DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

POSJET IZLOŽBI

petak, 4. ožujka 2016. u 17:00

Galerija Modulor,Centar za kulturu Trešnjevka, Park Stara Trešnjevka 1

GRAD MLADIH GRANEŠINA - GRADNJA, ZAŠTITA, OBNOVA

Povijesni graditeljski sklop Grad mladih Granešina, izgrađen 1948. – 1951. godine, jedinstveni je sačuvani primjer naselja specifične javne namjene i arhitekture iz prvih poslijeratnih godina u gradu Zagrebu. Urbanistički projekt izradio je Josip Seissel, a nositelj izrade programa i projekata arhitekture bio je Ivan Vitić.

Stručno vodstvo: autor izložbe Mladen Perušić

UTORAK, 23. VELJAČE 2016. U 17:00

GALERIJA KLOVIĆEVI DVORI

Menci Clement Crnčić – retrospektiva

Stručno vodstvo: autorica izložbe Petra Vugrinec

Rim u Dubrovniku: umjetnička oprema isusovačke crkve sv. Ignacija

Oprema isusovačke crkve sv. Ignacija u Dubrovniku ukazu­je da je Rim bio ishodište i uzor od kuda su se preuzimali umjetnički modeli i ikonografski sadržaji. Izbor umjetnika, predložaka i tematskih cjelina imao je dublje „političko i vjersko“ značenje. Prenoseći umjetničke modele iz Rima u Dubrovnik, namjera je bila potvrditi idejnu povezanost dviju sredina, Rima i Dubrovnika koji je predstavljao upo­rište katoličanstva na nestabilnom slavenskom prostoru u dodiru s pravoslavnim i islamskim zaleđem. Time je ob­nova Grada nakon potresa 1667. godine ujedno i obnova katoličanstva i njegove neraskidive povezanosti s Rimom, koji je u Dubrovniku mogao vidjeti pouzdano uporište za obranu i širenje vjerskog nauka Papinske države. Repre­zentativna crkvena i samostanska arhitektura te složena umjetnička oprema njezine unutrašnjosti demonstracija je snage Rima i katoličke crkve predvođene isusovačkom redovničkom zajednicom.

Akademik Radoslav Tomić, povjesničar umjetnosti, rođen je 1957. u Splitu. Diplomirao je povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, magistrirao i obranio doktorsku disertaciju s temom Barokno kiparstvo u mramoru na području Dalmacije. Od 1986. do 1998. radi u službi zaštite spomenika u Splitu, a od 1998. zaposlen u Institutu za povijest umjetnosti. Redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za likovne umjetnosti. Autor je niza tekstova i izložaba iz područja likovne umjetnosti od 15. do 19. stoljeća. 

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske i Institut za povijest umjetnosti

pozivaju Vas na sudjelovanje na

4. kongresu hrvatskih povjesničara umjetnosti

24. – 26. studenoga 2016.

Institucije povijesti umjetnosti

Nedvojbeni epistemološki i društveni izazovi kroz koje povijest umjetnosti, zajedno s ostalim humanističkim disciplinama, prolazi na putu – vjerujemo – svoje profesionalne budućnosti, uvijek su dobro vrijeme za promišljanje temeljnih institucionalnih oblika koji su je povijesno oblikovali, osiguravajući joj integritet autonomne znanstvene djelatnosti sve do današnjih dana. Pretpostavljajući da pojam „institucije“ pruža dovoljno širok okvir za refleksiju o razvoju discipline u povijesnom vremenu, ali i za raspravu o sadašnjem razumijevanju njezinih disciplinarnih zadaća, odabrali smo ga kao krovnu temu 4. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti. Pojam institucije postavljamo u njegovome širem značenju organizacijskoga načela ili koncepta koji određenu djelatnost ili ponašanje ustanovljuje kao društveno funkcionalne, pa nam je stoga namjera zadanim naslovom obuhvatiti ne samo fizičke ustanove koje generiraju ili posreduju povijesnoumjetničko znanje, već i sve druge oblike djelovanja i forme mišljenja, koje disciplini povijesti umjetnosti daju pravno-običajni i metodološki legitimitet: dakle, od muzejskih i akademskih institucija u rasponu od galerije do časopisa, preko modela povijesnoumjetničke naracije u rasponu od monografije do sinteze, pa sve do osnovnih kategorija historizacije umjetničkih fenomena – ukratko sve što nam pruža mogućnost da svoj vlastiti rad promatramo u kontinuitetu znanstvene discipline, vodeći nas sviješću da svaki pojedinačan doprinos posjeduje normativnu valjanost za disciplinu u cjelini.

