Obavijesti 
PREDSTAVLJANJE
Martina Petrinović 13.4.2015. u 15:12
Peristil na Peristilu
U četvrtak 16. travnja 2015. u 19 sati održat će se u prostorijama Filozofskoga fakulteta na Peristilu (Poljana kraljice Jelene 1/treći kat) predstavljanje časopisa „Peristil“.
Časopis „Peristil“ najugledniji je i najstariji znanstveni časopis posvećen kulturnoj baštini i našoj povijesti umjetnosti uopće, a počeo je izlaziti prije 60 godina. Pokretači su mu bili veliki povjesničari umjetnosti s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, točnije s Odsjeka za povijesti umjetnosti, profesori Grgo Gamulin i Milan Prelog, dok je nakladnik Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske. U svojoj dugoj povijesti ovaj je časopis dobrim dijelom profilirao našu znanost povijesti umjetnosti, jer su tu surađivali mnogi koji su ovdje iznosili nova otkrića i uspostavljali više kriterije struke.
Iako je ime dobio po Peristilu, ovaj časopis se po prvi puta sada promovira u Splitu, i to baš na mjestu s kojim ga ne veže samo ime.
Na promociji će sudjelovati glavna urednica časopisa dr. Irena Kraševac i prof. Zvonko Maković, predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske u ime nakladnika. Prof. Ivana Prijatelj Pavičić s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Splitu i dr. Joško Belamarić iz Instituta za povijest umjetnosti bit će i domaćini, i promotori.
Osim što će biti riječi o 60 godina izlaženja časopisa „Peristil“, govorit će se i o sadržaju najnovijega broja, kao i aktualnim problemima struke.
Pozivaju se svi zainteresirani da dođu na Peristil i čuju mnogo toga o časopisu koji već desetljećima obogaćuje hrvatsku znanost povijesti umjetnosti, struku i kulturu uopće noseći s ponosom časno ime najslavnijega dijela Splita.
Bibliografija i kazalo autora svih brojeva od 1954. do 2014. http://www.dpuh.hr/index.php?show=page.php
Članci dostupni na Portalu znanstvenih časopisa Republike Hrvatske http://hrcak.srce.hr/peristil
POSJET IZLOŽBI
Martina Petrinović 10.4.2015. u 17:11
UTORAK, 14. TRAVNJA 2015. U 17.00
Slike Muke i Uskrsnuća u Strossmayerovoj galeriji — izložba u stalnom postavu
Isusova smrt na križu te događaji koji su tomu neposredno prethodili i/ili se zbili neposredno poslije tema su mnogobrojnih umjetničkih djela u stalnom postavu Strossmayerove galerije starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koja su sada istaknuta kako bi se predstavila raznolikost uskrsnoga ciklusa i složenost procesa ikonografskoga oblikovanja pojedinih događaja i njihova kasnijega obogaćivanja u europskom slikarstvu od 14. do 18. stoljeća.
Stručno vodstvo: Iva Pasini Tržec i Ljerka Dulibić, autorice knjige Slike Muke i Uskrsnuća u Strossmayerovoj galeriji na temelju koje je nastala ova izložba u postavu Galerije.
STRUČNO PUTOVANJE
Martina Petrinović 10.4.2015. u 17:10
STRUČNO PUTOVANJE
OTOK KRK
SUBOTA, 25. TRAVNJA 2015. U 7.00
Program obuhvaća obilazak grada Krka s katedralom i franjevačkim samostanom, samostana na Košljunu i Vrbnika uz stručno vodstvo Marijana Bradanovića s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci.
Cijena: 180 kn za članove i 200 kn za ostale. Prijave i uplate do 22. travnja 2015. na dpuh@inet.hr ili 01 48 12 920. Polazak s parkirališta iza Cibone. U cijenu je uključen prijevoz na otok Košljun i ulaznice. Ne planira se stanka za ručak.
POSJET IZLOŽBI
Martina Petrinović 8.4.2015. u 15:47
ČETVRTAK, 9. TRAVNJA 2015. U 17.00
UMJETNIČKI PAVILJON
Kolekcija Vugrinec: remek-djela hrvatske moderne
Kolekcija Vugrinec sadrži najreprezentativnija djela hrvatskih umjetnika moderne, od Nikole Mašića preko predstavnika tzv. zagrebačke šarene škole do djela münchenskih đaka i praške četvorice.
