović, Dominik Vuković

Izložba Survival kit inicijalna je faza projekta kojim nastojimo ispitati potencijale praksi i alata umjetnosti u trenutku sučeljavanja s dezintegracijom svijeta u kojem postoji. Polazimo od premise da bi se ona mogla osloboditi nataloženih značenja te spekulativnim metodama, u pred-apokaliptičnom trenutku suspenzije, intervenirati u sadašnjost prije njezina izmaka. Ideju ultimativnog kraja promatramo kroz utopijsku, umjesto distopijsku prizmu. Taj utopijski potencijal razvija se u prostoru „bunkera” u kojemu se pripremamo za fazu suočavanja s neumitnim apokaliptičnim scenarijem. Bunker opremamo savjetima i priborom: rješenjima ili prijedlozima umjetnika_ca aranžiranima za posjetitelja, pri čemu je naglasak na sveosjetilnom iskustvu. Svaki_a umjetnik_ca svojim radom u ovoj pripremnoj fazi unosi jedinstvenu vrijednost i doživljajni aparat u postojeći ambijent. Ulaskom u bunker istupamo iz svakodnevice kako bismo se okrenuli introspekciji i osvijestili alternativne modalitete fizičke ili virtualne bliskosti. Iskusivši perceptivni i osjetilni otklon od antropocentrične vizije svijeta, prepuštamo se simboličkom svjetlu na kraju tunela. Koristeći se tim ansamblom vještina, osjećaja, raspoloženja i stanja svijesti, sami sudjelujemo u generiranju zaštitnog omotača bunkera. Obavijeni njegovom ovojnicom spremni smo za Fazu 2.

Početak: (de)konstrukcija

Koncepcija: Katarina Podobnik

Autori: Rina Barbarić, Josip Knežević, Josipa Krolo, Marija Arakelyan Lučić, Michel Mesarić, Juraj Milardović, Gaia Radić, Marina Rajšić, Ivana Tkalčić, Dorotea Škrabo

Početak: (de)konstrukcijanovomedijska je izložba mladih hrvatskih suvremenih umjetnika /-ica, koja predstavljajući digitalnu umjetnost, reflektira osobne umjetničke interese izlagača / -ica kao i njihovu međuovisnost u kontekstu konstitucije generacijskog umjetničkog dijaloga.  Introspektivnošću, kao središnjim motivom istraživanja, autori / -ice komuniciraju vlastiti umjetnički senzibilitet. Okupljajući 10 novomedijskih koncepata kao refleksija "osobnog", postav konstruira suvremeni umjetnički diskurz digitalne realnosti, koji dekonstrukcijom, njihovom pretvorbom u NFT, odražava međuovisnot entiteta “ja” i “mi”, “individualnog” i “integriranog” te konačno, “privatnog” i “zajedničkog”. Usmjerivši pozornost na promjene u svijetu umjetnosti uslijed pojave digitalnih kriptografskih sredstava čuvanja vrijednosti, postav ujedno konstruira i dekonstruira umjetnički entitet. Sintezom materijalne i nematerijalne stvarnosti, povlači se Gauguinovo pitanje krajnjeg ishoda njihove fuzije: “Odakle dolazimo? Što smo? Kamo idemo?”

HOMO FABER ‒ utopija ili distopija?

Koncepcija: Katerina Jovanović i Ana Žarković

Autori: Anamarija Podrebarac, Margareta Lekić, Ivana Đerić, Ela Štefanac, Danijela Mihić, Vjekoslav Filipović, Ivana Ožetski

U suvremenom /tehnološki baziranom/ društvu kojega karakteriziraju komputacijski procesi, konstantno smo izloženi slikama, zvukovima, pokretima i bojama koje smo u mogućnosti samo periferno primjećivati. Upravo zbog toga možemo reći kako je pravo estetsko iskustvo usko povezano s onim etičkim;obogaćujući na taj način ljudsko dostojanstvo i ljudski duh.

O uvjetovanosti etike, prirode, tehnologije i umjetnosti progovara i multimedijalna izložba naslovljena HOMO FABER -  utopija ili distopija?, a koja problemski u fokus stavlja čovjeka koji gradi oruđe (technē) kako bi gospodario prirodom u vlastitu korist. Riječ je o hibridima u umjetnosti i programiranju etičke misli u svijet i svijest ljudi dok se predstavljeni radovi nalaze na granici umjetnosti, bio umjetnosti, znanosti i bioetike.

PANELI

Provenijencija umjetničkog djela

četvrtak, 16. rujna 2021. u 18 sati

Hala V Tehničkog muzeja „Nikola Tesla“ u sklopu Art Zagreb festivala + online DPUH YouTube kanal https://www.youtube.com/channel/UCP-2Kmwq388RFNmZnQe2O6A

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske već devetu godinu sudjeluje u obilježavanju Dana europske baštine pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske. U sklopu ovogodišnje manifestacije povjesničari umjetnosti predstavit će svoja istraživanja široj javnosti na festivalu Art Zagreb (15.-18. rujna 2021.).

Jednom kada napusti atelje, umjetničko djelo nadživi svog stvaratelja i postaje protagonist vrlo često živopisnih zbivanja, a povijest promjene vlasništva postaje zanimljiva baš kao i samo djelo. Upravo povjesničari umjetnosti često rekonstruiraju taj put. U tom kompleksom poslu moraju se uzeti u obzir političke i društvene okolnosti vremena, odnosno zakoni tržišta umjetnina i njegovi protagonisti te kolekcionari različitih pobuda i znalci različitih interesa. Provenijencija umjetničkog djela dio je potvrđivanja autentičnosti djela, ali i moralna odgovornost jer otkriva kontroverzne promjene vlasništva u vrijeme društvenih kriza i ratova. Članovi istraživačkog tima znanstvenog projekta Hrvatske zaklade za znanost „Istraživanje provenijencije umjetnina u zagrebačkim zbirkama“ predstavit će nekoliko odabranih primjera iz područja svojih istraživačkih interesa i otkriti cijeli niz motiva koji su sakupljačima nekada (jednako kao i danas?) bili poticaj i smjernice pri kupovini umjetnina.Sudjeluju: Ljerka Dulibić (Strossmayerova galerija starih majstora HAZU), Tanja Trška (Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), Petra Vugrinec (Galerija Klovićevi dvori), Ivan Ferenčak (Strossmayerova galerija starih majstora HAZU)

NFT i umjetnost – status: neodređeno

petak, 17. rujna 2021. u 18 sati

Moderatorica: Hana Katanić, studentica povijesti umjetnosti

NFT umjetnost (non-fungible token) ili kripto umjetnost globalna je pojavana području novomedijskih umjetničkih praksi i blockchain tehnologija nastala 2017. Iako još uvijek bez „službenog“ stava likovne kritike NFT umjetnost pokrenula je vrlo živu umjetničku scenu na kojoj su i hrvatski umjetnici našli svoju ulogu.

Sudjeluju: Ingeborg Fülepp(Centar za inovativne medije na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci), Bruno Škvorc (blockchain developer), Dina Dragija (NFT umjetnica), Petra Horvatović (povjesničarka umjetnosti s iskustvom rada na globalnom tržištu umjetnina, sudjeluje u razvoju nove NFT platforme)