DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

Preradovićeva 44, Zagreb

utorak, 1. srpnja 2014. u 12 sati

Dubrovnik nakon Dohe -- UNESCO-vi zahtjevi za zaštitu dubrovačke povijesne gradske jezgre

Na 38. zasjedanju UNESCO-vog Svjetskog centra za baštinu u Dohi (Katar) raspravljalo se o problemima zaštite povijesne jezgre Dubrovnika, koja je od 1979. upisana na Listu svjetske baštine. Tijekom proteklih godina Dubrovnik je suočen s dvije glavne opasnosti neplaniranog razvoja: gradnjom golf resorta na platou Srđa neposredno iznad gradske povijesne jezgre, te nekontrolirane ekspanzije cruiserskog turizma. Zabrinutost UNESCO-a i ICOMOS-a dijele i brojna stručna udruženja u Hrvatskoj, te je najava misije za monitoring dočekana s optimizmom. Povodom rasprave u Dohi i zaključaka o Dubrovniku, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske organizira tribinu u utorak, 1. srpnja 2014. na kojoj će stručnjaci  govoriti o zahtjevima UNESCO-a i ICOMOS-a prema Vladi RH i Gradu Dubrovniku, o novim pristupima zaštiti povijesnih gradova, o uključivanju stručne i zainteresirane javnosti u planiranje i upravljanje baštinom, o održivom razvoju turizma i budućnosti dubrovačke baštine:

• Dr.sc. Dino Milinović, predstavnik povjerenstva Republike Hrvatske za UNESCO
• Dr.sc. Marko Špikić, predsjednik ICOMOS-a za Hrvatsku
• Dr.sc. Ivo Kunst, Institut za turizam
• Dr.sc. Biserka Bilušić Dumbović, dopredsjednica HS Ecovast-a, Odbor za baštinu i prostor DPUH-a 

Program i knjižica sažetaka

program skupa

knjižica sažetaka

Program

Knjižica sažetaka

Zaključci simpozija
Problem spomenika: spomenik danas
Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec, 23. – 25. listopada, 2013.