Stručno vodstvo: Petra Vugrinec i Darija Alujević
PREDAVANJE
Martina Petrinović 3.4.2015. u 12:45
Uređeno:
Martina Petrinović 3.4.2015. u 12:45
SRIJEDA, 8. travnja 2015. u 18:30
DPUH, Preradovićeva 44
Sandi Bulimbašić
Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Splitu
Društvo hrvatskih umjetnika „Medulić“ (1908. – 1919.)
Osnivanje Društva hrvatskih umjetnika „Medulić“, regionalnog društva umjetnika iz Dalmacije, u Splitu 1908. označilo je prvi ozbiljniji raskol na hrvatskoj umjetničkoj sceni, do tada prilično ujedinjenoj u Društvu umjetnosti na čelu s Isom Kršnjavijem. Za razliku od konzervativnog i apolitičnog Društva umjetnosti, „medulićevci“ sa školovanja u inozemstvu donose impulse novih umjetničkih strujanja, a osim zaštite staleških interesa svojih članova, program Društva imao je i jasno određen politički
cilj – nezavisnost hrvatskog naroda te kulturno i političko ujedinjenje južnoslavenskih naroda. Uz Ivana Meštrovića, glavnog ideologa, jezgra Društva bili su E. Vidović, V. Bukovac, M. Rački, T. Krizman, T. Rosandić i drugi istaknuti, većinom dalmatinski umjetnici, ali i književnici, političari i likovni kritičari. Izlaganje će predstaviti povijest djelovanja Društva u svjetlu kulturnih i političkih zbivanja u Splitu i Hrvatskoj početkom 20. stoljeća, te u svjetlu novih saznanja, vezanih uz istraživanja za istoimenu doktorsku disertaciju. Posebna pažnja bit će posvećena valorizaciji doprinosa Društva u podizanju kvalitete umjetničkog života u Hrvatskoj, posebice kroz bogatu izložbenu djelatnost, oblikovanju nacionalnog izraza u umjetnosti, vrijednosnoj afirmaciji nacionalne umjetnosti kroz visoke standarde umjetničkog djelovanja, te brojnim drugim zaslugama za progresivni razvoj umjetnosti u našoj sredini. U svjetlu zbivanja po završetku Prvog svjetskog rata razjasnit će se okolnosti prestanka djelovanja Društva 1919.
Sandi Bulimbašić rođena je 1969. u Splitu. Diplomirala je povijest umjetnosti i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2014. obranila doktorsku disertaciju pod nazivom Društvo hrvatskih umjetnika „Medulić“ (1908.-1919.). Od 1999. zaposlena je u Konzervatorskom odjelu u Splitu; od 2009. u zvanju više stručne savjetnice – konzervatorice. Područje njezina znanstvenog i stručnog interesa su teme iz moderne i suvremene umjetnosti. Autorica je
retrospektivne izložbe Ante Verzotti: fotografije 1967.- 2003. (Galerija umjetnina u Splitu, 2004.) te niza predgovora u katalozima izložaba suvremenih hrvatskih umjetnika. Uz znanstvene radove, objavljuje i stručne tekstove, prikaze i kritike u Kvartalu, Konturi i drugim časopisima. Od 2014. suradnica je na znanstvenom projektu Croatia and Central Europe: Art and Politics in the Late Modern Period (1780-1945) pod vodstvom dr. sc. Dragana Damjanovića.
Program su financijski podržali Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba.
Raspored svih predavanja
PREDSTAVLJANJE PRVE STUDIJE DPUH
Martina Petrinović 23.3.2015. u 17:10
Uređeno:
Martina Petrinović 23.3.2015. u 17:11
ČETVRTAK, 26. OŽUJKA 2015. U 12 sati
DPUH, Preradovićeva 44
Maja Žvorc
Portretna poprsja iz Muzeja Međimurja u Čakovcu
U knjizi autorica razmatra okolnosti nastanka zbirke dvadesetak kamenih poprsja danas izloženih u lapidariju Muzeja Međimurja u Čakovcu. Kipovi predstavljaju hrvatske i mađarske dostojanstvenike iz razdoblja druge polovine 17. stoljeća kada je Čakovcem upravljala obitelj Zrinski. Studija je nastala na temelju diplomskog rada obranjenog na Odsjeku za povijest umjetnosti u Zagrebu koji je dobio Nagradu DPUH-a „Radovan Ivančević“ za najbolji diplomski rad.
