DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

SRIJEDA, 9. TRAVNJA 2014. U 18:30 SATI
Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske
Preradovićeva 44, Zagreb

Ljerka Dulibić i Iva Pasini Tržec
Strossmayerova galerija starih majstora
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti  Strossmayerova galerija starih majstora
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti   

O istraživanju provenijencije umjetnina u Strossmayerovoj galeriji

Posljednjih se godina u okviru iscrpnih znanstvenih istraživanja zbirke Strossmayerove galerije starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti između ostaloga nametnula i potreba sustavnoga promišljanja o provenijenciji pojedinih umjetnina u zbirci. U povijesti umjetnosti i muzejskoj struci pojam provenijencija koristi se za bilježenje promjena vlasništva i smještaja pokretnih umjetničkih djela. Utvrđivanje provenijencije umjetničkih djela u mnogim je zemljama ne samo čvrsto definirana zakonska obveza u okviru muzejske djelatnosti već se općenito smatra jednim od temeljnih povijesnoumjetničkih zadataka. Utvrđivanje provenijencije nekoga djela i njegova izvornog podrijetla samo su u idealnim, vrlo rijetkim slučajevima neposredno povezani – izvorno podrijetlo nekoga djela ponekad je moguće utvrditi i neovisno o njegovoj provenijenciji, koja često ostaje nepotpuna; jednako tako, ponekad niti vrlo iscrpna provenijencija nije dostatna za neupitno utvrđivanje izvornoga podrijetla.

U predavanju će biti razmotreno nekoliko oglednih primjera istraživačkih napora za utvrđivanje provenijencije djela iz Strossmayerove galerije u Zagrebu, pri čemu su analizirani i interpretirani izvori najrazličitije prirode: objavljeni pisani izvori (aukcijski katalozi te katalozi zbirki i izložaba, monografske studije, znanstveni i stručni te novinski članci); neobjavljeni arhivski dokumenti (iz arhiva prodavatelja i/ili umjetnika i znanstvenika, iz korespondencije prodavatelja i/ili kupca, iz različitih inventarnih popisa i raznih oblika muzejske dokumentacije); slikovni izvori (grafički listovi, fotografije) te naposlijetku oznake prisutne na umjetnini (grbovi, monogrami, inventarne oznake). Odabranim primjerima ukazat će se na raznolikost problematike, s obzirom na vrstu izvora korištenih u istraživanju i izvođenju zaključaka.

SRIJEDA, 2. TRAVNJA 2014. U 18:30 SATI
Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske
Preradovićeva 44, Zagreb

Antonija Mlikota
MONUMENTS MEN (ODRED ZA BAŠTINU) I NJIHOVO DJELOVANJE NA PRIMJERU HRVATSKE

Na predavanju će biti riječ o razlozima osnivanja Odreda za baštinu, glavnim osnivačima i smjernicama za rad na terenu tijekom i nakon Drugog svjetskog rata. Bit će pojašnjeno zbog čega su obični vojnici na terenu članove specijalne postrojbe Američke vojske u Odjelu za spomenike, umjetnost i arhive nazvali Monuments Men.
Građa koja čini Arhiv Robertsove komisije doista je opsežna, a u njenom sastavu su i podaci za područje biše Jugoslavije, iako zastupljeni u znatno manjoj mjeri od ostalih područja. Spis na trideset i šest stranica koji je izradio Ernst Kitzinger iz Harvardske grupe je Lista spomenika za Jugoslaviju koja se kolokvijalno nazivala Priručnikom s popisom najvažnijih spomenika i umjetnina na tom području. Lista uključuje spomenike koji su evidentirani u razdoblju od 1919. do 1941. godine, a teritorijalno su podijeljeni po banovinama prema stanju iz 1929. godine. Zadar i Rijeka koji se navode kao talijanski teritoriji na području Jugoslavije naknadno su dodani na popis. Uz to prikupljeni su svi dostupni podatci o muzejskim i drugim institucijama, direktorima, umjetnicima, sakupljana su sva radijska i novinska izvješća o događanjima u kulturi na prostoru Jugoslavije kao i podatci s terena o otuđenjima i preseljenjima umjetnina. Na predavanju će biti riječi i o tome tko je sve iz Hrvatske završio u bazi podatka Odreda za baštinu i zašto.

SRIJEDA, 26. OŽUJKA 2014. U 13:00 SATI
Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske
Preradovićeva 44, Zagreb

Marina Vicelja-Matijašić
Ikonologija
Kritički prikaz povijesti metode

Nakladnik: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci / Centar za ikonografske studije

O knjizi će govoriti dr. sc. Sanja Cvetnić, dr. sc. Milan Pelc i autorica dr. sc. Marina Vicelja-Matijašić 

Knjiga Marine Vicelje-Matijašić priručnik je za temeljito upoznavanje povijesti ikonologije, metode tumačenja vizualija koja se razvila u okrilju povijesti umjetnosti, ali je prerasla okvire svoje matične discipline i postala primjenjiva u općoj epistemologiji vizualne kulture. Treba reći da se ova knjiga ikonologijom ponajprije bavi sa stajališta povijesti umjetnosti, koje je za nju najpresudnije i s kojeg se ona najbolje može razumjeti. Knjiga je iscrpan izvor informacija o povijesti metode, njezinim protagonistima i mijenama kroz koje je prolazila tijekom vremena. U njoj se na sažet i suvremen kritički način tematiziraju glavne neurlagične točke u kojima se ogleda kritički potencijal povijesnoumjetničke discipline, poput odnosa ikonografije i ikonologije, pitanja prikrivenog simbolizma, pitanja odnosa slike i teksta, postulata o mogućnostima sagledavanja intrinzičnih značajki kulture kontekstualizacijom vizualne građe itd.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske poziva Vas na sudjelovanje na znanstveno-stručnom skupu

Hrvatski povjesničari umjetnosti

Radovan Ivančević

(1931.– 2004.)