Tematske cjeline^*

Muzeji, galerije i stvaranje kanona

Pisanje povijesti umjetnosti

Velika trijada: autor – djelo – publika

Metodologija: od stilskog identiteta do društvenog znaka

Povijest umjetnosti i društvena inicijativa

Zaštita spomenika i konzervacija

Povijest umjetnosti u obrazovnim sustavima

Medijski život povijesti umjetnosti, institucija likovne kritike i zakoni intelektualnog tržišta

^*Detaljniji opis tematskih cjelina možete pročitati u priloženom dokumentu (prilog Institucije povijesti umjetnosti)

U radu 4. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti možete sudjelovati izlaganjem ili organizacijom tematskog panela s pozvanim sudionicima.

Prijedlozi izlaganja i prijedlozi tematskog panela s pozvanim sudionicima (do 900 znakova) šalju se na adresu kongres@ipu.hr do 1. ožujka 2016. Predviđeno trajanje izlaganja je 10 minuta. Uz prijedlog izlaganja ili panela potrebno je poslati kratku biografiju.

Organizatori će do 4. travnja 2016. obavijestiti prijavljene o prihvaćanju teme izlaganja odnosno panela.

U svrhu objavljivanja Zbornika koji se planira izdati po završetku rada kongresa svi izlagači svoje priloge trebaju poslati do 15. prosinca 2016. na kongres@ipu.hr. Predviđena dužina priloga je do 10 kartica teksta. Autori se mole da u načinu citiranja te opremi priloga slijede upute (prilog Upute autorima Zbornika radova kongresa).

Kotizacija za izlagače čiji je rad prihvaćen iznosi 300 kn (za članove DPUH-a 200 kn)

Organizacijski odbor: Sanja Cvetnić, Irena Kraševac, Zvonko Maković, Ivana Mance, Milan Pelc, Martina Petrinović

Stručna suradnica: Petra Batelja

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Preradovićeva 44, 10 000 Zagreb

Institut za povijest umjetnosti, Ulica grada Vukovara 68, 10 000 Zagreb

kongres@ipu.hr

www.dpuh.hr

www.ipu.hr

ČETVRTAK, 14. SIJEČNJA 2016. U 17:00

UMJETNIČKI PAVILJON

Kolekcija Pavla Beljanskog: Biseri moderne

Stručno vodstvo: autor izložbe Zvonko Maković

U Biltenu za prosinac najavljen je posjet izložbi 8. siječnja, no termin se prebacuje na 14. siječnja jer je izložba produ- žena te je otvorena do 17. siječnja.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske i Institut za povijest umjetnosti

pozivaju Vas na sudjelovanje na

4. kongresu hrvatskih povjesničara umjetnosti

24. – 26. studenoga 2016.

Institucije povijesti umjetnosti

Nedvojbeni epistemološki i društveni izazovi kroz koje povijest umjetnosti, zajedno s ostalim humanističkim disciplinama, prolazi na putu – vjerujemo – svoje profesionalne budućnosti, uvijek su dobro vrijeme za promišljanje temeljnih institucionalnih oblika koji su je povijesno oblikovali, osiguravajući joj integritet autonomne znanstvene djelatnosti sve do današnjih dana. Pretpostavljajući da pojam „institucije“ pruža dovoljno širok okvir za refleksiju o razvoju discipline u povijesnom vremenu, ali i za raspravu o sadašnjem razumijevanju njezinih disciplinarnih zadaća, odabrali smo ga kao krovnu temu 4. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti. Pojam institucije postavljamo u njegovome širem značenju organizacijskoga načela ili koncepta koji određenu djelatnost ili ponašanje ustanovljuje kao društveno funkcionalne, pa nam je stoga namjera zadanim naslovom obuhvatiti ne samo fizičke ustanove koje generiraju ili posreduju povijesnoumjetničko znanje, već i sve druge oblike djelovanja i forme mišljenja, koje disciplini povijesti umjetnosti daju pravno-običajni i metodološki legitimitet: dakle, od muzejskih i akademskih institucija u rasponu od galerije do časopisa, preko modela povijesnoumjetničke naracije u rasponu od monografije do sinteze, pa sve do osnovnih kategorija historizacije umjetničkih fenomena – ukratko sve što nam pruža mogućnost da svoj vlastiti rad promatramo u kontinuitetu znanstvene discipline, vodeći nas sviješću da svaki pojedinačan doprinos posjeduje normativnu valjanost za disciplinu u cjelini.

