DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

svečana dodjela nagrada

ponedjeljak, 4. srpnja 2022. u 12:00

Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb

Struka povjesničara umjetnosti u 2021. godini je unatoč nizu nepovoljnih vanjskih uvjeta pokazala i dokazala da su joj u fokusu kreativna ljudska dostignuća, te da joj je, kao i svim humanističkim disciplinama, zajednički interes njihovo proučavanje i društveni odnosi koji se zasnivaju na uvažavanju i toleriranju različitosti ljudske prirode. Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuje nagrade u tri kategorije: jednu za životno djelo, godišnje nagrade za interdisciplinarnost, izložbu, knjigu, zaštitu spomenika, popularizaciju struke i nagrade izvrsnim diplomskim radovima.

Nagradu Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za životno djelo koja tradicionalno nosi ime Radovana Ivančevića, istaknutog povjesničara umjetnosti i dugogodišnjeg predsjednika naše udruge, ove godine dodjeljujemo povjesničaru umjetnosti Igoru Zidiću — zadužio nas je visokom razinom likovnog interesa i svojim pomno formuliranim prikazima i sudovima, svojim doprinosom struci i posebnim talentom shvaćanja vizualne kulture i na tome mu zahvaljujemo.

I ove godine je bilo teško izdvojiti kolege čija su ostvarenja obilježila minulu godinu. Godišnje nagrade dodijeljene su u četiri kategorije. Ogledni primjer interdisciplinarnosti godišnja je nagrada veteranu naše struke konzervatoru Miljenku Domijanu koji je u svojoj knjizi Armenia sacra – Hodočašće sakralnoj arhitekturi objedinio našu i svoju struku i svoj talent za fotografiju. Hrvatski muzeji i galerije u 2021. godini javnosti su prikazali više značajnih tema, a mi izdvajamo izložbu Nataše Ivančević Baciti istinu u lice! koja je kritički i kompleksno prikazala Ratka Petrića kao društveno angažiranog umjetnika. Knjiga Antonije Mlikote doprinos je istraživanju povijesti i teorije urbanizma i arhitekture 20. stoljeća i primjer je kojeg treba slijediti u obradi drugih urbanih cjelina u Hrvatskoj. U kategoriji zaštite kulturne baštine nagrada nije dodijeljena.

Naposljetku, jedna od težih zadaća prosudbene komisije bila je izabrati izvrsne diplomske radove. Mladi kolege Lucija Furač, Irena Radoslav i Lora Rajčić svojim su završim radovima uz pomoć svojih mentora na sveučilištima u Zagrebu i Rijeci pokazali da suvereno barataju stečenim znanjem i odvažno ulaze u istraživanja kulturne i umjetničke baštine te donose kompetentne stručne zaključke. Nadamo se da će svoj profesionalni razvoj nastaviti u struci, a da će bilo koji drugi put biti njihov izbor, a ne jedino rješenje. Njihovi potencijali su veliki.

Čestitamo svim kolegama!

Prosudbena komisija u sastavu: dr. sc. Sandi Bulimbašić, mr. sc. Krunoslav Kamenov,  mr. sc. Đurđa Kovačić, Jasenka Mirenić Bačić, Martina Petrinović prema primljenim nominacijama odlučila je o dobitnicima Nagrade DPUH-a za 2021. godinu:

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za životno djelo „Radovan Ivančević“

Igor Zidić

Godišnja nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za promicanje interdisciplinarnosti i vizualne kulture

Miljenko Domijan Armenia sacra – Hodočašće sakralnoj arhitekturi

Godišnja nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za izložbu

Nataša Ivančević Ratko Petrić - Baciti istinu u lice!

Godišnja nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za knjigu

dr. sc. Antonija Mlikota Zadar – obnova i izgradnja nakon razaranja u Drugome svjetskom ratu

Nagrade za izvrstan diplomski rad za 2021. godinu

Lucija Furač: Filmska fotografija u Hrvatskoj. Doprinos Tomislava Pintera igranome filmu u 1960-ima (mentor: dr. sc. Lovorka Magaš Bilandžić, Sveučilište u Zagrebu)

Irena Radoslav: Arhitektura i urbanizam Sv. Lovreča Pazenatičkog (mentor: dr. sc. Marijan Bradanović, Sveučilište u Rijeci)