Zagreb, 9. i 10. lipnja 2014.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske pokrenulo je izradu baze hrvatskih povjesničara umjetnosti i vezano uz taj projekt organizira znanstveno-stručne skupove posvećene znamenitim hrvatskim povjesničarima umjetnosti koji su svojim radom pridonijeli razvoju struke.

Drugi skup posvećen je jednom od najsvestranijih humanista suvremene povijesti umjetnosti i kulture – Radovanu Ivančeviću, koji je kao dugogodišnji sveučilišni profesor utjecao je na formiranje niza naraštaja budućih stručnjaka, a svojim javnim djelovanjem približio problematiku povijesti umjetnosti široj javnosti.

U potpunosti posvećen povijesti umjetnosti Radovan Ivančević postao je jedan od najodgovornijih baštinika našeg vremena, intelektualno i moralno uporište struke. Iznimnim doprinosom na različitim područjima zadužio je nadolazeće generacije, a skup organiziramo u povodu desete godišnjice smrti.

Okvirne teme skupa:

- Radovan Ivančević kao nastavnik, pedagog i mentor

- teorija i praksa vizualnih komunikacija

- znanstveno istraživanje hrvatskih srednjovjekovnih i renesansnih spomenika

- interpretacija moderne arhitekture i likovne umjetnosti

- teorijski problemi likovne umjetnosti

- likovna kritika

- industrijski dizajn, umjetnička fotografija, plakat

- ikonologija

- zaštita spomenika

- međunarodna aktivnost i recepcija

- promotor hrvatske kulturne baštine

Organizacijski odbor:

Ariana Kralj, Irena Kraševac, Predrag Marković, Zrinka Paladino, Milan Pelc, Marko Špikić

Molimo da naslov i sažetak izlaganja (do 900 znakova) pošaljete na adresu dpuh@inet.hr ili poštom na DPUH, Preradovićeva 44, Zagreb do 15. travnja 2014.

Predviđeno trajanje izlaganja je 15 minuta.

POZIV_pdf

U suradnji Društva povjesničara umjetnosti, Društva konzervatora Hrvatske,
ICOMOS-a Hrvatske i Društva za očuvanje šibenske baštine Juraj Dalmatinac,
u Šibeniku se 15. ožujka 2014. organizira javna tribina povodom radova
koji su izvedeni na zapadnom portalu šibenske katedrale i radova koji su
pri završetku na kaštelu sv. Mihovila u Šibeniku. Tribini će prethoditi
obilazak šibenskih spomenika kulture.

Pozivamo vas da nam se pridružite na jednodnevnom putovanju i raspravama
koje će se održati u šibenskoj Gradskoj knjižnici.

Ovisno o broju prijavljenih cijena prijevoza autobusom je od 145 do 200
kuna. Molimo zainteresirane da prijave pošalju na mail

drustvo.konzervatora@gmail.com

najkasnije do 9. ožujka 2014.

Za DPUH, DKH i ICOMOS Hrvatske:

Irena Kraševac
Drago Miletić
Marko Špikić
Predrag Marković
 

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

i

Odsjek za povijest umjetnosti

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

pozivaju Vas na predstavljanje časopisa

Peristil
Zbornik u čast Nadi Grujić

u srijedu 5. ožujka 2014. u 12 sati

Muzej Mimara, Rooseveltov trg 5, Zagreb

Zbornik će predstaviti dr. sc. Irena Kraševac, dr. sc. Dubravka Botica, dr. sc. Marko Špikić,

akademik Igor Fisković i akademik Tonko Maroević

Ugodna je dužnost svake struke obilježiti jubilej svojih zaslužnih članova Festschriftom. Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske i Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu zajednički posvećuju svezak 56 časopisa Peristil našoj zaslužnoj povjesničarki umjetnosti, znanstvenici i profesorici Nadi Grujić. Rijetki su istraživači koji su tako poistovjećeni u znanstvenoj javnosti s predmetom svoga istraživanja kao što je Nada Grujić vezana uz graditeljsku baštinu dubrovačkog područja. Najvažnije je znanstvene rezultate ostvarila u spoznavanju kulture povijesnih ambijenata u kojima je ta arhitektura nastajala, interpretirajući povijesni identitet stambene arhitekture Dalmacije i dubrovačkog područja u kontekstu srodne mediteranske ali i europske arhitekture. Svoj znanstveni i istraživački rad započela je na Institutu za povijest umjetnosti, a nastavila na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na kojem je generacije studenata upoznavala s problematikom povijesti arhitekture, teškoćama i zamkama njena istraživanja, spajajući preciznu znanstvenu metodologiju sa strašću istraživanja i podučavanja. Potvrda tome je veliki odaziv suradnika i studenata Nade Grujić u kojima je pobudila zanimanje za povijesnu arhitekturu i dala u ruke alat za njeno istraživanje, a koji joj sa zahvalnošću posvećuju svoje radove. Tematika radova u ovom Zborniku kojim obilježavamo njezin 75. rođendan slijedi istraživačke teme kojima se bavila. Nastavljajući principe kojima se u radu vodila, cilj nam je uz svečarsko obilježavanje ujedno i ukazati na različite probleme i metode istraživanja stambene arhitekture u Hrvatskoj te pridonijeti njezinom boljem poznavanju, a time i čuvanju.