Knjigu će predstaviti: dr. sc. Zvonko Maković, predsjednik DPUH-a, mentorica dr. sc. Sanja Cvetnić, recenzent dr. sc. Milan Pelc i autorica.
Maja Žvorc rođena je 1987. godine u Čakovcu. Diplomirala je povijest umjetnosti i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Trenutačno pohađa Poslijediplomski doktorski studij povijesti umjetnosti i zaposlena je u Muzeju Međimurja.
Nakladnik: DPUH, 2014.
ISBN 978-953-6089-33-8
96 stranica
Cijena: 70 kn
POZIV STUDENTIMA POVIJESTI UMJETNOSTI
Martina Petrinović 20.3.2015. u 15:08
Uređeno:
Martina Petrinović 26.3.2015. u 16:46
PRODUŽUJEMO POZIV DO 8. TRAVNJA 2015.
Molimo studentice/studente povijesti umjetnosti zainteresirane za rad na digitalizaciji izdanja Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske da se jave do 30. ožujka 2015. na mail dpuh@inet.hr.
PREDAVANJE
Martina Petrinović 19.3.2015. u 16:01
Iva Prosoli
Muzej grada Zagreba
Fotografski iskoraci i filmska fotografija amaterskih filmova 1930-ih u Hrvatskoj – međusobni utjecaji i veze
U trećem desetljeću 20. stoljeća nekolicina domaćih fotografa (Franjo Mosinger, Milan Pavić, Milan Fizi, Tošo Dabac, Đuro Janeković) prakticirali su eksperimente kao što su dvostruka ekspozicija, ekstremni donji i gornji rakurs ili krupni plan. Bili su rijetko izlagani zbog tada dominantne izlagačke politike temeljene na idejama piktorijalizma. Međutim, slične tendencije javile su se i u filmskoj fotografiji nekih kratkih filmova iz istog razdoblja (prvenstveno amaterskim filmovima Oktavijana Miletića). Predavanje se fokusira na fotografije Toše Dabca, filmsku fotografiju i rad Sergija Tagatza i Oktavijana Miletića te njihove međusobne veze. Početak profesionalne karijere Toše Dabca vezan je uz film. Dabac je započeo kao voditelj propagande i prevodilac u Fanametu 1927., da bi zatim iste dužnosti obavljao u zagrebačkoj podružnici MGM-a, gdje je uređivao i glasilo Metro Megafon. S MGM-om su u istom razdoblju surađivali i Oktavijan Miletić i Sergije Tagatz. Godine 1929. Dabac je sudjelovao u nastanku filma Vodica za kurajžu, koji se prikazivao u zagrebačkom kinu Europa palace, a čiji je snimatelj bio Sergije Tagatz.
Iva Prosoli rođena je 1980. u Zagrebu. Diplomirala je povijest umjetnosti i njemački jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje trenutno pohađa Poslijediplomski doktorski studij povijesti umjetnosti. Radi u Muzeju grada Zagreba kao viša kustosica i voditeljica Zbirke zagrebačkih fotoreportera. Od 2010. vodi kolegij pod nazivom Fotografija i umjetnička praksa od 1960-ih do danas na diplomskom studiju fotografije Akademije dramske umjetnosti. Povremeno prevodi s njemačkog jezika. Autorica je većeg broja tekstova i izložbi s područja fotografije.