Tematske cjeline^*

Muzeji, galerije i stvaranje kanona

Pisanje povijesti umjetnosti

Velika trijada: autor – djelo – publika

Metodologija: od stilskog identiteta do društvenog znaka

Povijest umjetnosti i društvena inicijativa

Zaštita spomenika i konzervacija

Povijest umjetnosti u obrazovnim sustavima

Medijski život povijesti umjetnosti, institucija likovne kritike i zakoni intelektualnog tržišta

^*Detaljniji opis tematskih cjelina možete pročitati u priloženom dokumentu (prilog Institucije povijesti umjetnosti)

U radu 4. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti možete sudjelovati izlaganjem ili organizacijom tematskog panela s pozvanim sudionicima.

Prijedlozi izlaganja i prijedlozi tematskog panela s pozvanim sudionicima (do 900 znakova) šalju se na adresu kongres@ipu.hr do 1. ožujka 2016. Predviđeno trajanje izlaganja je 10 minuta. Uz prijedlog izlaganja ili panela potrebno je poslati kratku biografiju.

Organizatori će do 4. travnja 2016. obavijestiti prijavljene o prihvaćanju teme izlaganja odnosno panela.

U svrhu objavljivanja Zbornika koji se planira izdati po završetku rada kongresa svi izlagači svoje priloge trebaju poslati do 15. prosinca 2016. na kongres@ipu.hr. Predviđena dužina priloga je do 10 kartica teksta. Autori se mole da u načinu citiranja te opremi priloga slijede upute (prilog Upute autorima Zbornika radova kongresa).

Kotizacija za izlagače čiji je rad prihvaćen iznosi 300 kn (za članove DPUH-a 200 kn)

Organizacijski odbor: Sanja Cvetnić, Irena Kraševac, Zvonko Maković, Ivana Mance, Milan Pelc, Martina Petrinović

Stručna suradnica: Petra Batelja

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Preradovićeva 44, 10 000 Zagreb

Institut za povijest umjetnosti, Ulica grada Vukovara 68, 10 000 Zagreb

kongres@ipu.hr

www.dpuh.hr

www.ipu.hr

Re/konstrukcije: povijest, sadašnjost i budućnost manifestacija suvremenih umjetnosti

srijeda, 18. studenoga 2015. u 18:30
Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Preradovićeva 44, Zagreb

U povodu 55 kontinuiranih godina održavanja Annala u Poreču, najstarije manifestacije suvremene umjetnosti u Hrvatskoj, Pučko otvoreno učilište Poreč u suradnji s Društvom povjesničara umjetnosti Hrvatske organizira tribinu Re/konstrukcije: povijest, sadašnjost i budućnost manifestacija suvremenih umjetnosti. Tim povodom će se predstaviti izložba i katalog 55. Annala kao polazišta za kontekstualiziranja sličnih umjetničkih manifestacija susjednih zemalja koje se temelje na kontinuitetu,  identitetu, transformacijama, strategijama kustoskih djelovanja i aktualnostima umjetničke produkcije.
Sudionici tribine predstavit će povijest Annala, Grafičkog bijenala Međunarodnog centra likovnih umjetnosti iz Ljubljane i Oktobarskog salona iz Beograda s naglaskom na aktivne, mobilne i tranzitivne forme koje, u sažetom obliku (re)konstruiraju njihovu povijest, metodologiju, uvjete rada, kao i širi kontekst galerijske i muzejske prakse.

Na tribini sudjeluju:
dr. sc. Jerica Ziherl, kustosica, izbornica 55. Annala, Novigrad
Branka Benčić, kustosica, izbornica 55. Annala, Zagreb
Andi Bančić, referent za likovnu djelatnost Pučkog otvorenog učilišta Poreč i voditelj Annala
mag. Breda Škrjanec, muzejska savjetnica, Međunarodni grafički likovni centar, Ljubljana
Zorana Đaković Minniti, Branislav Dimitrijević, kustosi, KCB Kulturni centar Beograd
dr. sc. Zvonko Maković, predsjednik DPUH-a