Lora Rajčić: Vrednovanje modernističke baštine na primjeru sklopa Zagrebačkog Velesajma (dr. sc. Marko Špikić i  dr. sc. Jana Vukić, Sveučilište u Zagrebu)

obrazloženja

Popis autora i tekstova u novom broju Peristila – dostupni u otvorenom pristupu na portalu hrvatskih znanstvenih časopisa HRČAK

Tin Turković, Nikolina Maraković

Reconsideration of the So-Called “Diana’s Temple” in Ancient Doclea

https://doi.org/10.17685/Peristil.64.1

Vinicije B. Lupis, Elvis Shala

O Petru Bogdaniju i don Luki Jeliću i hrvatsko-albanskim kulturnim kontaktima

https://doi.org/10.17685/Peristil.64.2

Marina Bregovac Pisk, Matea Brstilo Rešetar

Insignia of Honour on Three 19th-Century Portraits of Croatian Bans

https://doi.org/10.17685/Peristil.64.3

Majna Parijez, Ana Munk

Ikonografska i stilska analiza ikone Jeruzalema iz manastira Studenica

https://doi.org/10.17685/Peristil.64.4

Saša Brajović

Poljubac PerastaJosipa Lalića

https://doi.org/10.17685/Peristil.64.5

Ivana Udovičić

Mica Todorović – crteži (1929. – 1933.)

https://doi.org/10.17685/Peristil.64.6

Iva Pasini Tržec

O sudbini pet privatnih zbirki zagrebačkih židovskih obitelji za vrijeme i nakon sloma Nezavisne Države Hrvatske

https://doi.org/10.17685/Peristil.64.7

Bartol Fabijanić

Slike u Strossmayerovoj galeriji starih majstora iz nekoliko međuratnih plemićkih zbirki kontinentalne Hrvatske

https://doi.org/10.17685/Peristil.64.8

Josipa Alviž, Jasmina Nestić

Uvođenje povijesti umjetnosti u općegimnazijsko obrazovanje – doprinosi Grge Gamulina i Milana Preloga

https://doi.org/10.17685/Peristil.64.9

Osvrti

Tihomir Jukić

Milan Prelog: Sudbina grada

https://hrcak.srce.hr/274665

Krasanka Majer Jurišić

Nada Grujić: Dubrovačka ladanjska arhitektura

https://hrcak.srce.hr/274666

Zlatko Jurić

Antonija Mlikota: Zadar. Obnova iizgradnja nakon razaranja u Drugome svjetskom ratu

https://hrcak.srce.hr/274667

Ana Šeparović

Materijalnost umjetničkog djela. Zbornik radova znanstvenog skupa „Dani Cvita Fiskovića“ održanog 2018. godine

https://hrcak.srce.hr/274668

In memoriam

Ivan Prtenjak

Arhitektura, Institut i Ivan Tenšek (1941. – 2021.)

https://hrcak.srce.hr/274669

Naklada tiskanog izdanja: 200 komada

Tiskano izdanje može se kupiti u DPUH-u ili narudžbom na dpuh@inet.hr

Redovna cijena: 60 kn, cijena za članove: 30 kn

TELEVIZIJSKI MEDIJ I ZAŠTITA KULTURNE BAŠTINE

četvrtak, 26. svibnja 2022. u 18 sati

DPUH, Preradovićeva 44

Struka povijesti umjetnosti prisutna je u televizijskom mediju još od početka 1960ih godina. Većina mnogobrojnih televizijskih emisija koje promiču struku i vizualnu kulturu edukativnog su i informativnog karaktera i dio su obrazovnih i informativnih programa. Serijal „SOS za baštinu“ autora Anđelka Hundića koji je prikazan u sklopu Dokumentarnog programa HTV-a drugačijeg je karaktera. Radi se o dokumentarnim televizijskim emisijama koje obrađuju položaj kulturne baštine u suvremenom hrvatskom društvu, njenom stanju, zaštiti i mogućnostima revitalizacije. To su angažirane emisije čiji je cilj potaknuti stručnu i široku javnost na aktivno djelovanje u zaštiti kulturne baštine i kulturnog identiteta. Inspiraciju za izradu takvih emisija autor je našao u akcijama i javnim raspravama pod nazivom „SOS za baštinu“ koji su se odvijali tijekom 1976. i 1977. godine, a potaknuli su ih Radovan Ivančević i Milan Prelog, tekstovima i predavanjima Radovana Ivančevića o „angažiranim intelektualcima“ i građanskoj hrabrosti, ali i teoriji Giulia Carla Argana u kojoj promovira „borbenu kritiku“ i angažiranog kritičara. O uspješnosti realizacije zacrtanog cilja govori reakcija gledatelja, ali i neobično velika gledanost ovih dokumentaraca. Posebno se ističe reakcija gledatelja na dokumentarac „Nepoznata Pula“. Nakon emitiranja 2015. godine građani Pule su se organizirali i uz pomoć Nacionalne udruge za fortifikacije - Pula uspješno proveli više akcija na kojima je gotovo u potpunosti očišćena utvrda Ovina na Valovinama. Akcija je najavljena kao „Radna akcija pokrenuta povodom dokumentarca Nepoznata Pula“. Čišćenje utvrda se nastavilo i potrajalo je dvije godine, a očišćeno je pet utvrda. Istraživački dokumentarac „Nepoznata Pula“ bit će prikazan na ovoj tribini, a nakon projekcije o radnim akcijama čišćenja pulskih utvrda, reakcijama na dokumentarac, odazivu građana i rezultatima volonterskih radova govorit će predsjednik Nacionalne udruge za fortifikacije Zlatko Devedžić, sudionik ovih događaja, njihov organizator i promicatelj.