POSJET IZLOŽBI
Martina Petrinović 18.3.2015. u 14:45
ČETVRTAK, 19. OŽUJKA 2015. U 17.00
GALERIJA KLOVIĆEVI DVORI
FOTO TONKA - tajne ateliera društvene kroničarke uz stručno vodstvo autorice izložbe Lovorke Magaš Bilandžić i kustosice izložbe Ive Sudec Andreis
TRIBINA
Martina Petrinović 13.3.2015. u 18:05
Uređeno:
Martina Petrinović 26.3.2015. u 16:45
HRVATSKI POVIJESNI MUZEJ —
OD PROJEKTA DO SUDBINE
srijeda, 18. ožujka 2015. u 12 sati
DPUH, Preradovićeva 44
Krajem siječnja 2013. zamjenik ministrice kulture Berislav Šipuš najavio je na jednoj konferenciji za tisak kako će radovi na Hrvatskome povijesnom muzeju biti dovršeni do 2015. godine. Radovi na pripremi projektne dokumentacije za radove rekonstrukcije i prenamjene zgrade Tvornice duhana Zagreb za potrebe najznačajnijega nacionalnog muzeja započeli su 2008. godine. Potvrda glavnog projekta (građevinska dozvola) za radove na objektu HPM ishođena je 11. kolovoza 2011., za zgradu Adrisa nešto ranije. Radovi na Adrisovom poslovnom tornju privedeni su danas samome kraju, a oni namijenjeni HPM-u nisu još ni započeli. Do siječnja 2013. bilo je naoko sve jasno: postojeći je projekt rekonstrukcije i prenamjene Tvornice duhana Zagreb za Hrvatski povijesni muzej s rasporedom muzejskih sadržaja prezentiran od proljeća 2010. do proljeća 2012. mnogo puta, kako pred stručnim tijelima, tako na javnim tribinama, pa tako i 16. svibnja 2012. na tribini u Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske. Projekt je dobio dobre ocjene i pohvale stručnjaka, a 4. kolovoza 2010. i od UNDP Hrvatske (Program Ujedinjenih naroda za razvoj, Gospodarenje energijom u kulturnoj baštini).
Za otkup stare tvorničke zgrade, izradu projektne dokumentacije te ishođenje potrebnih dozvola za početak radova na adaptaciji zgrade izdvojili su hrvatski porezni obveznici više od 75.000.000,00 kn. U međuvremenu Uprava Projekta, na čijem su čelu zamjenik ministrice kulture prof. Berislav Šipuš, predsjednik, pomoćnica ministrice kulture mr. sc. Vesna Jurić Bulatović, zamjenica predsjednika i dr. sc. Ivica Prlender, voditelj projekta, radi novo projektiranje, svojevrsni redizajn prihvaćenoga projekta, a za nekoliko mjeseci prestaje važiti produžena građevinska dozvola.
Na pitanja tko je inicirao novo projektiranje i koje će troškove polučiti izmjena projekta teško je dobiti odgovor. Jedan od nedvojbeno važnih, a izmijenjenih sadržaja jest ukidanje depoa iz zgrade muzeja. Muzeolozima, barem ne javno, nije predočen ovaj projekt čiji je investitor Republika Hrvatska, a predsjednik Uprave i zamjenik ministrice kulture izjavljuje kako je nužno najvažniji nacionalni muzej uskladiti po načelu privatno-javnog partnerstva. Dakako, teško je podatke o svim troškovima koje su tijekom mnogih godina plaćali hrvatski porezni obveznici.
Hrvatski povijesni muzej nije samo ključni nacionalni muzej koji će sljedeće godine navršiti 170 godina, a da nikada nije imao prikladan smještaj. Otkada je prije gotovo deset godina tadašnja Vlada krenula u rješavanje ovoga iznimno važnoga problema i jedne od najvećih investicija s područja kulture uopće, pa do danas, porezni su obveznici izdvojili za tu investiciju velika sredstva. No, inicijativom trenutačne Uprave Projekta posao je evidentno zapao u krizu iz koje je nemoguće išta suvislo prognozirati. Odnosno, to je moguće samo ukoliko je to obećanje nalik onome koje je prije dvije godine obznanio zamjenik ministrice kulture glazbenik Berislav Šipuš, a da nikome ni tada ni danas nije polagao račune.
Da bismo upoznali javnost sa stanjem u kojem se trenutačno nalazi Hrvatski povijesni muzej pozivamo Vas na tribinu u prostorima Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske u srijedu, 18. ožujka 2015. u 12 sati.
U razgovoru sudjeluju: muzejska savjetnica Ankica Pandžić, dugogodišnja ravnateljica HPM, te članovi Upravnoga vijeća HPM: dr. sc. Stjepan Ćosić, predsjednik, muzejski savjetnik Vinko Ivić, ravnatelj Muzeja grada Zagreba i muzejski savjetnik Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt. Razgovor moderira dr. sc. Zvonko Maković, predsjednik DPUH.
DPUH na Facebooku