Zagreb, 22. travnja 2014.
ur. br. 61/2014

                Simpozij Problem spomenika: spomenik danas organiziran je kako bi osvijetlio problematiku s kojom se kao društvo susrećemo po pitanjima javne skulpture i spomeničkog obilježavanja te skrbi o njima.
Stajališta iznesena na simpoziju sistematizirali smo i formulirali kao pledoaje za rješenje akutnog problema nepostojanja adekvatnoga zakonskoga okvira kojim bi se regulirale procedure podizanja javnih spomenika / javne skulpture, obveze i zadaci sudionika tih procedura, kao i uloga tijela državne, regionalne i lokalne uprave u njihovom očuvanju i javnome korištenju.
                Konstatirano je da su javni spomenici, uz svoje likovne kvalitete, nositelji i kolektivnog sjećanja na ljude i događaje bitne za identitet mjesta, regije ili nacije, a mogu biti i značajan čimbenik turističke ponude. Stoga državna administracija treba prepoznati važnost zakonske regulacije upravljanja tim segmentom nacionalne kulturne baštine, te osigurati pravne instrumente koji će omogućiti da se postojeći spomenici zaštite, a oni što ćemo ih tek podići oplemene i estetski obogate javni prostor. Pod terminom zakonske regulative podrazumijevamo nužnost izrade cjelovitog pravnog okvira za donošenje stručno kompetentnih odluka o postavljanju javnih spomenika i javne skulpture, kao i pravila kojima se takve odluke izuzimaju od svake mogućnosti utjecaja partikularnih interesa. Rezultat brojnih suvremenih primjera nametanja takvih interesa jest degradacijaosoba i događaja kojima se spomenik podiže, obezvređivanje razloga zbog kojih lokalna zajednica želi sačuvati sjećanje na te osobe i događaje, degradacija urbanističkih, ambijentalnih i krajobraznih vrijednosti javnoga prostora, kao i odljev značajnih financijskih sredstava, uzrokovan netransparentnim načinima njihova trošenja. S obzirom na problematičnost odnosa prema spomenicima ranijih povijesnih razdoblja, kao i na anarhiju koja obilježava podizanje suvremenih spomenika, krajnji je trenutak da se pitanje spomeničkog obilježavanja i skrbi o njima izuzme iz neadekvatne regulative gradskih komunalnih pravilnika koja ih izjednačava s gospodarenjem otpadom i odlukama o postavljanju reklama.
                Što se tiče postojećih spomenika, nužno je definirati kriterije pri utvrđivanju njihove važnosti (na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini), osobito onih nastalih u razdoblju socijalizma, kao i spomenika posvećenih žrtvama Domovinskog rata, te shodno tomu, unutar pravilnika, zakonskih i podzakonskih akata regulirati obaveze održavanja, restauracije i revitalizacije spomenika. Oko podizanja novih spomenika trebalo bi postići suglasje predstavnika različitih struka involviranih u proces odlučivanja te osigurati zakonski okvir za sudjelovanje zainteresirane javnosti / lokalne zajednice. Također, trebalo bi nastojati nadići okvire tradicionalnog promišljanja spomenika kao (umjetničkog) objekta u formi skulpture, reljefa ili arhitektonskog sklopa čija je temeljna uloga medijacija fiksiranih vrijednosnih sudova o povijesnim ličnostima, idejama i događajima. Ideja spomenika trebala bi biti interpretirana metodama i medijima suvremene umjetničke produkcije, što bi trebalo omogućiti i poticati raspisom natječaja.
                U skladu s navedenim, nužno je kompetentno donijeti zakon o spomenicima (konzultirajući predstavnike odgovarajućih struka) koji će jasno definirati:
- uvjete i proceduru raspisivanja natječaja
- zakonske subjekte koji imaju pravo podnošenja zahtjeva za postavljanje spomenika
- opseg i strukturu dokumentacije potrebne za podnošenje zahtjeva za podizanje spomenika
- nadležnosti stručnih tijela (na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini) koja razmatraju zahtjeve i donose odluku o odgovarajućem spomeničkom rješenju
- zakonski okvir za transparentno financiranje podizanja spomenika, kao i svih radnji koje mu prethode (raspisivanje i provođenje natječaja, sazivanje i rad stručnih tijela)
skrbnike te opseg i uvjete skrbništva nad spomenikom,
procedure uklanjanja i premještanja spomenika na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini
                Kod raspisivanja javnih natječaja, posebnu pozornost treba obratiti:
- određivanju specifičnih uvjeta i procedura što ih je pritom potrebno poštovati
- pravilniku kojim se određuje struktura ocjenjivačkog suda (s naglaskom na nužnost učešća relevantnog broja stručnjaka iz područja povijesti umjetnosti, urbanizma, arhitekture, primijenjene umjetnosti i ostalih humanističkih/društvenih/tehničkih disciplina);
- donošenju zakonskog ili podzakonskog akta kojim se osigurava javna prezentacija natječaja i njegovih rezultata te pravodobna javna rasprava;
- zakonskim instrumentima koji autoru i stručnom povjerenstvu osiguravaju nadzor nad izvođačem radova u svim fazama izgradnje spomenika u svrhu dosljedne realizacije autorskog koncepta;
- definiranju mehanizama transparentnog trošenja sredstava tijekom svih izvedbenih faza projekta.

Prema volji sudionika Simpozija, ovako sistematizirani i formulirani Zaključci upućuju se na mjerodavne adrese:

                Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

                Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske

                Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske

                Članovi organizacijskog odbora:

                dr. sc. Frano Dulibić

                Sanja Horvatinčić

                dr. sc. Ljiljana Kolešnik

                dr. sc. Irena Kraševac

                Božidar Pejković

                dr. sc. Dalibor Prančević

                mr. sc. Davorin Vujčić

pdf.

UTORAK, 20. SVIBNJA 2014. U 17:00

UMJETNIČKI PAVILJON
Posjet izložbi Nasta Rojc – kritička retrospektiva uz stručno vodstvo autorice izložbe Ivanke Reberski

U Biltenu br. 114 za svibanj najavljen je posjet izložbi u srijedu, 21. svibnja, ali će se posjet održati u utorak.