Sudjeluju: Anđelko Hundić i Zlatko Devedžić

PREDSTAVLJANJE KNJIGE

Milan Prelog: Sudbina grada

Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb

srijeda, 18. svibnja 2022. u 17 sati

Knjigu Milana Preloga Sudbina grada u izdanju DPUH-a publici na devetom Festivalu povijesti Kliofest predstavit će Zvonko Maković i Snješka Knežević.

Na Kliofestu, koji traje od 17. do 20. svibnja, posjetitelji mogu pratiti okrugle stolove i tribine, poslušati veći broj predstavljanja knjiga i nekoliko predavanja, razgledati izložbe i posjetiti prodajni sajam knjiga povijesne tematike na kojemu svoja izdanja izlažu domaći i inozemni nakladnici.

Ulaz slobodan.

Opširnije na www.historiografija.hr i www.kliofest.hr

Zagreb, 19 – 21 May 2022

Trg bana Jelačića 3/1 (DAZ, UHA)

online stream DPUH YouTube channel

Programme and book of abstracts

Marijan Špoljar

Božidar Beck – kustos i direktor u socijalizmu

četvrtak, 5. svibnja 2022. u 14 sati

u živo: DPUH, Preradovićeva 44

na daljinu: DPUH Youtube kanal 

Predavanje će biti posvećeno Božidaru Becku, dugogodišnjem ravnatelju Galerija grada Zagreba, ali i poziciji kustosa i direktora institucije suvremene umjetnosti u vremenima izrazitih modernizacijskih tendencija u našoj kulturi. Nastojeći približiti i interpretirati jedan bogati životni i radni opus, pokušat će se dati i prilog povijesti kustoskih praksi u nas, odnosno suvremenim kulturnim i umjetničkim stremljenjima u specifičnim društvenim i političkim okolnostima socijalističkog društva.

Manje teoretičar i kritičar, Božidar Beck (Đurđevac, 1926. – Zagreb, 2000.) od sredine pedesetih godina bio je kulturni animator u najširem smislu riječi, urednik likovnih monografija, direktor značajne institucije suvremene umjetnosti, član umjetničkih tijela i selektorskih komisija, pokretač i voditelj mnogobrojnih velikih projekata (na primjer, Novih tendencija), jedan od središnjih ličnosti modernizacije naše kulture u 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća. Verzirani, educirani i senzibilni povjesničar umjetnosti, s izrazitom naklonošću prema suvremenim umjetničkim vrijednostima, okrenut prema komunikaciji sa svijetom, visokih, univerzalnih, a ne lokalnih kriterija u umjetnosti, a istovremeno bez kompromisa oko temeljnih vrijednosti Beck je, dakako, prošao kroz različita iskušenja i pritiske umjetničkog ceha, kulturne birokracije i političkih moćnika. Međutim, iz svih tih životnih i profesionalnih okolnosti uspio je izaći slijedeći svoja temeljna umjetnička, kulturna, pa i politička opredjeljenja.

Marijan Špoljar (1950.), povjesničar umjetnosti, bio je dugogodišnji kustos, voditelj Galerije Koprivnica i ravnatelj Muzeja grada Koprivnice, a preko 20 godina djeluje kao privatni poduzetnik u kulturi. Sada je voditelj poduzeća, unutar kojeg djeluje Galerija S, specijalizirana za produkciju grafika suvremenih autora. Priredio je nekoliko stotina izložaba u različitim galerijama te objavio veliki broj predgovora, kritika i studija, uglavnom s područja moderne i suvremene umjetnosti te šire kulturne problematike. Živi i radi u Koprivnici.