Peristil 56/2013
Zbornik u čast Nadi Grujić

cijena: 100 kn
cijena za članove Društva povjesničara umjetnosti: 50 kn 

sadržaj i uvod

SRIJEDA, 9. TRAVNJA 2014. U 18:30 SATI
Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske
Preradovićeva 44, Zagreb

Ljerka Dulibić i Iva Pasini Tržec
Strossmayerova galerija starih majstora
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti  Strossmayerova galerija starih majstora
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti   

O istraživanju provenijencije umjetnina u Strossmayerovoj galeriji

Posljednjih se godina u okviru iscrpnih znanstvenih istraživanja zbirke Strossmayerove galerije starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti između ostaloga nametnula i potreba sustavnoga promišljanja o provenijenciji pojedinih umjetnina u zbirci. U povijesti umjetnosti i muzejskoj struci pojam provenijencija koristi se za bilježenje promjena vlasništva i smještaja pokretnih umjetničkih djela. Utvrđivanje provenijencije umjetničkih djela u mnogim je zemljama ne samo čvrsto definirana zakonska obveza u okviru muzejske djelatnosti već se općenito smatra jednim od temeljnih povijesnoumjetničkih zadataka. Utvrđivanje provenijencije nekoga djela i njegova izvornog podrijetla samo su u idealnim, vrlo rijetkim slučajevima neposredno povezani – izvorno podrijetlo nekoga djela ponekad je moguće utvrditi i neovisno o njegovoj provenijenciji, koja često ostaje nepotpuna; jednako tako, ponekad niti vrlo iscrpna provenijencija nije dostatna za neupitno utvrđivanje izvornoga podrijetla.

U predavanju će biti razmotreno nekoliko oglednih primjera istraživačkih napora za utvrđivanje provenijencije djela iz Strossmayerove galerije u Zagrebu, pri čemu su analizirani i interpretirani izvori najrazličitije prirode: objavljeni pisani izvori (aukcijski katalozi te katalozi zbirki i izložaba, monografske studije, znanstveni i stručni te novinski članci); neobjavljeni arhivski dokumenti (iz arhiva prodavatelja i/ili umjetnika i znanstvenika, iz korespondencije prodavatelja i/ili kupca, iz različitih inventarnih popisa i raznih oblika muzejske dokumentacije); slikovni izvori (grafički listovi, fotografije) te naposlijetku oznake prisutne na umjetnini (grbovi, monogrami, inventarne oznake). Odabranim primjerima ukazat će se na raznolikost problematike, s obzirom na vrstu izvora korištenih u istraživanju i izvođenju zaključaka.

SRIJEDA, 2. TRAVNJA 2014. U 18:30 SATI
Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske
Preradovićeva 44, Zagreb

Antonija Mlikota
MONUMENTS MEN (ODRED ZA BAŠTINU) I NJIHOVO DJELOVANJE NA PRIMJERU HRVATSKE

Na predavanju će biti riječ o razlozima osnivanja Odreda za baštinu, glavnim osnivačima i smjernicama za rad na terenu tijekom i nakon Drugog svjetskog rata. Bit će pojašnjeno zbog čega su obični vojnici na terenu članove specijalne postrojbe Američke vojske u Odjelu za spomenike, umjetnost i arhive nazvali Monuments Men.
Građa koja čini Arhiv Robertsove komisije doista je opsežna, a u njenom sastavu su i podaci za područje biše Jugoslavije, iako zastupljeni u znatno manjoj mjeri od ostalih područja. Spis na trideset i šest stranica koji je izradio Ernst Kitzinger iz Harvardske grupe je Lista spomenika za Jugoslaviju koja se kolokvijalno nazivala Priručnikom s popisom najvažnijih spomenika i umjetnina na tom području. Lista uključuje spomenike koji su evidentirani u razdoblju od 1919. do 1941. godine, a teritorijalno su podijeljeni po banovinama prema stanju iz 1929. godine. Zadar i Rijeka koji se navode kao talijanski teritoriji na području Jugoslavije naknadno su dodani na popis. Uz to prikupljeni su svi dostupni podatci o muzejskim i drugim institucijama, direktorima, umjetnicima, sakupljana su sva radijska i novinska izvješća o događanjima u kulturi na prostoru Jugoslavije kao i podatci s terena o otuđenjima i preseljenjima umjetnina. Na predavanju će biti riječi i o tome tko je sve iz Hrvatske završio u bazi podatka Odreda za baštinu i zašto.