DPUH, Preradovićeva 44

srijeda, 27. travnja 2022. u 18:00 sati

Jednogodišnji susreti nazvani Vizualne umjetnosti i baština u medijima: dan sjećanja na Ružicu Šimunović – u počast likovnoj kritičarki Ružici Šimunović (Rijeka, 23. studenoga 1960. – Washington D.C., 27. travnja 2018.),koja je u svojim radijskim emisijama ostvarila dijalog između povjesničara umjetnosti, likovnih kritičara, umjetnika te medija– nakon prvoga okrugloga stola (2019.) dvije su godine potom zbog javnozdrastvene situacije i potresom oštećenih prostorija organizatora, Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, bili održani kao virtualna manifestacija. Na susretu zamišljenom kao otvorena platforma za rasprave i saznanja o medijskim i intermedijskim temama u jeku pandemije (27. travnja. 2020.) sudjelovala jedna od najpoznatijih britanskih umjetnica, Tacita Dean, video-performansom Event for a Stage (2015.). Godine 2021. DPUH je objavio publikaciju s tri ulomka iz Ružičinih tekstova, kratkim tekstovima mladih likovnih kritičara – Tihana Bertek, Maja Flajsig, Bojan Krištofić, Miona Muštra i Klara Petrović – ilustriranu duhovitim „kratkim rezovima“ kritičarskoga, kustoskoga i umjetničkoga života, to jest crteže iz crne Skizzenbuch Marka Goluba, likovnoga kritičara, kustosa, urednika i voditelja Galerije Hrvatskoga dizajnerskoga društva te dugogodišnjega Ružičina suradnika i sugovornika u radijskim emisijama.

Ove godine Vizualne umjetnosti i baština u medijima: dan sjećanja na Ružicu Šimunović ponovno se održava uživo – kao susret protagonista vizualne, medijske i povijesno-umjetničke scene – ove godine s iznimnom gošćom-umjetnicom, ali i dramatruginjom, redateljicom, radijskom perforemericom i istraživačicom zvuka i radijskoga medija, Pavlicom Bajsić Brazzoduro. Prezentacija njezina zvučnoga performansa – u počast Ružici Šimunović – otvorit će okrugli stol o mediju i intermedijalnosti, o radiju kao izazovu koji potiče nadahnuta rješenja, ali i o mediju u kome slika živi u zvuku i u izgovorenoj riječi pa je zanimljivo promisliti je li ga zaobišao „slikovni obrat“, tako značajan za suvremeno iskustvo života i, dakako, umjetnosti.

Pavlica Bajsić Brazzoduro (Zagreb, 1973.) diplomirala je dramaturgiju na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu te magistrirala estetiku na Université Paris VIII Vincennes – Saint-Denis u Parizu na temu dokumentarnosti i zvuka. Od 1995. godine bavi se radijem, kazalištem i filmom kao samostalna umjetnica. Osim djelovanja u područjima koja povezuju medije, istražuju i podučavaju o zvuku – Pavlica Bajsić Brazzoduro autorica je predstava koje se bave medijem i radijem: Hörspiel: mala igra za slušanje (i gledanje) [u njemačkoj inačici Aether über Berlin / Eter nad Berlinom], iz 2013. godine, Orfej sluša radio (2017.), a Halo, halo, ovdje Radio Zagreb (2022.), trenutno dominira repertoarom u Zagrebačkom kazalištu mladih.Za svoj je rad nagrađivana – Grand Prix de Suisse, Ake Blomstrom Memorial Prize, Prix Europa Guest of Honour i dr. – te je hrvatska predstavnica u antologiji o trideset godina svjetskoga radio-dokumentarca prema odabiru European Broadcasting Uniona. Njezine dokumentarne radio-drame i ars akustike emitirane su na slijedećim radiostanicama: Hrvatski radio, ORF, Švicarski radio, Rundfunk Berlin Brandenburg, Deutschlandradio Berlin, BBC, Chicago Public Radio i Australian Broadcasting Corporation, a radila je kao radijska novinarka i voditeljica u Zagrebu i Berlinu. Od 2021. godine Pavlica Bajsić Brazzoduro ravnateljica je Centra mladih „Ribnjak“.

Organizatorice: Sanja Cvetnić i Irena Kraševac

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske u travnju 2022. primljeno je u članstvo međunarodne zajednice koju je pokrenula Europska komisija u kojoj će naša udruga imati priliku razmjenjivati ​​znanje i promicati dijalog s više od 200 organizacija, pridonoseći izgradnji održive i inkluzivne zajedničke budućnosti.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske novi je partner međunarodne zajednice pod nazivom New European Bauhaus (NEB). Cilj inicijative je razvijati komunikaciju i stvarati veze između različitih sredina, povezivati discipline i otvarati prilike za suradnju na svim razinama, nadahnjujući i usmjeravajući transformaciju naših društava s ovim neodvojivim vrijednostima: održivost (klimatski ciljevi, kružno gospodarstvo, nulta stopa zagađenja i bioraznolikost); sklad (kvaliteta doživljaja i stila, iznad funkcionalnosti); inkluzija (uvažavanje raznolikosti, dostupnost i pristupačnost).

Kao član NEB zajednice, DPUH će osigurati da vrijednosti Novog europskog Bauhausa jačaju u našim postojećim aktivnostima te da se one ugrade u buduću strategiju ovog saveza. DPUH će unutar zajednice kao član i partner djelovati na nekoliko razina i aktivno sudjelovati u razmjeni znanja, širenju informacija, pokretanju projekata i promicanju aktivnosti NEB zajednice.

Više o inicijativi New European Bauhaus: https://europa.eu/new-european-bauhaus/index_en

Perspektive povjesičara umjetnosti u realnom sektoru

Snimka razgovora s povjesničarima umjetnosti Teom Gudek Šnajdar i Danielom Tomičićem nalazi se na DPUH-ovom YouTube kanalu. 

Tea i Daniel pokrenuli su svoje poslove u sektorima turizma i kulture te ih uspješno vode već duži niz godina. Istaknuli su važnost umrežavanja i učenja te pozvali kolege zainteresirane za suradnju na zajedničkim projektima da im se jave.

https://www.youtube.com/watch?v=d3NSjb-6hfE&t=538s

WE ARE ALL TOGETHER TO RAISE AWARENESS OF CULTURAL HERITAGE

7. dani ICARUS Hrvatska “Baštinske inicijative, edukacija i digitalno okruženje”

Pleternica, 31. ožujka i 1. travnja 2022.

WAAT projekt Erasmus+ koji je službeno počeo 1. prosin­ca 2020. posvećen je promociji i razmjeni dobrih praksi te razvoju novih sadržaja koji će pridonijeti učinkovitom podučavanju odraslih o vrijednostima kulturne baštine između različitih europskih zemalja. Projektne aktiv­nosti uključuju: podizanje svijesti o kulturnoj baštini u neformalnom obrazovanju odraslih; istraživanje kulturne baštine; razmjenu dobrih praksi u prezentaciji kulturne baštine; stvaranje edukacijskih materijala za osposoblja­vanje za prezentaciju kulturne baštine; uključivanje jav­nosti u svijet kulturne baštine putem suradničke plat­forme Topoteka i izradu digitalne platforme za priče o kulturnoj baštini.

U projektu sudjeluje šest partnerskih organizacija sa stručnjacima i znanstvenicima iz područja kulture, uprav­ljanja baštinom i obrazovanja odraslih koji će zajednički raditi na razvoju novih sustava učenja i digitalnih sadr­žaja: Plungė Public Library (Litva), EGInA SRL (Italija), The Multidisciplinary European Research Institute Graz (Austrija), Centro de Educación de Adultos de Olmedo (Španjolska), Quiosq (Nizozemska) i ICARUS Hrvatska.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske uključilo se u projekt.

Članica DPUH-a Danijela Pavlinović iz Splita u suradnji s ostalim sudionicima izra­dila je video prilog s temom očuvanja ambijenata povijesnih gradskih jezgri na primjeru povijesnog središta grada Splita, te sudjeluje na konferenciji 7. dani ICARUS Hrvatska “Baštinske inicijative, edukacija i digitalno okruženje” u Pleternici 31. ožujka 2022.

Danijela Pavlinović (Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske): Pojam ambijenta u zaštiti kulturne baštine - Split

Video materijali nastali u sklopu projekta https://waatproject.eu/

Program konferencije odvijat će se u hibridnom formatu - uživo i na Zoom platformi. Prijave na mrežnoj stranici: https://www.icarushrvatska.hr/